SRIJEDA, 2. STUDENOGA 2011.

22
sportske novosti
SPORTOVI
Hrvatski skolski sportski sa-
vez organizirat ce 2012. godine
Svjetsko skolsko rukometno pr-
venstvo koje ce se odrzati pod
patronatom Medunarodne skol-
ske sportske federacije (ISF).
Rijec je o natjecanju koje je
iznimno vazno za skolski sport
u Hrvatskoj. Odluka o tome da
Hrvatska bude domacin Svjet-
skog skolskog rukometnog pr-
venstva samo je logican nasta-
vak velikih uspjeha hrvatskog
skolskog rukometnog sporta na
ISF natjecanjima.
zlato iz soluna
Podsjetimo se samo naslova
svjetskih prvakinja koje 2002.
godine na Svjetskom prvenstvu
u Grckoj koje su osvojile uceni-
ce Srednje skole Petra Prerado-
vica iz Virovitice. Na tom istom
natjecanju muska rukometna
ekipa iz Ivanca, pod vodstvom
Vladimira Canjuge osvojila je
2. mjesto. Niska uspjeha Vla-
dimira Canjuge nastavlja se na
Svjetskom prvenstvu u Portu-
galu 2010. godine gdje je s mla-
dicima iz Srednje skole Ivanec
osvojio odlicno 4. mjesto.
Bilo bi nepravedno ne spome-
nuti uspjehe hrvatskih skola u
bivsoj drzavi. Tako su na Svjet-
skom skolskom rukometnom
prvenstvu koje se 1978. godine
odrzalo u talijanskom gradu Te-
ramu ekipe iz Hrvatske odnijele
dvostruku krunu. Srednja skola
Bogdana Ogrizovica koja se da-
nas zove V. gimnazija osvojila
je u konkurenciji mladica na-
slov svjetskog prvaka, a u kon-
kurenciji djevojaka lovorovim
vijencem i naslovom prvakinja
okitile su se djevojke Graficke
skole iz Zagreba.
Tako veliki uspjesi skolskog
rukometnog sporta gledanih
kroz prizmu epskih uspjeha ru-
kometnog sporta u Hrvatskoj (dva
olimpijska zlata, svjetsko zlato,
tri svjetska srebra, dva europska
srebra i europska bronca) oprav-
dano vode zakljucku da se i kao
organizatori svjetskog skolskog
rukometnog prvenstva pokazemo
u najboljem svjetlu - kao prvaci.
zajedniko druenje
Svjetsko skolsko rukometno
prvenstvo odrzat ce se od 14.
do 21. travnja 2012. godine na
podrucju Varazdinske zupa-
nije. Natjecanja ce se odrza-
vati u osam sportskih dvorana
Varazdinske zupanije, dok ce
se finalne utakmice u muskoj
i zenskoj konkurenciji odrzati
u Gradskoj sportskoj dvorani u
Varazdinu, poznatijoj pod ime-
nom Arena. Vazno je napome-
nuti da ISF inzistira da se osim
sportskog dijela na svjetskom
prvenstvu organiziraju i kul-
turne aktivno sti u kojima se
ucenici upoznaju, druze i raz-
mjenjuju iskustva. U tom svjetlu
ce se u sklopu prvenstva odrzati
Kulturni dan i Susret nacija.
Rijec je o zajednickom druzenju
svih sudionika na kojem svaka
reprezentacija predstavlja svoju
zemlju, obicaje, jezik i kulturu.
Organizaciju tako velikog doga-
daja Hrvatski skolski sportski
savez provodi uz veliku pomoc
i suradnju Varazdinske zupanije
i Grada Varazdina te Skolskog
sportskog saveza Varazdinske
zupanije koji cine sve da pri-
prema i samo natjecanje prode
u najboljem redu.
Na natjecanju ce nastupiti 23
muske i 23 zenske ekipe iz 23
drzava: Slovenija, Srbija, Ukra-
jina, Njemacka, Nizozemska,
Madarska, Luksemburg, Kina,
Izrael, Francuska, Danska,
Cipar, Ceska, Bugarska, Austri-
ja, Brazil, Turska, Svedska, Bel-
gija, Poljska, Slovacka, Grcka i
naravno Hrvatska.
U Varazdinu ce se okupiti
644 natjecatelja, a s njima i 92
trenera, 69 clanova sluzbenih
delegacija te jos oko 200 sluz-
benih osoba koji ce sudjelovati
u organizaciji prvenstva.
Organizator natjecanja,
HSSS, osigurat ce prijenose
svih utakmica na svojim inter-
netskim stranicama, a u surad-
nji sa Sportskom televizijom
osigurat cemo prijenos finalnih
utakmica za djevojke i mladice.
Boje Hrvatske predstavljati ce
dvije srednjoskolke ekipe koje
ce to pravo zasluziti osvajanjem
kupa ISF-a.
Dobra klapa je pola uspjeha
Goran iin-Maansker
Posljednje cetiri godine Sred-
nja skola Ivanec osvajala je naslov
drzavnog prvaka. Nije to nista
cudno, ako se zna da je za rad s
muskom skolskom ekipom zadu-
zen Vladimir Canjuga, rukometni
strucnjak koji se dokazao u radu
s mladima, i aktualni izbornik
hrvatske zenske rukometne re-
prezentacije.
Canjuga je na proljece 2010.
godine, nakon sto je s hrvatskom
juniorskom reprezentacijom
osvojio svjetsko zlato u Tunisu,
poveo svoje mladice iz Ivanca
na Svjetsko skolsko prvenstvo u
Portugal.
- Prije svega, moram reci da
je to drugo Svjetsko prvenstvo
na kojem je nasa skola nastu-
pila, jer smo 2002. u Solunu
bili viceprvaci, a te godine su
srednjoskolke iz Virovitice pod
vodstvom Darka Medimorca
osvojile naslov prvaka. Bila je
to generacija igraca rodenih
1985. i mladih, koja je bila jaca
po imenima jer je u njoj bilo i
3
igraca koji su igrali u prvoligas-
koj konkurenciji. Sto se tice dec-
ki koji su nastupili u Portugalu,
oni su bili malo neiskusniji.
Iako nisu imali prvoligaskog
iskustva, Ivancani su se probili
do polufinala i na kraju osvojili
cetvrto mjesto.
- Dobro smo se pripremali,
trenirali smo poslije nastave,
i mogu reci da smo bili veliko
iznenadenje. Dobili smo u sku-
pini favoriziranu Sloveniju, u ce-
tvrtfinalu smo svladali Dansku.
U polufinalu smo s Irancima
vodili cak sest-sedam razlike,
ali nam je klupa bila prekratka,
nismo izdrzali i nazalost smo iz-
gubili to polufinale. U utakmici
za trece mjesto protiv Rumunj-
ske nismo bili ravnopravni, jer
su Rumunji slozili reprezenta-
ciju igraca iz cijele zemlje, dok
su kod nas svih 14 igraca bili
ucenici nase skole.
Uz to, glavnina igraca koja je
osvojila drzavni naslov nije vise
imala pravo nastupa jer vise nisu
ni bili u skoli. Ipak, Canjuga je sa
svojom ekipom postigao zapaze-
ne rezultate. U sedmorki koja je u
Portugalu iznijela najveci teret bili
su Matej Sever, Teodor Kelemen,
Vanja Kusen, Robert Stedicar,
Ivan Brezic, Darko Bregovic i
Kevin Lind.
- Bilo je lijepo, zanimljivo.
Odigrali smo osam utakmica,
osvojili cetvrto mjesto, nismo
ni mislili da cemo proci tako
dobro. U polufinalu smo igra-
li protiv Irana i to smo si malo
sami krivi sto smo izgubili. Sve
u svemu, zadovoljni smo. Mogli
smo doci do finala, ali je i ova-
ko bilo dobro - rekao je Teodor
Kelemen, koji je igrao na desnom
krilu.
Kaze kako su se u Portugalu
najbolje razumjeli sa susjedima.
- Najbolju komunikaciju
uspostavili smo s kolegama iz
Slovenije i Srbije, dok smo se s
ostalima sporazumijevali na en-
gleskom. Takvo veliko natjeca-
nje uvijek ce ostati u sjecanju.
I vratar Matej Sever, kao i skol-
ski kolega Teodor, trenira rukomet
u Ivancici iz Ivanca.
- Nismo ni ocekivali tako
dobar plasman, jer su ostale
ekipe bile fizicki jace. Ipak se
pokazalo da smo dobra klapa,
jer smo vec dugo godina igrali
skupa, zbog toga smo i lakse
pobjedivali ostale ekipe. Na pri-
mjer, pobijedili smo Dansku u
cetvrtfinalu, koja je bila prva
u svojoj skupini, a takav rezul-
tat nitko nije mogao ocekivati.
Svi smo bili 'naspanani` na sa-
mom pocetku, dobili smo prvu
utakmicu, to nam je dalo zalet
i onda je kasnije sve islo lakse
- objasnio je Sever.
Koliki je bio doprinos profesora
Canjuge u ostvarenom rezultatu?
- Bio je od izuzetne vazno-
sti, ipak je on strucan trener, u
radu s prijasnjim generacijama
pokazalo se da od nikakve eki-
pe moze napraviti pravu eki-
pu, koja je dosla do polufinala
Svjetskog prvenstva. To nije
mala stvar, i na tome smo mu
svi jako zahvalni - zakljucio je
Matej Sever.
SREDNJA KOLA IVANEC Pod vodstvom prof. Canjuge lani su zauzeli 4. mjesto na SP u Bragi
nismo oekivali
tako dobar
plasman, jer su
ostali bili fiziki
jai od nas
Y
Godina Domain Pobjednci - mladii Pobjednice- djevojke
2010. Braga(Portugal) Slovaka Austrija
2008. Ikast (Danska) Njemaka Danska
2006. Limoges (Francuska) Njemaka Austrija
2004. Budapest (Maarska) Poljska Njemaka
2002. Solun(Grka) Maarska Hrvatska
2000. Strasbourg(Francuska) Njemaka Norveka
1998. Plzen(eka) Slovenija Turska
1996. Wien(Austrija Francuska Norveka
1994. Saarbrcken(Njemaka) Izrael Maarska
1992. Haderslev (Danska) Izrael Norveka
1990 Rishon(Izrael) panjolska Francuska
1988. Katrienholm(vedska) vedska panjolska
1986. Katrienholm(vedska) Francuska Danska
1984. Marseille(Francuska) Francuska Francuska
1982. Siracusa(Italija) Francuska Francuska
1980. Vingsted(Danska) Danska Danska
1978. Teramo(Italija) Jugoslavija Jugoslavija
1976. Hadassim(Izrael) vicarska Danska
1974. Wiesbaden(Njemaka) Njemaka -
1973. Bordeaux (Francuska) Njemaka Francuska
Varadinska upanija domain je svjetskog kolskog rukometnog prvenstva od 14. do 21. travnja 2012. godine
Organizacija SP-a
dola je u prave ruke
Veliki uspjesi kolskog rukometnog sporta gledanih kroz prizmu uspjeha rukometnog sporta u Hrvatskoj
opravdano vode zakljuku da se kao organizatori SP-a pokaemo u najboljem svjetlu - kao prvaci
Y
POVIJESt ISF SVJEtSKOg
RuKOmEtNOg PRVENStVA
u Varadinu e
se okupiti 644
natjecatelja i 92
trenera iz 23
drave
Y
sportske novosti
SRIJEDA, 2. STUDENOGA 2011.
23
SPORTOVI
Dvije utakmice dnevno veliki je napor za djevojke
Zenska rukometna ekipa
Srednje skole Koprivnica, u sa-
stavu: Lana Draganic, Valenti-
na Golubic, Stela Slivar, Mirna
Gasparic, Jasmina Kovacic,
Dijana Dobric, Marija Satvar,
Andrea Covic, Lea Vukojevic,
Gabrijela Rodic i Marija Mi-
lanovic, prosle je godine pred-
stavljala Hrvatsku na Svjetskom
skolskom prvenstvu u Portuga-
lu, te je u konkurenciji 24 ekipe
osvojila 14. mjesto.
urda Fijacko je u ozujku
prosle godine jos bila ravnate-
ljica Srednje skole te je predvo-
dila koprivnicku ekipu na putu
za Portugal.
- Bili smo izuzetno poca-
sceni sto na taj nacin promo-
viramo ne samo skolu i nas
grad nego i Hrvatsku - istice
profesorica Fijacko, koja je
emotivno dozivjela sve nastupe
svojih djevojaka, a prvog dana
prvenstva docekalo ju je lijepo
iznenadenje.
- Toga dana bio mi je ro-
dendan, a organizatori su mi
pripremili tortu ukrasenu
maskotom prvenstva. Kako
smo toga dana pobijedili
Luksemburg, bilo je razloga
za lijepu proslavu.
I danas istice kako je ponosna
na svoje ucenice:
- Ponasanje je bilo primje-
reno, nikakav incident nismo
imali. Doista sam ih s pono-
som pratila na utakmicama,
a svim suparnicima sportski
su pruzile ruku, bez obzira na
pobjedu ili poraz.
U Portugalu su nastupali i
rukometasi iz Ivanca, s kojima
je jos na putu ostvaren odlican
kontakt. Bilo je cak i ljubavnih
prica.
- Lijepo smo se druzili s
deckima iz Ivanca, zaista smo
bili kao jedna cjelina, isli jed-
ni drugima, pratili rezultate
- istice urda Fijacko.
Natjecanje se odrzavalo u
Bragi, no vremena za razgle-
davanje gradskih znamenitosti
bas i nije bilo.
- Osim hotela i dvorana,
nismo puno vidjele. Odveli
su nas na dva izleta, jedan na
Atlantski ocean da vidimo
njihovu rivijeru, a drugi u
lokalni disko u kojem je bilo
organizirano druzenje svih
ekipa i njihovih voditelja - re-
kla je Tamara Tomisa Gecic,
profesorica tjelesne i zdrav-
stvene kulture koja uspjesno
vodi skolsku rukometnu ekipu
koprivnicke Srednje skole.
- Nase djevojke vec pet go-
dina zaredom sudjeluju na
drzavnom prvenstvu, sto zna-
ci da su prosle i meduskolska
natjecanja, zupanijska i polu-
zavrsna. Bile su tri puta dru-
ge i dva puta prve, te smo na
osnovi tih zapazenih rezultata
dobili poziv za sudjelovanje na
prvenstvu u Portugalu.
Pravila su na Svjetskom pr-
venstvu bila drugacija nego kod
nas.
- Nase djevojke iz treceg
i cetvrtog razreda nisu mo-
gle sudjelovati, zbog cega je
nasa ekipa bila malo okr-
njena i nismo osvojile bolje
mjesto, iako smo realno to
mogle ostvariti. Drugi je ra-
zlog bio taj sto je prvenstvo
bilo stvarno naporno, svakog
dana igrale su se jedna ili
dvije utakmice, i to dva puta
po 25 minuta, dok se nasa
skolska prvenstva igraju dva
puta po 15 minuta. Za djevoj-
ke koje nisu u svakodnevnom
treningu, to je veliki napor.
No, sve u svemu, iskustva su
pozitivna - zakljucila je Tama-
ra Tomisa Gecic.
G. iin-Maansker
SREDNJA KOLA KOPRIVNICA Rukometaice su prole godine na SP-u u Portugalu zauzele 14. mjesto
arka s
Turkinjama
Mirna Gapari i Stela Slivar,
igraice druge ekipe Podravke
koje su nastupile u Portugalu, i
danas su uenice Srednje kole
Koprivnica. Mirna je u klubu pivot,
ali je za kolsku ekipu igrala
srednjeg vanjskog.
- Bio je to za nas jedan veliki
pomak. Vidjele smo puno ekipa
iz drugih drava, skupile nova isku-
stva, stekle nove prijatelje. to se
tie rezultata, bilo nas je malo koje
ba treniramo rukomet, tako da
nismo ni mogle imati bolji rezultat,
jer nas pet-est nismo mogle
izdrati naporni ritam nastupa. Bilo
je dobrih ekipa, isto tako i malo
slabijih. Mi smo bile meu boljima
- smatra Mirna Gapari.
Stela je hitro lijevo krilo, kae
da je bilo i pozitivnih i negativnih
iskustava.
- Druile smo se uglavnom sa
svima, osim s curama iz Turske. S
njima smo se malo pokaile.
Zato je dolo do arke s Turki-
njama, objasnila je ura Fijako.
- Nisu ba igrale sportski, a i
suci su im bili malo naklonjeni, to
je bacilo sjenu na tu utakmicu.
Lijepo smo se
druili s dekima
iz Ivanca, ili
jedni drugima na
utakmice
Y
Prvak mora proi
sito kroz tri razine
natjecanja
Pravila ISF-a (Meduna-
rodne organizacije skolskog
sporta) propisuju da na na-
tjecanju Svjetskog skolskog
rukometnog prvenstva 2012.
godine mogu nastupiti uce-
nici i ucenice koji/koje su
rodeni 1995, 1996. i 1997.
godine. Zbog te cinjenice na
Svjetskom prvenstvu ne bi
mogli nastupiti svi ucenici
koji su osvojili naslov drzav-
nog prvaka skolskog sporta
u rukometu 2012. godine. S
obzirom da je od iznimne
vaznosti za promociju Hr-
vatske te skolskog sporta
da na Svjetskom skolskom
rukometnom prvenstvu na-
stupe zaista najbolje ruko-
metne ekipe navedenog go-
dista, Izvrsni odbor HSSS-a
29. rujna 2011. godine do-
nio je odluku o pokretanju
natjecanja - Kupa ISF-a u
rukometu.
Kup ISF-a odrzat ce se u
kategoriji djevojaka i mladi-
ca koji su rodeni iskljucivo u
sljedecim godinama: 1995,
1996. i 1997.
Kup ISF-a bit ce organi-
ziran u tri razine natjeca-
nja. U prvoj razini provest
ce se izlucna natjecanja na
razini zupanija. Pobjednici
zupanija nastavljaju natje-
canja u drugoj fazi gdje ce
zupanijskim pobjednicima
prikljuciti pobjednici drzav-
nog prvenstva u rukometu
2011. godine u Trogiru. To
su ucenice Srednje skole fra
Andrije Kacica Miosica iz
Ploca u kategoriji djevojaka,
te Srednja skola Ivan Svear
iz Ivanic Grada u kategoriji
mladica.
Poluzavrsna natjecanja
odrzat ce se u cetiri skupine:
Sjever, Jug, Istok i Zapad.
1. skupina - Sjever (Ko-
privnicko-krizevacka, Va-
razdinska, Medimurska,
Bjelovarsko- bilogorska,
Krapinsko-zagorska, Grad
Zagreb)
2. skupina - Jug (Lic-
ko-senjska, Dubrovac-
ko-neretvanska, Splitsko-
dalmatinska, Zadarska,
Sibensko-kninska + Dr-
zavne prvakinje iz Ploca
- djevojke)
3. skupina - Istok (Osjec-
ko-baranjska, Viroviticko-
podravska, Vukovarsko-sri-
jemska, Brodsko-posavska,
Pozesko-slavonska)
4. skupina - Zapad (Si-
sacko-moslavacka, Zagre-
backa, Karlovacka, Pri-
morsko-goranska, Istarska
+ Drzavni prvaci iz Ivanic
Grada)
Cetiri pobjednika polu-
zavrsnih skupina nastavit
ce natjecanje u trecoj razini
- zavrsnici Kupa ISF-a. Po-
bjednici zavrsnice, u kate-
goriji djevojaka i mladica,
predstavljat ce Hrvatsku na
ISF Svjetskom skolskom
rukometnom prvenstvu.
Hrvatski kolski portski savez pokree
Kup ISF-a u rukometu
Varadinska upanija domain je svjetskog kolskog rukometnog prvenstva od 14. do 21. travnja 2012. godine
KuLTuRNEAKTIVNOSTI
Znaajan element u organizaciji ISF Svjetskih kolskih prvenstava
predstavljaju kulturne aktivnosti. Cilj kulturnih aktivnosti je omoguiti
sudionicima natjecanja meusobno druenje i upoznavanje drugih
sudionika s obiajima i kulturom zemlje iz koje dolaze, ali i upoznavanje
zemlje organizatora natjecanja. Da se radi o zaista vanom elementu,
svjedoi vrlo snano pravilo ISF-a koje govori da e se odmah diskvali-
ficirati iz daljnjeg natjecanja ona zemlja koja ne sudjeluje na jednoj od
kulturnih aktivnosti. Kulturne aktivnosti su podijeljene na:
KuLturnI dan
Dogaaj na kojem se zemlja domain kroz razliite kulturne i
zabavne aktivnosti predstavlja sudionicima natjecanja. Na Svjetskom
kolskom rukometnom prvenstvu u Hrvatskoj kulturni dan organizirati
prema modelu kao se to radi na nadaleko poznatom i priznatom vara-
dinskom pancir festu. Na kulturnom danu bit e predstavljeni stari
obiaju grada Varadina i Varadinske upanije.
SuSret nacIja
Natjecatelji i njihovi voditelji imaju obvezu ostalim sudionicima
natjecanja predstaviti obiaje i kulturu SVOJE ZEMLJE. Svaka zemlja
se predstavlja ureivanjem turistikog tanda na temu Ako poeli
provesti praznike u mojoj zemlji. Na tandovima e sudionici ponuditi i
neke zanimljive kulinarske bisere, pokazati kulturno-povijesnu batinu i
sasvim sigurno, neko zanimljivo iznenaenje.
Osim turistikog tanda, svaka zemlja osmislit e i glazbeno-scenski
nastup u trajanju od najvie etiri minute.