UDK 371.

1
Prethodno priopenje

OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE KOLSKOG

MENADMENTA
Dr. ASTO ULJAK
SAETAK
Znanstvenom pristupu menadmenta u kolstvu ne posveuje se pozornost, tako da on u veini
sluajeva nije osposobljen za obavljanje temeljnih zadaa, planiranja, organiziranja, upravljanja,
rukovoenja, voenja, vrednovanja, i kontroliranja odgojno obrazovnog procesa. Globalizacija i
drutvo znanja zahtijevaju kompetentne menadere i menadment, i njihovu stalnu i profesionalnu
prisutnost. Zakonodavnim okvirima i drugim propisima treba urediti osposobljavanje menadmenta,
definirati njegov poloaj i ulogu. Pored toga, propisima treba obvezati menadment na stalno
usavravanje.
Kljune rijei: kolski menadment, upravljanje, rukovoenje, voenje, programi osposobljavanja i
usavravanja.
UVOD
Jedno od kljunih pitanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja je kako zakonima i drugim propisima
iznai rjeenja osposobljavanja i usavravanja menadera, kao dijela tima kolskog menadmenta, na
svim razinama odgoja i obrazovanja. Cilj rada je kroz analizu i interpretaciju postojeeg stanja ukazati
na mogua rjeenja u Bosni i Hercegovini, odnosno njenim teritorijalnim jedinicama, po uzoru na
rjeenja u drugim zemljama (Hrvatskoj, Njemakoj, ). Menadment kao fenomen razvijenog
drutva, analizira se i usavrava u globaliziranom svijetu, prepunom izazova na koje treba pronai
odgovore. Od funkcioniranja menadmenta i menadera u svim granama ljudske djelatnosti ovisan je
gospodarski razvoj i ukupan drutveno ekonomski razvoj. Danas se posebno posveuje pozornost
koordinaciji teorije i prakse menadmenta zemalja u tranziciji. Znanstveni pristup menadmentu u
djelatnosti odgoja i obrazovanja podrazumijeva funkcionalnu usklaenost i meusobnu povezanost
ljudskih i materijalnih resursa u cilju ostvarivanja zadaa pojedinaca i sustava.
U Bosni i Hercegovini nadlenosti naobrazbe pripadaju njenim sastavnicama (Republici Srpskoj,
upanijama kantonima i Distriktu Brko), gdje u veini sluajeva nisu propisane kompetencije
menadmenta i njegov poloaj i uloga. Na svim prostorima Bosne i Hercegovine sustav obrazovanja je
decentraliziran i ima tendenciju smanjenja ulaganja u obrazovanje i znanost, a time i manju mogunost
osposobljavanja i usavravanja menadmenta. Analizom i interpretacijom stanja menadmenta u
odgoju i obrazovanju, metodom teorijske analize, praktinih rjeenja i generalizacije, jasno se mogu
potvrditi hipoteze da postoji menadment koji nije kompetentan za zadae koje su mu povjerene. Cilj
rada je ponuditi rjeenja za osposobljavanje i usavravanje menadmenta.
1. KOLSKI MENADMENT
kolski menadment moe se promatrati kao proces usklaivanja ljudskih, fizikih i financijskih
potencijala kako bi se ostvarili ciljevi odgoja i obrazovanja. (Stanii,5;20-42). kolski menadment je
u funkciji potreba stalnih promjena. Ui u polje tako ozbiljnog pitanja nije mogue, ako se prije toga

164

PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite/Univerzitet Hercegovina www.fdzmb.org/putokazi

ne obrade osnovna pitanja koja se odnose na pitanje menadmenta. Zadae kolskog menadmenta
uglavnom se promatraju kroz poslove upravljanja, rukovoenja, voenja i organiziranja odgojno
obrazovnog procesa. Sastav tima menadmenta uvjetuje veliina ustanove i sloenost poslova.
Organizacija i ustroj u odgojno obrazovnim ustanovama ogleda se kroz ulogu menadmenta i
menadera u procesu izvoenja nastave, financiranja, administracije i primjene propisa.
Pojam menadment (management) dolazi od stare francuske rijei menagement koja znai
usmjeravanje i latinske rijei manu agere to znai voditi rukama to lead by the hand i oznaava
proces voenja i upravljanja svim dijelovima organizacije, razvojem i resursima (ljudskim,
financijskim, materijalnim, intelektualnim). Danas postoji itav set definicija menadmenta, koje u
sebi sadre nekoliko kljunih elemenata, a prije svega shvaanje da je menadment skup procesa koji
omoguavaju funkcioniranje sloenog sustava ljudi i tehnologija (Sikavica, P.,Bahtijarevi
iber,1;17-20). Mnogi autori funkciju menadmenta analiziraju kroz planiranje, organiziranje, voenje
i kontrolu. Moderni menadment je zahtjevan i trai eksperta i ekspertne timove za funkciju
menadmenta i menadera u ovisnosti od veliine i stupnja razvijenosti ustanova.
U odgojno obrazovnim ustanovama danas upravljaju, rukovode i organiziraju poslove: upravna vijea
ili upravni odobri i ravnatelji ili direktori, senati i rektori, dekani ili ravnatelji, i znanstveno nastavna i
umjetniko nastavna vijea. U odgoju i obrazovanju menadment se pojavljuje pod razliitim
nazivima kao odgojni, obrazovni, pedagoki i kolski menadment. Nova uloga upravljanja kolstvom
(decentralizacija), podrazumijeva primjenu novih znanja upravljanja u odgojno - obrazovnoj ustanovi
kao inovativnoj organizaciji koja trajno ui. Protivnici menadmenta u kolstvu istiu negativne
znaajke tako da on nije u skladu s vrijednostima i sadrajima odgoja i obrazovanja, pobuuje
nepovjerenje, stvara nezadovoljstvo djelatnika te da je ideja trita strana i tetna.
Principi globalizacije podrazumijevaju sadraj upravljanja kroz usklaivanje materijalnih, ljudskih i
dr. potencijala u odgoju i obrazovanju i da se od organa upravljanja i rukovoenja oekuje optimalno
ostvarenje ciljeva kolskog sustava. Tradicionalna nastava naglaava samostalan pristup vodstva
prema nastavnom planu i programu i organizaciji nastave. Prototip ovakvog voenja je oslanjanje na
nastavnika kao lidera nastave, samostalnog kreatora. Osposobljeni menaderi vie razvijaju
organizacijske strukture za poboljanje nastave nego to troe vrijeme u uionicama ili kad prate samo
nastavnike. Osposobljeni organizacijski menaderi zapoljavaju i pratee osoblje koje se ukljuuje u
praenje nastave, vre raspodjelu sredstava iz prorauna, a posebno se bave odravanjem pozitivnog
radnog okruenja za uenje. Ustanove tako postaju centri inovacija u nastavi prihvaanjem ravnatelja
kao organizacijskog menadera. Sposobnost organizacijskih menadera upravo se zasniva na potpori i
zadravanju dobrih nastavnika. Oni se posebno posveuju osposobljavanju onih koji nisu dovoljno
uinkoviti. Smatraju se uinkovitim ustanovama one koje su u stanju zadrati veu kvalitetu
nastavnika i osposobiti bre one nastavnike koji imaju niu kvalitetu. Organizacijski menader treba
dobro znati praksu upravljanja osobljem.
2. UPRAVLJANJE U KOLSTVU
Od svih potencijala kojima raspolae ustanova najvaniji su ljudski potencijali koji su presudni u
realizaciji postavljenih ciljeva, kroz uspjeno upravljanje ljudskim potencijalima. Upravljanje ljudskim
potencijalima (Sikavica,P.,Bahtijarevi iber,1;76) promatraju kroz popunjavanje radnih mjesta u
organizaciji, zadravanje i motiviranje djelatnika, stalnu izobrazbu, usavravanje i razvoj uposlenih.
Kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima u ustanovama garancija je uspjeha, ali i obveza ulaganja
u razvoj i bolji standard uposlenih i standard djelatnosti. Nakon izrade planova potrebno je utvrditi i
sistematizirati pojedinane i kolektivne zadae. Odgovarajui stupanj realizacije planiranih ciljeva
jedino je mogue ostvariti pravilnom i potpunom organizacijom, logikim slijedom svih uposlenika na
elu s menaderom odnosno menadmentom. U postupku organiziranja vodi se rauna o hijerarhiji u
ustanovi.

uljak, . Osposobljavanje i usavravanje kolskog menadmenta, 2013, I.(2) 163-170.

Kljuna uloga menadera (ravnatelja, dekana, rektora) u kolstvu je organiziranje i rasporeivanje

poslova u skladu s kompetencijama uposlenika, sloenosti i zahtjevima radnih mjesta. Danas se sve
vie vodi rauna o profesionalnom upravljanju ustanovama timom menadmenta, ije mjesto ulogu i
ovlasti treba definirati propisima.
U procesu organiziranja (organizaciji rada) potrebno je funkcionalno organiziranje. Ono sadri
(Stani,5;127-128) odrednice strukture, kulture, sastava uposlenih i tehnologije. Struktura
organizacije slijedi iz svrhe postojanja ustanove i injenice kojom je okarakterizirana kao ustanova od
posebnog drutvenog znaenja dok se pod kulturom podrazumijeva ukupnost odnosa ili kako to kau
kolska klima. esto se u praksi dogaa pojava ravnatelja koji ne ukljuuju u dovoljnoj mjeri
uposlenike u odgovorene obveze i odluivanje. Takvi tipovi nisu dobri organizatori i ne dozvoljavaju
pristup potrebnim informacijama. Posljedice takvih odnosa izravno utjeu na klimu u ustanovi.
Mnoge zemlje u tranziciji, pa tako i Bosna i Hercegovina, nemaju viziju i jasnu strategiju odgoja i
obrazovanja. Potrebno je imati jasne ciljeve elju i financijsku konstrukciju kako bi ravnatelji stekli
potrebne organizatorske i rukovodne sposobnosti. Isto tako, zakonodavac bi trebao nametnuti obvezu
stalnog strunog osposobljavanja i usavravanja. Brze tehnoloke promjene i zastarijevanje znanja
onemoguuju umijea steena u mladosti primijeniti i u starosti. Tako super industrijsko obrazovanje
mora osigurati preduvjete za cjeloivotno uenje i usavravanje, izraditi programe za sve razine
odgoja i obrazovanja u funkciji napretka drutva znanja iji je cilj ekonomski i kulturni razvoj kao i
kvaliteta ivljenja.
3. RUKOVOENJE U KOLSTVU
Pojam rukovoenja u kolstvu, kao i pojmovi upravljanja, voenja i organiziranja, ili openito
menadmenta, ogleda se u realizaciji ciljeva i svrhe odgoja i obrazovanja. Menadment i menaderi u
obavljanju svojih zadaa planiranja, organiziranja, upravljanja, voenja i kontrole, u funkciji
sloenosti veliine ustanove na ijem su elu, poglavito u proizvodnim i uslunim djelatnostima se
svrstavaju u najvie srednje i nie razine (Bahtijarevi iber 40-41). Oni su odgovorni za realiziranje
postavljenih ciljeva, strategiju odrivosti, razvoja i budunosti donoenjem pravovremenih i
strategijskih odluka. Menadment karakterizira i raspon rukovoenja, odnosno raspon kontrole osoba
koje odgovaraju menaderu ili osoba s kojima komunicira. Mnogi autori, meu kojima i
(Stanii,5;124-125) navode kako je za dobro rukovoenje u svim djelatnostima, pa tako i kolstvu,
potrebno znati: planirati, organizirati, upravljati ljudskim potencijalima, skrbiti za ljude, voditi,
vrednovati ostvareno i kontrolirati.
Temeljna postavka menadmenta i menadera je planiranje. Planiranje se ogleda kroz misiju i ciljeve
kao i njihovo realiziranje. U odgojno obrazovnim ustanovama planiranjem se utvruje realizacija
sadraja u postupku stjecanja znanja i vjetina primjenom metoda i oblika rada, znanstveno
verificiranih, uz primjenu sredstava i pomagala koristei informacijske i komunikacijske tehnologije.
Planiranje se sistematizira na razne naine (Sikavica, P.,Bahtijareviiber,1;75), univerzalno u svim
ustanovama, a usko je povezano s kontrolom kroz:
- vremensko razdoblje (kao kratkorono, srednjorono i dugorono),
- opsenost aktivnosti (kao strateke, taktike ili operativne),
- frekventnost koritenja (trajna i jednokratna),
- nain planiranja (inside out planiranje, outside in planiranje, top down,
bottom up planiranje i situacijsko planiranje) i dr..
Ustanove utvruju svoju strategiju razvoja i mogunosti realiziranja utvrenih ciljeva. Planiraju
ostvarivanje ciljeva, praenje i kontrolu provedbe utvrenih planova. Planiranjem rukovode menaderi
koji moraju odgovoriti na sve izazove u postojeim i novonastalim uvjetima.

165

166

PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite/Univerzitet Hercegovina www.fdzmb.org/putokazi

3.1. RAVNATELJ I LJUDSKI RESURSI

Moe se rei da je ravnatelj bitan imbenik menadmenta u odgojno obrazovnim ustanovama.
Ravnatelji ustanova prije svega mogu utjecati na uenje, a to djeluje i na nastavnike, na njihovu
motivaciju i radne uvjete. Za usporedbu, liderski utjecaj ravnatelja na nastavnika, koji se ne postie
znanjem i vjetinama ima daleko manji uinak na uenje nego na uenika u izravnom smislu. Gledano
u razliitim kontekstima i obrazovnim politikama najvie e utjecaja u novoj ustanovi imati ravnatelji
koji se ponaaju kao organizacijski menaderi. Ovi principi se uklapaju u nove, proirene definicije
vodstva u obrazovanju koje ukljuuje i primjenu organizacijskog menadmenta.
Planiranje ljudskih resursa utvruje potrebe za osobljem na razini organizacije. S gledita
menadmenta po rezultatima menadment izvoenjem i ocjenjivanjem ine najvaniji element
upravljanja ljudskim resursima. Najee se u odreivanju ciljeva i rezultata koje treba ostvariti polazi
od analize poslova. Ciljevi moraju biti izazovni i specifini. Vano je poticati osoblje u ostvarivanju
ciljeva, to podrazumijeva i dobivanje povratne informacije o izvoenju na putu do ostvarenja ciljeva.
Uenje i usavravanje je izuzetno vaan element upravljanja ljudskim resursima i moe se definirati
kao proces koji potie uenje uz pomo planiranog puta unutar organizacijskog konteksta i koji
dodaje vrijednosti pojedinanom razvoju osoblja i ciljevima organizacije. Uenje moe biti usmjereno
na novo osoblje mlade bez iskustva ili na stjecanje specifinih vjetina: fizikih, tehnikih,
inovnikih, profesionalnih, usavravanja iz sigurnosti na radu i razvoj menadmenta. Stalno
usavravanje, stalno uenje i stalno poboljanje nisu samo poeljni, ve su i nuni, kako bi se osigurala
mogunost zapoljavanja tijekom cijelog radnog vijeka. Mjerodavna tijela trebaju donijeti programe
osposobljavanja i usavravanja.
4. VOENJE U KOLSTVU
Voenje je bitna funkcija menadmenta koja se ogleda kroz utjecaj voe na ljude u ostvarivanju
zajednikih ciljeva. Kod voenja esto se primjenjuju principi motivacije stilova voenja i
komuniciranja. Postupak voenja ogleda se u interakciji menadera i njegovih suradnika.
Voenje u odgojno obrazovnim ustanovama se odnosi na dva segmenta; prema pedagokom radu i
voenju u menadmenta (Stanii,5;226-245). Usklaivanje ljudskog potencijala izravno je vezano za
optimalno ostvarenje ciljeva odgojno obrazovnog procesa. Bez vrsne komunikacije naprosto nije
mogue (ruko)voditi kolom: utvrditi i provesti ciljeve, napraviti planove, organizirati ljude i druge
potrebne resurse, vriti izbor kadrova i brinuti o njihovom razvitku, voditi, motivirati, kreirati
pozitivnu klimu te objektivno vrednovati postignua pojedinca i organizacije u cjelini. Vrsna
komunikacija temeljna je pretpostavka usmjeravanja aktivnosti u funkciji razvoja i unapreivanja. Ona
je osnovno sredstvo povezivanja ljudi na ostvarenju zajednikog cilja u koli.
Stilovi voenja mogu biti kao:
- autokratski stil gdje je sva vlast voenja koncentrirana u rukama jedne osobe,
- demokratski stil koji je karakteristian po tome je da se podreeni ukljuuju u proces
donoenja odluka i
- Leissez-Faire stil koji se odnosi na voenje sa minimalnim uplitanjem rukovoditelja u rad
podreenih, koji imaju odrijeene ruke i slobodu odluivanja.
Postoji dilema na koji nain analizirati i definirati ovo tako osjetljivo pitanje kao to je voenje, kojim
se bave strunjaci iz oblasti odgoja i obrazovanja. Roditelji oekuju od djece dobivanje znanja koje e
ih osposobiti za budunost. Nastavnici koji su ukljueni u kreiranje tog procesa, u stalnom su gru
kako e nedovoljno obrazovanje umanjiti anse djetetu u svijetu sutranjice. Vlada, crkve, sredstva
javnog informiranja, inzistiraju na sustavu potrebnog odgoja i obrazovanja i usprkos svim ovim
frazama, kole su okrenute prolosti, ali samo kada je rije o strunom obrazovanju i ta okrenutost je
samo u jednom broju kola, a ne prema Novom drutvu koje je na pomolu. Ulae se golema energija

uljak, . Osposobljavanje i usavravanje kolskog menadmenta, 2013, I.(2) 163-170.

u industrijskog ovjeka u ovjeka osposobljenog za preivljavanje u sustavu koji e nestati prije

njega. (Toffler,6;321-326 ).
U ovakvim uvjetima je neophodna nazonost strunjaka, profesionalnih pedagoga, psihologa, planera,
jer zapravo su oni ti, koji mogu opstati u budunosti, stvarati i u njoj ivjeti. Ovi timovi mogu biti
model dobre prakse za kole i fakultete. Timovi budunosti kao pokret mogu osigurati i pravac i
polaznu toku: pravac je super industrijalizacija, a polazna toka: budunost.
U odgoju i obrazovanju este su promjene koje treba promatrati kao:
- preobraaj organizacijske strukture obrazovnog sustava,
- inoviranje nastavnih planova i programa i
- orijentaciju koja je usmjerena ka budunosti.
Bez fleksibilnosti i prilagodbe brzim promjenama kolstvo nije u mogunosti odgovoriti sve
zahtjevnijim drutvenim potrebama.
5. OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE MENADMENTA
Menadment u odgojno obrazovnim ustanovama obavlja poslove poslovodnog i strunog voditelja
ustanove. Iz opisa djelokruga poslova koje obavljaju i uvjeta koje trebaju ispunjavati, osobe koje
obavljaju dunost ravnatelja (kao menadera) trebaju posjedovati znanja i vjetine steene formalnim
obrazovanjem iz programa koji se ostvaruju u ustanovama. Pored toga oni trebaju znati odlike
kvalitetnog upravljanja, rukovoenja, organiziranja, suradnje, kreativnosti, komunikativnosti i dr..
Visokokolske ustanove, u pravilu, do sada ravnateljima nisu osiguravale stjecanje znanja i vjetina za
kompleksne poslove upravljanja i rukovoenja. Bilo je pokuaja i zakonskih rjeenja, polaganja ispita
za ravnatelje ili direktore. Na Fakultetu drutvenih znanosti Dr. Milenka Brkia uvedeni su studijski
programi menadmenta u obrazovanju u kontekstu sustavnog osposobljavanja menadera i
menadmenta.
Bosna i Hercegovina, kao i Hercegovako - neretvanska upanija, nije ranije, a ni sada posveivala
pozornost osposobljavanju i usavravanju rukovodnog osoblja. Mjerodavna tijela nisu ispunila ni
obvezu usavravanja ravnatelja odgojno obrazovnih ustanova iju su djelatnost ustavima i zakonima
proglasili od posebnog drutvenog interesa. U izglednoj budunosti tu mogunost ni ne planiraju.
Prema zakonima o predkolskom odgoju, osnovnoj i srednjoj koli, uitelji, nastavnici i struni
suradnici, to ukljuuje i ravnatelje, imaju pravo i obvezu stalnog strunog pedagokog usavravanja.
Programe i organizaciju stalnih oblika usavravanja i osposobljavanja ureuju posebnim propisima
ministarstva mjerodavnih za obrazovanje, ali ve vie od dvije decenije to se ne ostvaruje sustavno
nego sluajno i bez potrebnih sadraja. Ravnatelji nemaju potrebno struno usavravanje i
osposobljavanje nego su ostavljeni jedino individualnom rjeenju. Isto tako, nema ni utvrivanja
vrijednosnih kriterija za poslove organiziranja i rukovoenja u odgojno obrazovnim ustanovama pri
izboru i imenovanju ravnatelja. Poraavajua je i injenica da se o tome i ne razmilja sustavno.
Republika Hrvatska u procesu odgoja i obrazovanja radi na sustavnom osposobljavanju i usavravanju
ravnatelja koji imaju funkciju menadera, odnosno na elu su menadmenta u djelatnosti od posebnog
drutvenog interesa. Zato nije sluajno u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
propisano da ravnatelji mogu biti osobe, koji pored ostalih uvjeta za izbor i imenovanje, imaju i
licencu za rad ravnatelja. Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta Republike Hrvatske 2005 godine
utemeljilo je Povjerenstvo za izradu Programa za osposobljavanje ravnatelja osnovnih i srednjih kola.
Program ima cilj osposobljavanja osoba koje obavljaju ili e obavljati poslove ravnatelja
(Osposobljavanje - program,4;1-29).

167

168

PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite/Univerzitet Hercegovina www.fdzmb.org/putokazi

Pored obveza, koje proistiu iz djelokruga rada ravnatelja kao pedagokih voditelja, oni trebaju biti
vrsni poznavatelji administrativno upravljakih poslova, kroz uredsko i drugo poslovanje (Borkovi,
2; 5,6). Isto tako zadaa im je praenje i provoenje zakona i drugih propisa. Obvezujua je primjena i
osiguranje obrazovnih standarda i normativa kao i standarda osoba koje rade u odgojno obrazovnim
ustanovama. Uspjean menadment treba znati i provoditi koncept kolskog sustava, zakonodavstvo,
administrativno i pedagoko upravljanje, rukovoenje, voenje, financiranje, primjenu propisa,
autonomnost, osiguranje kvaliteta i dr.. Menaderi se ukljuuju u cjeloivotno uenje koje se sastoji od
svih postupaka primjena usvajanja znanja i vjetina u pogledu usavravanja i unaprjeivanja steenih
znanja odnosno kompetencija neke osobe za vrijeme njenog ivota.
Razliit je pristup menadmentu osobito u dravama koje su u tranziciji i s velikim promjenama u
svim segmentima. Iz tih razloga menadmentu u obrazovanju pristupa se stihijski i bez strategije. Za
razliku od tih drava u razvijenim dravama mjesto i uloga menadmenta u odgoju i obrazovanju u
skladu je s normativnim rjeenjima i ima jasno definirane zadae i postavljene ciljeve.
U jednoj od najrazvijenijih drava u sustavu odgoja i obrazovanja, Njemakoj, menadment na ijem
su elu ravnatelji ima jasno definiran status i ulogu. Ravnatelji uspostavljaju partnerski odnos s
ministarstvima. Samo uspjeni mogu postati ravnatelji, nakon sustavnog praenja rezultata postignutih
u svom radu i uspjeno usvojenog programa usavravanja (Hottass,3;4-7). Na dravnoj razini djeluje
Savezno ministarstvo za obrazovanje i znanost, ija je zadaa koordiniranje poslova obrazovanja,
znanosti i kulture s ministarstvima 16 (esnaest) pokrajina. kolstvo je u velikoj mjeri decentralizirano
i u pojedinim pokrajinama nema velikih razlika. Savezno ministarstvo ima nadlenosti za njemaki
jezik, obrazovanje i kulturu u drugim dravama.
U svim pokrajinama Njemake primjenjuju se identina naela kada su u pitanju uvjeti za izbor
ravnatelja, njihove ovlasti i poloaj. Konceptom kolskog sustava predviaju se uvjeti koje kandidat za
ravnatelja treba imati: potrebito struno obrazovanje steeno na visokokolskoj ustanovi i praktino
obrazovanje kroz seminare i struna usavravanja. Postignuti rezultati koji se ocjenjuju, kao i rad u
kolama, bitni su kriteriji za izbor ravnatelja. Znaajno je konstatirati kako u Njemakoj ravnateljem
moe postati osoba koja je radila na mjestu zamjenika ravnatelja i postizala dobre rezultate u svom
radu. I zamjenik ravnatelja i ravnatelj obvezni su pohaati teajeve i uspjeno obavljati svoje poslove.
Isto tako u trajanju mandata, obvezni su prisustvovati programima strunog usavravanja u
organizaciji ministarstva pokrajine.
Ravnatelji i zamjenici ravnatelja biraju se na upranjena radna mjesta objavljena u slubenom listu.
Ravnatelji imaju zamjenike i njihove zadae utvrene su zakonom. Kao i u mnogim zemljama u
procesu rukovoenja surauju sa strunim organima, organima upravljanja, koji zajedno odgovaraju
za odgojno obrazovni rad kole.
6. PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA MENADMENTA
Uglavnom u Bosni i Hercegovini menaderi (ravnatelji, direktori, dekani, rektori) postavljaju se na
tako odgovorna mjesta a nisu ni jednog dana bili prethodno ukljueni u poslove menadmenta.
Postavlja se logino pitanje kako taj posao mogu obavljati uspjeno? Isto tako postavlja se i pitanje
kako mogu provoditi i zakonitost, a istu ne poznaju.
Zabrinjavajua je nezainteresiranost obrazovnih vlasti i cjelokupne drutvene zajednice za obrazovanje
i usavravanje menadmenta u obrazovanju. Postoji samo deklarativni pristup. Interesantno je navesti
postojanje veeg broja menadera bez ikakvog iskustva. Menadment obavlja zadae za koje nije
osposobljen u formalnim oblicima obrazovanja, a neformalni oblici obrazovanja nisu koncipirani.
Openito treba imati stav o menadmentu koji treba imati potrebite kompetencije i izvrsno znanje
jezika izvoenja programa. Takoer treba imati izuzetne komunikacijske sposobnosti, znanje stranog
jezika za provoenja mobilnosti na meunarodnoj razini, razmjeni iskustava i usvajanju novih

uljak, . Osposobljavanje i usavravanje kolskog menadmenta, 2013, I.(2) 163-170.

spoznaja. Posebno treba naglasiti poznavanje komunikacijsko informacijskih tehnologija u funkciji

brzih promjena i prilagodbi novim zahtjevima u sustavu odgoja i obrazovanja.
Rjeenja uspjenog osposobljavanja menadmenta mogua su kroz:
- osposobljavanje menadmenta certificiranjem,
- osposobljavanje polaganjem ispita, i
- studij menadmenta.
Pri osposobljavanju menadmenta certificiranjem potrebne su:
- ocjene uspjenosti na radnom mjestu,
- individualno usavravanje,
- uspjeno sudjelovanje u programima strunog usavravanja na temelju ega se dobivaju
certifikati i dr..
Osposobljavanje polaganjem ispita i dobivanje licence mogue je provesti:
- na temelju ocjena ravnatelja i drugih osoba u menadmentu u prethodnom i tekuem mandatu
od strane mjerodavnih institucija,
- ocjenjivanjem programa potrebnih kompetencija,
- ocjenjivanjem i napredovanjem u radu i
- ocjenama dobivenim savladavanjem programa strunog usavravanja.
Osposobljavanje menadmenta na diplomskom i preddiplomskom studiju, na dvopredmetnim
studijama, je izuzetna potreba gdje treba savladati, pored osposobljavanja za temeljni poziv
informacijsko komunikacijske tehnologije, strani jezik, kolsko zakonodavstvo, menadment, uredsko
poslovanje i dr..
ZAKLJUAK
Europski gospodarstvenici istiu da su industrijske korporacije zainteresirane za odgoj i obrazovanje
i osposobljavanje kao strateko ulaganje, to je bitno za njihov budui prosperitet. Oni izraavaju
aljenje to vlade jo uvijek nisu vidjele obrazovanje kao vano unutarnje pitanje, te zbog ega
industrija ima mali utjecaj na odgojno obrazovni proces. Oni zahtijevaju jau vezu izmeu odgojno
obrazovnih institucija i industrije, posebice kroz razvoj obrazovanja na daljinu i obuke, kao i provedbu
obrazovanja uporabom raunalne opreme.
Moderne odgojno obrazovne ustanove, prema njihovom miljenju, trebaju kontinuirano pratiti
promjene koje se odvijaju na post-industrijskom tritu rada. U tim uvjetima ustanove trebaju
buduim djelatnicima osigurati iroko obrazovanje, ukljuujui i znanja u poslovanju, upravljanje
krizom, i sl., kao i osposobiti ih za apsorbiranje novih znanja.
Bosna i Hercegovina ima sustave odgoja i obrazovanja u dobroj mjeri neefikasne i neusklaene.
Postoji mnotvo zakona i drugih propisa podlonih dnevno politikim utjecajima. Menadmentu u
obrazovanju nije dana potrebita pozornost i skoro je to pitanje neprepoznatljivo. Propisima treba
regulirati kompetencije menadmenta i usuglasiti zakonodavne okvire na svim razinama odgoja i
obrazovanja.
U iznalaenju rjeenja mogu je i model povjerenja menadmenta kao u jednoj od najrazvijenijih
zemalja u svijetu u Njemakoj gdje menaderi - ravnatelji imaju zadau koja se ogleda u realizaciji
postavljenih ciljeva, efikasno ekonomino, u skladu sa zakonima i drugim propisima. Ravnatelji
trebaju prvo obavljati poslove svojih zamjenika ili pomonika.
U pogledu stanja menadmenta i zakonodavnog okvira interpretacija i komparativna analiza
kompleksnog sustava odgoja i obrazovanja promatranog u procesu globalizacije, zadaa, ciljeva i
efikasne transformacije imperativno zahtjeva osposobljenog menadera kao sastavnice menadmenta,

169

170

PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite/Univerzitet Hercegovina www.fdzmb.org/putokazi

koji e se stalno usavravati i cjeloivotno uiti. Naravno, to obvezno treba regulirati kvalitetnim
propisima.
LITERATURA
1. Borkovi, I.(2002) Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb.
2. Hottass, P., Izlaganje u oujku 2005 god. U Opatiji Hrvatska udruga srednjokolskih
ravnatelja.
3. Sikavica, P., Bahtijarevi iber, (2004 ) F. MENADMENT Teorija menadmenta i veliko
empirijsko istraivanje u Hrvatskoj, MASMEDIJA, Zagreb.
4. Stanii, S.,(2006) Menadment u obrazovanju, Vlastita naklada, Rijeka.
5. Toffler, A.,(1976) ok Budunosti, Otokar Keovani, Rijeka.
6. Osposobljavanje ravnatelja osnovnih i srednjih kola: Prijedlog programa 2005.god Zagreb
Ministarstvo obrazovanja, znanosti i porta Republike Hrvatske.
ASTO ULJAK, PhD
TRAINING AND SPECIALIZATION OF SCHOOLS MANAGEMENT
SUMMARY
Not enough attention is paid to the scientific education of schools management, so that in most cases
it is not qualified to perform basic tasks, planning, organizing, administrating, leading, guiding,
evaluating, and controlling the educational process. Globalization and society of knowledge require
competent managers and management, and their constant professional presence. Legislative
frameworks and regulations should arrange training of the management; it should define its position
and role. In addition, legislation should oblige management to continuous improvement
Keywords: school management, administration, management, leadership, training, and training
programs.