www.islamski.

com

TRIDESET UZROKA ULASKA

U DENNET
Autor:
Dar Ibnu-l-Mubarek lin-neri vet-tevzii

1
www.islamski.com

www.islamski.com

Uvod
Zaista hvala pripada Allahu, Njega hvalimo i od Njega pomo i oprost traimo.
Utjeemo se Allahu, od zla nas samih i od naih loih djela. Koga Allah d.. uputi niko
ga u zabludu ne moe odvesti, a koga On u zabludi ostavi nema mu upuivaa. Svjedoim
da nema boga sem Allaha, Jedinog, koji nema sauesnika, i svjedoim da je Muhammed
Njegov rob i poslanik .... A zatim:
Ova knjiica, pod nazivom Trideset uzroka ulaska u Dennet, u sebi sadri jedan
broj ajeta i vjerodostojnih (sahih) hadisa, u kojima se spominju djela koja su uzrok da
njihov poinilac, Allahovom dobrotom, ue u Dennet. Meutim, to ne znai da ova djela,
onom ko ih ini, garantuju ulazak u Dennet, bez razlike kakvo mu je vjerovanje.
U Dennet nee ui niko do mu'min. Kada bi neko od kafira (nevjernika) ili murika
(idolopoklonika), inio ova djela ili neka od njih, to mu ne bi koristilo, niti bi ga uvelo u
Dennet, jer Uzvieni Allah kae: Ako bude druge Allahu ravnim smatrao (inio irk),
tvoja djela e sigurno propasti, a ti e izgubljen biti. (Ez-Zumer, 65.)
Takoer, Uzvieni o kafirima (nevjernicima) kae: Mi emo pristupiti djelima
njihovim koja su uinili, i u prah i pepeo ih pretvoriti. (El-Furkan, 23.)
Zbog toga je islam prvi nezaobilazni art (uvjet) za primanje bilo kojeg dobrog
djela. to se tie drugog arta (uvjeta), koji obavezno mora pratiti djelo, da bi bilo
primljeno kod Uzvienog Allaha U, to je ihlas (iskrenost) u djelima prema Allahu U, tj.
onaj koji radi neko djelo obavezan je da time namjerava (cilja) Allahovo lice bez toga da u
svojoj namjeri Allahu d.. pridruuje nekoga od stvorenja. Dokaz za ovo su rijei
Poslanika s.a.v.s.: Zaista Uzvieni Allah ne prima nikakvo djelo, osim ako je uraeno sa
ihlasom (iskreno) i ako se njime eli Allahovo lice (zadovoljstvo). (biljei ga Nesaija,
Sahihul-dami, 1856)
Trei art (uvjet) za primanje djela je slijeenje Poslanika s.a.v.s. Zbog toga smo se
u ovoj knjiici ograniili samo na vjerodostojne hadise od Poslanika s.a.v.s..
Molim Uzvienog i Monog Allaha, Njegovim lijepim imenima i savrenim
svojstvima, da uini ovo i sva druga naa djela iskrenim (sa ihlasom), radi Njegovog
uzvienog lica (zadovoljstva).
Takoer Ga molim da ovo djelo bude od koristi meni i svoj brai muslimanima, te
da ga upie meni i mojim roditeljima kao nagradu, na dan kada nee koristiti ni imetak ni
sinovi, osim onome ko doe Allahu s istim srcem. Ako sam pogodio to je od Allaha i
Njegovom dobrotom, a ako sam pogrijeio to je od mene i od ejtana.
Slavljen i hvaljen, neka si, Gospodaru. Svjedoim da nema boga osim Tebe, od
Tebe oprost traim i kajem Ti se. Neka je Allahov salavat na Njegova roba i poslanika,
Muhammeda s.a.v.s., njegovu porodicu i sve njegove ashabe. Naa posljednja dova je:
HVALA ALLAHU, GOSPODARU SVJETOVA.

2
www.islamski.com

www.islamski.com

BISMILLAHIRRAHMANIRRAHIM
TRIDESET UZROKA ULASKA U DENNET, IZ KUR'ANA I
VJERODOSTOJNOG SUNNETA.
1._ 2. IMAN I DOBRO DJELO
U plemenitom Kur'anu IMAN se spominje kao jedan od najvanijih uzroka koji,
Allahovom dozvolom, vode u Dennet, ali se uvjek spominje uporedo s dobrim djelom.
Zbog toga ne moe nai ni jedno mjesto, gdje se spominje IMAN, kao uzrok ulaska u
Dennet, a da se uporedo s njim ne spominje i dobro djelo. Vrata dobrih djela su, hvala
Allahu, prostrana i velika, a putevi i naini postizanja nagrade su veliki i mnogobrojni.
Njihov broj zna samo Uzvieni Allah U.
Uzvieni Allah d.. kae: A oni koji budu vjerovali i dobra djela inili - oni e stanovnici
Denneta biti i u njemu e vjeno ostati. (El-Bekare, 82.)
U ovom znaenju postoji mnogo ajeta i vjerodostojnih hadisa, koje je teko pobrojati, ali
emo kao primjer navesti neke od njih.
SURE: El-Bekare, 25. i 82.; Lukman, 8.; El-Kehf, 107.; El-Hadd, 14., 23., 56.; El-Feth,
5.; El-Hadid, 12. i 21.; Et-Tegabun, 9.; Et-Talak, 11.; El-Burud, 11.; El-Bejjine, 7.; ElMu'minun, 1. i 11.; El-Ankebut, 57.
3. TAKWA - BOGOBOJAZNOST
Jedna od najvanijih definicija bogobojaznosti je: Bogobojaznost je strah od Uzvienog,
rad po objavljenom, zadovoljstvo s malo i spremnost za dan odlaska.
U definicije bogobojaznosti ulazi i sljedea definicija: Bogobojaznost je da radi iz
pokornosti prema Allahu U, po nuru od Allaha d.. (tj. onako kako je dolo u Allahovoj
knjizi i Sunnetu Poslanika s.a.v.s.), elei time nagradu od Allaha, i da ostavi
nepokornost prema Allahu U, po nuru (svjetlosti) od Allaha, bojei se Njegove kazne.
Ko eli da proita neto opirnije o bogobojaznosti neka vidi djela od Ibnul-Kajjima,
rehimehullah,: Medaridus-salikin; Igasetullehfan.
Uzvieni Allah kae: Oni koji budu bogobojazni, oni e u dennetskim baama, pored
izvora, biti. (El-Hidr, 45.)
Dennet je i pripremljen za bogobojazne. Uzvieni kae: I pourite ka oprostu od
Gospodara vaeg, i Dennetu koji je prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za
bogobojazne. (Ali Imran,133.)
Kae Poslanik s.a.v.s.: Ono to e najvie uvesti ljude u Dennet je bogobojaznost prema
Allahu i lijep ahlak (ponaanje), a ono to e ih najvie uvesti u vatru (Dehennem) je
jezik i stidno mjesto. (Tirmizija, Ibn Madde i Ahmed, Silsiletul-ehadisu-s-sahiha, 977.)
4. POKORNOST UZVIENOM ALLAHU I NJEGOVOM POSLANIKU s.a.v.s.
Uzvieni Allah kae: Onoga ko se pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu On e u
dennetske bae, kroz koje rijeke teku uvesti, a onoga ko lea okrene, bolnom kaznom e
kazniti. (El-Feth, 17.)
3
www.islamski.com

www.islamski.com

U Buharijinom Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao:
Svi sljedbenici moga Ummeta e ui u Dennet osim ko odbije. A ko odbija, Boiji
Poslanie? -rekoe. Onaj ko mi se pokorava ui e u Dennet, a onaj ko je nepokoran on
odbija. (Fethul-bari, komentar Buharijinog Sahiha, 13/249)
5. DIHAD NA ALLAHOVOM PUTU
Pod dihadom na Allahovom putu se podrazumjeva borba ivotom i imetkom. Uzvieni
Allah kae: Allah je od mu'mina kupio ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za
Dennet koji e im dati - oni e se boriti na Allahovom putu, pa ubijati i biti ubijani. On
im je to istinski obeao u Tevratu i Indilu i Kur'anu... (Et-Tewba, 111.)
Takoer Uzvieni kae: O vjernici, hoete li da vam ukaem na trgovinu koja e vas
spasiti bolne kazne; u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte, i imecima svojim i ivotima
svojim na Allahovom putu se borite - to vam je, da znate, bolje -, On e vam grijehe vae
oprostiti i u dennetske bae vas, kroz koje rijeke teku, uvesti, i u divne dvorove u
edenskim vrtovima; - to e biti veliki uspjeh. (Es-Saff, 10.-12.)
6. TEWBA - POKAJANJE
Tewba brie (eliminie) sve ono to je bilo prije nje (misli se na loa djela), kako kae
Poslanik s.a.v.s.: Onaj koji se pokaje od grijeha je kao i onaj ko nema grijeha. (biljee
ga Ibn Madde i drugi, Sahihul-dami, 3008)
Allah d.. kae: ...ali oni koji su se pokajali i vjerovali i dobro inili, njima se nee
nikakva nepravda uiniti i oni e u Dennet ui. (Merjem, 60.)
7. USTRAJNOST (POSTOJANOST) NA ALLAHOVOJ VJERI
Kae Uzvieni Allah: Oni koji govore: Na Gospodar je Allah! - zatim ustraju, neka se
niega ne boje i ni za ime nek ne tuguju. (El-Ahkaf, 13.)
Od Sufjana ibn Abdullaha es-Sekafije se prenosi da je rekao: Boiji Poslanie, reci mi
neto o islamu, nakon ega, o njemu, neu nikog pitati poslije tebe! Poslanik mu ree:
Reci: Amentu billahi (vjerujem u Allaha), zatim ustraj u tome. (biljei Muslim, komentar
od Newewija 2/367).
8. TRAENJE ZNANJA (NAUKE) RADI ALLAHOVOG U LICA
(ZADOVOLJSTVA).
U Muslimovom Sahihu se biljei hadis od Ebu Hurejre r.a. da je rekao: Ko krene putem
traei na njemu znanje, Allah d.. e mu olakati put ka Dennetu. Nijedna skupina ljudi
se ne okupi u jednoj od Allahovih kua (damija), uei Allahovu knjigu i meusobno je
prouavajui, a da se na njih ne spusti spokoj, obaspe ih Allahova milost, okrue ih meleki
i Allah ih spomene meu onima koji su kod Njega, a koga djela unazade porijeklo mu
nee koristiti. (Komentar Muslimovog Sahiha od Newewija, 17/24)
9. GRADNJA DAMIJA (MESDIDA)
U Buharijinom Sahihu se prenosi od Osmana ibn Affana da je uo Poslanika s.a.v.s. kako
kae: Ko sagradi damiju (mesdid), elei time Allahovo lice (zadovoljstvo), Allah e
mu sagraditi istu u Dennetu. (Fethul-bari, 1/544).
4
www.islamski.com

www.islamski.com

10. LIJEP AHLAK (PONAANJE)

Kae Poslanik s.a.v.s.: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko ostavi prepirku pa
makar bio u pravu, i garantujem kuu u sred Denneta onome ko ostavi la pa makar se
alio, i garantujem kuu u vrhu Denneta, onome ko ima lijep ahlak (ponaanje). (biljee
Ebu Davud i ed-Dija', Sahihul-dami , 1464)
Kae Poslanik s.a.v.s.: Ono to e najvie uvesti ljude u Dennet je bogobojaznost i lijep
ahlak (ponaanje), a ono to e ih najvie uvesti u vatru (Dehennem) je jezik i stidno
mjesto. (izvor prethodno naveden)
U lijep ahlak (ponaanje) ulaze mnoge stvari, koje je Aia r.a. saeto navela, kada je bila
upitana o ahlaku (ponaanju) Poslanika s.a.v.s.: Njegov ahlak (ponaanje) je bio Kur'an.
(biljee Muslim, Ahmed i ostali).
Poslanik s.a.v.s. je na uzor i Allah d.. ga pohvaljuje Svojim rijeima: Jer, ti si, zaista,
najljepeg ahlaka (udi). (El-Kalem,3)
Pogledajmo Allahovu knjigu i Sunnet Njegova Poslanika s.a.v.s., njegov ivotopis (siru) i
ivotopis njegovih ashaba (drugova) r.a., da bi nauili ta je to lijep ahlak i kako ga
postii.
Od najboljih knjiga koje govore o vrlinama Poslanika s.a.v.s., i njegovom ahlaku je
knjiga: Muhtesaru--emailil-muhamedije, Vrline Allahovog Poslanika od Imama
Tirmizije (Allah mu se smilovao), koju je skratio i izvrio korekciju ejh Muhammed
Nasirud-din Albani.
11. OSTAVLJANJE PREPIRKE
Kae Poslanik s.a.v.s.: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko ostavi prepirku pa
makar bio u pravu,.... (izvor prethodno naveden)
12. OSTAVLJANJE LAI PA MAKAR I U ALI
Poslanik s.a.v.s. kae: Ja garantujem kuu u dnu Denneta onome ko ostavi prepirku pa
makar bio u pravu, i garantujem kuu u sred Denneta onome ko ostavi la pa makar i u
ali, ... (izvor prethodno naveden).
13. BITI STALNO POD ABDESTOM (TAHARET) I KLANJATI DVA REKATA
IZA SVAKOG EZANA.
Biljei Imam Tirmizija u svom Sunenu, el-Hakim i Ibn Huzejme u svom Sahihu od
Abdullaha ibn Burejde, a on od svog oca r.a. da je rekao: Jedno jutro Poslanik s.a.v.s. je
rekao Bilalu: Bilale, ime si me pretekao u Dennet? Juer sam uao u Dennet i ispred
sebe sam uo tvoje korake.
Bilal odgovori: Boiji Poslanie; nikada nisam prouio ezan a da nisam klanjao dva
rekata, i nikada nisam izgubio abdest a da ga nisam ponovo uzeo.Allahov Poslanik
s.a.v.s. mu ree: S tim si me pretekao (Sahihut-Tergib vet-Terhib, 194).
14. ODLAZAK U MESDID RADI OBAVLJANJA NAMAZA I POVRATAK IZ
NJEGA
Biljee Imami Muslim i Buharija u svojim Sahihima, i drugi, od Ebu Hurejre r.a. da je
Poslanik s.a.v.s. rekao: Kad god neko ode u damiju, - jutrom ili navee - Allah mu
5
www.islamski.com

www.islamski.com

pripremi mjesto u Dennetu (NUZULEN) koliko god puta ode ujutro ili navee
(komentar Muslimovog Sahiha od Newewija, 5/ 176)
Imam Newewi u komentaru ovog hadisa: Allah mu pripremi mjesto (NUZULEN), kae,
da je to ono to se pripremi kad dolaze gosti.
15. MNOGO INITI SEDDU ALLAHU D..
Biljei Imam Muslim u svom Sahihu od Rebia ibn Kaba el-Eslemija da je rekao: Jedne
prilike sam noio kod Poslanika s.a.v.s. pa sam mu pomogao da uzme abdest i izvri svoje
potrebe, pa mi ree: Trai! Ja mu odgovorih: Traim da budem uz tebe u Dennetu. On
upita: Ili trai neto drugo? Ja mu rekoh: To je ono to traim.
Poslanik na kraju ree: Pomozi se protiv svog nefsa mnogo inei seddu. (komentar
Muslimovog Sahiha od Newewija 4/451)
16. PRIMLJEN HADD ( HADD MEBRUR)
Poslanik s.a.v.s. kae: Ko obavi hadd, pa ne bude govorio bestidne rijei i ne bude
grijeio, vratit e se (bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila. (biljei Buharija i
drugi, Fethul-bari, 3/382).
Takoer Allahov Poslanik s.a.v.s. kae: Hadd mebrur (to je hadd na kojem hadija
nije inio grijehe), za njega nema druge nagrade osim Denneta (biljee Imam Ahmed i
Taberanija, Sahihul-dami, 3170).
17. UENJE AJETUL-KURSIJJE IZA SVAKOG FARZA
Od Ebu Umame el-Bahilija r.a. se prenosi da je rekao: Poslanik s.a.v.s. je rekao: Ko
proui Ajetul-kursijj nakon svakog farza, izmeu njega i ulaska u Dennet se isprijeava
samo smrt. (Nesaija, Ibn es-Sunni i ostali, Silsiletu-l-ehadisu-s-sahiha, 972)
Postoje i drugi zikrovi, za koje je, ako ih ovjek s ubjeenjem izgovori, obean Dennet,
kao naprimjer: d.. Buharijinom Sahihu se biljei hadis od eddada ibn Evsa r.a. da je
Poslanik s.a.v.s. rekao: Sejjidul-istigfar (najbolja dova za oprost grijeha) je da kae:
Allahu, Ti si moj Gospodar, nema boga osim Tebe, stvorio Si me i ja sam Tvoj rob, ja
sam na tragu zavjeta i obeanja Tebi datog, u okviru mojih mogunosti. Utjeem Ti se od
zla koje sam poinio, priznajem Ti Tvoje blagodati prema meni i priznajem Ti svoje
grijehe, pa mi oprosti, jer grijehe ne oprata niko osim Tebe, zatim je rekao: Ko danju
proui ovaj istigfar, ubjeen u to, pa umre toga dana prije nego to omrkne, bit e od
stanovnika Denneta, a ko to isto kae nou, ubjeen u to, pa umre prije nego svane, bit e
od stanovnika Denneta. (Fethul-bari - 11/97)
18. KLANJATI DVANAEST REKATA (SUNNETA) SVAKI DAN I NO, KAO
DOBROVOLJNI NAMAZ ALLAHU D..
Od Ummi Habibe r.a. se prenosi da je Resulullah s.a.v.s. rekao: Ko u jednom danu i noi
klanja dvanaest rekata (sunneta), bit e mu sagraena kua u Dennetu: etiri rekata prije
podne i dva poslije, dva rekata poslije akama, dva rekata poslije jacije i dva rekata prije
sabaha. (biljei Tirmizija, Sahihul-dami, 6362).

6
www.islamski.com

www.islamski.com

19. IRENJE SELAMA, HRANJENJE GLADNIH, ODRAVANJE RODBINSKIH

VEZA, I KLANJANJE NOU
Kae Poslanik s.a.v.s.: O ljudi, irite selam, hranite gladne, odravajte rodbinske veze i
klanjajte nou dok ljudi spavaju pa ete spokojno (sa selamom) ui u Dennet. (biljee
Ibn Madde i ostali, Sahih Sunen Ibn Madde, 1097)
20. ISKRENOST U GOVORU, ISPUNJAVANJE OBEANJA, IZVRAVANJE
EMANETA, UVANJE STIDNOG MJESTA, OBARANJE POGLEDA (OD
ONOGA U TO JE HARAM GLEDATI) I UVANJE RUKU (OD ZABRANJENIH
STVARI).
Od Ubade ibn es-Samita se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Garantujte mi est stvari
od vas, ja u vam garantovati Dennet; kada govorite budite iskreni, ispunite kada
obeate, izvrite kada vam se neto povjeri, uvajte vaa stidna mjesta, obarajte poglede i
uvajte svoje ruke (od zabranjenih stvari). (biljee Ibn Huzejme, Ibn Hibban, el-Hakim i
drugi, a Albani kae da je hasen, es-Silsiletu-l-ehadisu-s-sahiha, br. 1470)
21.OBAVLJANJE PET DNEVNIH NAMAZA, ONAKO KAKO JE ALLAH
NAREDIO, POSTITI MJESEC RAMAZAN, UVANJE STIDNOG MJESTA I
POKORNOST MUU.
(OVAJ UZROK JE POSEBNO ZA ENE)
Biljei Ibn Hibban u svom Sahihu od Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s.
rekao: Ako ena bude klanjala pet dnevnih namaza, postila mjesec Ramazan, uvala
stidno mjesto i bila pokorna svome muu, bit e joj reeno: Ui u Dennet, na koja hoe
vrata. (Sahihul-dami , 660).
22. ODGAJATI I IZDRAVATI TRI KERKE ILI TRI SESTRE
Ebu Jala u svom Musnedu biljei od Enesa r.a. da je rekao: Poslanik s.a.v.s. je rekao:
Ko bude imao tri keri ili tri sestre, pa se bude bojao Allaha i brinuo se o njihovom
odgoju i izdravao ih, bit e sa mnom u Dennetu, ovako, pa je sastavio kaiprsti i srednji
prst. (Silsiletul-ehadisu-s-sahiha, 295)
U Muslimovom Sahihu i Tirmizijinom Sunenu (4/281), u njegovoj formi, se biljei hadis
u kojem je Poslanik s.a.v.s. rekao: Ko bude izdravao dvije kerke i brinuo se o njima,
ui e sa mnom u Dennet kao to su ova dva, pa je to pokazao sa svoja dva prsta.
23. STRPLJIVOST I OEKIVANJE NAGRADE PRI SMRTI DJECE I BLISKIH
OSOBA
Kae Poslanik s.a.v.s.: Kome umre troje (djece) od njegova potomstva, a on bude za to
oekivao nagradu (od Allaha), ui e u Dennet. Jedna ena ree: A ta je sa dvoje?
Poslanik odgovori: I dvoje (biljee Nesaija i Ibn Hibban, Sahihul-dami, 5969)
Takoer Poslanik s.a.v.s. kae: Nema roditelja kojima umre troje djece, koja nisu
punoljetna, a da ih Allah d.. svojom dobrotom i milou prema toj djeci, ne uvede u
Dennet. (biljee Imami Ahmed, Nesaija i Ibn Hibban, Sahihul-dami, 5781)
Biljei Imami Ahmed u svome Musnedu od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao:
Allah d.. kae: Mom robu mu'minu, kada mu uzmem nekog bliskog na dunjaluku, i on
7
www.islamski.com

www.islamski.com

za to oekuje nagradu, nema druge nagrade kod Mene osim Dennet. (Sahihul-dami,
8139).
24. IZDRAVANJE I BRIGA O JETIMU (SIROETU)
Biljei Imam Buharija u svom Sahihu od Sehla ibn Sada, da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Ja
i onaj, ko se bude brinuo o jetimu (siroetu), bit emo u Dennetu ovako, pa je sastavio
svoj kaiprst i srednji prst. (Fethul-bari, 10/436).
25. OBILAZAK BOLESNIKA I POSJETA (ZIJARET) BRATU PO VJERI
Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Ko obie bolesnika ili posjeti
svoga brata po vjeri, zovnut e ga glasnik: Blagoslovljen neka si i neka je blagoslovljen
tvoj hod, nastani mjesto u Dennetu. (biljee Tirmizija i Ibn Madde, a Albani kae
hasen, Sahihul-dami, 6387).
Kae Poslanik s.a.v.s.: Ko posjeti bolesnika, on je u dennetskom bostanu sve dok se ne
vrati (iz posjete). (biljei Muslim, Newewi 16/361)
26. UVANJE DVAJU SVOJSTAVA (VRLINA).
Od Abdullaha ibn Amra r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Svaki rob musliman
koji bude uvao dvije osobine ili dva svojstva ui e u Dennet. Ta svojstva su lahka, ali
malo ih radi po njima. Iza svakog namaza rei deset puta subhanallah, deset puta
elhamdulillah, i deset puta Allahu ekber. To je stotinu i pedeset jezikom, a hiljadu i petsto
na vagi (mizanu). I kada legne prouiti 34 puta Allahu ekber, 33 puta elhamdulillah i 33
puta subhanallah. To je stotinu jezikom a hiljadu na vagi (mizanu).
Vidio sam Allahovog Poslanika s.a.v.s. kako to ui, brojei na prste svoje ruke. Upitali su
ga: Boiji Poslanie, kako su te osobine lahke,a malo ih po njima radi? On odgovori.
Nekom od vas e doi ejtan kada legne i uspavat e ga prije nego to proui, a dolazit e
mu i u namazu, pa e ga podsjeati na neto prije nego to proui. (biljee ga Ebu Davud,
Tirmizija i kae: hadis hasen sahih, Nesaija i Ibn Hibban u svom Sahihu, Sahihuttergib, 603).
27. VELIKODUNOST U KUPOPRODAJI
Biljei Imam Buharija u et-Tarihul-kebir, Nesaija i ostali od Osmana ibn Affana r.a. da je
rekao: Poslanik s.a.v.s. je rekao: Allah d.. e uvesti u Dennet onog ovjeka koji je
velikoduan i kao muterija i kao prodava, i kao onaj koji vraa dug i kao onaj kome se
vraa. (Silsiletul-ehadisu-s-sahiha, 1181)
28. OPROSTITI DUG ONOME KOME JE TEKO DA GA VRATI
Biljei Imam Muslim (Allah mu se smilovao) u svom Sahihu od Huzejfe ibnul-Jemana, a
on od Poslanika s.a.v.s. da je jedan ovjek umro i uao u Dennet, pa mu je reeno: ta si
inio?
On ree: Trgovao sam s ljudima pa sam odgaao dug onome kome je teko da ga vrati i
opratao sam dugove u novcu i imetku. (komentar Muslimovog Sahiha, od Newewija,
10/483)
Takoer se biljei u Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik s.a.v.s.
rekao: Bio je jedan ovjek koji je ljudima posuivao (imetak) i govorio bi svome
8
www.islamski.com

www.islamski.com

momku: Ako ti doe onaj kome je teko da vrati dug pa mu ga ti oprosti, moda i Allah
tebi oprosti. Sreo je Allaha d.. (umro) pa mu je oprostio. (Komentar Muslimovog
Sahiha od Newewija 10/485)
29. GRUPA DOBRIH DJELA, AKO SE U JEDNOM DANU NAU KOD
MUSLIMANA, UI ]E, ALLAHOVOM DOBROTOM, U DENNET.
Biljei Imam Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Ko je
od vas jutros zapostio? Ja, ree Ebu Bekr. Poslanik dalje upita: Ko je pratio denazu?
Ja, ree Ebu Bekr.
Poslanik: Ko je danas nahranio siromaha? Ja, ree Ebu Bekr. Poslanik: Ko je od vas
danas posjetio bolesnika!
Ja, ree Ebu Bekr. Na to Poslanik s.a.v.s. ree: U koga se nau ova djela u jednom
danu, ui e u Dennet. (komentar Muslimovog Sahiha od Newewija, 15/164)
30. SABUR (STRPLJIVOST) AKO SE IZGUBI VID
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Allah d.. kae: Kome uzmem
dva miljenika (oi), pa se strpi, oekujui nagradu, nisam zadovoljan da ga nagradim iim
drugim osim Dennetom. (Biljei Tirmizija, Sahihul-dami, 8140)

9
www.islamski.com