SVEUILITE U SPLITU

UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

za potrebe seminarske nastave iz kolegija
Primjena elektronikih raunala
Komunikologija
e-poslovanje

Pri pisanju ovih uputa koritena je knjiga Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija
izrade znanstvenog i strunog djela, etvrto izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci,
Rijeka, 2000.

Split, 2012.

SADRAJ
Stranica

1.

UVOD

Seminarski rad predstavlja samostalnu strunu obradu izabrane teme.

Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktino znanje kao i
sposobnost samostalnog sluenja aktualnom domaom i stranom literaturom u
pismenoj obradi.
Ciljevi izrade seminarskog rada:

proirenje i produbljivanje znanja iz sadraja nastavnog programa,

razvijanje sposobnosti i vjetina pronalaenja informacija u knjinicama i
na internetskim stranicama te njihovo vrednovanje,
stjecanje iskustva u pisanju strunih radova.

Tema seminarskog rada izabire se s popisa objavljenih tema ili se dogovara s

nastavnikom. Izabrana tema predstavlja osnovni okvir za oblikovanje sadraja
rada.
Student prikuplja naslove knjiga i lanaka koji obrauju podruje rada.

OSNOVE I TEHNIKE UPUTE

Seminarski rad treba biti pripremljen na osobnom raunalu, ispisan na
pisau.
Opseg seminarskog rada je 15-20 stranica, a preporua se veliina slova 12 i
prored 1,5 (font Times New Roman) te poravnavanje uz oba ruba stranice
(justified).
Seminarski rad se pie u odlomcima na jedan od sljedea dva naina:
a. uvueni poetak odlomka (izmeu odlomaka nema praznog reda),
b. jedan redak razmaka izmeu odlomaka (poetak odlomka nije uvuen).
Tekst treba biti jasan, koncizan (bez nepotrebnih ponavljanja), gramatiki i
pravopisno ispravan i pisan u treem licu. Student je duan savjesno
kontrolirati i ispraviti tekst jer za tonost odgovara iskljuivo autor.

3.

METODOLOGIJA IZRADE RADA

Seminarski rad sastoji se od sljedeih elemenata:1

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Korica ili omotne ili vanjske stranice

Potkorica ili unutarnje stranice
Sadraj
Uvod
Izlaganje tematike
Zakljuak
Popis literature
Popis tablica/Popis shema/Popis priloga (ako postoje)
1. Korica ili omotne ili vanjske stranice

Korica ili omotne ili vanjske stranice sadri (vidjeti Primjer 1):

naziv institucije,
naziv odjela,
ime i prezime autora,
naslov rada - mora biti kratak i jasan, iz njega mora biti vidljiva
problematika rada; treba izbjegavati kratice i strane rijei ako postoje
hrvatske istoznanice,
naznaku SEMINARSKI RAD,
mjesto i godinu predaje rada.
2. Potkorica ili unutarnje stranice

Potkorica ili unutarnje stranice sadri (vidjeti Primjer 2):

naziv institucije,
naziv odjela,
naslov rada,
naznaku (SEMINARSKI RAD),
predmet iz kojeg se pie seminarski rad,
titulu, ime i prezime predmetnog nastavnika/mentora,
ime i prezime te matini broj autora,
mjesto, mjesec i godinu predaje rada.

Primjer 1 Korice (vanjska stranica) seminarskog rada

SVEUILITE U SPLITU
JAHTE I MARINE

PETRA PETROVI
SKLOPOVLJE RAUNALA
SEMINARSKI RAD

Split, 2012.

Primjer 2 Potkorice (unutarnja stranica) seminarskog rada

SVEUILITE U SPLITU
JAHTE I MARINE

SKLOPOVLJE RAUNALA
SEMINARSKI RAD

Predmet: Primjena elektronikih raunala

Mentor: Doc. dr. sc. Mila Nadrljanski
Studentica: Petra Petrovi, MB 12345

Split, studeni, 2012.

3. Sadraj

Sadraj je kazalo pojedinih naslova s navoenjem stranica odnosno

predstavlja tematski saetak rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze
naslovi i podnaslovi poglavlja.
Naslov SADRAJ pie se velikim slovima centrirano na vrhu stranice.
Stranica sadraja moe se oznaiti rimskim brojem I, ali moe ostati i
neoznaena.
Najpregledniji nain oznaavanja dijelova rada predstavlja decimalni sustav
brojeva. Svaka se glava oznaava arapskim brojem. Prva znamenka svakog
poglavlja podudara se s brojem glave kojoj poglavlje pripada, a druga znamenka
oznaava redni broj navedenog poglavlja. Isti postupak slijedi za oznaavanje
odjeljaka i toaka.
Nain pisanja i obiljeavanja sadraja i njegovih dijelova prikazan je u
sljedeem primjeru.

Primjer 3 Stranica na kojoj je napisan sadraj

SADRAJ
Stranica
1. UVOD ....1
2. TEMELJNE ODREDNICE RAUNOVODSTVA........2
3. FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO...3
1. Evidentiranje poslovnih promjena....5
2. Temeljne knjige.....10
3. Analitike evidencije....15
4. FINANCIJSKO IZVJEIVANJE...20
1. MSFI.........................................23
2. Temeljni financijski izvjetaji............27
1. Bilanca......................................28
2. Raun dobiti i gubitka...............36
3. Izvjetaj o novanom toku............38
4. Izvjetaj o promjenama glavnice...40
5. Biljeke uz financijske izvjetaje.......44
5. RAUNOVODSTVO TROKOVA......54
1. Obuhvaanje trokova..60
2. Analiza trokova....69
6. UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO...80
1. Pokazatelji poslovanja.....85
2. Raunovodstvena analiza.102
3. Budetiranje.....115
7. ZAKLJUAK..118
LITERATURA...123
POPIS TABLICA..125
POPIS ILUSTRACIJA.126
POPIS PRILOGA.127

4. Uvod i izlaganje tematike

Tekst seminarskog rada zapoinje uvodom. Uvodom treba itatelj biti uveden
u odreeno njemu nepoznato podruje. Stranice od uvoda numeriraju se
arapskim brojevima (poevi od 1). Rije UVOD pie se velikim slovima i
oznaava arapskim brojem 1.
Izlaganje tematike odnosno tekstualna razrada tretirane tematike je sredinji,
najopseniji i najvaniji dio seminarskog rada.
Cjelokupan sadraj teksta koji student izlae u radu treba biti smisleno
raspodijeljen. Svakome dijelu rada (glava, poglavlje) odreuje se naslov.
Naslov glave se pie velikim slovima, a radi preglednosti moe se podebljati te s
pisanjem se zapoinje na sljedeoj stranici kako se navodi u Primjeru 4. Glave se
po potrebi ralanjuju na poglavlja, poglavlja na odjeljke, odjeljci na toke, a
toke na ulomke.
Primjer 4
1. FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO
Poglavlje se oznaava podnaslovom i mora biti istaknuto (podebljano,
podvueno ili kosim slovima) i pisano veim fontom u odnosu na tekst (npr. font
14). Poglavlje ne mora zapoeti na zasebnoj stranici (vidjeti Primjer 5).
Primjer 5
1.1. Evidentiranje poslovnih promjena
Sloenost strukture rada ovisi o vrsti i odrednicama sadraja koji se obrauje,
no ope preporuka glasi: radi lakeg praenja i preglednosti teksta, ralanjivanje
unutar jedne glave ne bi trebalo prelaziti etiri razine.
Naslov (glave, poglavlja) se ralanjuje na niu razinu ukoliko postoje
najmanje dva podnaslova. Dakle, ne moe biti samo jedna podnumeracija.

5. Zakljuak

Zakljuak2 sadri sve odgovore na pitanja odnosno probleme postavljene u

uvodu. Zakljuak je na sustavan i koncizan nain izloena sinteza svih
relevantnih spoznaja, informacija, stavova i teorija iznesenih u radu. U zakljuku
se ne iznose nove spoznaje, nove informacije, novi podaci nego se on formulira
na temelju ve prethodno iznesenih spoznaja. U zakljuku, se u pravilu, ne
navode citati drugih autora. U zakljuku, kao i u uvodu, ne piu se biljeke
(fusnote).
Zakljuak mora zapoeti na zasebnoj stranici. Naslov ZAKLJUAK
oznaava se arapskim brojem i pie velikim slovima.
Preporua se da se dijelove zakljuka ne oznaava brojevima ve se isti
oblikuje prema strukturi rada.
6. Popis literature

Literatura (bibliografija) sadri popis svih izvornika tj. znanstvenih radova,

knjiga, zbornika ili drugih izvora koji se spominju u radu. Svaki citat u tekstu mora
biti zastupljen u popisu literature i obratno, odnosno fusnota mora biti bar toliko
koliko se na popisu literature nalazi bibliografskih jedinica.
Popis koritene literature dolazi na stranicu rada iza zakljuka (a prije popisa
tablica, popisa slika, popisa priloga ako postoje). Naslov LITERATURA se ne
numerira. U sluaju velikog broja izvora, poeljno ih je razvrstati po
skupinama, npr. knjige, asopisi, statistike i ostale publikacije, enciklopedije,
novine, Internet stranice i sl.
Unutar svake skupine izvori se niu abecednim redom (prema prezimenu
autora, a ako ne postoji autor ili urednik, prema prvoj rijei naslova). Oznaavaju
se arapskim brojevima. Interpunkcija u popisu literature mora biti ujednaena.
KNJIGA
Prezime, inicijal(i) imena autora, Naslov (podebljano), Izdanje (ako se ne radi o
prvom izdanju), Izdava/Nakladnik, Mjesto izdanja, Godina izdanja (vidjeti
Primjer 6).
Primjer 6

10

Belak, V.: Menadersko raunovodstvo, RRiF, Zagreb, 1995.

Ako je rije o knjizi izdanoj u SAD-u, osim mjesta izdanja, poeljno je navesti i
skraeni naziv drave u kojoj se nalazi izdava (vidjeti Primjer 7; Il je skraenica
za Illinois).

Primjer 7
Noe, R. A., Hollenbeck, J. R., Gerhart, B., Wright, P. M.: Human Resource
Management Gaining a Competitive Advantage, Irwin & McGraw-Hill,
Homewood, Il, 2000.
Kada autor djela nije jedna osoba nego lanovi ustanove, naziv ustanove
dolazi umjesto imena autora. Ako je nepoznat autor ili ustanova, piu se tri toke
() ili se ne pie nita. Tada navod djela poinje naslovom knjige (vidjeti Primjer
8).
Primjer 8
: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb,
2002. ILI
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2002.
POGLAVLJE U KNJIZI
Prezime i inicijal(i) imena autora, Naslov poglavlja, Naslov knjige, Ime i
prezime autora knjige, Izdava/Nakladnik, Mjesto izdanja, Godina izdanja,
Poetna i zavrna stranica (vidjeti Primjer 9).
Primjer 9
Dujani, M.: Projektni menadment, Poduzetniki menadment: Izazov, rizik,
zadovoljstvo, Deeljin, J. et al., 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje,M.E.P.
Consult, Zagreb, 2002., str. 267 - 290.

11

NATUKNICA U ENCIKLOPEDIJI I LEKSIKONU

Prezime i inicijal(i) imena autora/urednika, Izraz natuknica, Naziv natuknice,
Ime enciklopedije ili leksikona, Izdava/Nakladnik, Mjesto izdanja, Godina
izdanja, Stranica (vidjeti Primjer 10).
Primjer 10
Bahtijarevi-iber, F., Sikavica, P.: Natuknica proraun, Leksikon menadmenta,
Masmedia, Zagreb, 2001., str. 470.

LANAK U ASOPISU
Prezime i inicijal(i) imena autora, Naslov lanka: podnaslov lanka, Naslov
asopisa (podnaslov asopisa) - podebljano, Oznaka sveska/godita, broj,
Godina izdanja, Poetna-zavrna stranica lanka (vidjeti Primjer 11).
Primjer 11
Hamel, G., Prahalad, C.K.: Competing for the Future, Harvard Business
Review, Vol. (God.) 72, No. (Br.) 17., 1994., str. 122-128
Ako se radi o hrvatskom asopisu, godite asopisa se oznaava god., a broj
se oznaava br., a ako je rije o asopisu s engleskog govornog podruja,
godite se oznaava Vol. (Volume), a broj asopisa se oznaava No. (Number).
JEDNICE S INTERNETA
Koriste li se lanci ili neki drugi podaci s Interneta, potrebno je navesti sljedee
(vidjeti Primjer 12): autora lanka, naslov lanka: podnaslov, datum/godina
nastanka dokumenta (ako postoji), Internet adresu na kojoj se lanak nalazi te
datum kada je lanak itan s Interneta.
Primjer 12
Burka Lauren P.: A hypertext history of multi-user dimensions,
http://www.apocalypse.org/pub/u/lpb/muddex/essay/, (05.12.1994.)

12

URL izvori:
Ako je rije samo o podatku s web stanice, odnosno citat nije dio lanka
objavljenog na Internetu, ve se nalazi na nekoj Internet stranici (npr. poduzea,
ustanove i sl.), potrebno je navesti naziv i adresu Internet stranice. To se navodi
na kraju literature kao poseban izvor (vidjeti Primjer 13).
Primjer 13
Veleuilite u Rijeci, http://www.veleri.hr/ (01.02.2005.)
7. Popis tablica

Popis tablica slijedi nakon stranice s literaturom. Popis sadri redni broj i naziv
svih tablica navedenih prema redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu.
Naslov POPIS TABLICA pie se velikim slovima i ne numerira se (vidjeti
Primjer 14).
Primjer 14 Stranica koja sadri popis tablica

POPIS TABLICA
Tablica
Stranica
1. Pregled prihoda poduzea Uljanik d.d. za razdoblje od 2003. do
2005.
1
2. Pregled trokova poduzea Uljanik d.d. za razdoblje od 2003. do
2005.
5

8. Popis ilustracija

Ilustracije uglavnom obuhvaaju sljedee:3 tablice, grafikone, crtee,

zemljovide, fotografije, sheme i slike.
13

Popis ilustracija dolazi iza stranice s popisom tablica. Pojavljuje li se u radu

vie od jedne vrste ilustracija, preporuljivo je popis grafikona, crtea i slika
nainiti odvojeno.
Izrada stranice s popisom ilustracija istovjetna je tehnici izrade stranice s
popisom tablica (vidjeti Primjer 15).

Primjer 15 Stranica koja sadri popis ilustracija

POPIS ILUSTRACIJA
Popis grafikona

Grafikon
Stranica

1. Kretanje prihoda poduzea Uljanik d.d. za razdoblje od 2003. do

2005.
8
2. Kretanje dobiti poduzea Uljanik d.d. za razdoblje od 2003. do 2005.
13
Popis obrazaca

Obrazac
Stranica
1. Primjer obrasca HUB 1
19

14

9. Popis priloga

Kada je potrebno iza teksta dodati i odreene priloge, kao to su na primjer:

anketni upitnici, isprave i sl., treba tekst djela povezati s prilogom.
Izrada stranice s popisom priloga istovjetna je tehnici izrade stranice s
popisom tablica.

4.

NAVOENJE LITERATURE
U seminarskom radu mora se jasno odvojiti autorov tekst od tueg teksta i
ilustracija.

To se postie citiranjem to podrazumijeva od rijei do rijei pismeno ili

usmeno navoenje tuih dijelova teksta ili rijei koje se mogu izvorno provjeriti. 4
Biljeke ili fusnote koriste se kao dokumentacija:
a. za svako cjelovito navoenje tuih rijei u tekstu (citiranje), uz koritenje
navodnika ()
b. u sluaju kada se dui tekst saima i oblikuje vlastitim rijeima, pri emu
se mora navesti izvor iz kojeg potjee
c. za navoenje svake injenice ili podatka koji openito nije poznat, ali
znamo tko je autor.
Dakle, biljeke se koriste za svaki, u upravnom ili neupravnom govoru iznesen
tui dio teksta, kao i za interpretaciju neijeg rada, pri emu se mora navesti
izvor. Necitirani dijelovi tuih radova smatraju se plagijatom.
Pri pisanju rada na raunalu, u programu postoje posebne naredbe za
automatsko ureenje biljeaka (npr.
Umetanje/InsertReferenca/ReferenceFusnota/Footnote).
Biljeke5 se navode na jednak nain kao i literatura, no potrebno je jo
na kraju navoda (citata) dodati broj stranice na kojoj se citat ili navedena
injenica nalazi. Ukoliko je rije o saimanju teksta koji se u izvorniku nalazi na
nekoliko stranica, navod se stranice od-do (vidjeti Primjer 16).
Primjer 16

15

Belak, V.: Menadersko raunovodstvo, RRiF, Zagreb, 1995., str. 36

Hamel, G., Prahalad, C.K.: Competing for the Future, Harvard Business
Review, Vol. 72, No. 17., 1994., str. 122-128
U biljekama treba navesti pune bibliografske podatke te broj stranice, kada
se navod pojavi prvi put. Za svako sljedee navoenje uz prezime i ime autora
kojega se citira treba staviti oznaku op. cit. (opus citatum = navedeno djelo, tj.
djelo koje je u citiranju ranije bilo spomenuto) popraenu brojem stranice s koje
je navod preuzet ili oznakom za stranice (od-do) ako je preuzet vei dio teksta
citiranog autora (vidjeti Primjer 17).

Primjer 17
Dujani, M.: op.cit., str. 15.
Ako postoje dva djela istog autora, navodi se i godina.
Ako se koristi navod iz djela koje je citirano u prethodnoj biljeci, dakle
neposredno prije biljeke koja se sada navodi, na istoj stranici teksta dovoljno je
napisati Ibid. (Ibidem = na istom mjestu, u istom djelu, na istoj stranici neke
knjige) i stranicu s koje je citat preuzet (vidjeti Primjer 18).
Primjer 18
Ibid., str. 38.

5. ILUSTRACIJE
Temeljni zadatak ilustracija je omoguiti jasno, saeto i jednostavno
predstavljanje materijala u radu.
Svaku ilustraciju valja oznaiti odgovarajuim rednim brojem odnosno treba
imati takvu numeraciju i takav raspored u tekstu da ih je mogue pratiti zajedno s
tekstom (npr. Sl.1. treba postaviti to blie dijelu teksta u kojem se spominje). U
tekstu je potrebno oznaiti na koju ilustraciju se tekst odnosi.

16

Naslov ilustracija mora ukratko sadravati odgovor na pitanje to, gdje i

kada. Uz svaku ilustraciju mora se neizostavno oznaiti izvor podataka.
1. Tablica

Pri oblikovanju tablica treba imati na umu da svaka tablica sadri sljedee
elemente (vidjeti Primjer 19):6
1. Naslov. Pie se iznad tabelarnog prikaza. Naslov tablice mora sadravati
saet opis sadraja tablice. Po potrebi navodi se vremensko razdoblja i
prostor na koji se sadraj odnosi (npr. Bilanca poduzea XY d.o.o. 2004.
i 2005.).
2. Redni broj. Pie se ispred naslova i pomou njega se podaci prikazani u
tablici povezuju s tekstom.
3. Izvor podataka. Navodi se ispod same tablice sa svim bitnim elementima
kao u biljekama. Ukoliko je izvor vlastito istraivanje i to valja navesti
(npr. Obradio autor).
4. Napomena. Pie se ispod tablice, ali iznad izvora podataka. Ona nije
obvezna i koristi se u sluajevima kad su potrebna dodatna objanjenja.
Primjer 19
Tablica 1. Bilanca

AKTIVA
Imovina

PASIVA
Vlasniki kapital
Obveze (dugovi)

Izvor: Vinkovi Kravaica, A, Ribari Aidone, E, Krivai.: Abeceda

raunovodstva, znanost i tehnika, Veleuilite u Rijeci, Veleuilite u Karlovcu,
Rijeka, 2006., str. 28

17

2. Grafikon

Najei oblici grafikona su stupci, linije i strukturni krug. S obzirom na

podatke koji se ele prikazati, odabire se prikladan oblik grafikona (npr. za prikaz
strukture zaposlenih na odreeni dan najprimjereniji je strukturni krug.)
Elementi koje treba sadravati istovjetni su onima za prikaz podataka u tablici,
a primjer se navodi u nastavku (vidjeti Primjer 20). Ista pravila vrijede i za shemu
(vidjeti Primjer 21).
Primjer 20
Grafikon 1. Broj zaposlenih u poduzeu 3. maj d.d. Rijeka

Izvor: 3. maj, htttp://www.3maj.hr (02.10.2006.)

Primjer 21
Shema 1. Organizacijska struktura poduzea Uljanik d.d.

Izvor: Uljanik d.d., htttp://www.uljanik.hr (02.10.2006.)

18

6.

DODATNE UPUTE ZA PISANJE RADA

Pri pisanju seminarskog rada treba obratiti pozornost na sljedee:

iza svake rijei nalazi se jedan razmak;

pravopisni znakovi (toka, zarez, upitnik, usklinik, dvotoje, toka zarez,
zatvorena zagrada, navodnici na kraju citata, znak za postotak), piu se
zajedno s rijeju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijei ne stavlja se
razmak);
ako iza neke rijei slijedi tekst u zagradi ili pod navodnicima, izmeu te
rijei i otvorene zgrade ili navodnika na poetku citata, stavlja se razmak;
znak i (&) pie se odvojeno od rijei izmeu kojih stoji;
trotoje () se pie zajedno s rijeju iza koje slijedi, a odvojeno od rijei
ispred koje se nalazi;
crtica se pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici
(npr. tehno-ekonomski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu.

Dodatni izvori uputa za pisanje rada

Pri pisanju ovih uputa koritena je knjiga Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija
izrade znanstvenog i strunog djela, etvrto izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci,
Rijeka, 2000.

19

Forma seminarskog rada

Sadraj
1.0 Uvod..........................................................................................................................str
1.1 Teorijsko razmatranje problema.....................................................................................
1.2 Definiranje.....................................................................................................................
1.3 Srodni pojmovi...............................................................................................................
1.4 Funkcije..........................................................................................................................
1.5 Klasifikacije....................................................................................................................
1.6 Psiholoka shvaanja o nastanku i razvoju.....................................................................

2.0 Predmet, problem i cilj

istraivanja.........................................................................................................
3.0 Hipoteze (pretpostavke od kojih ste poli; postoji jedna glavna hipoteza i ukoliko su
potrebne pomone, zavisno od teme o kojoj je
rije)...........................................................................

4.0 Metodologija istraivanja

4.1 Uzorak varijabli...............................................................................................................
4.2 Uzorak ispitanika.............................................................................................................
4.3 Metode istraivanja i instrumenti za prikupljanje podataka...........................................
4.4 Postupci za obradu podataka...........................................................................................
4.5 Tok istraivanja...............................................................................................................

5.0 Rezultati
5.1 Na itavom uzorku..........................................................................................................
5.2 Na poduzorku mladia....................................................................................................
5.3 Na poduzorku djevojaka..................................................................................................
5.4 Na poduzorku spliana.............................................................................................
5.5 Na poduzorku spliana..........................................................................................
5.6 Znaajnost razlika u preferencijama stilova ivota s obzirom na spol...........................
5.7 Znaajnost razlika u preferencijama stilova ivota izmeu spiana
(poglavlja 5. 2-5. 7 su samo navedena kao primjer toka kako se prikazuju rezultati)
6.0 Diskusija.....................................................................................................................
7.0 Literatura....................................................................................................................
8.0 Prilozi...........................................................................................................................
-Glavna poglavlja (1-8) iz forme seminarskog se moraju pratiti u potpunosti, a pomona
poglavlja (1.1,1.2...) bi trebalo pratiti u to veoj moguoj mjeri.

20