TERAPIJSKI UINAK MOLITVE I MEDITACIJE

P. Mijo Niki, SJ FFDI

Sine moj u bolesti ne budi potiten, ve se Bogu moli jer on zdravlje daje (Sir 38, 9). Uvod Molitva je, najkrae reeno, druenje s Bogom. A Bog je apsolutno Dobro, najvea Ljubav, beskrajno milosre, vrhunska radost i beskrajni mir. Prema tome, druenje s takvim vrijednostima kao to su dobrota, ljubav, milosre, radost i mir, predstavlja za duu vrhunsko obogaenje koje neizbjeno uzrokuje, odnosno ostavlja terapijske uinke na itavu osobu, na svim njezinim dimenzijama, a to su: tjelesna, emocionalna, drutvena i duhovna.

 U ovom radu elim pokazati kako molitva povezuje ovjeka s Bogom i omoguuje mu da kroz ljudsku nemo prostruji Boja svemo, njegova udesna milost koja lijei duh, duu i tijelo. Razne vrste kranske meditacije koje se provode u oputenom stanju dovode do maksimalne koncentracije duha i vizualizacijom zdravlja pomae bolesnom organizmu da lake i bre ozdravi. arka molitva upuena Bogu u velikoj vjeri i pouzdanju u Boju ljubav, priprema ovjeka za vjeni ivot u Bojem kraljevstvu, ali mu takoer osigurava ve ovdje na zemlji mir due i zdravlje tijela. Molitva je dar koji dolazi odozgo, ona je zapovijed koju treba izvriti, duboka je potreba duha Ona je uvijek istinsko i osobito umijee, koje treba nauiti s razumijevanjem i ljubavlju, kao i s velikom strpljivou

Molitva i meditacija
U svojoj knjizi Uvod u molitvu, veliki teolog Romano Guardini kae: Molitva je unutarnja nunost, milost i ispunjenje. Ali moliti to je i dunost, napor i prevladavanje. Romano GUARDINI Molitva je velika potreba due. U ivotu svakog ovjeka postoje teke i dramatine situacije koje se jedino mogu nadvladati uz pomo Boju. A do Boga se dolazi iskrenom molitvom koja dolazi iz istog srca koje vrsto vjeruje u ljubav Boju i njegovu svemo i elju da nam pomogne. Molitva je vapaj ljudskog duha da doe do Boga, izvora i uvira svoje egzistencije. Taj vapaj se moe izraziti rijeima, a moe se uputiti Bogu i neverbalnom komunikacijom, svojim gestama, enjom vlastitog srca, svojim mislima i svojim suzama.

 Meditacija je takoer molitva u kojoj se vie oslukuje to Bog nama govori. Na temelju Boje poruke koju ovjek spoznaje u meditaciji, odgovara se molitvom koja proizlazi iz dubine ljudskog srca. A najbolji je odgovor Bogu prihvaanje njegove volje. Doi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, najbolja je molitva koju moemo sa zemlje uputiti Bogu. Kroz meditaciju takva molitva dozrije u ljudskom srcu. Takav stav prihvaanja volje Boje i njegova kraljevstva najbolja je priprava da ovjek primi od Boga sve to je za njegovo dobro. S tim u svezi Isus ree: Traite najprije kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a sve ostalo e vam se nadodati (Mt 6,33). Ukratko moe se rei kako je klasina molitva obraanje ovjeka Bogu svojim rijeima i molbama da mu Bog pomogne, a meditacija je predanje due Bogu i oslukivanje govora koji Bog upuuje ovjeku. I jedan i drugi oblik molitve je dobar i potreban ovjeku. Sam Isus nas poziva na molitvu kad kae: Molite, i dat e vam se! Traite i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se. Jer svaki koji moli, prima; tko trai, nalazi, i tko kuca, otvara mu se (Mt 7,7).

Snaga molitve istinskog vjernika

Religiozni stav se najbolje potvruje i obnavlja molitvom i meditacijom. Molitva u svom osnovnom shvaanju znai druenje i razgovor s Bogom. A Bog kao Apsolutno Dobro i Stvoritelj ovjeka jest i najbolji lijenik za njegovu duu i tijelo. Moliti se Bogu u atmosferi povjerenja i predanja djeluje na ljudski duh spasonosno, a proizvodi terapeutske uinke takoer i na ovjekovu psihu kao i na njegovu tijelu. Knjiga Sirahova u Bibliji izriito kae: Sine moj u bolesti ne budi potiten, ve se Bogu moli jer on zdravlje daje (Sir 38, 9). Molitva je svemono sredstvo kojim ovjek moe postii sve to zaeli ukoliko pritom ima jaku vjeru. Sve je, naime, mogue onome koji vjeruje. Molitva kao psihoterapeutsko sredstvo pomae tako to omoguava osobi da u atmosferi bezuvjetnog prihvaanja s Boje strane izrekne Bogu svoju muku, sve ono to titi duu. I ovdje je vano to vie aktivirati svoju vjeru da nas Bog stvarno slua, uje i da nam moe i hoe pomoi

 Najnovija istraivanja pokazuju da ljudi koji vjeruju, ive po svojoj vjeri, idu u crkvu i mole se, ive u prosjeku sedam godina due od onih koji uope ne idu u crkvu. Ispitivanja objavljena na medicinskom fakultetu amerikog Duke sveuilita nala su da oni ljudi koji tjedno odlaze u crkvu, imaju manju vjerojatnost da e biti hospitalizirani (zbog bilo kojeg razloga) nego oni koji odlaze u crkvu rjee. Ako i budu hospitalizirani, proborave u bolnici manje vremena od onih drugih. Psihijatar Martin Jones, s Howard sveuilita, koji prouava vezu izmeu vjere i ozdravljenja, kae: 'Potpuno objasniti kako dolazi do pozitivnog uinka duhovnosti na zdravlje nije toliko vano. Isto tako, mi ne razumijemo mehanizam djelovanja mnogih lijekova. Ali znamo, promatrajui uzrok i uinak, da oni djeluju. Slino tomu, mi moemo vidjeti uinke osobne duhovne svijesti na konani rezultat, pa, prema tome, zato se njome ne koristiti? To je poput placebo uinka. Zato on ima uinka? Vjerovanje. To je vrlo snana snaga' Stotine istraivakih studija dokazuju vezu izmeu vjere, pobonosti i zdravlja

Terapijski uinci molitve

Ozraje Boje ljubavi doivljene u molitvi isti psihu od negativnih misli i deprimirajuih osjeaja, lijei rane due i poveava slobodu i jasnou duha. Vjernik koji se moli, na najboljem je putu da snagom koju prima od Boga u molitvi, pobijedi svoju neurozu i razne oblike depresije. Plodovi arke molitve i dubinske meditacije vidljivi su na svim razinama ili dimenzijama osobe.[1] [1] Usp. Marina Juri, Bolest i zdravlje integralni pristup, u: Vjera i zdravlje, uredili: Marina Juri-Mijo Niki- Herman Vukui, Zaklada biskup Josip Lang, Zagreb, 2007., 2. izd., str. 21-35.

3.1. Terapijski uinci molitve na duhovnoj dimenziji osobe

ovjek je ne samo tjelesno, nego i duhovno bie. On je duh u svijetu (Geist in Welt) kako ga je nazvao veliki teolog Karl Rahner u svojoj doktorskoj disertaciji. Taj duh ivi od ljubavi Boje. Bog ga podrava i odrava u egzistenciji. ovjekov duh ezne za istinom, pravdom i ljubavlju. Sve mu to komunicira Bog u istinskoj molitvi i meditaciji. Kad se ljudski duh u molitvi otvori Bogu i svojim vapajem ga zamoli za ono to mu je potrebno, tada Bog u taj duh alje svoga Duha koji prosvjetljuje ovjekov um da spozna i prihvati istinu, da bude dobar i pravedan, te da doivi da je od Boga voljen.

 Ljubav je Boja razlivena u naim srcima po Duhu Svetom koji nam je dan, kae sv. Pavao apostol u svojoj poslanici Rimljanima (5, 5). Terapijski uinak molitve na duhovnoj razini najbolje se vidi u proienju savjesti koja postaje osjetljivija za Boji govor i lake shvaa i prihvaa ono to joj Bog govori i na to je potie. A Bog potie ljudski duh da ivi u istini i da nesebino voli Boga i sve ljude. ovjek najbolje ostvaruje plan Boji kad povjeruje u ljubav Boju i svojim ivotom posvjedoi drugima tu ljubav koju je prvi od Boga primio.

3.2. Terapijski uinci molitve na drutvenoj dimenziji osobe

Zrelost na drutvenoj ili socijalnoj dimenziji osobe najbolje se oituje u njezinoj sposobnosti i spremnosti da ima dobre i zdrave meuljudske odnose. Milost koju osoba dobiva preko svoje molitve upuene Bogu djeluje spasonosno itavo bie, pa tako i na ovu drutvenu dimenziju. Pomo koju osoba prima u molitvi pomae joj da izgradi dobre, korektne i pravedne odnose sa svim ljudima. Osoba koja se redovito moli, ona ne manipulira drugim ljudima, ne iskoritava ih, ne vri nad njima mobing i ne nanosi im razne psihotraume. Osoba koja ljubi Boga iznad svega shvaa da treba ljubiti i svoga blinjega jer je to volja Boja. Bog nagrauje nau molitvu tako da nas ini sposobnima za autentinu ljubav koja je spremna sluiti drugima iz iste ljubavi.

 Osoba koja se esto u molitvi drui s Bogom, i sama e postati slinija Bogu koji je ljubav sama i milosre. Prema tome, osoba koja se iskreno moli, jest osoba koja druge autentino voli. Takva osoba oprata drugima i prihvaa ih takve kakvi jesu i samim tim pomae im da budu jo bolji, da budu onakvi kakvi bi, prema Bojem planu, trebali biti. Molitva nam pomae da bolje shvatimo i ostvarimo ono na to nas sv. Pavao potie u svojoj poslanici Rimljanima kad kae: Nikome nita ne dugujte, osim da ljubite jedni druge (Rim 13.8). Nesebino voljeti druge, jest najsigurniji znak dobrog drutvenog zdravlja jedne osobe.

3.3. Terapijski uinci molitve na emocionalnoj (psihikoj) dimenziji osobe

Psihotraume doivljene u ranom djetinjstvu kao i sve one koje je osoba pretrpjela bilo kad u ivotu ostavljaju bolne oiljke na dui, a uz genetsku predispoziciju mogu uzrokovati razne neuroze pa i psihotine poremeaje. Doivljaj neprihvaenosti, manjak ljubavi, teka razoaranja u afektivnom ivotu, naglo kidanje ljubavne veze u vrijeme adolescencije, dramatini razvodi braka i slina traumatska dogaanja uzrokuju veliku patnju i ostavljaju bolne posljedice na dui i tijelu.

 Iskrena molitva, zapravo vapaj due upuen Svemoguem i milosrdnom Bogu moe donijeti izranjenoj dui utjehu i mir. Sam Isus jednom ree: Doite k meni svi umorni i optereeni i ja u vas odmoriti (Mt 11. 28). Starozavjetni biblijski psalam poruuje svim izranjenim srcima da se u svojoj tjeskobi obrate Bogu jer Samo je u Bogu mir, duo moja! (Ps 62. 2).

Terapijski uinci molitve na emocionalnoj dimenziji osobe manifestira se na sljedei nain: 1) Doivljaj Boje ljubavi koja nas bezuvjetno prihvaa takvima kakvi jesmo. Pred Bogom smijem biti ono to jesam, on me kao takvog prihvaa i voli. Bog ne trai da budem bolji da bi me On volio, nego ja mogu biti bolji samo ako istinski povjerujem da me Bog voli. Tada nestaje potreba patolokog perfekcionizma da bih se svidio drugima i da vrijedim u njihovim oima. 2) Raste u osobi osjeaj vlastite vrijednosti i osobnog dostojanstva. Svijest da me Bog voli i prihvaa najbolji je temelj afirmacije vlastite vrijednosti.

 3) Osjeaj manje vrijednosti, depresivne misli i tmurna raspoloenja iezavaju kad ovjek doivi da je prihvaen i voljen od Onoga koji je Ljubav sama. 4) elja da izaemo iz sebe, iz svog malog i ogranienog svijeta i da se ponemo vie zanimati za druge. Tko se u molitvi malo vie priblii Bogu, on ne moe vie ostati stari ovjek, on svuda oko sebe iri miris boanskog. On i sam postaje milosrdan, pun ljubavi i razumijevanja za one koje susree na svom ivotnom putu. 5) Tko u iskrenoj molitvi preda Bogu rane svoje due, osjetit e u sebi mir i radost i doivjet e ono to Biblija ve u Starom zavjetu poruuje, naime da Gospodin lijei srca skrena, povija rane njihove. (Ps 147. 3).

 6) Osoba koja je duboko povrijeena doivljenom nepravdom, moe osjeati u sebi elju za osvetom. Poputanje ovoj destruktivnoj emociji i elji za osvetom, samo za trenutak daje olakanje, ali vrlo brzo se javi osjeaj krivnje koji dodatno optereti osobu i njezino duevno zdravlje. Jedino je ispravno rjeenje u oprotenju. Oprostiti agresoru, odnosno onome koji nam je nanio traumu ne znai zaboraviti spomenutu uvredu. Puko zaboravljanje uvrede ne lijei nau ranjenu prolost, nego je samo sahrani u podsvijest odakle ona kroz razne prisile i psihosomatske bolesti trajno uznemiruje nau duu i tijelo. Samo iskreno oprotenje ima mo ozdraviti nae pamenje tako to uklanja prisilu podsjeanja na zadanu ranu. Osoba koja je istinski oprostila, oslobaa svoje pamenje za nove i kreativne misli. Molitva upuena Bogu ima mo osposobiti osobu da oprosti onima koji su je uvrijedili.

 7) Molitva je najbolja prevencija protiv osjeaja nemoi i drugih bolesti. Ozraje nutarnjeg duevnog mira koje je utemeljeno na vjeri u dobrog i milosrdnog Boga jest najbolja prevencija protiv raznih duevnih oboljenja. Naime, hoe li neka psihotrauma ili jaki stresni doivljaj uzrokovati duevni poremeaj, ovisi o tome kakvo je nutarnje duevno ozraje dotine osobe. Ako je to ozraje, odnosno aktualno raspoloenje due neoptereeno krivnjom, slobodno, spremno na patnju, puno vjere, nade i ljubavi, onda najvjerojatnije nee doi do patoloke regresije i nee se razviti psihiki poremeaj, budui da je i ono najgore to bi se moglo dogoditi ve integrirano u ivotnu filozofiju i osobnom jakom vjerom ve nadvladano, odnosno osmiljeno i prihvaeno.

 A sve ono to osoba moe i smije slobodno prihvatiti, to ona moe i nadvladati. Ako je pak nutarnje ozraje jako oslabljeno, potreseno, optereeno grijehom i krivnjom, bez vjere, nade i ljubavi, onda e i obina sitnica oboriti ovjeka i postaviti ga na put nekog duevnog oboljenja. Molitva kao istinsko druenje s Bogom ima mo ojaati nutarnje ozraje due.[1]

[1] U svome lanku Duhovnost i medicina, Herman Vukui donosi zakljune misli H. G. Koeniga i drugih autora koji u svojoj knjizi Prirunik religije i zdravlja, posebnu panju posveuju utjecaju duhovnosti na ljudsko zdravlje putem psiho-neuro-endokrino-imunolokih mehanizama. Njihov zakljuak je sljedei:Ova istraivanja pokazuju kako medicinski pacijenti imaju duhovne i religiozne potrebe koje su usko povezane s njihovim tjelesnim stanjem te da duhovnost i religijski obiaju i mogu esto biti vaan imbenik njihova emotivnog izljeenja. (Herman Vukui, Duhovnost i medicina, u: Vjera i zdravlje, uredili: Marina Juri-Mijo Niki- Herman Vukui, Zaklada biskupo Josip Lang, Zagreb, 2007., 2. izd., str. 5).

3.4. Terapijski uinci molitve na tjelesnoj dimenziji osobe

Molitva koju prati jaka vjera i predanje u volju Boju ima mo ozdravljenja od svih tjelesnih bolesti. Kao to negativne misli, razni potisnuti emocionalni konflikti i psihotraume imaju mo sa psihike razine provaliti u tjelesnu razinu osobnosti i uzrokovati psihosomatske bolesti, tako isto i pozitivne misli, ivotni optimizam, jaka vjera i snana i pouzdana molitva u Svemogueg Boga, ima mo pokrenuti pozitivne snage i zdrave energije u organizmu i tako dovesti do ozdravljenja raznih tjelesnih i psihikih bolesti.

 arka molitva upuena Bogu iz srca koje istinski vjeruje ima mo pozitivno djelovati na ljudski um i na neki nain narediti mu da pokrene zdrave psihofizike procese u organizmu i tako dovede do ozdravljenja od teke bolesti. Carlos Aldunate tumai ovaj proces na sljedei nain: pod utjecajem mentalnog pritiska (zapovijedi ljudskog uma) limbiko-hipotalamski sustav u mozgu transformira neuralne poruke uma u molekularne neurohormonalne poruke tijela. Ovi sa svoje strane upravljaju endokrinim sustavom koji proizvodi hormone steroide koji stiu u jezgre razliitih stanica tijela s namjerom da moduliraju izraaj gena. Ovi geni, sa svoje strane, upravljaju stanice da proizvode raznolike molekule koje e regulirati metabolizam, rast, nivo aktivnosti, seksualnost i zdravlje. Zaista postoji veza izmeu uma i gena! Molitva ima mo djelovati na um, a ljudski um sa svoje strane pokree pozitivne procese na psihikoj i tjelesnoj razini

 U svojoj knjizi Lurd nebeska ukazanja i udesna ozdravljenja, dr. Boo Vuco donosi sljedei primjer: Petar de Rudder ozdravio u jedan as: obje rane su se sasvim zatvorile, nestalo je svega gnjilea i sukrvice, obje su kosti narasle za tri centimetra i potpuno srasle pa su sada obje noge jednake. Ozdravljenje je potpuno! Istoga dana su to vidjeli oni koji su ga jutros unosili u vlak i druge osobe koje su ga jo donedavno poznavale kao tekog, neizljeivog bolesnika. Ve dva dana nakon ozdravljenja dr. Affenaer, o svemu obavijeten, odmah dolazi i pregledava de Ruddera. Izdaje lijeniko svjedoanstvo da je temeljito ozdravio, da mu je sada noga kao u djeteta to se tek rodilo. To su potvrdili i drugi lijenici i specijalisti.

Uvjeti za udesna ozdravljenja molitvom

1) Potpuna spremnost preputanja Bogu koji zna to je najbolje i kojemu nita nije nemogue. 2) Naputanje zabluda i grijeha: uiniti in pokajanja priznati istinu o sebi. 3) Istinska spremnost prihvatiti Boji odgovor ma kakav on bio, bez ljutnje i gorine. 4) Nepokolebljiva i bezuvjetna vjera u Boju mo izljeenja, odnosno uvjerenje da se ve primilo od Boga ono za to se moli

 Pacijent koji je kroz molitvu primio izljeenje opisao je kako je u nekom trenutku osjetio toplinu, ljepotu, radost, smirenost i olakanje. Ponekad se radi o procesu ozdravljenja koji traje malo due vremena. Dobro je moliti u bilo koje vrijeme, jer Bog je uvijek budan i uje nae molitve i usliava ih prema veliini nae vjere. Ipak, veliki uitelji meditacije i duhovnog ivota savjetuju nam da svoju molitvu upuujemo Bogu im se probudimo. Oni kau: Upoznaj poetak dana. On je mjesto na kojem dodiruje vjenost. U stvari, pomoglo bi nam u mnogim nevoljama i bolestima tijela i due kad bi nam uspjelo osloboditi rano jutro od urbe, buke i srdbe Jutro je vrijeme duevne aktivnosti, mate, izvornih misli i dosjetki.

"Molite jedni za druge da ozdravite!

U Lurdu su bila izlijeena djeca koja jo nisu mogla ni govoriti a kamo li moliti, ozdravili su i neki nevjernici. Meutim, netko je molio za njih i pored njih. Molitva za nekoga drugoga uvijek je plodnija od molitve za samog sebe. ini se da uinak molitve ovisi o njezinoj jaini i kakvoi. Danas su hodoasnici postali turisti i njihove molitve su nedjelotvorne.

 Sv. Jakov kae: Mnogo moe arka molitva pravednikova (Jak 5,16). Molitva je arka onda kad osoba moli svim srcem, razumom i osjeajima. To je vapaj srca, krik boli. arka molitva je ustrajna molitva, ona se ne predaje olako, nita je ne moe zaustaviti: primjer ene Sirofenianke koja je rekla Isusu: "I psii jedu mrvice to padaju sa stola gospodareva". Isus je nagradio takvu poniznu vjeru i ustrajnu molitvu. Nadalje, sv. Jakov kae da je mona molitva pravednikova, a ovjek postaje pred Bogom pravedan onda kad se prizna grenikom koji je opravdan ljubavlju Kristovom i njegovom rtvom na kri. Po vjerovanju krana, ovjek je pred Bogom opravdan po smrti Isusa Krista. Isus je uzeo na se nae grijehe i nas izmirio s Bogom. Isus je nas opravdao. Bog je zadunicu naih grijeha pribio na kri Kristov tako da mi pred Boga dolazimo kao opravdani, a ne kao oni koji su optereeni krivnjom. Isus nas je pred Bogom uinio pravednima. Zato kao takvi smijemo pristupiti Bogu, svome Ocu i moliti ga to god zaelimo. Vano je, dakle, vrsto vjerovati u ljubav Isusovu i snagu njegove rtve na kriu. "Tko vjeruje, taj ne ide na sud, nego iz smrti prelazi u ivot", kae Isus.

5.

Kranska dubinska meditacija

Kranska dubinska meditacija je stanje smirenosti, psihofizike relaksacije, dubinskog poniranja u sebe i susreta s Bogom koji nam daruje ivot. Kranska dubinska meditacija je nain molitve kojom se osoba usklauje s voljom Bojom, odnosno sa ivim Trojedinim Bogom. U meditaciji otkrivamo volju Boju i njegov plan za na ivot. Kroz meditaciju ulazimo u ozraje istinske dubinske komunikacije s Bogom. U meditaciji se najvie aktivira duhovna dimenzija ljudske naravi koja usmjeruje nau egzistenciju prema Bogu. Osjeaji nas pokreu na djelovanje, a duhovnost nas usmjerava i pokazuje konani cilj za koji smo stvoreni, a to je ivot vjeni za koji nas je Krist otkupio. "Doao sam da imaju ivot, u izobilju da ga imaju" (Iv 10, 10).

 Za ovu dubinsku meditaciju najprije treba osigurati vanjske uvjete: povui se u tiinu, osloboditi se vanjske buke. Meditacija se moe obavljati u svojoj sobi, u praznoj crkvi ili na nekom drugom osamljenom mjestu. Dobro je upaliti jednu svijeu i postaviti je ispred sebe. Uz vanjsku tiinu potrebno je postii unutarnji mir due. To se postie raznim metodama relaksacije tijela i psihe. Treba se udobno smjestiti, kimu uspraviti i nasloniti na stolicu, noge malo ispruiti i smjestiti na pod, ruke poloiti na koljena, glavu ispraviti i normalno drati. Drugim rijeima potrebno se tako udobno smjestiti da se moe u tom poloaju ostati pola sata vremena. Nakon zauzimanja udobnog poloaja treba poeti s vjebom koncentracije. Jedno vrijeme mirno promatramo plamen svijee ispred sebe i sve ono to nam doe na pamet, jednostavno stavljamo na plamen te svijee da se spali. Promatranje svijee unosi u duu mir. To je plamen u koji se moe gledati. U isto vrijeme se sjetimo da svijea ispred nas simbolizira Isusa Krista koji za sebe ree da je svjetlo svijeta.

 Takoer se prisjetimo Isusovih rijei: Doite k meni svi izmoreni i optereeni i ja u vas odmoriti. Pustimo da nam doe u svijest ono to nas trenutno najvie mui. To moe biti neka velika briga, neki problem koji ne moemo lako rijeiti, to moe biti neka tjelesna ili psihika bolest, problem u obitelji, u koli, na poslu, bilo to. To to nas najvie mui jednostavno stavimo na plamen svijee ispred sebe i doivimo u dui jedno veliko olakanje. Svoju brigu smo predali Isusu Kristu, on e se dalje brinuti i uiniti to treba. Ako to uinimo u velikoj vjeri, sigurno emo imati u dui mir. Isus je doao na zemlju da na se uzme nae boli. Nakon to smo Isusu izruili svoje brige, ukratko se pokajmo za svoje grijehe, molei u sebi djelo kajanja. Zatim ponimo vjebu dubokog disanja. Treba disati pluima (oitom), a ne trbuhom.

 Dok udiemo zrak, ponavljajmo u sebi, u svojim mislima (a moe to biti izreeno i rijeima) rijei iz Oenaa: Doi Kraljevstvo Tvoje, a dok izdiemo ponavljajmo u sebi rijei: Budi volja Tvoja. Vano je duboko disati i misliti samo na ove rijei. Na taj nain se odriemo svih drugih svojih planova, a prihvaamo samo plan Boji za nas, Njegovu volju. A Boji plan je najbolji mogui plan za nas. Ovom tehnikom koja je prava molitva dogaa se usklaivanje nae volje s voljom Bojom. A Boja volja je nae spasenje. Tko se tako otvori Bogu i svom duom zaeli prije svega Boje kraljevstvo i pusti da ga prome Boja volja, on e tada primiti sve ono to mu je potrebno. Sam Isus svjedoi za to kad kae: Traite najprije Kraljevstvo Boje i pravdu njegovu, a sve ostalo e vam se nadodati. To znai, kad se na toj dubinskoj razini svoga bia otvorim Bogu, njegova milost proima itavo moje bie: duh, duu i tijelo. Zapoinje proces udesnog izljeenja, koji vie ne vodim ja, nego sam Bog po svome Duhu lijei moj duh od krivnje, moju psihu od duevnih rana i raznih emocionalnih trauma, a moje tijelo od negativnih procesa koji su ga moda ve zahvatili.

 Ova kranska dubinska meditacija (KDB) traje oko pola sata. Oni koji su je prakticirali svaki dan, ve nakon dva tjedna osjetili su njezin pozitivni uinak: duu obuzme mir i probudi se stvaralaka aktivnost. Dua proeta voljom Bojom, na ovaj nain postaje mjesto kroz koje Duh Sveti prolazi i ulazi u ovaj svijet. A kad Duh Sveti prolazi duom, on nju osposobljava za autentinu ljubav koja eli sluiti drugima. Ljubav je Boja razlivena u naim srcima po Duhu Svetom koji nam je dan (Rim 5, 5). Ljubav je najjai i svijetu najpotrebniji lijek. Budui da je Bog ljubav, tko prihvati volju Boju, otvara svoju duu za udesno djelovanje ljubavi u sebi samome, u svojoj zajednici i u itavom svijetu. "Meditacija preobraava ivot. Uenik mora ve od poetka biti spreman da e postati drugaiji. Tko meditira, on je na putu preobraavanja, ienja i dozrijevanja do onoga konanog, radi ega se isplati i svega se odrei, kako to istie prispodoba o zakopanom blagu" (K. Tilmann).

Plodovi meditacije:
1. Prvi plod autentine molitve izraene kroz dubinsku meditaciju jest doivljaj Boje ljubavi koja nas bezuvjetno prihvaa. 2. Na temelju ovog doivljaja prihvaenosti raste u osobi osjeaj vlastite vrijednosti i osobnog dostojanstva. 3. Osjeaj manje vrijednosti, depresivne misli i tmurna raspoloenja nestaju kao drva u vatri kad ovjek doivi prihvaanje i ljubav Onoga koji je Ljubav sama. Sv. Ivan apostol je ovu istinu izrazio rijeima: "Mi smo povjerovali u ljubav koju Bog ima prema nama". 4. elja da izaemo iz sebe, iz svog malog i ogranienog svijeta i da se ponemo vie zanimati za druge. Tko se u molitvi malo vie priblii Bogu, ne moe vie ostati stari ovjek, ve svuda oko sebe iri miris boanskog. On i sam postaje milosrdan, pun ljubavi i razumijevanja za one koje susree na svom ivotnom putu.

Zakljuak
Plod molitve je zdravlje due i tijela. Dua se hrani onim to je veseli, kae sv. Augustin, a nju najvie veseli druenje s Bogom koje se ostvaruje po molitvi. Radost due se e zatim prenosi na tijelo koje pone bolje i zdravije funkcionirati. Osobni dodir s Bogom u molitvi pretvara se u dijalog. Bog kao svemona stvaralaka snaga ima mo pokrenuti kreativne mogunosti ljudskog bia, kad se ono moli. U srcu koje se moli razvija se misao o Bogu, to je u biti sr molitve.

 Svijest o Bogu prisutnom u dubini ljudskog srca poveava osjeaj vrijednosti vlastite osobnosti i budi u osobi elju za identifikacijom, odnosno sjedinjenje s Bogom. Pritom spontano dolazi do razgovora due s Bogom, a probuena afektivnost se pretvara u rije. Ta rije moe biti i utnja koja govori istim jezikom ljubavi. Molitva tako oslobaa duu i ini je sposobnom da, osnaena Bojom ljubavlju, prihvati i zavoli sebe i drugoga i da, iznad svega, zavoli Boga prihvaajui ga kao temelj svoga ivota. Ozraje Boje ljubavi doivljene u molitvi isti psihu od negativnih misli i deprimirajuih osjeaja, lijei rane due i poveava slobodu i jasnou duha. Vjernik koji se moli na najboljem je putu da snagom koju prima od Boga u molitvi pobijedi svoju neurozu i razne oblike depresije. Doivljaj bezuvjetne ljubavi kroz molitvu najbolji je lije protiv duevnih bolesti.

Terezija iz Lisieuxa
A sada bih ove iznesene misli elio osvijetliti i potvrditi primjerom iz ivota jedne svetice. Bolni traumatski doivljaji iz djetinjstva ostavljaju tragove na psihi bilo koje osobe. Ni sveci nisu od toga imuni. Oni takoer nose u sebi svoju prolost, onu lijepu kao i onu traumatsku. Psihotraumom iz djetinjstva bila je obiljeene i velika svetica, Terezija iz Lisieuxa, najmlaa nauiteljica Crkve, poznata pod imenom Sveta mala Terezija, koja je umrla na glasu svetosti u 24-oj godini ivota. Kad je imala 4 godine i devet mjeseci proivljava pravi ok uzrokovan smru njezine ljubljene majke. Raskid tako radosne i duboke afektivne veze s majkom prouzrokovao je duboki potres i svojevrsni poremeaj u njezinu afektivnom doivljavanju. Terezija naziva ovaj period svoga ivota najalosnijim, zapaajui oiti lom u svom ivotu.

 Mnogo je trpjela, ali u isto vrijeme vapila je Bogu u svojim molitvama da joj pomogne. Pravo dubinsko ozdravljenje doivjela je onda kad je povjerovala u ljubav Boju. Sama Terezija opisuje svoje ozdravljenje uvjerljivim rijeima, svjedoei nam da je autentina ljubav, prije svega neuvjetovana ljubav Boja, najbolji lijek, najbolja terapija protiv svih psihotrauma. Evo to je ona doivjela: Jednom rijeju osjetila sam kako ljubav ulazi u moje srce i potrebu da zaboravim na sebe kako bi sijala veselje, i otada sam bila sretna. Oslobodila se svoje traume kad je povjerovala u ljubav Boju i oslobodila se same sebe. U isto vrijeme je postala sposobna da bolje otkrije i ljubi druge: Boga i ljude. etiri mjeseca prije svoje smrti, u dobi od 24 godine ivota pie: Ja ne umirem, nego ulazim u ivot.

 Govorei o odnosu vjere i zdravlja, autori vrijedne knjige Faith and Health, A.Sherman i T. Plante kau da zdravstveni strunjaci sve vie smatraju da bi vjera i duhovnost mogle imati veu i relevantniju ulogu nego to se to na prvi pogled ini. Kroz razna istraivanja vidjeli smo kako duhovni i religiozni ivot i pristup mogu djelovati na mentalno i fiziko zdravlje. Pred zdravstvenim istraivaima stoji velik izazov u istraivanju znaaja i mehanizama odnosa religije i zdravlja.[1] Nadam se da je i ovaj prilog o terapeutskim uincima molitve, skromni prinos spomenutoj potrebi istraivanja utjecaja duhovnosti i religioznosti na psihofiziko zdravlje osobe. [1] Usp. A. Sherman T. Plante, Faith and Health. Psychological Perspectives, The Guilford Press, New York, 2001, str. 395-396.

 Molitva u svom izvornom poslanju dovodi Boga na dohvat ovjeka. Molitva treba sliiti razgovoru djeteta sa svojim ocem. ovjek se daje onakav kakav jest. ovjek moli kao to i ljubi, svim svojim biem. Nije potrebno biti rjeit da bi se bilo uslianim. Najbolji je nain komunikacije s Bogom, izvan svake sumnje, potpuno izvravanje njegove volje. Posve je legitimno zazivati pomo Boju da bismo dobili ono to nam treba. Bilo bi meutim apsurdno traiti ispunjenje nekog hira ili onoga to moemo postii vlastitim naporom. Nametljivo, uporno, nasrtljivo traenje uspijeva.

 U Bibliji itamo kako je neki slijepac sjedio na rubu ceste i vikao svoje molbe sve glasnije i glasnije, usprkos ljudima koji su ga uutkivali da ne vie tako glasno. Kad ga je Isus opazio, rekao mu je tada: "Tvoja te vjera izlijeila". U svom najuzvienijem obliku molitva prestaje biti traenjem. ovjek iskazuje Gospodaru svih stvari da ga ljubi, da mu zahvaljuje na njegovim darovima, da je spreman izvriti njegovu volju kakva god ona bila. Molitva postaje kontemplacijom. Svaka tehnika molitve je dobra ako ovjeka dovodi u dodir s Bogom. U tom smislu je imao pravo Ralph Waldo Emerson kad je rekao: "Nitko nikada nije molio, a da nije neto nauio".