www.ZakonPrivlacnosti.

com

The Electronic Master Key System by Charles F. Haanel Copyright 2005 by Kallisti Publishing

Printed and bound in the United States of America. All rights reserved. No part of this book may be reproduced or transmitted in any form or by any means, electronic or mechanical, including photocopying, recording, or by any information storage and retrieval system, without permission in writing from the publisher, except by a reviewer, who may quote brief passages in review. Published by Kallisti Publishing, 332 Center Street, Wilkes-Barre, PA, 18702 Other fine books published by Kallisti Publishing are available from your local bookstore or direct from the publisher. Kallisti Publishing 332 Center Street, Wilkes-Barre, PA 18702 Phone (877) 444-6188 Fax (419) 781-1907 www.kallistipublishing.com info@kallistipublishing.com

Elektroniki sustava univerzalnog kljua Charles F. Haanel Copyright 2005 by Kallisti Publishing Publiciralo u Hrvatskoj: Postkvantnost d.o.o., Oujska 4, 10000 Zagreb tel. ++385 (1) 3872854 http://www. postkvantnost.hr
info@postkvantnost.hr

prijevod: lektor:

Mladen Kvaternik Tihomir Hadi Bokov

"SUSTAV UNIVERZALNOG KLJUA"

Uvod Prolo je vie od pet godina otkako sam poeo publicirati "The Master Key System" Charlesa F. Haanela. Knjiga se jo uvijek objavljuje na engleskom u SAD-u, a bila je objavljena i u Ukrajini, Indiji, Koreji i Japanu. Polako ali sigurno, ljudi svijeta ponovno se upoznaju s tim bezvremenim klasikom. Bilo je to uzbudljivo vrijeme, i ono je jo uvijek takvo. Du mog ivotnog puta, bilo mi je zadovoljstvo upoznati se i dopisivati s mnogim poticajnim i zanimljivim osobama. U mnogim sam prilikama bio impresioniran uincima koje je ta knjiga imala na ljude. Sa svih strana svijeta ljudi su mi govorili o velikim stvarima koje su im se dogodile zbog prakticiranja ideja i lekcija Sustava majstorskih kljueva (The Master Key System). Rijei "impresivna", "mona" i "nevjerojatna" samo su neki od pridjeva koritenih u opisivanju ove knjige. Sretan sam i poaen to sam mogao biti, na svoj skroman nain, instrument u tim promjenama, kao i zbog uinaka koje je knjiga imala na ljudske ivote. Sluajui o tim uincima i gledajui kako se ljudi oporavljaju ili poboljavaju zbog te male knjige, poeo sam razmiljati. Postavio sam si sasvim jednostavno pitanje: to bi bilo kad bi svatko na svijetu proitao tu knjigu i prakticirao njezine lekcije? Shvatio sam kako je to pomalo nerealno iz mnogih razloga, pa sam si postavio neto drukije pitanje: to bi bilo kada bi samo 1% stanovnitva svijeta proitalo The Master Key System i prakticiralo njezina uenja? Jedan posto u velikoj shemi svijeta ipak nije nerazuman postotak, radi se priblino o 60 milijuna ljudi. Neke glazbene skupine prodaju toliko albuma; toliko ljudi gleda TV show svakog tjedna; toliko se dnevno proita novina. Jednostavno, to je dostian broj. Ujedno, to je i broj koji bi, po mom uvjerenju, mogao voditi ka ogromnim promjenama, jer bi 1% ljudi postojano utjecalo na mnoge ljude oko sebe. Pretpostavivi realnost tog broja, promiljao sam naine na koje bih to mogao ostvariti. Tako sam razvio svoj cilj. Smislio sam jasan i jednostavan nain na koji e 1% svjetskog stanovnitva proitati The Master Key System: kroz mogunost besplatnog kopiranja knjige. I to je to. Uinkovito i jednostavno. Formatirao sam e-knjigu s linkovima i omoguio ljudima tiskanje, ukoliko to ele. E-knjigu uinio sam maksimalno raspoloivom, osobno postavivi web siteove. Time sam poloio temelj. No, ak i sa svim tim, jo uvijek trebam Vau pomo. Ne radi se ni o emu dosadnom ili tekom, ve o neemu to e doslovce napraviti bitnu promjenu u svijetu. elio bih da Vi: * referencirate ljude na web siteove gdje je besplatno kopiranje na raspolaganju, * poaljete kopije knjige svim svojim prijateljima i poznanicima, * upoznate ljude s knjigom i njezinom besplatnom raspoloivou, * u biti, da pronesete vijest o knjizi. Mislite na promjene koje e se dogoditi kada nagovorimo ljude da itaju i prakticiraju knjigu The Master Key System! Svim svojim srcem vjerujem u dogaanje ogromnih pozitivnih promjena. Vjerujem da e mnogi te promjene nazivati udima, no ako mislite o utjecaju kojeg je ta knjiga imala (ili e imati) u Vaem ivotu, onda znate za istinitost takve tvrdnje.

Stoga, uinimo to! Promijenimo svijet! Haanel je napisao u lekcijama od 24 tjedna neto to bismo svi mi trebali upamtiti: Stvarna bitka ivota je bitka ideja. Nju vodi nekolicina protiv mnotva: na jednoj je strani konstruktivna i kreativna misao, na drugoj je strani destruktivna i negativna misao. Kreativnom milju dominira ideal, pasivnom milju dominira pojavnost. Na obje su strane ljudi znanosti, educirani ljudi i poslovni ljudi. Budemo li sila koja promie dobro i pozitivnu promjenu u svijetu, budemo li konstruktivna i kreativna misao, onda moemo postii bilo to. Moemo postii idealan svijet svojih snova i napokon zavriti s veim dijelom dnevne zbrke koju vidimo u naim jutarnjim i veernjim novinama i vijestima. Jedan posto je sve to trebamo. Moemo to uiniti, hoemo to uiniti! Bit emo ta sila promjene. Hvala Vam na pomoi. Molim Vas, kontaktirajte me ako imate bilo koje pitanje, komentar ili upite. Do tada, Vama i Vaima elim najbolje u svemu.

Prvi tjedan Uvod u Sustav kljueva majstorstva

PISMO O PRIJENOSU Privilegiran sam to na ovom mjestu mogu biti ukljuen u prvi tjedan The Master Key Systema. Biste li unijeli vie moi u svoj ivot? Dobili mo svijesti? Vie zdravlja? Dobili svijest zdravlja? Vie sree? Dobili svijest sree? ivjeli duh stvari dok ne postanu Vae, i to s pravom? Ako to elite, tada e postati nemogue odvojiti ih od Vas. Sve su stvari na svijetu fluidne glede ovjeka koji vlada unutarnjim ljudskim moima. Ne trebate stjecati tu mo. Ve je imate. No, trebate je shvatiti, koristiti, kontrolirati je i ispuniti se njome kako biste mogli napredovati i iriti je u svijetu koji se prostire pred Vama. Dan za danom, kako napredujete, kako sve bre stjeete znanje, kako se Vaa inspiracija produbljuje, Vai planovi kristaliziraju, a Vae razumijevanje raste, shvatit ete da ovaj svijet nije mrtva nakupina kamenja i drvea, ve je iva stvar, napravljena od kucajueg srca ovjeanstva. To je stvar puna ivota i ljepote. Oito je, dakle, potrebno shvatiti tako opisano djelovanje. No oni koji e to shvatiti, bit e inspirirani novim svjetlom - novom silom. Stjecat e pouzdanje i veu mo svakoga dana. Shvatit e kako ostvariti svoje nade i snove. ivot e im biti dublji, puniji, jasnijeg znaenja nego to je bio ranije. 1. Istina je da mnogo skupljamo i traimo uvijek jo vie na svakoj razini egzistencije, no takoer je istina kako gubitak vodi veem gubitku. 2. Um je kreativan, a naa stanja, okolina i sva ivotna iskustva rezultat su naih rutina ili prevladavajuih mentalnih stajalita 3. Stajalite uma nuno ovisi o onome to mislimo. Stoga, tajna svekolike moi, svih postignua i sveg posjedovanja ovisi o naoj metodi razmiljanja. 4. To je istina, jer moramo "biti" prije nego to moemo "initi", a moemo "initi" samo do mjere u kojoj "jesmo", a ono to "jesmo" ovisi o onome to "mislimo". 5. Ne moemo izraavati moi koje ne posjedujemo. Jedini nain na koji moemo osigurati posjedovanje moi je postati svjestan moi. Nikada ne moemo postati svjesni moi dok ne nauimo da sva mo dolazi iz nutrine. 6. Postoji unutarnji svijet - svijet misli i osjeaja i moi; svijet svjetla i ivota i ljepote; iako je nevidljiv, njegove su moi velike. 7. Unutarnjim svijetom vlada um. Kada otkrijemo taj svijet, pronai emo rjeenje svakog problema - uzrok svakog uinka. Zato to je unutarnji svijet subjekt nae kontrole, svi zakoni moi i posjedovanja takoer su pod naom kontrolom. 8. Vanjski je svijet refleksija unutarnjeg svijeta. Ono to se pojavljuje vani zapravo je ono to se nalazi unutra. U unutarnjem svijetu moe se nai beskonana mudrost, beskonana mo, beskonani izvor svega potrebnog to eka razotkrivanje, razvijanje i izraavanje. Ako prepoznamo te potencijale u unutarnjem svijetu, oni e se formirati u vanjskom svijetu. 9. Harmonija unutarnjeg svijeta reflektirat e se na vanjski svijet harmoninim stanjima, ugodnim okolnostima, najboljim od svega mogueg. To je temelj zdravlja i nuna bit svake veliine i moi, svih ispunjenja, postignua i uspjeha. 10. Harmonija unutarnjeg svijeta znai sposobnost kontroliranja svojih misli i odreivanje naina na koji e bilo koje iskustvo utjecati na nas. 11. Harmonija u unutarnjem svijetu rezultira optimizmom i bogatstvom. Unutarnje bogatstvo rezultira vanjskim bogatstvom. 12. Vanjski svijet reflektira okolnosti i stanja unutarnje svijesti.

13. Ako nalazimo mudrost u unutarnjem svijetu, imat emo razumijevanja za prepoznavanje predivnih mogunosti koje su latentne u tom unutarnjem svijetu, a bit e nam dana mo manifestiranja tih mogunosti u vanjskome svijetu. 14. Kako postajemo svjesni mudrosti unutarnjeg svijeta, mentalno emo posjedovati tu mudrost, a shvaanjem mentalnog posjedovanja dolazimo u stvarno posjedovanje moi i mudrosti potrebnih za manifestiranje bitnih elemenata za svoj najpotpuniji i harmonini razvoj. 15. Unutarnji svijet je praktian svijet u kojem moni mukarci i ene generiraju hrabrost, nadu, entuzijazam, pouzdanje, povjerenje i vjeru kojima e im biti dana fina inteligencija za sagledavanje vizije i praktine vjetine za njezinu realizaciju. 16. ivot je razotkrivanje, a ne rast. Ono to nam dolazi u vanjskom svijetu ono je to ve posjedujemo u unutarnjem svijetu. 17. Sve posjedovanje utemeljeno je na svijesti. Sav dobitak rezultat je akumulacijske svijesti. Sav gubitak rezulat je rasprene svijesti. 18. Mentalna uinkovitost ovisi o harmoniji. Nesklad znai zbrku. Stoga, onaj tko bi elio stei mo, mora biti u harmoniji s prirodnim zakonom. 19. Preko objektivnog uma u odnosu smo s vanjskim svijetom. Mozak je organ tog uma, a cerebrospinalni sustav ivaca omoguava nam svjesnu komunikaciju sa svakim dijelom tijela. Taj se sustav ivaca odziva na svaki podraaj svjetla, topline, mirisa, zvuka i okusa. 20. Kada um misli korektno, kada shvaa istinu, kada su misli slane kroz cerebrospinalni ivani sustav tijela konstruktivne, ti su nam podraaji ugodni, harmonini. 21. Rezultat toga je izgradnja snage, vitalnosti i svih konstruktivnih sila u naemu tijelu. No preko tog istog objektivnog uma u nae se ivote proputaju sve patnje, bolesti, nedostaci,ogranienja i svaka forma nesklada i disharmonije. Stoga smo kroz objektivni um - pogrenim miljenjem - izvrgnuti svim destruktivnim silama. 22. S unutarnjim smo svijetom u odnosu pomou podsvjesnog uma. Solarni pleksus organ je tog uma. Simpatetiki sustav ivaca upravlja svim subjektivnim podraajima, kao to su radost, strah, ljubav, emocije, disanje, imaginacija i svi ostali podsvjesni fenomeni. Pomou podsvijesti povezani smo s Univerzalnim umom ime se ostvaruje odnos s beskonanim konstruktivnim silama svemira. 23. Stanje tih dvaju centara naeg postojanja i shvaanje njihovih funkcija velika su tajna ivota. S tim znanjem moemo uvesti objektivni i subjektivni um u svjesnu suradnju i tako koordinirati konano i beskonano. Naa nam je budunost potpuno pod vlastitom kontrolom. Ona nije ostavljena na milost nekoj hirovitoj ili neodreenoj vanjskoj moi. 24. Svi se slau glede postojanja samo jednog Principa ili Svijesti, koja proima cijeli Svemir, okupira sav prostor i, u biti, iste je vrste u svakoj toki svoje prisutnosti. Ona je svemona, sveope mudra i uvijek prisutna. Sve su misli i stvari unutar nje. Ona je sve u svemu. 25. Postoji samo jedna svijest u svemiru koja je sposobna misliti, a kada misli, njezine misli postaju joj objektivne stvari. Budui da je ta Svijest sveprisutna, ona mora biti prisutna unutar svake individue; svaka individua mora biti manifestacija te svemone, sveprisutne Svijesti, pune svekolikog znanja i uvida. 26. Budui da postoji samo jedna Svijest u svemiru koja je sposobna misliti, nuno slijedi da je naa svijest identina s Univerzalnom svijeu ili, drugim rijeima, svi su umovi jedan um. Nema mogunosti pogreke u takvom zakljuivanju. 27. Svijest koja se fokusira u stanicama mozga ista je svijest koja se fokusira u stanicama mozga svake druge individue. Svaka individua samo je individualizacija Univerzalnog, Kozmikog uma. 28. Univerzalni um je stacionarna ili potencijalna energija. On jednostavno jest (postoji). Moe se manifestirati jedino kroz pojedinano (individuu), a pojedinano se moe manifestirati samo kroz Univerzalno (totalitet potencijala). Oni su jedno (Jednost u drugim novijim tekstovima - op. prev.). 29. Sposobnost miljenja individue sposobnost je djelovanja na Univerzalno i dovoenje Univerzalnog (totaliteta potencijala) u manifestiranje. Ljudska se svijest sastoji samo od sposobnosti miljenja. Walker kae: "Za um sam po sebi vjeruje se da je istanana forma stacionarne energije, iz koje se izdiu aktivnosti nazvane 'mislima', kao dinamika faza

30.

31. 32. 33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

uma. Um je stacionarna energija, misao je dinamika energija - dvije faze iste stvari." Misao je, stoga, vibrirajua sila formirana pretvaranjem stacionarnog uma u dinamiki um. Budui da su svi atributi sadrani u Univerzalnom umu, koji je svemoan, sveznajui i sveprisutan, ti atributi moraju postojati, u svim vremenima, u svojoj potencijalnoj formi u svakoj individui. Stoga, kada individua misli, priroda prisiljava misao na svoje utjelovljivanje (materijaliziranje) u nekoj objektivnosti ili stanju koje, pak, korespondira sa svojim podrijetlom (izvorom). Svaka je misao stoga uzrok, a svako stanje uinak: iz tog je razloga apsolutno bitno kontrolirati svoje misli kako bi se prouzroila samo poeljna stanja. Sva mo dolazi iznutra i potpuno je pod kontrolom individue: dolazi preko egzaktnog znanja i pomou dobrovoljnih vjebi utemeljenih na egzaktnim principima. Trebalo bi biti jasno, kada se stekne sveobuhvatno razumijevanje tog zakona i sposobnost kontroliranja vlastitih misaonih procesa, da e ga se moi primjenjivati na bilo koje stanje. Drugim rijeima, postat ete svjesni suradnje sa Svemonim zakonom, koji je temelj svih stvari. Univerzalni um (pra-um - op. prev.) ivotni je princip svakog postojeeg atoma: svaki atom kontinuirano tei manifestiranju vie ivota, svi su inteligentni i svi tee realizaciji svrhe svog postojanja. Veina ovjeanstva ivi u vanjskom svijetu, tek je nekolicina pronala unutarnji svijet. Ipak, unutarnji svijet stvara vanjski svijet: stoga je unutarnji svijet kreativan i sve to ete nai u vanjskom svijetu kreirali ste Vi u svom unutarnjem svijetu. Takav sustav miljenja uvest e Vas u realizaciju Vae moi onda kada ete shvatiti taj odnos vanjskog i unutarnjeg svijeta. Unutarnji svijet je uzrok, vanjski svijet je posljedica (uinak). Za promjenu uinka, morat ete promijeniti uzrok. Jednom ete sagledati sve to kao radikalno novu i drukiju ideju. Veina ljudi pokuava promijeniti uinke (posljedice) radei s uincima. Ne uspijevaju sagledati da se radi samo o zamjeni jedne forme problema drugom. Za otklanjanje nesklada, moramo otkloniti uzrok, a taj se uzrok moe nai samo u unutarnjem svijetu. Sav rast dolazi iz unutranjosti. To je oigledno u svekolikoj prirodi. Svaka biljka, svaka ivotinja, svaki ovjek ivi je svjedok tog velikog zakona: grjeka svih razdoblja jest u traganju za snagom ili moi u vanjskom svijetu (izvan sebe). Unutarnji je svijet Univerzalni izvor opskrbe, a vanjski je svijet izlazni tok. Naa sposobnost primanja ovisi o prepoznavanju Univerzalnog izvora, te Beskonane energije kojoj je svaka individua tok. No to isto je i svaka druga individua. Prepoznavanje je mentalni proces. Mentalna akcija je, stoga, interakcija individualnog s Univerzalnim umom, a budui da je Univerzalni um inteligencija koja proima sav prostor i animira sva iva bia, ta mentalna akcija i reakcija zakon je kauzacije: no princip kauzacije ne postoji u individui, ve u Univerzalnom umu. To nije objektivna vjetina, ve subjektivni proces (odnoenja, interakcije - op. prev.), iji se rezultati vide u beskrajnoj raznovrsnosti stanja i iskustava. Za izraavanje ivota mora postojati um - nita ne moe postojati bez uma. Sve to postoji neka je manifestacija te osnovne supstancije iz koje i kojom su sve stvari kreirane i kontinuirano se ponovno stvaraju. ivimo u neshvatljivom moru plastine supstancije uma. Ta supstancija je vjeito iva i aktivna. Osjetljiva je do najvieg stupnja. Zauzima formu prema mentalnom zahtjevu. Forme misli su kalup, ili matrica, iz koje se supstancija izraava. Upamtite da je samo u primjeni vrijednost (stvaranje razliitosti formi je vrijednost - op. prev.) i da e praktino razumijevanje ovog zakona dovesti do zamjene siromatva obiljem, neznanja mudrou, nesklada harmonijom i tiranije slobodom - pa sigurno ne mogu postojati vei blagoslovi od navedenih, s materijalnog i drutvenog stajalita. Izvedimo primjenu: odaberimo sobu gdje emo biti sami i nesmetani. Sjednite uspravno, ugodno, no ne leite. Neka vam misli lutaju tamo gdje e biti savreno mirne barem petnaest do trideset minuta. Nastavite tako tri, etiri dana, ili moda tjedan dana, sve dok ne osigurate punu kontrolu svog fizikog bia.

45. Mnogima e to biti ekstremno teko; drugi e time ovladati s lakoom, no apsolutno je bitno osigurati kompletnu kontrolu tijela prije nego to ete biti spremni za nastavak. Sljedei ete tjedan primiti instrukcije za iduu fazu. U meuvremenu, morate ovladati ovom.

Pitanja i odgovori prvog tjedna 1. to je vanjski svijet u odnosu na unutarnji svijet? Vanjski je svijet refleksija unutarnjeg svijeta. 2. O emu ovisi sve posjedovanje? Sve posjedovanje utemeljeno je na svijesti. 3. U kakvom je odnosu individua s objektivnim svijetom? Individua je u odnosu s objektivnim svijetom pomou objektivnog uma. Mozak je organ tog uma. 4. Kako je on povezan s Univerzalnim umom? On je povezan s Univerzalnim umom pomou podsvjesnog uma. Solarni pleksus organ je tog uma. 5. to je Univerzalni um? Univerzalni um je ivotni prinicip svakog postojeeg atoma. 6. Kako moe in individue djelovati na Univerzalno? Sposobnost individue da misli njezina je sposobnost djelovanja na Univerzalno i njegovo manifestiranje. 7. to je rezultat te akcije i interakcije? Rezultat te akcije i interakcije je uzrok i uinak: svaka je misao uzrok, a svako stanje uinak (rezultat - op. prev.). 8. Kako se osiguravaju harmonina i poeljna stanja? Harmonina i poeljna stanja dobivaju se ispravnim miljenjem. 9. to je uzrok svem neslaganju, disharmoniji, nedostacima i ogranienjima? Neslaganja, disharmonija, nedostaci i ogranienja rezultat su pogrenog miljenja. 10. to je izvor svekolike moi? Izvor svekolike moi je unutarnji svijet, Unverzalni izvor, Beskonana energija koja ima ispust u svakoj individui.

Drugi tjedan OSNOVE UMA

PISMO O PRIJENOSU

Nae tekoe nastaju uglavnom zbog pobrkanih ideja i neznanja vlastitih interesa. Veliki je zadatak otkriti zakone prirode, kojima se svi moramo prilagoditi. Jasno miljenje i moralni uvid pritom su od neprocjenjive vrijednosti. Svi procesi, ak i procesi miljenja, poivaju na solidnim temeljima: to je istananija percepcija, to je tonija prosudba, to je delikatniji ukus, to je kultiviraniji osjeaj moralnosti, to je profinjenija inteligencija, to su plemenitije aspiracije, to su ia i intenzivnija ispunjenja koja postojanje daje. Dakle, oito je da prouavanje najboljeg to se promiljalo u svijetu daje uzvieno zadovoljstvo. Moi, koritenje i mogunosti uma, prema novim interpretacijama, neusporedivo su udesnija od najekstravagantnijeg postignua ili snova o materijalnom progresu. Misao je energija. Aktivna misao je aktivna energija; koncentrirana misao je koncentrirana energija. Misao koncentrirana na konanu svrhu postaje mo. To je mo koju koriste oni koji ne vjeruju da je siromatvo vrlina ili apstinencija ljepota: oni to percipiraju kao govor slabia. Sposobnost primanja i manifestiranja te moi ovisi o sposobnosti ovjekovog prepoznavanja Beskonane energije, uvijek rezidirajue u ovjeku: ona konstantno kreira i rekreira njegovo tijelo i um i spremna je u svakom trenutku za manifestiranje kroz njega, na bilo koji potreban nain. U tonoj proporcionalnosti prema prepoznavanju te istine, bit e i njezino manifestiranje u vanjskom ivotu individue. Drugi tjedan objanjava metodu kojom se to postie. 1. Djelovanja uma stvaraju dva paralelna naina aktivnosti, svjesnu i podsvjesnu aktivnost. Prof. Davidson kae: "Onaj tko misli osvijetliti cijeli raspon mentalne aktivnosti svjetlom svoje svijesti, nije drukiji od onog koji bi htio osvijetliti svemir baterijskom lampom." 2. Podsvjesni, logiki procesi izvode se s izvjesnou i redovitou, koja bi bila nemogua kad bi postojala mogunost grjeke. Na um je dizajniran kako bi pripremao za nas najvanije temelje kognicije, dok mi nemamo niti najmanju slutnju o njegovom nainu rada. 3. Podsvjesna dua, kao dobroudan stranac, radi i omoguava nam imanje korisnih rezervi, proputajui samo bujicu zrelog voa u podruje nae kontrole: prema tomu, konana analiza misaonog procesa pokazuje da je podsvijest scena najvanijeg mentalnog fenomena. 4. Kroz podsvijest je Shakespeare mogao percipirati, bez ikakavih napora, velike istine, skrivene od svjesnog uma, Fidija oblikovati mramor i broncu, Rafael crtati madone, a Beethoven skladati simfonije. 5. Lakoa i savrenost potpuno ovise o stupnju slabljenja ovisnosti o svijesti: sviranje glasovira, daskanje, pisanje na stroju, vjeto trgovanje, ovise o savrenom izvoenju procesa podsvjesnog uma. Divno sviranje briljantnog djela na glasoviru, kao i una diskusija, pokazuje veliinu naih podsvjesnih moi. 6. Svi smo svjesni svoje ovisnosti o podsvijesti: to su vee, plemenitije, briljantnije nae misli, to je oitije da njihovo podrijetlo lei iza svjesnosti. Obdareni smo finoom, instinktom, osjeajem ljepote u slikarstvu, glazbi, itd., a njihovog smo podrijetla ili izvora potpuno nesvjesni. 7. Vrijednost podsvijesti je ogromna: ona inspirira, upozorava, daje imena, injenice i slike iz memorijskog spremita, usmjerava misli, ukuse i izvodi tako kompleksne (isprepletene) zadatke, za koje nikakav svjesni um, ak i kad bi imao mo, nema kapaciteta. 8. Moemo etati po volji; moemo podizati ruku kada god to odaberemo; moemo usmjeriti panju kroz oi ili ui na bilo koji subjekt naeg zadovoljstva. S druge strane, ne moemo

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15. 16.

17.

18.

19. 20.

21.

zaustaviti kucanje srca niti cirkulaciju krvi, kao niti rast tijela ni formiranje ivaca i miinog tkiva, izrastanje kostiju, niti mnoge druge vitalne procese. Ako usporedimo ta dva skupa akcija jednog proklamiranog voljom trenutka, i drugog, koji se odvija na velianstven, ritmiki nain, nepodvrgnut nikakvoj fluktuaciji, konstantnog u svakom trenutku - respektiramo drugi, molei za objanjenje misterije. Odjednom uoavamo da se radi o vitalnim procesima fizikog ivota i ne moemo izbjei zakljuku da su te prevane funkcije nacrt povuen iz podruja vanjske volje i njezinih varijacija i tranzicija, i predane na superviziju permanentnoj i pouzdanoj unutarnjoj moi. Od tih dviju moi, vanjsku i promjenjivu nazivamo "svjesni um" ili "objektivni" (koji se bavi vanjskim objektima). Unutarnja mo nazvana je "podsvjesnim umom" ili "subjektivnim umom", i uz svoje djelovanje na mentalnoj razini, ona kontrolira redovite funkcije koje omoguavaju fiziki ivot. Potrebno je jasno shvaanje njihovih odgovarajuih funkcija na mentalnoj razini, kao i odreenih drugih osnovnih principa, te percipiranje i djelovanje kroz pet fizikih osjetila, preko kojih svjesni um obrauje impresije i objekte ivota usmjerenog prema van. Svjesni um ima sposobnost diskriminiranja, to sa sobom nosi odgovornost izbora. Ima mo rezoniranja, bilo induktivnog, deduktivnog, analitikog ili silogistikog, i ta se mo moe razviti do visokog stupnja. On je sjedite volje sa svim energijama koje odande teku. Ne samo to moe impresionirati druge umove, on moe i usmjeravati podsvjesni um. Na taj nain, svjesni um postaje odgovorni vladar i uvar podsvjesnog uma. Upravo je to visoka funkcija koja moe kompletno preokrenuti uvjete ili stanja u vaem ivotu. esto je istina da u nama dominiraju stanja straha, brige, siromatva, bolesti, neharmonije i zala svih vrsta zbog krivih sugestija, prihvaenih od neuvanog podsvjesnog uma. Sve to trenirani svjesni um moe u potpunosti sprijeiti svojim budnim akcijama zatite: moemo ga primjereno nazvati "straarom na vratima" velikog podruja podsvijesti. Jedan je pisac izrazio glavnu razliku izmeu te dvije faze uma rijeima: "Svjesni je um rezonirajua volja. Podsvjesni je um instinktivna elja, rezultat ranije rezonirajue volje." Podsvjesni um primjereno i tono zakljuuje iz premisa koje su mu dovedene iz vanjskih izvora. Kada je premisa istinita, podsvjesni um zakljuuje bez pogrjeke, no kada je premisa ili sugestija netona, cijela se struktura rui. Podsvjesni se um ne angaira u procesu dokazivanja, nego se oslanja na svjesni um, "uvara vrata", koji sprjeava krivo interpretiranje impresija. Primajui bilo koju sugestiju kao istinitu, podsvjesni um odmah nastavlja djelovati na tomu u cijelom podruju svog ogromnog polja rada. Svjesni um moe sugerirati ili istinu ili la (grjeku). Ako se radi o drugoj varijanti, to e biti na utrb dalekosene opasnosti za cijelo bie. Svjesni um mora biti na dunosti tijekom svih sati budnog stanja. Kada "uvar" nije na "dunosti" ili kada je mirna prosudba suspendirana, zbog bilo kakvih okolnosti, onda je podsvjesni um neuvan i ostavljen otvorenim sugestijama iz svih izvora. Tijekom divljeg uzbuenja, panike, ili tijekom jae ljutnje ili impulsa neodgovorne nasilne gomile, ili u bilo koje drugo vrijeme neogranienih strasti, uvjeti su najopasniji: podsvjesni je um tada otvoren sugestijama straha, mrnje, sebinosti, pohlepe, samoomalovaavanja i drugim negativnim silama uzrokovanim osobama i okolnostima koje ga okruuju. Rezultat je uobiajeno krajnje tetan i nemoralan, s uincima koji ga mogu nastavljati muiti due vrijeme. Otud proizlazi velika vanost uvanja podsvjesnog uma od lanih impresija. Podsvjesni um percipira intuicijom. Stoga su njegovi procesi brzi, on ne eka na spore metode svjesnog rezoniranja. Ustvari, on ih niti ne moe primijeniti. Podsvjesni um nikada ne spava, nikada ne miruje, jednako tako kao i nae srce ili krvotok. Utvreno je da izravno iskazivanje potrebe za postizanjem odreenih specifinih stvari pokree na djelovanje sile koje vode eljenom rezultatu.Ovdje je, dakle, izvor moi koja nas povezuje sa Svemoi. U tomu je duboki princip, vrijedan najozbiljnijeg prouavanja. Djelovanje tog zakona je interesantno. Primjerice, oni koji ga koriste odlaze na sastanak s osobom, anticipirajui da e to biti teki razgovor, no potom osjeaju kao da je netko bio tamo prije njih i razrijeio pretpostavljane probleme: sve se promijenilo - sve je harmonino. ini im se kao da se neki teki poslovni problemi sami pojavljuju i kao da si mogu priutiti odlaganje njihovog razrjeenja, ali odjednom neto sugerira primjereno rjeenje i sve se 10

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

primjereno uredi. Ustvari, oni koji su nauili vjerovati podsvijesti tvrde da imaju beskonane resurse na raspolaganju (pod svojom komandom). Podsvjesni um je sjedite naih principa i apsiracija. To je izvor naih umjetnikih i altruistikih ideala. Ti se instinkti mogu eliminirati jedino razgraujuim postupnim procesom potkopavanja uroenih principa. Podsvjesni um ne moe se argumentirano suprotstaviti. Stoga, ako je prihvatio pogrene sugestije, sigurna metoda za njihovo prevladavanje je koritenje jake kontrasugestije, esto ponavljane, koju um mora prihvatiti, kako bi se eventualno formirale nove i zdravije navike miljenja i ivljenja, jer je podsvjesni um sjedite navika. Ono to stalno ponavljam postaje mehaniko: nije vie in prosudbe, jer se duboko ukopalo u podsvjesni um. To nam je obeavajue, ukoliko su navike korisne i ispravne. Ako su tetne i pogrene, lijek je u prepoznavanju svemoi podsvjesnog uma i sugeriranju istinske slobode. Podsvijest, budui da je kreativna i da je poveznica s uzvienim izvorom, odmah e kreirati sugeriranu slobodu. Rezimirajmo: normalne funkcije podsvijesti bave se regulacijskim i vitalnim procesima na fizikoj razini: ouvanjem ivota i obnavljanjem zdravlja, brigom o potomstvu, to ukljuuje i instinktivnu elju za openitim ouvanjem i poboljanjem sveg ivota. Na mentalnoj razini, ona je skladite sjeanja: skriva prekrasnog glasnika misli koji radi neogranien vremenom i prostorom; ona je izvor praktine inicijative i konstruktivnih sila ivota. Ona je sjedite navika. Na duhovnoj strani, ona je izvor ideala, apsiracija, imaginacija, ona je kanal kroz koji prepoznajemo Uzvieni izvor, a proporcionalno prepoznavanjem te uzvienosti dolazimo do shvaanja izvora moi. Netko bi mogao pitati: "Kako podsvijest moe mijenjati uvjete?" Odgovor glasi: Zato to je podsvijest dio Univerzalnog uma, a dio mora biti iste vrste i kvalitete kao cjelina; jedina razlika je ona u skali. Cjelina je, kao to znamo, kreativna. U stvari, ona je jedini kreator koji postoji. Posljedino tomu, i um je kreativan, a budui da je misao jedina aktivnost koju posjeduje um, misao nuno takoer mora biti kreativna. No, nailazimo na postojanje ogromne razlike izmeu jednostavnog miljenja i usmjeravanja naih misli svjesno, sustavno i konstruktivno. inei ovo drugo, um uvodimo u harmoniju s Univerzalnim umom, ugaamo se s Beskonanim, aktiviramo djelovanje najsnanijih sila postojanja - kreativnu mo Univerzalnog uma. To, kao i sve ostalo, podvrgnuto je prirodnom zakonu, a to je zakon privlaenja, ime e, s obzirom na kreativnost, Um automatski korelirati s objektom i manifestirati ga. Proli tjedan dao sam vjebu ija je svrha bila osiguravanje kontrole fizikog tijela. Ako ste to postigli, spremni ste za napredovanje. Ovog ete puta poeti s kontrolom svojih misli. Uvijek koristite istu sobu, isti stolac i istu poziciju, ako je mogue. Poneka nije mogue koristiti istu sobu. U tom sluaju, iskoristite najbolje mogue uvjete koji su Vam na raspolaganju. Budite savreno mirni kao i ranije, no blokirajte misli. To e Vam dati kontrolu nad svim mislima brige, tjeskobe i straha, te Vam omoguiti bavljenje samo onom vrstom misli koje elite. Nastavljajte s tom vjebom dok ne postignete kompletno majstorstvo. To ete moi initi samo nekoliko trenutaka, no vjeba je vrijedna, jer je vrlo praktina demonstracija postojanja velikog broja misli koje pokuavaju pristupiti Vaem mentalnom svijetu. Sljedei ete tjedan primiti instrukcije za vjebu koja e biti interesantnija, no prije toga nuno je ovladati ovom.

Uzrok i posljedica su tako apsolutni i neiskrivljeni u skrivenom prostoru misli, kao to je i svijet vidljivih i materijalnih stvari. Um je majstor tkanja i unutarnjeg izgleda karaktera i vanjskog izgleda okolnosti. - James Allen

11

Pitanja i odgovori drugog tjedna 11. Koja su dva naina mentalnih aktivnosti? Svjesni i podsvjesni. 12. O emu ovise lakoa i savrenstvo? Lakoa i savrenstvo ovise u potpunosti o stupnju nae neovisnosti od svjesnog uma. 13. Koja je vrijednost podsvijesti? Ogromna: vodi nas, upozorava nas, kontrolira vitalne procese i sjedite je memorije. 14. Koje su neke od funkcija svjesnog uma? Ima sposobnost razlikovanja, mo rezoniranja, sjedite je volje i moe jako utjecati na podsvijest. 15. Kako se moe izraziti razlikovanje svjesnog i podsvjesnog? "Svjesni um je rezonirajua volja. Podsvjesni je um instinktivna elja, rezultat ranije rezonirajue volje." 16. Koja je metoda nuna za utjecanje na podsvijest? eljeno mentalno stanje. 17. to e biti rezultat? Ako je elja u harmoniji s napredovanjem velike Cjeline (ko-kreativna, ko-evolucijska totalitetu postojanja - op. prev.), pokrenut e se sile koje e dovesti do eljenog rezultata. 18. to je rezultat djelovanja ovog zakona? Naa okolina reflektira stanja koja odgovaraju prevladavajuim mentalnim stajalitima koja odravamo. 19. Kako se zove taj zakon? Zakon privlaenja. 20. Kako se oituje? Misli su kreativna energija i automatski e korelirati sa svojim objektom i manifestirati ga.

12

Trei tjedan

Realiziranje vlastitih mentalnih resursa

PISMO O PRIJENOSU

Konstatirali ste kako individualno moe djelovati na univerzalno, a rezultat te akcije i interakcije su uzrok i uinak. Misao je tako uzrok, a iskustva s kojima se susreemo u ivotu su uinak. Eliminirajte stoga bilo kakvu tendenciju pritube na uvjete kakvi su bili ili kakvi jesu, jer ti uvjeti postoje kako bi ih mijenjali i uinili onakvima kakvima Vi to elite. Usmjerite svoje napore na ispunjavanje mentalnih resursa: oni su Vam uvijek na raspolaganju i iz njih dolazi sva stvarna i trajna mo. Ustrajte u toj praksi sve dok ne shvatite injenicu o nemogunosti pogrjeke u postignuima bilo kojeg korektnog cilja u ivotu, ukoliko shvatite svoju mo i ustrajete na svom cilju, jer su sile uma uvijek spremne podvrgavanju svrsishodnoj volji u naporu pretvaranja misli i elja u akcije, dogaaje i stanja. S obzirom na to da je u poetku svaka funkcija ivota i svaka akcija rezultat svjesne misli, akcije navika postaju automatske, a misli koje ih kontroliraju prelaze u podruje podsvijesti; no one su ipak jednako inteligentne kao i prije. Nuno je njihovo automatiziranje u podsvijesti kako bi se podsvjesni um mogao posvetiti drugim stvarima. Kada to shvatite, pronai ete izvor moi koji e Vam omoguavati rjeavanje svake situacije u ivotu s kojom se moete susresti. 1. Nuna interakcija svjesnog i podsvjesnog uma zahtijeva slinu interakciju izmeu odgovarajuih sustava ivaca. Sudac Trowald upuuje na vrlo lijepu metodu kojom se interakcija ostvaruje. On kae: "Cerebrospinalni sustav je organ svjesnog uma, a simpatetiki je organ podsvijesti. Cerebrospinalni je kanal kojim primamo svjesne percepcije od fizikih osjetila i kontrolira kretanje tijela. Taj sustav ivaca ima svoj centar u mozgu." 2. "Simpatetiki sustav ima svoj centar u ganglionskoj masi na stranjoj strani eluca, poznatoj kao solarni pleksus, i on je kanal mentalnih akcija koje nesvjesno podravaju vitalne funkcije tijela." 3. Veza izmeu ta dva sustava je vagus ivac, koji prolazi cerebralnim podrujem kao dio voljnog sustava do toraksa, a ije se grane proteu do srca i plua te, na kraju, prolazei kroza dijafragmu, gube svoj vanjski omota i identificiraju se sa ivcima simpatetikog sustava, formirajui tako poveznicu izmeu njih i osiguravajui jednost ovjeka kao entiteta. 4. Vidjeli smo kako mozak, kao organ svijesti, prima svaku misao: u njemu je misao podvrgnuta naoj moi promiljanja, rezoniranja. Kada je objektivni um sa zadovoljstvom provjerio da je misao istinita, alje je u solarni pleksus ili u mozak subjektivnom umu kako bi se pripremila za tijelo, odakle bi se proslijedila u svijet kao realitet. Tada vie nije podlona bilo kakvom argumentu. Podsvjesni um je ne moe osporavati - on samo djeluje. On prihvaa zakljuke objektivnog uma kao konane. 5. Solarni je pleksus bio kompariran sa suncem tijela, jer je on centralna toka distribucije energije, koju tijelo neprestano generira. Ta je energija vrlo stvarna, a to sunce zaista veoma slii Suncu: energija se, pak, distribuira vrlo realnim ivcima u sve dijelove tijela, odbacujui je u atmosferu koja okruuje tijelo. 6. Ako je ta radijacija dovoljno jaka, osoba se naziva magnetinom: za nju se kae da je puna osobnog magnetizma. Takva osoba moe baratati s ogromnom moi za dobro: njezina e prisutnost esto donijeti ugodu kontaktiranim osobama sa zabrinutim umom. 7. Kada solarni pleksus aktivno djeluje i zrai ivot, energiju i vitalnost svakom dijelu tijela, ali i svakom koga takva osoba sretne, osjeti su ugodni. Tijelo puno zdravlja e i onima s kojima kontaktira pruiti doivljaj ugode.

13

8. Ukoliko postoji prekid tog zraenja, osjeti su neugodni, zaustavljen je tijek ivota i energije u neke dijelove tijela, to je uzrok svake bolesti ljudske rase - fizike, mentalne ili okoline. 9. Fizike zato to sunce tijela vie ne generira dovoljno energije za vitaliziranje (nekih) dijelova tijela; mentalne zato to svjesni um ovisi o podsvjesnom umu glede vitalnosti, nune za podravanje misli; okoline zato to je prekinuta veza izmeu podsvjesnog uma i Univerzalnog uma. 10. Solarni pleksus je toka u kojoj se dio sastaje s cjelinom, gdje konano postaje Beskonano, gdje Nekreirano (totalitet potencijala) postaje kreirano, Univerzalno postaje individualizirano, Nevidljivo postaje vidljivim. To je toka u kojoj se pojavljuje ivot i nema granica koliini ivota koju individua moe generirati iz solarnog centra. 11. Taj centar energije je Svemoan jer je to toka kontakta sa svekolikim ivotom i svekolikom inteligencijom. Stoga moe postii bilo to na to je usmjeren, i u tomu lei mo svjesnog uma: podsvijest moe i izvest e planove i ideje koje joj sugerira svjesni um. 12. Svjesna misao je, dakle, gospodar tog sunanog centra iz kojeg tee ivot i energija cijelog tijela, a kvaliteta misli kojom se bavimo odreuje kvalitetu koje to sunce zrai, dok e karakter misli koju daje svjesni um odreivati prirodu misli koju e sunce zraiti i, posljedino tomu, odreivati prirodu proisteklog iskustva. 13. Oito je, stoga, da jedino to trebamo initi jest pustiti zraenje svog sunca. to vie energije zraimo, to emo bre moi transmutirati neeljena stanja ili uvjete u izvor zadovoljstva i dobrobiti. Vano je, dakle, pitanje kako omoguiti sjaj tog svjetla, kako generirati tu energiju. 14. Misao bez protivljenja iri solarni pleksus; misao koja izaziva protivljenje, skuplja ga. Ugodna misao ga iri, neugodna misao ga skuplja. Misli o hrabrosti, moi, povjerenju i nadi sve stvaraju odgovarajua stanja, no jedan se veliki neprijatelj solarnog pleksusa mora apsolutno posve unititi, mora ga se eliminirati, mora ga se protjerati zauvijek: on je oblak koji skriva sunce, uzrokujui trajnu tamu (depresiju, tugu). 15. To je onaj osobni demon koji tjera osobu na strah od prolosti, sadanjosti i budunosti, na strah od samoga sebe, svojih prijatelja i njihovih neprijatelja, svega i svakoga. Kada je strah uinkovito i potpuno uniten, prosjat e vae sunce, oblaci e nestati i pronai ete izvor moi, energije i ivota. 16. Kada pronaete stvarno jedinstvo s Beskonanom moi, te kada svjesno sagledate tu mo praktinim demonstriranjem svojih sposobnosti za prevladavanje bilo kojih neprijateljskih stanja moi svoje misli, vie se neete bojati bilo ega i bilo koga: strah e biti uniten i ponovno ete posjedovati prava koja ste stekli roenjem. 17. Nae je stajalite uma prema ivotu ono to odreuje iskustvo s kojim se susreemo: ako ne oekujemo nita, imat emo nita, ako zahtijevamo mnogo, primit emo veliki dio. Svijet je grub (neugodan) samo ako se ne uspijemo izjasniti. Kriticizam svijeta gorak je samo onima koji ne mogu iznuditi prostor za svoje ideje. Strah od takve kritike uzrok je to mnoge ideje ne uspijevaju ugledati svjetlo dana. 18. No ovjek koji zna za postojanje solarnog pleksusa nee se bojati kritike ili bilo ega drugog; bit e previe zauzet zraenjem hrabrosti, povjerenja i moi; anticipirat e uspjeh svojim mentalnim stajalitima; razbijat e barijere i preskakati ponore sumnje i oklijevanja koje mu strah podmee na putu. 19. Znanje svojih sposobnosti svjesnog zraenja zdravlja, snage i harmonije omoguit e shvaanje kako nema razloga za strah jer smo u kontaktu s Beskonanom snagom (moi). 20. To znanje moe se dobiti samo praktinom primjenom tih informacija. Uimo djelovanjem kroz praksu i atletiari postaju snaniji. 21. Budui da je sljedea tvrdnja od velike vanosti, iskazat u je na nekoliko naina kako ne biste propustili njezin puni znaaj. Ako ste skloni religiji, rekao bih Vam da moete pustiti svoje svjetlo neka sjaji; ako vam je um okrenut prema fizikoj znanosti, rekao bih Vam da postanite svjesni solarnog pleksusa; i ako preferirate striktno znanstvenu interpretaciju, rekao bih Vam da pokuate impresionirati svoj podsvjesni um. 22. Ve sam rekao kakav e biti rezultat tog impresioniranja. To je metoda koja Vas sada vjerojatno zanima. Ve ste nauili da je podsvijest inteligentna i kreativna i da se odziva na volju svjesnog uma. to je, onda, najprirodniji put stvaranja eljene impresije? Mentalno se koncentrirajte na objekt svoje elje: kada se koncentrirate, impresionirate podsvijest. 14

23. No to nije jedini nain iako je jednostavan, uinkovit i najizravniji nain - a posljedino tomu, i nain kojim se osiguravaju najbolji uinci. To je metoda kojom se ostvaruju tako izvanredni rezultati da mnogi misle da se ostvaruju uda. 24. To je metoda kojom su veliki izumitelji, veliki financijeri, veliki dravnici omoguili konverziju istanane i nevidljive sile elje, vjere i povjerenja u stvarne, opipljive, konkretne injenice objektivnog svijeta. 25. Podsvjesni um dio je Univerzalnog uma. Univezalno je kreativni princip svemira. Dio mora biti iste vrste i kvalitete kao cjelina. To znai da je ta kreativna mo potpuno neograniena: nije povezana ni sa im ranijim bilo kakve vrste i, posljedino tomu, nema prethodno postojeeg obrasca kojeg bi trebala za primjenu tog konstruktivnog principa. 26. Podsvjesni um se, po naim spoznajama, odziva na svjesnu volju, to znai da svjesni um individue ima kontrolu nad neogranienom moi Univerzalnog uma. 27. Pri praktinoj primjeni tog principa, u skladu s vjebama koje e biti dane u sljedeim lekcijama, treba dobro zapamtiti kako nije nuno (ak je nepotrebno - op. prev.) naznaiti metodu kojom e podsvijest proizvesti eljene rezultate. Konano ne moe informirati Beskonano. Jednostavno, morate samo rei to elite, a ne kako to elite stei. 28. Vi ste kanal kojim se nediferencirano diferencira, a ta diferencijacija postie se prisvajanjem. Potrebno je samo prepoznavanje za pokretanje uzroka, to e dovesti do rezultata u skladu sa eljama, jer se kreacija ostvaruje zato to Univerzalno moe djelovati jedino kroz individualno, a individualno moe djelovati samo kroz Univerzalno - oni su jedno. 29. Za ovotjednu vjebu zamolit u Vas za sljedei daljnji korak. elim ne samo Va savreni mir i blokiranje svih misli koliko je god to mogue ve i relaksaciju. Opustite se. Neka su miii u svom normalnom stanju; to e ukloniti sve pritiske na ivce i eliminirati one napetosti koje tako esto proizvode fiziku iscrpljenost. 30. Fizika relaksacije je namjerna vjeba volje i bit e od ogromne vrijednosti zato to omoguuje slobodnu cirkulaciju krvi prema mozgu i tijelu i od njih. 31. Napetost vodi mentalnom nemiru i abnormalnim mentalnim aktivnostima uma: ona stvara zabrinutost, nepanju, strah i anksioznost. Relaksacija je, stoga, apsolutna nunost kako biste omoguili mentalnim sposobnostima djelovanje u najveoj slobodi. 32. Neka vjeba bude to je mogue detaljna i potpuna. Mentalno odredite relaksiranje svakog miia i ivca, sve dok ne osjetite tiinu i punou mira, te mir sa sobom i svijetom. 33. Solarni e pleksus onda biti spreman za funkcioniranje i bit ete iznenaeni rezultatima.

15

Pitanja i odgovori treeg tjedna 21. Koji sustav ivaca je organ svjesnog uma? Cerebrospinalni. 22. Koji je sustav ivaca organ podsvjesnog uma? Simpatetiki. 23. Gdje je centralna toka distribucije energije koju tijelo stalno generira? Solarni pleksus. 24. Kako se moe prekinuti ta distribucija? Odbojnim, kritikim, diskordnim mislima, a posebno strahom. 25. to je rezultat prekida? Svaka bolest s kojom je ljudska rasa zaraena. 26. Kako se ta energija moe kontrolirati i usmjeravati? Svjesnom milju. 27. Kako se moe potpuno eliminirati strah? Shvaanjem i prepoznavanjem istinskog izvora svekolike moi. 28. to odreuje iskustvo s kojim se susreemo u ivotu? Nae prevladavajue mentalno stajalite. 29. Kako moemo aktivirati solarni pleksus? Mentalnom koncentracijom na stanja koja elimo manifestirati u svojem ivotu. 30. to je kreativni princip svemira? Univerzalni um.

16

etvrti tjedan

Preokretanje procesa od uzroka do uinka

PISMO O PRIJENOSU

Ovdje Vam predajem sadraj etvrtog tjedna. Ovaj e dio pokazati zato je ono to mislimo, ili inimo, ili osjeamo indikator onog to jesmo. Misao je energija, a energija je mo, i to je razlog zato se sve do sada poznate religije, znanosti i filozofije temelje na manifestiranju te energije, a ne na samoj energiji, svodei svijet na uinke, ignorirajui ili ne razumijevajui uzroke. Iz tog razloga imamo Boga i vraga u religiji, pozitivno i negativno u znanosti, te dobro i loe u filozofiji. Univerzalni klju preokree taj proces: njega zanima samo uzrok, a pisma primljena od studenata o tome govore predivnu priu: uvjerljivo pokazuju kako studenti prosuuju uzrok kojim bi sebi mogli osigurati zdravlje, harmoniju, obilje i sve ostalo to bi moglo biti potrebno za blagostanje i sreu. ivot je izraajan, i na je posao izraziti sebe harmonino i konstruktivno. Tuga, bijeda, bolest i siromatvo nisu nunost i neprekidno ih treba eliminirati. No taj se proces eliminiranja sastoji u izdizanju iznad i iza ogranienja bilo koje vrste. Tko je ojaao i proistio svoje misli, ne treba se brinuti o mikrobima, a tko je shvatio zakon obilja, odmah e otii na izvor ponude. Time e se kontrolirati kob, srea i sudbina jednako lako kao to kapetan kontrolira brod ili inenjer svoj vlak. 1. Va "JA" nije fiziko tijelo. Ono je jednostavno instrument kojeg "JA" koristi za realizaciju svrhe. "JA" ne moe biti um, jer je um jednostavno jo jedan instrument kojeg "JA" koristi za miljenje, rezoniranje i planiranje. 2. "JA" mora biti neto to kontrolira i usmjerava i tijelo i um, neto to odreuje to e oni initi i kako to trebaju initi. Kada doe do realizacije istinske prirode tog "JA", uivat ete u osjeaju moi kakvog nikada ranije niste poznavali. 3. Vaa je osobnost sastavljena od bezbroj pojedinanih karakteristika, neobinosti, navika i crta karaktera. Oni su rezultat ranije metode miljenja, pa nemaju nita sa stvarnim "JA". 4. Kada kaete "JA mislim", "JA" kae umu da e on misliti; kada kaete "JA idem", "JA" kae fizikom tijelu gdje treba ii; stvarna priroda tog "JA" duhovna je i izvor je stvarne moi, koja dolazi enama i mukarcima ukoliko uspiju realizirati svoju istinsku prirodu. 5. Najvea i najdivnija mo koja je tom "JA" dana mo je miljenja, no malo ljudi zna kako misliti konstruktivno ili, ispravnije - misliti tako dosljedno da ne postiu samo osrednje rezultate. Veina ljudi doputa si povezivati misli sa sebinim svrhama, neizbjenim rezultatom nezrelog uma. Kada um sazrije, shvaa da je u svakoj sebinoj misli izvor poraza. 6. Trenirani um zna da svaka transakcija mora koristiti svakoj osobi koja je na bilo koji nain povezana s tom transakcijom, a svaki e pokuaj profitiranja utemeljen na slabosti, neznanju ili nudi drugog neizbjeno na njega djelovati tetno. 7. To je zbog toga to je individua dio Univerzalnog. Dio ne moe iskazivati neprijateljstvo prema drugom dijelu, no nasuprot tomu, obilje svakog dijela ovisi o prepoznavanju interesa cjeline. 8. Oni koji prepoznaju taj princip imaju veliku prednost u poslovima ivota. Ne iscrpljuju se. Mogu s lakoom eliminirati nesreene misli. Mogu se spremno koncentrirati do najvieg

17

9.

10.

11. 12.

13.

14.

15.

16.

17. 18. 19.

20.

21.

22.

23.

mogueg stupnja o bilo kojoj temi. Ne gube vrijeme ili novac na objekte ukoliko im nije mogue pomoi. Ako ne moete initi takve stvari, razlog tomu je to to se do sada niste primjereno trudili ni koliko je nuno. Vrijeme je za takav trud. Rezultat e biti tono proporcionalan uloenom trudu. Jedna od najjaih afirmacija koju moete koristiti u svrhu jaanja volje i realiziranja svoje moi glasi: "Mogu biti (ono) to elim." Svaki put kada to ponovite, shvaate tko je i to je taj "JA"; pokuajte doi do dubokog razumijevanja stvarne prirode "JA". Ako to uspijete, postat ete nepobjedivi, tj. ukoliko su vai objekti i svrhe konstruktivni, i stoga u harmoniji s kreativnim principom svemira (kokreativna ko-evolucija - op. prev.). Koristite tu afirmaciju. Koristite je stalno, na veer, ujutro i tijekom dana toliko esto koliko se sjetite, nastavljajui tako initi sve dok ne postane dijelom Vas i oblikovana navika. Sve dok to ne uinite, bolje je uope ne poinjati, jer nam moderna psihologija govori da, ako neto ponemo, a ne zavrimo, ili neto odluimo, a ne drimo se toga, oblikujemo naviku neuspjeha - potpunog, poniavajueg neuspjeha. Ako ne namjeravate uiniti neto, nemojte to niti poinjati. Ako neto ponete, primjereno zavrite makar se i nebo sruilo; ako ste odluiti neto uiniti, uinite to; neka se nitko i nita ne mijea u to; "JA" u Vama je odluilo srediti stvar, kocka je baena i vie nema nikakvog argumenta. Ako provodite tu ideju, poevi s malim stvarima za koje znate da ih moete kontrolirati, i postupno poveavate trud i napor, te nikada, ni pod kakvim okolnostima, ne doputate da vae "JA" bude odbijeno, vidjet ete eventualno kako se moete kontrolirati, iako su mnogi mukarci i ene otkrili, na svoju alost, da je lake upravljati kraljevstvom nego upravljati sobom. No kada ste se nauili kontrolirati, nali ste ujedno i "unutarnji svijet" koji kontrolira vanjski svijet: postat ete neodoljivi, ljudi i stvari odazvati e se na svaku vau elju bez ikakvog vidljivog napora s vae strane. To nije ni tako udno niti nemogue kakvim se ini ako se sjetite da "unutarnji svijet" kontrolira "JA" i da je taj "JA" dio beskonanog "JA", koji je Univerzalna energija ili Duh, uobiajeno zvan Bogom. To nije obina tvrdnja ili teorija napravljena u svrhu potvrivanja ili utemeljivanja neke ideje, ve je to injenica, prihvaena u najboljim religioznim mislima, kao i u najboljoj znanstvenoj misli. Herbert Spencer kae: "Usred svih misterija koje nas okruuju, nita nije sigurnije od toga da smo uvijek usred prisutnosti Beskonane i Vjeite energije iz koje sve stvari potjeu." Lyman Abbott, u svom govoru pred sjemenitarcima Bogoslovnog fakulteta Bangor, rekao je: "Obnavljamo misao o Bogu koji rezidira u ovjeku, a ne upravlja ljudima izvana." Znanost esto krene na kratki put u svom traenju i stane. Nalazi sveprisutnu Vjenu energiju, no ne nalazi Mo iza te energije, kao to ini religija i locira je unutar ovjeka. No to ni u kom sluaju nije novo otkrie. Biblija kae potpuno istu stvar, i to jezikom koji je tako jasan i uvjerljiv: "Ne znate li da ste hram Boga ivoga?" U tom je, dakle, tajna predivne kreativne moi "unutarnjeg svijeta". Tu je tajna moi, majstorstva. Prevladati ne znai traiti pomo sve dok ne postanemo jaki. Beskonano nije bankrotiralo, stoga ne bismo ni mi, kao predstavnici Beskonane moi, trebali bankrotirati: kad elimo sluiti drugima, moramo posjedovati mo, ak to vie moi, no da bismo je dobili, moramo je davati. Moramo pomagati, sluiti. to vie dajemo, to emo vie dobiti; moramo postati kanal kojim Univerzalno moe izraavati aktivnosti. Univerzalno neprestano tei izraavanju, sluenju, pa trai kanale kojima bi inilo najvie dobra, odnosno kroz koje moe najbolje pomoi, sluiti ovjeanstvu. Univerzalno se ne moe izraziti kroz Vas tako dugo dok ste zauzeti svojim planovima, svojom vlastitom svrhom: stoga, umirite osjete, teite inspiraciji, fokusirajte mentalne aktivnosti prema unutra, ivite u svijesti svoje jednosti s Omnipotencijom (totalitetom potencijalnosti - op. prev.). "Jo uvijek voda tee duboko." Promiljajte brojne prilike pomou kojih biste mogli imati duhovni pristup Sveprisutnoj moi. Vizualizirajte dogaaje, okolnosti i stanje u kojima te duhovne veze mogu pomoi kod manifestiranja. Shvatite injenicu da je bit i dua svih stvari duhovna i da je duhovno 18

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31. 32.

stvarno, jer je to ivot svega to postoji. Kada ode duh, otiao je i ivot: bie je mrtvo prestalo je postojati. Te mentalne aktivnosti pripadaju unutarnjem svijetu, svijetu uzroka, a rezultirajua stanja i okolnosti su uinci. Stoga se preobraavate u kreatora. To je vano djelovanje, i to su vii, dostojanstveniji i plemenitiji ideali koje zamiljate, to vanijim postaje djelovanje. Prekomjeran rad, ili prekomjerna igra, ili preokomjerne tjelesne aktivnosti bilo koje vrste stvaraju uvjete mentalne apatije i stagnacije, to ini nemoguim vanije djelovanje koje je, pak, rezultat stvaranja svjesne moi. Stoga treba esto teiti Tiini. Mo dolazi kroz smirenje, u Tiini, kada moemo biti mirni: kada smo mirni, moemo misliti, a misao je tajna svih postignua. Misao je nain kretanja i prenosi se zakonom vibriranja isto kao i svjetlost i elektricitet. ivotnost joj je dana emocijama: pomou zakona ljubavi, ona uzima formu i izraava se zakonom rasta; ona je proizvod duhovnog "JA", pa je stoga uzviene, boanske, duhovne i kreativne prirode. Iz toga je oito da se za izraavanje moi, obilja ili bilo koje druge konstruktivne svrhe moraju pozvati u pomo emocije kako bi misli dale osjeaje za njezino uzimanje forme. Kako se ta svrha moe postii? To je vitalna toka: kako moemo razviti vjeru, hrabrost i osjeaj koji e rezultirati postignuem? Odgovor je: vjebom. Mentalna snaga osigurava se na isti nain kao i fizika snaga vjebom. Mislimo na neto: prvi put moda s tekoom; mislimo li opet isto, postaje lake; mislimo li opet i opet, to onda postaje mentalnom navikom. Nastavljamo misliti o istoj stvari i to napokon postaje automatizam. Vie ne moramo pomoi toj stvari: pozitivno gledamo na stvari o kojima mislimo, vie nema sumnje o tomu. Sigurni smo, znamo. Proli sam Vas tjedan molio da se relaksirate i ostavite se fizikog. Ovaj u Vas tjedan zamoliti da se relaksirate i ostavite se mentalnog. Ako ste, u skladu s instrukcijama, prakticirali vjebu koja Vam je dana proli tjedan 15 ili 20 minuta dnevno, nesumnjivo se moete relaksirati fiziki: svatko tko to ne moe svjesno uiniti brzo i potpuno, nije ovladao sobom. Nije dobio slobodu: jo uvijek je rob stanja. No, pretpostavit u da ste ovladali vjebama i da ste spremni za sljedei korak: mentalnu slobodu. Ovaj tjedan, nakon zauzimanja uobiajene pozicije, otklonite sve napetosti potpunim relaksiranjem, potom mentalno odbacite sva razna stanja, kao to su mrnja, ljutnja, ljubomora, zavist, tuga, briga ili razoaranje bilo koje vrste. Moda ete rei da se tih stvari ne moete osloboditi u mislima, no sigurno moete. Moete to uiniti ako mentalno odredite to uiniti svojom namjerom, i u tomu ustrajete. Razlog zato to neki ne mogu lei u injenici to doputaju emocijama, a ne vlastitom intelektu da upravlja njima. No volja, voena intelektom, pobijedit e. Neete uspjeti kada pokuate prvi put, no samo praksa usavrava, u ovome kao i u svemu drugom, pa ete morati uspjeti u otputanju, eliminiranju i potpunom unitavanju tih negativnih i destruktivnih misli koje su izvor neprestanog stvaranja neusklaenih stanja svake zamislive vrste i opisa.

19

Pitanja i odgovori etvrtog tjedna

31. to je misao? Misao je duhovna energija. 32. Kako se prenosi? Po zakonu vibriranja. 33. Kako joj se daje vitalnost? Po zakonu ljubavi. 34. Kako uzima formu? Po zakonu rasta. 35. to je tajna njezine kreativne moi? Ona je duhovna aktivnost. 36. Kako moemo razviti vjeru, hrabrost i entuzijazam za ispunjenje? Prepoznavanjem svoje duhovne prirode. 37. to je tajna Moi? Sluenje. 38. Zato je tome tako? Zato to dobivamo ono to dajemo. 39. to je Tiina? Fizika odsutnost kretanja. 40. Od kakve je to vrijednosti? To je prvi korak samokontrole i vladanja sobom (samo-majstorstva).

20

Peti tjedan

Kreativni um
PISMO O PRIJENOSU

Na ovim ete stranicama nai peti tjedan. Nakon to paljivo prouite ovaj dio, uvidjet ete kako je svaka zamisliva sila ili objekt ili injenica rezultat akcije uma. Um u akciji je misao, a misao je kreativna. Ljudi danas misle kao to nikada ranije nisu mislili. Stoga ivimo u kreativnom dobu, pa svijet dodjeljuje svoje najbogatije nagrade onima koji misle. Materija je bez oiju, pasivna je, inertna. Um je snaga, energija, mo. Um oblikuje i kontrolira materiju. Svaka forma koju materija ima samo je izraz neke ranije egzistirajue misli. No misao ne odrauje neke magine transformacije: ona se pokorava prirodnim zakonima; ona samo pokree prirodne sile; ona oslobaa prirodne energije; ona manifestira u svom ponaanju i akcijama, na to povratno reagiraju Vai prijatelji, poznanici, a moda i cijela vaa okolina. Moete biti izvorom misli, a budui da su misli kreativne, moete sebi kreirati stvari i elje. 1. Najmanje 90% naeg mentalnog ivota je podsvjesno, stoga oni koji ne uspijevaju iskoristiti tu mentalnu mo ivota, ive unutar vrlo uskih granica. 2. Podsvijest moe i rijeit e bilo kakav na problem, ako je znamo usmjeriti. Podsvjesni procesi uvijek funkcioniraju, samo je pitanje jesmo li pasivini primatelji te aktivnosti ili ih svjesno usmjeravamo u radu. Hoemo li imati viziju odredita gdje treba stii, opasnosti koje treba izbjei ili emo se jednostavno prepustiti. 3. Ustanovili smo da um proima svaki dio fizikog tijela i da je uvijek sposoban za usmjeravanje ili utjecaj od autoriteta koji dolazi iz objektivnog, ili dominantnijeg uma. 4. Um koji proima tijelo uvelike je rezultat naslijea, a ono je jednostavno rezultat svih okolina, svih prolih generacija, ivotnih sila koje odgovaraju i uvijek djeluju. Razumijevanje te injenice omoguit e nam koritenje sveg autoriteta kada otkrijemo neeljenu kvalitetu u karakteru manifestiranja. 5. Moemo svjesno koristiti sve eljene karakteristike koje su nam dane, a potisnuti i odbaciti one koje ne elimo da se manifestiraju. 6. Ponovimo, ovaj um koji proima nae tijelo nije samo rezultat nasljednih tendencija ve je i rezultat obiteljske, poslovne i drutvene okoline: otud primamo bezbroj impresija, ideja, predrasuda i slinih misli. Mnogo toga primamo od drugih kao rezultat miljenja, sugestija ili tvrdnji; mnogo toga je i rezultat vlastitog miljenja, no skoro sve to bilo je prihvaeno s malo ili nimalo ispitivanja ili razmatranja. 7. Ideju koja je izgledala prihvatljivom svijest je prihvatila i proslijedila u podsvijest, gdje ju je preuzeo simpatetiki sustav, prosljeujui je na ugraivanje u nae fiziko tijelo. "Rije tijelom postade." 8. Tako se, dakle, neprestance kreiramo i rekreiramo. Danas smo rezultat naeg prolog miljenja, a bit emo ono to mislimo danas. Zakon privlaenja ne donosi nam stvari koje nam se sviaju, ili stvari koje bismo eljeli, ili stvari koje ima netko drugi, ve nam donosi "nae vlastite" - stvari koje smo kreirali svojim misaonim procesima, bilo svjesno ili nesvjesno. Na nesreu, mnogi kreiraju takve stvari nesvjesno. 9. Ako je itko od nas gradio kuu za sebe, zna koliko je pazio u vezi s planovima, kako je prouavao svaki detalj, kako je trebao prouavati materijale i odabrati samo najbolje. Unato tomu, koliko smo nepaljivi kada se radi o gradnji svog mentalnog doma, beskonano vanijeg od bilo kakvog fizikog doma, jer sve to e moda ui u nae ivote ovisi o karakteru materijala koji ulazi u konstrukciju tog naeg mentalnog doma.

21

10. O kakvom karakteru materijala govorimo? Vidjeli smo da se radi o rezultatu impresija koje smo nakupili u prolosti i spremili u svoj podsvjesni mentalitet. Ako su te impresije bile vezane za strah, brigu, panju, anksioznost, ako su bile beznadne, negativne, pune sumnji, onda e tekstura materijala s kojima danas gradimo biti upravo taj negativni materijal. Umjesto bilo kakve vrijednosti, bit e pljesniv i bezvrijedan, pa e nam donijeti samo vie rada i brige i tjeskobe. Zauvijek emo biti zaposleni pokuajima popravljanja ne bi li barem malo izgledao otmjeno. 11. Ako smo memorirali samo hrabre misli, ako smo bili optimistini, pozitivni i odmah odbacivali sve negativne misli, odbijajui imati bilo to s njima i odbijajui se povezati s njima ili identificirati s njima na bilo koji nain, kakav e onda biti rezultat? Na je mentalni materijal tada najbolje vrste; moemo stvoriti bilo koju vrstu materijala po svojoj elji; moemo imati boju koju hoemo. Samo, budui da se radi o kvalitetnoj, solidnoj teksturi, materijal je solidan i nee slabiti pa emo biti bez straha i tjeskobe glede budunosti; nemamo to prikrivati, nemamo nikakvih improvizacije koje trebamo skrivati. 12. To su psiholoke injenice: ne radi se ni o kakvom teoretiziranju ili nagaanju o tim misaonim procesima; nema tajni u vezi s njima. Ustvari, tako su jasni da ih stvatko moe razumjeti. Ono to treba uiniti je generalno metalno ienje, a nakon toga nastaviti svakodnevno s mentalnim ienjem kako bi na mentalni dom bio ist. Mentalna, moralna i fizika istoa apsolutno su nuni ukoliko elimo napredovati u bilo kojem pravcu. 13. Po zavretku takvog mentalnog ienja, preostali e materijal biti podesan za stvaranje vrste ideala ili mentalnih slika koje elimo realizirati. 14. Postoji fina nekretnina koja eka zahtjev za vlasnitvom. To su veliki kvadrati obilja ita, tekue vode i finog drva, koji se proteu dokle god oko see. Postoji velika kua, prostrana i puna radosti, s rijetkim slikama, dobro opremljenom bibliotekom, bogatim zastorima i svim komforom i luksuzom. Sve to nasljednik mora uiniti je iskazati svoje nasljedno pravo: zauzeti kuu i koristiti vlasnitvo. Mora ga koristiti, ne smije dopustiti propadanje: to je uvjet kojeg se mora drati. Zanemariti ga, znai izgubiti vlastnitvo. 15. U domeni uma i duha, u domeni praktine moi, takva je nekretnina vaa. Vi ste vlasnik! Moete samo iskazati pravo nasljedstva i posjedovati je, te koristiti to bogato naslijee. Mo nad okolnostima jedna je od njegovih posljedica. Zdravlje, harmonija i prosperitet aktiva su njegove bilance. Nudi Vam ravnoteu i mir. Stoji Vas jedino rada oko prouavanja i etve njegovih velikih resursa. Ne zahtijeva rtve, osim gubitka vaih ogranienja, vae servilnosti i slabosti. Oblai Vas samopotovanjem i stavlja Vam ezlo u ruku. 16. Za dobivanje te nekretnine potrebna su tri procesa: morate je iskreno eljeti, morate iskazati svoj zahtjev i morate preuzeti posjedovanje. 17. Priznajte da to nisu neki optereujui uvjeti. 18. Upoznati ste sa subjektima nasljeivanja: Darwin, Huxley, Haecked i drugi prirodni znanstvenici naslagali su brda dokaza o tomu da je naslijee zakon oit u progresivnoj kreaciji. Ta je progresivna nasljednost dala ovjeku uspravno hodanje, mo kretanja, organe probave, cirkulaciju krvi, snagu ivaca, snagu miia, strukturu kostiju i jo mnoge druge sposobnosti na fizikoj razini. No postoje daleko impresivnije injenice u vezi s nasljedstvom sile uma. Sve to konstituira ono to nazivamo ljudskim naslijeem. 19. No postoji naslijee koje prirodni znanstvenici nisu obuhvatili. Ono lei u temelju i prethodi svim svojim istraivaima. U toki gdje znanstvenici diu ruke u oaju, gdje govore kako ne mogu uzeti u obzir ono to vide, to je uzvieno naslijee u punom titranju. 20. To je benigna sila koja umanjuje pradavnu kreaciju. Ona prodire prema dolje od uzvienog, izravno u svako kreirano bie. Ona proizvodi ivot, to prirodni znanstvenici nisu uinili, niti e ikada moi uiniti. Ona se izdvaja iz svih sila, uzviena, nepristupana. Nikakvo ljudsko naslijee ne moe joj prii. Nikakvo se ljudsko naslijee ne moe s njom mjeriti. 21. Taj Beskonani ivot tee kroz Vas - to i jeste Vi. Njegova vrata su, meutim, sposobnosti koje ine Vau svijest. Za odravanje vrata otvorenim postoji tajna mo. Zar to nije vrijedno napora? 22. Velika je injenica to to izvor svega ivota i sve moi dolazi iznutra. Osobe, okolnosti i dogaaji mogu sugerirati neke potrebe i prilike, no uvid, snagu i mo odgovaranja na te potrebe moe se nai samo unutar sebe.

22

23. Izbjegavajte privide (krivotvorine). Gradite iz temelja svoju svijest na silama koje teku izravno od Beskonanog izvora, Univerzalnog uma, ija ste Vi slika i prilika. 24. Oni koji su doli u posjed tog naslijea nisu nikada vie isti. Posjeduju osjeaj moi o kojoj do tada nisu mogli ni sanjati. Nikada vie nee biti srameljivi, slabi, nestabilni i prestraeni. Nerazdvojno su povezani s Omnipotencijalitetom. Neto se u njima spontano pojavilo: odjednom su otkrili da posjeduju ogromnu latentnu sposobnost, koje dotad nisu bili nimalo svjesni. 25. Ta je mo unutra, no ne moemo je primiti ukoliko je ne dajemo. Njezino koritenje uvjet je i temelj posjedovanja tog naslijea. Mi smo, svatko od nas, samo kanal kroz koji se Omnipotencijalitet diferencira u formu: ako ne dajemo, kanal se blokira i vie ne moemo primati. To je istina na svakoj razini postojanja, na svakom polju pregnua i na svim putovima ivota. to vie dajete, to vie dobivate. Atlet koji eli postati jakim, mora koristiti snagu koju ima, i to je vie daje, to e vie snage dobiti. Financijer koji eli zaraditi novac, mora prvo koristiti novac kojeg ima, jer e ga vie dobiti samo koritenjem. 26. Trgovac koji ne prodaje svoju robu, nee uskoro moi dobiti nikakvu robu; korporacija koja ne uspijeva pruiti uinkovit servis ubrzo e izgubiti potroae; odvjetnik koji nema rezultate nee imati klijente, i tako je to svugdje. Mo ovisi o pravilnoj uporabi moi koju ve posjedujete: ono to je istina u svakom podruju pregnua, svakom iskustvu ivota je istina o moi iz koje raste svaka druga mo poznata ljudima - duhovna mo. Oduzmite duh, i to je ostalo? Nita. 27. Ako je, dakle, duh sve to postoji, onda o prepoznavanju te injenice mora ovisti sposobnost demonstriranja svih moi, bilo fizikih, mentalnih ili duhovnih. 28. Sve posjedovanje rezultat je akumulativnog stajalita uma ili novca svijesti: to je arobni tapi koji e Vam omoguiti primanje ideja i formuliranje planova koje ete realizirati, pri emu ete pronai jednako veliku ugodu u izvoenju, kao to e biti veliko zadovoljstvo u postignuu i ispunjenju. 29. Otiite u svoju sobu, zauzmite isto mjesto, istu poziciju kao i do sada, te mentalno odaberite mjesto koje ima ugodne asocijacije. Stvorite potpunu mentalnu sliku te asocijacije - vidite zgrade, teren, drvee, prijatelje, asocijacije, sve detaljno. Najprije ete se uhvatiti kako mislite o svemu pod suncem osim o idealu na kojeg se elite koncentrirati. No neka Vas to ne obeshrabri. Postojanost e pobijediti, no ona zahtijeva Vae prakticiranje tih vjebi svaki dan, bez izuzetka.

23

Pitanja i odgovori petog tjedna

41. Koliki dio mentalnog ivota otpada na podsvijest? Najmanje 90%. 42. Je li taj ogromni potencijal uope iskoriten? Ne. 43. Zato nije? Malo ljudi razumije i cijeni injenicu da se radi o aktivnosti koju se moe usmjeravati. 44. Otkud je svjesni um primio tendencije za upravljanjem? Kroz naslijee: to znai da je ono rezultat svih okolina svih prolih generacija. 45. to nam donosi zakon privlaenja? Nas "same" (svoje sebstvo). 46. to smo to mi "sami" (sebstvo)? Ono to smo naslijeem i ono to je rezultat naih prolih miljenja, kako svjesnih tako i nesvjesnih. 47. Od ega je sastavljen materijal s kojim konstruiramo svoj mentalni dom? Od misli koje zadravamo. 48. to je tajna mo? Prepoznavanje sveprisutnog Omnipotencijaliteta. 49. Otkud potjee? Sav ivot i sva mo dolaze iznutra. 50. O emu ovisi posjedovanje moi? O pravilnom koritenju moi, koju ve posjedujemo.

Uzajamnost i povezanost nisu negdje i ponekad, ve svugdje i uvijek. - Emerson

24

esti tjedan

Mozak ovjeka
PISMO O PRIJENOSU

Moja je privilegija to mogu dodati i esti tjedan. Ovaj e Vam dio dati izvrsno razumijevanja najdivnijeg dijela mehanizma koji je ikada kreiran. To je mehanizam kojim sebi moete kreirati zdravlje, snagu, uspjeh, prosperitet ili bilo koje drugo stanje po elji. Potrebe su zahtjevi, zahtjevi kreiraju akcije, a akcije donose rezultate. Proces evolucije je neprestano izgraivanje nae sutranjice iz dananjice. Individualni razvoj, slian Univerzalnom razvoju, mora biti postupan, s uvijek rastuim kapacitetom i volumenom. Znanje da smo se ogrijeili o prava drugih postaje moralno trnje to e nas ispreplesti sa svakim trnjem na ivotnom putu, to bi trebalo biti pokazateljem ovisnosti uspjeha o najvioj moralnoj ideji: ona, pak, znai "najvee dobro u beskrajnoj koliini". Tenje, elje i harmonijski odnosi koje se neprestance i uporno odraava dat e rezultate. Najvea smetnja su pogrjene i fiksne ideje. Biti ugoen s vjenom istinom trai posjedovanje unutarnje stabilnosti i harmonije. Za primanje razboritosti, primatelj mora biti ugoen s odailjateljem. Misao je je proizvod Uma, a Um je kreativan: to ne znai da e Univerzalno promijeniti svoj modus operandi ne bi li se prilagodio nama i naim idejama, ali to znai mogunost harmoninog odnosa s Univerzalnim: kada se takav odnos postigne, moemo zamoliti za ono to nam je doputeno i put e postati jasan. 1. Univerzalni um je tako udesan, a ipak je teko razumjeti njegove praktine moi i mogunosti, kao i njegove neograniene uinke stvaranja. 2. Utvrdili smo da taj Um nije samo sva inteligencija ve i sva supstancija. Kako onda on moe razlikovati formu? Kako emo osigurati uinak kojeg elimo? 3. Pitajte bilo kojeg elektriara to e biti uinak elektriciteta i on e Vam odgovoriti da je "elektricitet forma kretanja i uinak e ovisiti o mehanizmu kojem je (pri)dodan." O tom e mehanizmu ovisiti hoemo li se grijati, imati svjetlo, energiju, glazbu ili bilo koju udesnu demonstraciju moi pri kojoj je vitalna energija bila kanalizirana. 4. Kakav se uinak moe proizvesti milju? Odgovor je da je misao um u kretanju (kao to je vjetar zrak u kretanju), a rezultat e potpuno ovisiti o "mehanizmu kojem je dodijeljen". 5. U tomu je, dakle, tajna svekolike mentalne moi: ona potpuno ovisi o mehanizmu kojem je pridruimo. 6. to je taj mehanizam? Znate poneto o mehanizmima koje su izumili Edison, Bell, Marconi i drugi arobnjaci elektrike, kojima su mjesto, prostor i vrijeme bili samo govorne figure. No jeste li ikada zastali kako biste promislili da je mehanizam koji Vam je dan za transformiranje Univerzalne, svemogue, potencijalne moi, izumio daleko vei izumitelj od Edisona? 7. Naviknuti smo ispitivati implementirani mehanizam kojeg koristimo za oranje zemlje, pokuavamo dobiti neko razumijevanje mehanizma automobila kojeg vozimo, no veina je zadovoljna to su potpune neznalice glede najveeg mehanizma koji je ikada postojao mozga ovjeka. 8. Ispitajmo uda tog mehanizma. Moda emo time bolje razumjeti razliite uinke kojima je on uzrok. 9. Prvenstveno, postoji veliki mentalni svijet u kojem ivimo, kreemo se i u kojem egzistiramo svojim biem: taj je svijet omnipotentan, sveznajui i sveprisutan; on e odgovoriti na nae 25

10.

11.

12.

13.

14. 15.

16. 17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

elje u izravnoj proporciji s naom namjerom i vjerom; namjera mora biti u skladu sa zakonom postojanja, to znai da ona mora biti kreativna i konstruktivna; naa vjera mora biti dovoljno jaka za generiranje struje dovoljne snage za manifestiranje namjere. "Neka ti bude kako si vjerovao" rijei su koje nose oznaku znanstvenog testa. Uinci koje se proizvodi u vanjskom svijetu rezultat su akcije i reakcije individualnog s univerzalnim; to je proces kojeg nazivamo miljenjem, a mozak je osnovni organ kojim se taj proces ostvaruje. Mislite o svim njegovim udima! Volite li glazbu, cvijee, literaturu, umjetnost, ili ste moda inspirirani milju pradavnih i modernih genija? Upamtite, svaka ljepota na koju reagirate mora imati odgovarajui obris u vaem mozgu prije nego to je moete procijeniti. Nema niti jedne jedine vrline ili principa u skladitu prirode kojeg mozak ne moe izraziti. Mozak je embrionski svijet (embrij svijeta), spreman za razvijanje u bilo koje vrijeme kada nastane nunost. Ako to moete shvatiti kao znanstvenu istinu i kao divne zakone prirode, bit e Vam lake potpuno shvatiti mehanizam kojim se ti izvanredni rezultati ostvaruju. ivani sustav komparira se s elektrinim krugovima s baterijom stanica u kojoj izvire sila, a njegova bijela materija izolira ice kojima se provodi struja: tim se kanalima kroz mehanizam prenosi svaki impuls ili elja. Kraljenica je veliki motor i put osjetilnih impulsa kojima se prenose poruke prema mozgu i od mozga; potom imamo napajanje krvlju kroz vene i arterije, obnavljajui nau energiju i snagu, savreno araniranu strukturu na kojoj poiva cijelo fiziko tijelo i, konano, delikatnu i prekrasnu kou, koja oblai cijeli mehanizam u ogrta ljepote. To je, dakle, "hram Boga ivoga": individualnom "JA" dana je kontrola, a o njegovom razumijevanju mehanizma pod njegovom kontrolom, ovisit e rezultat. Svaka misao pokree stanice mozga na akciju: najprije supstancija kojom se misao usmjerava ne odgovara, no ako je misao dovoljno proiena i koncentrirana, supstancija je na kraju savreno proizvodi i izraava. Taj utjecaj uma moe se izvesti na bilo kojem dijelu tijela, uzrokujui eleiminaciju neeljenih uinaka. Savrena koncepcija i shvaanje zakona koji vladaju u mentalnom svijetu moraju biti od neprocjenjive vrijednosti u poslovni transakcijama, jer to razvija mo percipiranja i daje jasnije raumijevanje i procjenjivanje injenica. ovjek koji gleda unutar sebe umjesto izvan sebe, ne moe pogrijeiti u koritenju mone sile koja e eventualno odrediti njegov smjer ivota i tako ga dovesti u vibriranje sa svim to je najbolje, najjae i najpoeljnije. Panja ili koncentracija vjerojatno je najvaniji element u razvoju kulture uma. Mogunosti panje, kada je pravilno usmjerena, toliko su iznenaujue da e izgledati jedva vjerodostojne neiniciranima. Kultiviranje panje razlikovna je znaajka svakog uspjenog mukarca ili ene i predstavlja najvie mogue osobno postignue. Mo panje moe se bolje razumjeti njezinim kompariranjem s leom za fokusiranje zraka sunca - ona nema nikakvu posebnu snagu tako dugo dok se pomie uokolo i zrake sunca usmjeravaju na razliita mjesta: no ako leu drimo potpuno mirno i fokusiramo zrake na jednu toku izvjesno vrijeme, uinak e postati trenutno vidljiv. Isto vrijedi i za mo misli: ako se mo disperzira raspravanjem misli s jednog objekta na drugi, nikakav se rezultat nee vidjeti; no ako se odreeno vrijeme mo fokusira panjom ili koncentracijom na jednu jedinu svrhu, tada nita nije nemogue. Vrlo slian lijek vrijedi za svaku kompleksnu situaciju, rei e neki. U redu, vi koji nemate nikakvog iskustva u koncentriranju misli na odreenu svrhu ili objekt, pokuajte to. Odaberite neki objekt i koncentrirajte svoju panju na njega s odreenom svrhom barem deset minuta. Ne moete to uiniti - um e lutati mnogo puta i bit e nuno vraati ga na izvornu namjeru, pri emu e se svaki put izgubiti uinak pa na kraju tih deset minuta neete nita dobiti, jer niste bili sposobni drati svoju misao ustrajno na toj namjeri. Moda ete panjom konano moi prevladati prepreke bilo koje vrste koje Vam se neprestance pojavljuju na putu, no jedini put stjecanja te udesne moi je vjeba vjebanje Vas ini savrenima u tome kao nita drugo. Kako biste kultivirali mo panje, ponesite sa sobom fotografiju i sjednite na isto mjesto u istoj sobi u istu poziciju kao i prije. Detaljno ispitujte fotografiju barem deset minuta: uoite 26

25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

32. 33.

34.

izraaj oiju, formu lica, odjeu, nain na koji je poeljana kosa - ustvari, uoite paljivo svaki detalj prikazan na fotografiji. Pokrijte zatim sliku i zatvorite oi, a potom pokuajte sliku vidjeti mentalno. Ako moete savreno vidjeti svaki detalj i formirati dobru mentalnu sliku fotografije, treba Vam estitati; ako ne moete, ponavljajte proces sve dok ne uspijete. Cilj ovog koraka je jednostavno pripremanje terena; sljedei emo tjedan biti spremni posijati sjeme. Takvim vjebama konano ete moi kontrolirati svoja mentalna stanja, stajalita i svoju svijest. Veliki financijeri ue povlaiti se sve vie iz mnotva kako bi imali vie vremena za planiranje, promiljanje i generiranje pravih mentalnih stanja. Uspjeni poslovni ljudi neprestance demonstriraju injenicu da se isplati biti u kontaktu s mislima drugih uspjenih poslovnih ljudi. Jedna jedina ideja moe biti vrijedna tisue dolara, a takve ideje mogu doi samo onima koji su receptivni, koji su pripremljeni za njihovo primanje, koji su uspjeni u okviru uma. Ljudi se ue postavljati u harmoniju s Univerzalnim umom; ue jedinstvo svih stvari; ue osnovne metode i principe miljenja, mijenjajui uvjete i umnoavajui rezultate. Uoavaju kako okolnosti i okoli slijede trend mentalnog i duhovnog progresa. Pronalaze kako rast slijedi znanje, akcija inspiraciju, prilika percepciju - uvijek najprije duhovno, pa tek potom transformacija u beskonane i neograniene mogunosti postignua. Budui da je individua samo kanal za diferencijacije Univerzalnog, te su mogunosti nuno neiscrpne. Misao je proces kojim moemo apsorbirati Duh moi, te drati rezultat u unutarnjoj svijesti sve dok ne postane dijelom nae uobiajene svijesti. Metoda postizanja takvog rezultata je uporno vjebanje nekoliko temeljnih principa, kao to je objanjeno u ovom Sustavu, to predstavlja Glavni klju koji otkljuava skladie Univerzalne istine. Trenutano postoje dva velika izvora ljudske patnje: bolesti tijela i mentalna anksioznost (tjeskoba). One se mogu jasno pratiti do krenja nekog prirodnog zakona. To se, bez sumnje, duguje injenici to je znanje uvelike ostalo parcijalno, no oblaci tame, koji su se nagomilali tijekom dugakih era, poinju se udaljavati, a s njima i mnoge bijede koje prate nesavrenu informaciju.

ovjek e promijeniti, poboljati, re-kreirati se kako bi kontrolirao okolinu, a ovladavanje svojom sudbinom kraj je svakog rada uma potpuno budnog za mo prave misli u konstruktivnoj akciji. - Larsen

27

Pitanja i odgovori estog tjedna

51. Koji su neki od uinaka koji se mogu proizvesti elektricitetom? Toplina, svjetlo, snaga, glazba. 52. O emu ovise ovi razliiti uinci? O mehanizmu kojem je elektricitet pridruen. 53. to je rezultat akcije i interakcije individualnog uma i Univerzalnog? Stanja i iskustva s kojima se susreemo. 54. Kako se ti uvjeti mogu promijeniti? Promjenom mehanizma kojim se Univerzalno diferencira u formu. 55. to je mehanizam? Mozak. 56. Kako se moe promijeniti? Procesom kojeg nazivamo miljenjem. Misli stvaraju stanice mozga, a te stanice odgovaraju na korespondirajuu misao u Univerzalnom. 57. Kakvu vrijednost ima mo koncentracije? To je gotovo najvee osobno postignue koje se moe ostvariti, a razlikovna je znaajka svakog uspjenog mukarca i ene. 58. Kako se moe postii? Vjernim prakticiranjem vjebi koje su iznesene u ovom sustavu. 59. Zato je to tako vano? Zato to nam omoguava kontroliranje misli, a budui da su misli uzrok, stanja moraju biti uinak. 60. to je mijenjanje stanja i multipliciranje rezultata u objektivnom svijetu? Ljudi ue osnovne metode kontruktivnog miljenja. Iznad svega: vlastito sebstvo neka bude istinito, a onda mora slijediti, kao to no slijedi dan, da ne moe biti neistinit bilo kojem ovjeku."

28

Sedmi tjedan

Koritenje omnipotentne moi

PISMO O PRIJENOSU

Tijekom vremena ovjek je vjerovao u neku nevidljivu mo kojom su sve stvari kreirane i stalno re-kreirane. Moemo tu mo personalizirati i nazvati je Bogom, ili moemo o njoj misliti kao esenciji ili duhu koji proima sve stvari, no u oba je sluaja uinak isti. Do sada, u pogledu individualnog, objektivno, fiziko, vidljivo je kao osobnost - ona se moe spoznati osjetima. Ta se osobnost sastoji od tijela, mozga i ivaca. Subjektivno je duhovno, nevidljivo, neosobno. Osobno je svjesno, jer je osobni entitet. Neosobno, ono to postoji po istoj vrsti i kvaliteti kao i sve drugo postojanje, nije svjesno samoga sebe, pa se stoga naziva podsvjesnim. Osobno ili svjesno ima mo volje i izbora, stoga moe provoditi diskriminaciju izbora metoda u skladu s pronalaenjem rjeenja problema. Neosobno ili duhovno, kao dio ili jedno s izvorom i podrijetlom svekolike moi, ne moe nuno provoditi takav izbor: ba suprotno, i to zato to ima beskonane resurse pod svojom kontrolom. Moe i donosi rezultate bavljenjem metodama o kojima ljudski, odnosno individualni um, nema nikakvu moguu koncepciju. Moete stoga smatrati svojom privilegijom ovisiti o ljudskoj volji, sa svim njezinim ogranienjima i pogrenim interpretacijama, ili moete koristiti potencijale Beskonanosti iskoritavanjem podsvjesnog uma. U tomu je znanstveno objanjenje udesne moi koja Vam se stavlja pod kontrolu, ako je shvaate, cijenite i prepoznajete. Jedna metoda svjesnog koritenja te beskonane moi prezentirana je u Sedmom tjednu, pa mi ju je ast ovdje prenijeti. 1. Vizualiziranje je proces stvaranja mentalnih slika, a slika je kalup ili model koji e sluiti kao uzorak iz kojeg e emergirati vaa budunost. 2. Neka uzorak bude jasan i lijep: ne bojte se - neka bude velianstven. Upamtite, nema ogranienja koje bi netko mogao postaviti, osim vas samih; niste ogranieni ni trokovima niti materijalima; uzmite Beskonanog kao svog dobavljaa, ugradite ga u svoju imaginaciji; to morate uiniti prije nego se on ikada pokae bilo gdje drugdje. 3. Neka slika bude jasna i istih rubova: drite je vrsto u umu, pa ete joj se postupno i neprestano pribliavati. Moete biti ono "to elite biti". 4. To je drugi dobro znani psiholoki faktor: no, na nesreu, itanje o njemu nee dovesti do bilo kakvih moguih rezultata u umu, ak nee pomoi ni u formiranju mentalnih slika, a jo manje u manifestiranju. Rad je nuan: rad, teki mentalni rad, vrsta napora kojem je tako malo ljudi spremno podvrgnuti se. 5. Prvi je korak idealizacija. To je ujedno i najvaniji korak, jer je to plan na temelju kojeg namjeravate poeti graditi. Mora biti solidan, trajan. Arhitekt koji planira zgradu s 30 katova ima svaku crtu i detalj unaprijed oslikan. Inenjer koji premouje provaliju, najprije utvruje zahtjeve na vrstoom svakog od milijuna odvojenih dijelova. 6. Svi oni vide kraj prije svakog poduzetog koraka; tako i vi morate u svom umu oslikati ono to elite; sijete sjeme, no prije sjetve bilo kakvog sjemenja, elite znati to ete eti. To je idealizacija. Ako niste sigurni, vraajte se svakodnevno promiljanju u stolici sve dok slika ne postane jasna. Postupno e se rasplesti (razmotati). Najprije e globalni plan biti nejasan, no imat e konture, a kasnije e dobiti punu formu, pa onda detalje, a potom ete 29

7.

8.

9.

10.

11.

12. 13.

14. 15.

16.

17.

postupno razviti i mo koja e omoguiti formuliranje planova koji e se, eventualno, materijalizirati u objektivnom svijetu. Moi ete znati to vam budunost sprema. Potom dolazi proces vizualizacije. Morate vidjeti sve kompletniju sliku, vidjeti do u detalje, a kako se detalji poinju razotkrivati, razvit e se naini i sredstva za pokretanje manifestiranja. Jedna stvar e voditi drugoj. Misao vodi akciji, akcija razvija metode, metode e stvarati prijatelje, a prijatelji e stvarati okolnosti pa e, konano, trea faza ili materijalizacija biti ostvarena. Svi prepoznajemo nunost da je i svemir morao biti promiljan kao forma prije nego to je ikada mogao postati materijalnom injenicom. I, ako hoemo slijediti znaajke velikog arhitekta svemira, pronai emo formiranje svojih misli ba kao to je to bilo kada se konkretizirao svemir. To je isti um koji djeluje kroz individue. Nema razlike u vrsti ili kvaliteti, jedina je razlika u stupnju (skali). Arhitekt vizualizira svoju zgradu, vidi je u skladu sa svojim eljama. Njegove misli postaju plastini kalup iz kojeg e zgrada vjerojatno emergirati: visoka ili niska, predivna ili jednostavna, njegova vizija poprima formu na papiru i vjerojatno koristi potreban materijal da se zgrada kompletira. Izumitelj vizualizira svoje ideje na potpuno isti nain. Na primjer, Nikola Tesla, znanstvenik s gigantskim intelektom, jedan od najveih izumitelja svih vremena, ovjek koji je stvorio najudesnije realitete, uvijek je vizualizirao svoje izume prije nego to ih je pokuavao izraditi. Nije urio utjeloviti ih u formu, pa je due vrijeme korigirao nedostatke. Nakon to je najprije stvorio ideju u svojoj imaginaciji, zadravao ju je kao mentalnu sliku, koja se mogla rekonstruirati i poboljavati njegovim mislima. "Na taj nain", pie Tesla u Electrical Experimenteru (Eksperimentatoru u elektrici), "imam mo brzo razviti i usavriti koncepciju bez dodirivanja bilo ega. Kada sam uznapredovao do praktine ugradnje svakog mogueg poboljanja kojeg sam mogao osmisliti, a ne vidjevi vie niti jedan nedostatak, pretvorio sam tu koncepciju u konkretan proizvod u svom umu. Uvijek je moj ureaj radio onako kako sam zamislio: u dvadeset godina nije dolo niti do jedne iznimke." Ako moete konzistentno slijediti ta usmjerenja, razvit ete vjeru, vrstu vjere da je "supstancija oekivanih stvari dokaz jo nevienih stvari"; razvit ete pouzdanje, vrstu pouzdanja koja vodi strpljivosti i hrabrosti; razvit ete mo koncentracije, koja e Vam omoguiti iskljuivanje svih misli, osim onih pridruenih vaoj namjeri. Zakon govori o manifestiranju misli u formu i samo onaj koji zna kako biti uzvieni mislilac vlastitih misli moe uvijek zauzeti mjesto Stvoritelja i govoriti autoritativno. Jasnoa i tonost ostvaruju se samo ponavljanjem misli u umu. Svako ponavljanje ocrtava sliku jasnijom i tonijom od prethodne, a o udjelu jasnoe i tonosti slike ovisit e vanjsko manifestiranje. Morate sliku graditi solidno i sigurno u svom mentalnom svijetu - unutarnjem svijetu - prije nego to postane forma u vanjskom svijetu, a nita vrijedno ne moete izgraditi ak ni u mentalnom svijetu sve dok nemate primjereni materijal. Ako imate materijal, moete izgraditi sve to elite, no budite sigurni u materijal. Ne moete izraditi visokokvalitetno odijelo od loeg materijala (rota). Taj e materijal stvoriti milijune tihih mentalnih radnika i oblikovati ga u formu prema slici koju imate u umu. Mislite o tomu! Imate preko pet milijuna takvih mentalnih radnika, spremnih i aktivnih modanih stanica - kako se zovu. Usto, postoji druga rezervna sila, barem jednake snage, spremna na akciju po pozivu pri najmanjoj potrebi. To je vaa mo miljenja. Ona je gotovo neograniena, to znai da je i Vaa mo za stvaranje materijala potrebnih za Vae stvaranje bilo koje vrste poeljne okoline takoer neograniena. Uz te milijune mentalnih radnika, imate i milijarde mentalnih radnika u tijelu, svakog s dovoljno inteligencije za shvaanje i djelovanje prema bilo kojoj danoj poruci ili sugestiji. Te su stanice zaposlene kreiranjem i rekreiranjem tijela, no dodatno su obdarene i aktivnostima psihika: njima mogu privui k sebi potrebnu supstanciju za savren razvoj. One to ine po istom zakonu i na isti nain kojim svaka forma ivota privlai sebi potrebni materijal za rast: hrast, rua ili ljiljan - svi zahtijevaju odreene materijale za svoje gotovo savreno izraavanje, osiguravajui ga tihim zahtjevom pomou zakona privlaenja, najpouzdanijeg naina osiguranja onog to zahtijevate za najpotpuniji razvoj.

30

18. Napravite mentalnu sliku. Neka bude jasna, izrazita, savrena; drite je snanom; naini i sredstva e se razviti, a ponuda e slijediti potranju; bit ete voeni pravim stvarima u pravo vrijeme i na pravi nain. Iskrena elja prouzroit e pouzdano oekivanje, a to e zauzvrat morati biti ojaano odlunom tranjom. To troje ne mogu pogrijeiti u vezi s postignuem, jer je iskrena elja osjeaj, pouzdano oekivanje misao, a odluno traenje volja i, kao to smo vidjeli, osjeaj daje vitalnost misli, pa je volja dri stabilnom sve dok je zakon rasta ne manifestira. 19. Zar nije udesno to ovjek ima tako ogromnu mo unutar sebe, takve transcendentalne sposobnosti iako nema nikakve koncepcije? Zar nije udno to su nas uvijek poduavali traiti snagu i mo "izvan nas"? Pouavali su nas traiti svugdje osim "unutar sebe" i kada se god ta mo manifestirala u naim ivotima, govorilo nam se da je to neto nadnaravno. 20. Postoje mnogi koji su uspjeli shvatiti tu udesnu mo i koji se ozbiljno i svjesno trude realizirati zdravlje, mo i druge uvjete, a izgleda da to ne uspijevaju. Izgleda da nisu uspjeli pokrenuti djelovanje zakona. Potekoa u gotovo svim tim sluajevima jest u bavljenju s vanjskou. ele novac, mo, zdravlje i obilje, no ne uspijevaju shvatiti da se radi o uincima koji dolaze samo ako je naen uzrok. 21. Oni koji se nee obazirati na vanjski svijet, "teit e samo potvrivanju istine, trait e samo mudrost, jer su ustanovili kako e se ta mudrost rasplesti i razotkriti izvor svekolike moi koja e se, pak, manifestirati u mislima i namjeri, kreirajui eljene vanjske uvjete. Ta istina pronai e svoj izraz u plemenitoj svrsi i hrabrim akcijama." 22. Kreirajte samo ideale. Ne mislite na vanjske uvjete. Uinite unutarnji svijet predivnim i obilnim, pa e unutarnji svijet izraziti i manifestirati uvjete koje ste zacrtali unutra. Realizirat ete svoje moi kreiranja ideala, a ti e se ideali projicirati u svijetu uinka. 23. Na primjer, ovjek je zaduen. On e neprestance misliti o svom dugu, koncentrirajui se na njega, a zato to su misli uzrok, rezultat je ne samo jae privlaenje duga ve i stvarno kreiranje daljnjih dugova. Pokree djelovanje velikog zakona privlaenja, s uobiajenim i neizbjenim rezultatima: gubitak vodi veem "gubitku". 24. to je, onda, ispravan princip? Koncentrirajte se na stvari koje elite, a ne na stvari koje ne elite. Mislite o izobilju; idealizirajte metode i planove za aktiviranje zakona obilja. Vizualizirajte uvjete koje zakon obilja kreira i to e rezultirati manifestiranjem. 25. Ako zakon savreno djeluje u donoenju siromatva, neimatine i svake forme ogranienja kod onih koji se kontinuirano bave mislima o neimatini i strahu, onda e, s istom sigurnou, djelovati i u vezi uvjeta obilja i bogatstva kod onih koji odravaju misli o hrabrosti i moi. 26. To je mnogima teak problem: previe smo zabrinuti, manifestiramo tjeskobu, strah, alost, a elimo neto uiniti, pomoi si. Kao djeca smo koja tek to su zasadila sjeme: svakih petnaest minuta izlaze i bulje u tlo, provjeravajui raste li to. Naravno, pod takvim okolnostima, sjeme nikada nee proklijati: upravo je to ono to i mi radimo u mentalnom svijetu. 27. Moramo zasaditi sjeme i ostaviti ga nesmetanog. To ne znai da emo sjediti i neemo raditi nita. Nipoto, radit emo vie i bolje nego to smo to ikada ranije radili. Novi e se kanali konstantno pojavljivati, otvarat e se nova vrata: jedino to je potrebno jest biti otvorena uma. Budite spremni djelovati kada doe vrijeme. 28. Snaga misli najmonije je sredstvo stjecanja znanja i ako je ta snaga koncentrirana, neovisno o temi, rijeit e problem. Nita ne postoji iznad moi ljudskog shvaanja, no za etvu snage misli i gradnju svoje zgrade potreban je rad. 29. Upamtite, misao je vatra koja stvara paru za okretanje kotaa sree, o njoj ovisi iskustvo. 30. Postavite si nekoliko pitanja i onda, puni potovanja, ekajte odgovor: Osjeate li katkad sebstvo unutar sebe? Iskazujete li to sebstvo ili slijedite veinu? Upamtite da se veina uvijek daje voditi, nikada ona ne vodi. Upravo se veina borila, zubima i noktima, protiv parnog stroja, tkalakog stroja i svakog drugog ikad predlaganog napretka ili poboljanja. 31. Za vjebu ovog tjedna, vizualizirajte svog prijatelja. Gledajte ga precizno, onakvog kakvog ste ga posljednji put vidjeli. Vidite sobu, namjetaj, sjetite se razgovora. Gledajte mu lice, jasno ga vidite. Govorite s njim o nekoj temi od zajednikog interesa; gledajte kako mu se mijenja izraz, gledajte dok se smije. Moete li to? Sve je u redu, moete. Potom pobudite njegov interes: ispriajte mu pustolovnu priu, gledajte kako su se njegove oi zasvijetlile u 31

duhu zabave i uzbuenja. Moete li sve to? Ako moete, Vaa je imaginacija dobra i izvrsno napredujete.

Pitanja i odgovori sedmog tjedna 61. to je vizualizacija? Proces stvaranja mentalnih slika. 62. to je rezultat te metode miljenja? Drei sliku ili fotografiju u umu, moi ete, postupno, pouzdano privui predmet k sebi. Moemo biti ono to elimo biti. 63. to je idealizacija? To je proces idealiziranja planova koji e se vjerojatno materijalizirati. 64. Zato je potrebna jasnoa i preciznost? Zato to "vienje" kreira "osjeaj", a "osjeaj" kreira postojanje. Najprije mentalno, zatim emocionalno, a potom neogranieno u mogunosti postignua. 65. Kako se oni postiu? Svaka ponavljajua akcija iscrtava sliku preciznije od prethodne. 66. Kako se osigurava materijal za konstruiranje mentalne slike? Milijunima mentalnih radnika koje nazivamo modanim stanicama. 67. Kako se osiguravaju nuni uvjeti za ostvarivanje materijalizacije svojih ideja u objektivnom svijetu? Zakonom privlaenja: prirodnim zakonom kojim se stvaraju svi uvjeti i iskustva. 68. Koja su tri nuna koraka za aktiviranje tog zakona? Iskrena elja, samopouzdano oekivanje, vrsto traenje. 69. Zato mnogi ne uspiju? Zato to se koncentriraju na gubitak, bolest i nesreu. Zakon djeluje savreno: dogaaju im se stvari kojih se boje. 70. to je alternativa? Koncentriranje na ideale iju manifestaciju elite vidjeti u svom ivotu.

32

Osmi tjedan

Misao i njezini uinci

PISMO O PRIJENOSU Slijedi osmi tjedan. U ovom dijelu nai ete injenice o slobodnom izboru teme za promiljanje, kao i injenicu o vladanju nepromjenjivih zakona misli. Zar to nije predivna misao? Nije li predivno znati: nae misli nisu podlone kapricu ili varijabilnosti bilo koje vrste? I da njima vladaju zakoni. Ta je stabilnost naa prilika, jer podvrgavanjem zakonima moemo osigurati pojavljivanje eljenih uinaka s nepromjenjivom preciznou. Zakon je ono to svemir ini velikom zvunom zahvalnicom Harmoniji. Kada ne bi bilo zakona, svemir bi bio kaos, a ne kozmos. U tome je, dakle, tajna izvora i dobra i zla; tu je sve dobro i zlo koje jest i koje e ikada postojati. Dopustite mi objasniti: Misli rezultiraju akcijom. Ako su misli konstruktivne i harmonine, rezultat e biti dobro; ako su misli destruktivne ili neharmonine, rezultat e biti zlo. Stoga, postoji samo jedan zakon, jedan princip, jedan uzrok, jedan Izvor moi, a dobro i zlo jednostavno su rijei koje smo skovali za oznaavanje rezultata svojih akcija ili usklaenosti ili neusklaenosti s tim zakonom. Vanost toga dobro je ilustrirana u ivotima Emersona i Carlylea. Emerson je volio dobro i njegov je ivot bio simfonija mira i harmonije. Carlyle je mrzio zlo i njegov je ivot bio niz ponavljajuih nesklada i neharmoninosti. Dakle, dva velika ovjeka, svaki s namjerom postizanja istog ideala, pri emu jedan koristi konstruktivnu misao, ime je u harmoniji s prirodnim zakonom, dok drugi koristi destruktivnu misao, i stoga sebi donosi nesklad svake vrste i karaktera. Stoga je oito da nita ne smijemo mrziti - ak niti "loe" - jer je mrnja destruktivna: ubrzo bismo otkrili kako odravanjem destruktivnih misli sijemo "vjetar", to e dati etvu "vrtlonih vihora". 1. Misao sadri ivotnu silu, jer je ona primarni kreativni zakon svemira, i po svojoj e se prirodi povezivati sa svim slinim mislima. 2. Budui da je svrha ivota rast, svi fundamentalni zakoni u temelju postojanja moraju pridonositi rastu. Misao, dakle, uzima formu koju e zakon vjerojatno manifestirati. 3. Moemo slobodno birati to emo misliti, no uinci i rezultati misli pod vladavinom su fiksnog zakona. Bilo koji ustrajni niz misli mora proizvesti svoje uinke na karakter, zdravlje i okolnosti individue. Stoga su od primarne vanosti one metode kojima moemo zamijeniti utvrene loe navike konstruktivnim miljenjima koja stvaraju samo eljene uinke. 4. Svi dobro znamo da to nije ni u kom sluaju lako. Mentalne navike teko je kontrolirati, no to je ipak mogue uiniti, a put do toga je da odmah zaponemo zamjenjivanjem destruktivnih misli konstruktivnima. Formirajte naviku analiziranja svake svoje misli. Ako je nuno, ako njezino objektivno manifestiranje koristi ne samo vama ve i svima na koje moete utjecati na bilo koji nain, zadrite je; vrijedna je; usklaena je s Beskonanim; rast e i razvijati se te proizvoditi rezultate, stostruko. Takoer upamtite sljedei citat Georgea Matthewa Adamsa: "Svakom elementu koji eli ui bez definitivne elje za pomaganjem, nauite drati vrata zatvorenima, odnosno drite ih izvan uma, izvan ureda i izvan svog svijeta." 5. Ako je misao bila kritika ili destruktivna i rezultira bilo kojim neusklaenim ili neharmoninim okolnostima, bit e nuno kultivirati mentalno stajalite koje bi bilo propusno samo za konstruktivne misli.

33

6. U tom zadatku uvelike nam moe pomoi imaginacija: kultiviranje imaginacije vodi ka razvijanju ideala iz kojih, pak, emergira naa budunost. 7. Imaginacija prikuplja materijal kojim e Um plesti tkaninu u koju e biti odjevena naa budunost. 8. Imaginacija je svjetlo kojim prodiremo u nove svjetove misli i iskustva. 9. Imaginacije je moan instrument kojim svaki istraiva, svaki izumitelj, otvara put od autoritativnih primjera prema iskustvu. Prvo kae: "To se ne moe uiniti." Iskustvo kae: "Uinjeno je." 10. Imaginacija je plastina mo koja oblikuje stvari osjetila u nove forme i ideale. 11. Imaginacija je konstruktivna misao koja prethodi svakoj konstruktivnoj formi akcije. 12. Graditelj ne moe izgraditi strukturu bilo koje vrste ukoliko prije nije dobio planove od arhitekta, a arhitekt ga mora dobiti od svoje imaginacije. 13. Inudustriji magnat ne moe izgraditi gigantsku korporaciju koja koordinira rad stotina manjih korporacija i tisua zaposlenika, te koristiti milijunski kapital sve dok najprije ne stvori cijelo djelo u svojoj imaginaciji. Objekti u materijalnom svijetu su glina u rukama lonara, jer su u umu Majstora kreirane sve realne stvari. Dakle, koritenjem imaginacije izvren je rad. Za kultiviranje imaginacije potrebna je vjeba. Vjeba je nuna za kultiviranje mentalnih miia jednako kao i kod fizikih miia. Mora je se opskrbljivati hranom ili ne moe rasti. 14. Ne brkajte imaginaciju s umiljanjem ili formom dnevnog sanjarenja u kojem se neki ljudi predaju eljama. Dnevno sanjarenje je forma mentalnog rasprivanja koje moe voditi mentalnoj katastrofi. 15. Konstruktivna imaginacija znai mentalni rad, kojeg neki smatraju najteom vrstom rada. No, ako je to tako, onda taj rad daje i najvei povrat, jer su sve velike stvari u ivotu potekle od mukaraca i ena s kapacitetom promiljanja: imaginacija je ono to im je omoguilo ostvarivanje njihovih snova. 16. Kada ste postali potpuno svjesni injenice o ovjeku kao jedinom izvoru kreacije, svepotentnom, sveznajuem, sveprisutnom pomou moi svojih misli, uinili ste veliki korak u pravom smjeru. 17. Sljedei je korak postaviti se u poziciju primatelja te moi. Zato to je sveprisutna, mora biti i unutar vas. Razlog tomu je, kao to znate, to to sva mo dolazi iz unutarnjeg svijeta, no ona se mora razvijati, razotkrivati, kultivirati. Da biste to mogli uiniti, morate biti receptivni, a ta se receptivnost stjee kao i fizika snaga - vjebom. 18. Zakon privlaenja e vam sigurno i nepogrjeivo donijeti uvjete, okolinu i ivotna iskustva koji e biti u skladu s vaim navikama, karakteristikama i prevladavajuim mentalnim stajalitima. Ne po tomu to ste povremeno mislili dok ste bili u crkvi ili dok ste itali dobru knjigu, ve po prevladavajuem, dominantnom stajalitu. 19. Ne moe se odravati slaba, tetna, negativna misao deset sati dnevno i oekivati ostvarenje predivnih, jakih i harmonikih uvjeta upranjavajui samo deset minuta jaku, pozitivnu, kreativnu misao. 20. Istinska mo dolazi iznutra. Sva mo koju bi bilo tko mogao koristiti je unutar ovjeka i ona eka svoj izlazak u realitet najprije pomou prepoznavanja te moi, zatim njezinim afirmiranjem kao ovjekovom vlastitom moi, te njezinim uvoenjem u svijest sve dok se s njome ne sjedini. 21. Ljudi govore o eljenom ivotu obilja - i ine tako - no mnogi tu elju interpretiraju mislei da e, ako vjebaju svoje miie ili diu ispravno, jedu odreenu hranu spremljenu na posebne naine, piju svakodnevno mnogo aa vode odreene temperature i izbjegavaju to im je nejasno, postii obilje u ivotu kojem tee. Rezultat takvih metoda samo je otupjelost. Meutim, ako se ovjek uzdigne do istine i afirmira svoju jednost sa svekolikim ivotom, primijetit e razbistravanje pogleda, elastinost u razvoju, mladenaku vitalnost: otkrit e izvor svekolike moi. 22. Sve pogrjeke su pogrjeke neznanja. Porast znanja i, posljedino tomu, moi, ono je to odreuje rast i evoluciju. Prepoznavanje i demonstriranje znanja sastavnice su moi, a ta je mo duhovna mo, mo koja lei u srcu svih stvari. Ona je dua svemira. 23. To je znanje rezultat ljudske sposobnosti miljenja: misao je, stoga, sjeme ljudske evolucije svijesti. Kada se prestane napredovati u svojim mislima i idealima, ovjekove se moi

34

24.

25.

26.

27. 28.

29. 30.

31.

32.

33.

odmah poinju dezintegrirati, a na njegovoj se pojavnosti postupno oituju ti mijenjajui uvjeti. Uspjeni ljudi uspijevaju ugraditi u svoje poslovanje ideale situacija koje ele realizirati. Neprestano im je na umu sljedei nuan korak do ideala komu tee. Misli su materijali s kojima stvaraju, a imaginacija je njihova mentalna radionica. Um je vjena sila pokretanja s kojom osiguravaju osobe i okolnosti potrebne za izgradnju svoje strukture uspjeha, a imaginacija je matrica u kojoj se oblikuju sve velike stvari. Ako ste bili vjerni svojim idealima, ut ete poziv kada okolnosti budu spremne za materijaliziranje vaih planova, a rezultati e biti izravno proporcionalni odanosti odabranim idealima. Trajno odravani ideal je ono to predodreuje i privlai nune uvjete svog ispunjenja. Na taj nain moemo isplesti tkanje mree duha i moi cijele svoje egzistencije; time moete voditi oaravajui ivot, zauvijek zatien od svih zala; tako moete postati pozitivna sila kojom ete k sebi privlaiti bogatstvo i harmoniju. To je ta supstancija koja postupno prodire u opu svijest, koja je uvelike odgovorna za stanja nemira i svugdje je evidentna. Proli ste tjedan kreirali mentalne slike - dovodili ste ih iz nevidljivog u vidljivo. Ovaj bih tjedan elio da uzmete neki objekt i pratite ga untrag do njegovog stvaranja, kako biste uvidjeli od ega je stvarno sastavljen. Ako ete tako initi, razvit ete imaginaciju, uvide, percepciju i mudrost. Te karakteristike ne dolaze povrnim promatranjem mnogostrukosti, mnotva, ve intenzivnim promatranjem koje moe vidjeti ispod povrine. Malo je onih koji znaju da su stvari koje vide samo uinci i razumiju uzroke koji su doveli do postojanja tih uinaka. Zauzmite isti poziciju kao i ranije i vizualizirajte bojni brod. Izgleda kao da sivi monstrum pluta na povrini vode; izgleda da uokolo nema nikakvog ivota; samo tiina; znate da je vei dio plovila pod vodom, izvan vidokruga; znate da je brod velik i teak kao neboder od dvadeset katova; znate da je na njemu najmanje 100 ljudi spremnih trenutno skoiti na izvravanje dodijeljenih im zadataka; znate da je svaki dio pod komandom sposobnog, uvjebanog asnika, koji se dokazao kompetentnim za preuzimanje odgovornosti za udesan dio mehanizma; znate da, iako lei oito nezainteresiran za bilo to drugo, njegove oi vide sve na milje uokolo i da nita ne moe pobjei tom budnom pogledu; znate da je, iako se ini tihim, pokornim i nevinim, pripravan izbaciti eline projektile teine nekoliko tisua funta na neprijatelja udaljenog mnogo milja; to i jo mnogo vie moete pomisliti skoro bez ikakvog napora. No kako je bojni brod doao na to mjesto? Kako je uope nastao? Sve to elite znati, ako ste paljivi motritelj. Slijedite velike eline ploe od ljevaonice i mislite o tisuama ljudi zaposlenih u njezinoj proizvodnji. Idite jo dalje i gledajte rudu koja dolazi iz rudnika, gledajte kako se bagerima tovari na automobile, vidite kako se tali i odgovarajue obrauje. Vratite se jo dalje i gledajte arhitekte i inenjere koji planiraju plovilo; neka vas misli odnesu jo dalje ne biste li utvrdili zato planiraju plovilo; uvidjet ete da ste otili tako daleko unatrag da je brod jo neto nedodirljivo, da jo ne egzistira, nema ga, on je samo misao koja postoji u mozgu arhitekta; no otkud je dola narudba za planiranje broda? Vjerojatno iz Ministarstva rata. No moda je brod bio planiran i prije nego se promiljalo o ratu, pa je Kongres morao odobriti primjeren novac; vjerojatno je bilo opozicije i njezinih govora protiv te odluke ili zakona. Koga su ti kongresmeni predstavljali? Predstavljali su vas i mene. I eto: niz misli poinje s bojnim brodom, a zavrava s nama samima, pa detaljnom analizom nalazimo da je naa vlastita misao odgovorna za tu i mnoge druge stvari, o kojima rijetko mislimo. No samo neto dalja refleksija razotkrit e najvaniju injenicu od svih: netko je otkrio zakon po kojem ta ogromna masa elika i eljeza moe plutati na vodi umjesto da trenutno potone, a bez toga bojni brod uope ne bi egzistirao. To je zakon o "relativnoj teini bilo koje supstancije, koja je jednaka teini vode koja stane u volumen supstancije". Otkrie tog zakona revolucioniralo je sve vrste oceanskih putovanja, trgovakih i ratnih, te omoguilo postojanje bojnog broda. Uoit ete da su takve vjebe od neprocjenjive vrijednosti. Ako su misli vjebane za gledanje ispod povrine, sve dobiva drukiju pojavnost: beznaajno postaje znaajno,

35

neinteresantno postaje interesantnim, stvari za koje pretpostavljamo da su bez ikakave vanosti izgleda da su jedine stvarno vitalne stvari u postojanju.

Pitanja i odgovor iosmog tjedna 71. to je imaginacija? Forma konstruktivne misli. Svjetlo kojim prodiremo u nove svjetove misli i iskustva. Moan instrument kojim izumitelj ili istraiva otvara put od presedana do iskustva. 72. to je rezultat imaginacije? Kultiviranje imaginacije vodi razvoju ideala iz kojih e emergirati vaa budunost. 73. Kako se moe kultivirati? Vjebom: mora biti odgajana i hranjena ili nee moi ivjeti. 74. Koja je razlika izmeu imaginacije i snova (sanjarenja)? Dnevno sanjarenje je mentalno rastakanje dok je imaginacija oblik konstruktivne misli, koja mora prethoditi svakoj konstruktivnoj akciji. 75. to su pogrjeke? Rezultat neznanja. 76. to je znanje? Rezultat ljudske sposobnosti miljenja. 77. to je mo s kojom uspjeni ljudi grade? Um je vjeita pokretaka sila s kojom si oni osiguravaju nune potrebne okolnosti i ljude za kompletiranje svojih planova. 78. to predodreuje rezultate? Ideal kojeg se stalno odrava u umu privlai potrebne uvjete za svoje ispunjenje. 79. to je rezultat detaljnog analitikog motrenja? Razvoj imaginacije, uvida, percepcije i mudrosti. 80. emu sve to vodi? Obilju i harmoniji.

Oni koji su uspjeli ostvariti to da svi drugi misle u skladu s njima, bili su oni koji su se usudili poeti misliti svojom glavom. Those who have finished by making all others think with them have usually been those who began by daring to think for themselves. Colton

36

Deveti tjedan

Afirmacije i um
PISMO O PRIJENOSU

U ovom ete tekstu nai deveti tjedan. U ovom dijelu moi ete nauiti oblikovati alate s kojima moete sebi izgraditi bilo koje stanje koje poelite. Ako poelite promijeniti uvjete, morate prvo promijeniti sebe. Svoje hirove, fantaziranja, ambicije moda biste mogli osujetiti, no vae najskrovitije misli manifestirat e se jednako sigurno kao to je u proljee siguran rast biljke iz sjemena. Pretpostavimo, stoga, elju za promjenom uvjeta. Kako emo to provesti? Odgovor je jednostavan: pomou zakona rasta. Uzrok i uinak jednako su tako apsolutni i djelotvorni u tajnom prostoru misli kao i u svijetu materijalnih stvari. Zadravajte u umu eljeno stanje, afirmirajte ga kao da ve postoji. To indicira vrijednost mone afirmacije. Neprestanim ponavljanjem, ona postaje dio nas. U stvari, mijenjamo sebe, inimo sebe onakvima kakvim elimo biti. Karakter zapravo nije stvar sluaja, ve rezultat kontinuiranog napora. Ako ste plaljivi, neodluni, samosvjesni ili ako Vas pretjerano plae i uznemiruju misli o strahu ili nadolazeoj opasnosti, upamtite aksiom po kojem "dvije stvari ne mogu postojati na istom mjestu u isto vrijeme". Tono isto vrijedi u mentalnom i duhovnom svijetu: stoga je jednostavno terapeutsko sredstvo promiljanje hrabrosti, moi, samopouzdanja i povjerenja umjesto promiljanja straha, nedostatka ili ogranienja. Najjednostavniji i najprirodniji nain za to je izbor afirmacije koja se dobro uklapa u odreeni sluaj ili situaciju. Pozitivna e misao razoriti negativnu jednako tako sigurno kao to svjetlo razara tamu, a rezultati e biti isto tako uinkoviti. Akcija je cvijet misli, a stanja su rezultat akcije, stoga uvijek imamo u svom posjedu alate kojima emo se sigurno i neizbjeno samoaktualizirati, odnosno radost ili patnja bit e nagraeni. 1. Postoje samo tri stvari koje vjerojatno mogu biti poeljene u "vanjskom svijetu", a svaka od njih moe se nai u "unutarnjem svijetu". Tajna njihovog pronalaenja je u jednostavnoj primjeni pravog "mehanizma" pridruivanja omnipotentnoj moi, a kojoj svaka individua moe pristupiti. 2. Tri stvari koje ovjeanstvo eli i koje su nune za najviu izraajnost i kompletnost razvoja su zdravlje, bogatstvo i ljubav. Svi e priznati da je zdravlje apsolutno esencijalno - nitko ne moe biti sretan ako osjea tjelesne boli. Svi nee tako spremno priznati nunost bogatstva iako e svi priznati nunost imanja barem dovoljnog prihoda, no ono to bi jedan smatrao dovoljnim, drugi bi smatrao apsolutnim i bolnim nedostatkom. No kao to priroda prua ne samo dovoljno ve i obilno za rasipniko i ekstravagantno koritenje, shvaamo kako bilo koji nedostatak ili ogranienje dolazi jedino iz ogranienja napravljenog nekom umjetnom metodom distribucije. 3. Svi e priznati da je ljubav trea, no neki e rei prva i bitno nuna za sreu ovjeanstva. U bilo kojem omjeru, oni koji posjeduju sve troje - zdravlje, bogatstvo i ljubav - ne nalaze nita drugo to bi mogli dodati svojoj alici sree. 4. Zakljuili smo da je Univerzalna supstancija "svekoliko zdravlje", "svekolika supstancija" i "svekolika ljubav", te da je mehanizam pridruivanja, pri emu se svjesno povezujemo s Beskonanim izvorom, zapravo u naoj metodi miljenja. Korektno miljenje je, stoga, ulaz u "sveto mjesto najviih". 5. to emo misliti ako znamo da emo pronai primjereni mehanizam pridruivanja koji e nas povezati "s bilo kojom stvari koju elimo". Ovaj mehanizam moe izgledati vrlo jednostavan kada je izloen, no nastavite itati. Uvidjet ete kako je to u realitetu "glavni

37

6.

7.

8.

9. 10. 11.

12.

13. 14.

15.

16.

17.

18.

klju", "Aladinova lampa", ako elite tu asocijaciju; uvidjet ete da je to temelj, imperativni uvjet apsolutnog zakona injenja dobra, to znai blagostanje. Precizno, korektnog miljenja radi, moramo znati "istinu". Istina je, dakle, temeljni princip u svakom poslovanju ili drutvenom odnosu. To je stanje preduvjet svake ispravne akcije. Znati istinu, biti siguran, biti povjerljiv, prua zadovoljstvo neusporedivo s bilo im drugim. To je jedini vrsti temelj u svijetu sumnje, konflikta i opasnosti. Znati istinu znai biti u harmoniji s Beskonanom i omnipotentnom moi. Znati istinu je, stoga, povezivanje s moi kojoj nema otpora i koja e odnijeti svaku vrstu nesklada, neharmonije, sumnje ili progrjeke bilo koje vrste, jer je "istina mona i nepobjediva". Skroman, ponizan intelekt spremno e prorei rezultat bilo koje akcije ako zna da je temeljena na istini, no ni najmoniji intelekt, dubok i probojan um, beznadno gubi svoj put jer ne moe koncipirati rezultate ako su njegove nade utemeljene na premisama koje nisu istinite. Svaka akcija koja nije u harmoniji s istinom, bilo iz neznanja ili namjerno, rezultirat e neskladom i eventualnim gubitkom , srazmjerno koliini i karakteru tog nesklada. Kako emo onda znati istinu ne bismo li se pridruili tom mehanizmu koji nas povezuje s Beskonanim? Ne moemo s tim pogrijeiti ako shvatimo da je istina omnipotentna i da je vitalni princip Univerzalnog uma. Na primjer, ako zahtijevate zdravlje, realizacija injenice da je "Ja" u vama duhovno, a sve duhovno je jedno odnosno, bilo gdje je dio, mora postojati i cjelina stvarat e stanje zdravlja, jer e svaka stanica u tijelu manifestirati istinu kakvu vidite. Ako vidite bolest, one e manifestirati bolest; ako vidite savrenstvo, one moraju manifestirati savrenstvo. Afirmacija, "Ja sam cjelina, savrena, jaka, mona, puna ljubavi, u harmoniji i sretna", generirat e harmonijska stanja. Razlog je u tomu to je afirmacija u strogom skladu s istinom, a kada se pojavi istina, svaka forma pogrjeke ili nesklada nuno mora nestati. Utvrdili ste da je "JA" duhovno. Ono, stoga, nuno mora uvijek biti savreno. Afirmacija: "Cjelina sam, savrena, jaka, mona, puna ljubavi, harmonina i sretna", stoga je takoer tona znanstvena tvrdnja. Misao je duhovna aktivnost, a duh je kreativan. Stoga rezultat zadravanja takvih misli u umu mora nuno donijeti stanja koja su u skladu s milju. Ako zahtijevate bogatstvo, u realizaciji injenice to je "JA" u vama jedno s Univerzalnim umom, koji je totalitet supstancije i omnipotentan, Univerzalni e Vam um pomagati u aktiviranju zakona privlaenja kako biste vibrirali s onim silama koje e omoguiti uspjeh i ostvariti stanja moi i obilja, izravno proporcionalna s karakterom i svrhom vae afirmacije. Vizualizacija je mehanizam pridobivanja onoga to zahtijevate. Vizualizacija je potpuno drukiji proces od gledanja: gledanje je fiziko, pa je stoga povezano s objektivnim svijetom, "vanjskim svijetom". No vizualizacija je proizvod imaginacije, te je stoga proizvod subjektivnog uma, "unutarnjeg svijeta". Stoga posjeduje vitalnost - ona e rasti. Vizualizirana stvar e se sama manifestirati u formu. Mehanizam je savren: kreirao ga je Glavni arhitekt, a on "stvara sve stvari dobrim". Nesrea se katkad dogodi zbog toga to je operater neiskusan ili neuinkovit, no praksa i odrjeitost prevladat e taj defekt. Ako trebate ljubav, pokuajte shvatiti da je jedini nain dobivanja ljubavi njezino davanje: to vie ljubavi dajete, to ete je vie dobiti, a jedini nain na koji je moete davati je puniti se njome sve dok ne postanete magnetom. Metoda je objanjena u drugoj lekciji. Onaj koji je nauio dovoditi u vezu najveu spiritualnu istinu s takozvanim nevanim stvarima ivota, otkrio je tajnu rjeenja svog problema. Oduevljavamo se, promiljeniji smo pristupom i blizinom velikih ideja, velikih dogaaja, velikih prirodnih objekata i velikih ljudi. U Lincolnu se, po prianju, budio osjeaj roenja u svima koji su mu doli blizu tijekom njegovog pristupanja planini, a taj se osjeaj najoitije izraava i shvaa pri smjetanju kraj stvari koje su vjene, mo istine. Katkad je inspirativno uti od nekog tko je stvarno ispitao te principe - nekoga tko ih je demonstrirao u svom ivotu. Posjedujem pismo gosp. Andrewsa. On pie: "Dragi prijetelju! Moete pronai moje iskustvo objavljeno u oujskom broju Nautilusa, a dajem Vam slobodu iskoritavanja bilo kojeg izvatka ili referenciranja koje bi moglo posluiti Vaoj svrsi. Iskreno Va, Frederick Andrews, 512 Odd fellow Bldg., 7. oujka 1917., Indianapolis, Ind." 38

19. Bilo mi je trinaest godina kada je dr. T. W. Marsee, danas ve preminuo, rekao mojoj majci: "Nema nikakve mogue anse, go Andrews. I svoje sam dijete izgubio na isti nain, i to nakon to sam za njega uinio sve to je bilo mogue. Specijalno sam prouavao takve sluajeve, pa mi je poznato kako nema nikakve anse za njegovo ozdravljenje." 20. Majka se okrenula prema doktoru i rekla: "Doktore, to biste Vi uinili da je on Va djeak?" Doktor je odgovorio: "Borio bih se - borio bih se sve dok postoji dah ivota za kojeg se treba boriti." 21. To je bio poetak neuobiajeno duge bitke, s mnogim usponima i padovima, pri emu su se svi doktori slagali kako nema nikakve anse za moje izljeenje iako su nas ohrabrivali i razveseljavali najbolje to su mogli. 22. Na kraju je ipak dola pobjeda: izrastao samo iz malog, svinutog, sfrkanog bogalja, koji je hodao rukama i nogama, u jakog, uspravnog, dobro formiranog mukarca. 23. Znam da biste sigurno eljeli formulu, pa u Vam je dati, koliko je to mogue, saeto i brzo. 24. Smislio sam afirmaciju za sebe, uzimajui kvalitete koje sam najvie trebao, pa sam uvijek iznova sebi svjedoio: "Potpun sam, savren, jak, moan, pun ljubavi, harmonije i sree." Uvijek sam tu afirmaciju odravao istom, nikada je nisam mijenjao sve dok se nisam budio i nou, shvativi kako ponavljam: "Potpun sam, savren, jak, moan, pun ljubavi, harmonije i sree." To je bila zadnja stvar na mojim usnama na veer i prva stvar ujutro. 25. elim naglasiti da to nisam afirmirao samo za sebe ve i za druge za koje sam znao da im je to bilo potrebno. to god elite za sebe, afirmirajte i za druge, pa e to pomoi i Vama i drugima. anjemo ono to smo posijali. Ako odailjemo misli ljubavi i zdravlja, one e nam se vratiti; no ako odailjemo misli straha, brige, ljubomore, ljutnje, mrnje, itd., poet emo to u svojim vlastitim ivotima. 26. Nekad se uobiajeno tvrdilo da se ovjek kompletno ponovno izgrauje svakih sedam godina, a neki dananji znanstvenici misle da se kompletno obnavljamo svakih jedanaest mjeseci: stoga smo, u stvari, stari samo jedanaest mjeseci. Ako ponovno obnavljamo defekte u svojim tijelima svake godine, ne moemo nikoga kriviti, osim sebe samih. 27. ovjek je totalitet svojih vlastitih misli: stoga se postavlja pitanje kako emo odrati samo dobre misli i odbaciti zle. Najprije, nije mogue sprijeiti dolazak zlih misli, no mi ih ne moramo zadravati. Jedini nain za to je njihovo zaboravljanje - to znai, navedite neto za njih. I upravo na tom mjestu dolazi u igru spremna afirmacija. 28. Kada se misao ljutnje, ljubomore, straha ili brige uulja, treba samo otpustiti svoju afirmaciju. Nain borbe s tamom je koritenje svjetla - nain borbe s hladnoom je toplina nain za prevladavanje zla je dobro. Meni nikada nisu pomogla odbijanja ili nijekanja. Afirmirajte dobro, i loe e nestati, rekao je Frederick Elias Andrews. 29. Ako postoji neto to trebate, bilo bi dobro iskoristiti takvu afirmaciju: ona se ne moe stalno poboljavati. Koristite je upravo onakvom kakva je: uvedite je u tiinu unutar sebe, sve dok ne potone u podsvijest, pa ete je moi koristiti bilo gdje - na ulici, u automobilu, u uredu, kod kue. To je prednost spiritualnih metoda - uvijek su raspoloive. Duh je svugdje prisutan, uvijek spreman: sve to je potrebno je primjereno prepoznavanje njegove omnipotentnosti i svojeg htijenja ili elje za primanjem njegovih korisnih uinaka. 30. Ako je nae prevladavajue mentalno stajalite ono o moi, hrabrosti, srdanosti i simpatinosti, shvatit emo da e naa okolina reflektirati uvjete koji odgovaraju takvim mislima; ukoliko je ono slabo, kritino, zavidno i destruktivno, naa e okolina reflektirati uvjete koji odgovaraju tim mislima. 31. Misli su uzroci, a stanja su uinci. Tu lei i objanjenje izvora dobra i zla. Misli su kreativne i automatski e korelirati sa svojim fokusom. To je kozmiki zakon, zakon privlaenja, zakon uzroka i posljedice; shvaanje i primjena tog zakona odredit e i poetak i kraj; to je zakon koji je u svim erama i u svim vremenima vodio ljude u vjerovanju u mo molitve. "Neka ti bude kako si vjerovao", jednostavno je drukiji, krai i bolji nain njegova izraavanja. 32. Ovaj tjedan vizualizirajte biljku. Uzmite cvijet koji najvie volite i dovedite ga iz neprimjeivanog u vidljivo. Zasadite siuno sjeme, zalijevajte ga, brinite o njemu, postavite ga na mjesto gdje e na njega padati izravne zrake jutarnjeg sunca. Promatrajte proklijavanje sjemena: ono je sada iva stvar, neto ivo to poinje traiti sredstva egzistencije. Pogledajte kako korijenje prodire u zemlju, motrite kako e izbijati u svim pravcima i upamtite da su sve to ive stanice koje se dijele i dijele, tako da e ih uskoro biti 39

na milijune, da je svaka stanica inteligentna, zna to eli i zna kako to ostvariti. Promatrajte kako stabljika tjera izdanke prema naprijed i prema gore, gledajte kako se probija kroz povrinu zemlje, gledajte kako se dijele i formiraju grane, kao i savrenost i simetrinost kojom su formirane grane, pratite poetak formiranja listova i kako se tanke granice formiraju, drei svaka uzviene pupove. I dok gledate pupoljke, vidjet ete poetak rastvaranja pupova i pojavljivanje vaeg omiljenog cvijea; i ako se sada s namjerom koncentrirate, postat ete svjesni mirisa. To je miris cvijeta dok povjetarac njeno njie predivnu kreaciju koju ste vizualizirali. 33. Kada ste ostvarili jasnou i kompletnost svoje vizije, bit e vam omoguen ulazak u duh stvari; postat e vam vrlo stvarnim; uit ete se koncentrirati, a taj je proces isti, neovisno o tomu koncentrirate li se na zdravlje, omiljeni cvijet, ideal, komplicirani poslovni prijedlog ili bilo koji drugi problem u ivotu. 34. Svaki je uspjeh ostvaren upornim koncentriranjem na fokusirani objekt.

Pitanja i odgovori devetog tjedna

81. to je imperativni uvjet sveg blagostanja? injenje dobra. 82. to je uvjet koji prethodi svakoj ispravnoj akciji? Ispravno miljenje. 83. to je u temelju uvjeta nunog u svakoj poslovnoj transakciji ili drutvenom odnosu? Znanje istine. 84. to je rezultat znanja istine? Moemo spremno prorei rezultat bilo koje akcije koja je utemeljena na istinitim premisama. 85. to je rezultat bilo koje akcije utemeljene na netonim premisama? Ne moemo formirati nikakvu koncepciju posljedica. 86. Kako moemo znati istinu? Realiziranjem injenice da je istina vitalni princip svemira, i stoga svugdje prisutna. 87. Kakva je priroda istine? Ona je duhovna. 88. to je tajna rjeenja svakog problema? Primjena duhovne istine. 89. to je prednost duhovnih metoda? Uvijek su raspoloive. 90. to su nuni preduvjeti? Prepoznavanje omnipotentnosti duhovne moi i elje za primanjem njezinih korisnih uinaka.

Misao znai ivot, jer oni koji ne misle ne ive ni uzvieno niti svrhovito. Razmiljanje ini ovjeka. Thought means life, since those who do not think do not live in any high or real sense. Thinking makes the man. - A. B. Alcott

40

Deseti tjedan

Pouzdano konaan uzrok

PISMO O PRIJENOSU

Ako ete potpuno shvatiti misli sadrane u desetom tjednu, onda ete nauiti da se nita ne dogaa bez konanog uzroka. Omoguit e Vam se formuliranje planova u skladu s preciznim znanjem. Znat ete kako kontrolirati bilo koju situaciju uvoenjem primjerenog uzroka u igru. Kada dobijete traeno, to e se sigurno dogoditi, znat ete tono zato. Uobiajeno, ovjek koji nema konano znanje o uzroku i uinku voen je svojim osjeajima ili emocijama. Misli uglavnom kako bi opravdao svoju akciju. Ako ne uspije kao poslovni ovjek, kae da je srea protiv njega. Ako ne voli glazbu, govori da je glazba skupi luksuz. Ako je siromani uredski ovjek, govori da bi mogao bolje uspjeti kada bi imao neki posao izvan ureda. Ako nema prijatelja, govori da je njegova individualnost previe profinjena da bi je netko cijenio. Nikada ne promilja svoj problem do kraja. Ukratko, ne zna da je svaki uinak rezultat odreenog konanog uzroka, ve se tjei objanjenjima i isprikama. Misli iskljuivo samoobrambeno. Nasuprot tomu, ovjek koji shvaa kako nema uinka bez pridruenog uzroka, promilja neosobno. Prizemljuje tvrde injenice, neovisno o posljedicama. Slobodan je i moe slijediti trag istine ma kuda on vodio. Jasnije vidi cjelovitost problema, pa u potpunosti i poteno ispunjava zahtjeve: kao rezultat, svijet mu daje sve to ima kako bi to davao u prijateljstvu, asti, ljubavi i pohvalama. 1. Obilje je prirodni zakon svemira. Dokazi tog zakona su uvjerljivi, vidimo ih svugdje. Priroda je posvuda velikoduna, rasipna, ekstravagantna. Nigdje ne vidimo skuenu ekonomiju u bilo kojoj kreiranoj stvari. Bogatstvo se manifestira u svemu, u milijunima i milijunima stabala, cvijea, biljaka, ivotinja i u ogromnoj shemi reprodukcije, gdje se procesi kreacije i rekreacije nastavljaju vjeno. Sve ukazuje na velikodunost kojom priroda opskrbljuje ovjeka. Postojanje obilja za svakog oito je, no isto je tako jasno vidljivo da mnogi ne uspijevaju participirati u tom obilju: jo nisu uspjeli realizirati Univerzalnost svekolike supstancije, pri emu je um aktivni princip pomou kojeg smo u odnosu sa stvarima koje elimo. 2. Sve bogatstvo potjee od moi; posjedovanja vrijede samo ako prenose mo; dogaaji su vani samo ako emocionalno utjeu; sve stvari predstavljaju odreene forme i stupnjeve moi. 3. Znanje uzroka i uinka, kako je to pokazano zakonima koji vladaju elektricitetom, kemijskim afinitetom i gravitacijom, omoguuju ovjeku hrabro planiranje i izvoenje bez strepnje. Ti zakoni nazivaju se prirodnim zakonima, jer vladaju u fizikom svijetu, no sva mo nije fizika mo: postoji i mentalna mo, kao i moralna i duhovna mo. 4. Duhovna mo je superiornija jer egzistira na vioj razini. Ona je omoguila ovjeku otkrivanje zakona kojima se mogu iskoristiti te predivne sile prirode i natjerati ih na izvoenje rada stotina i tisua ljudi. To je, pak, omoguilo ljudima otkrivanje zakona kojima se ponitavaju vrijeme i prostor: danas je oito da je potrebno ovladati zakonom gravitacije. Djelovanje tog zakona ovisi o duhovnom kontaktu, kako je to dobro rekao Henry Drummond: 5. "U fizikom svijetu, kakvog ga znamo, postoji organsko i neorgansko. Neorganski ili mineralni svijet apsolutno je odvojen od biljnog i ivotinjskog svijeta; prolaz je hermetiki zatvoren. Te se barijere jo nikada nisu prele. Nikakva promjena supstancije, modifikacija okoline, nikakva kemija ni elektricitet, nikakva energija ni evolucija bilo koje vrste nisu podarile niti jednom jedinom atomu mineralnog svijeta atribut ivota."

41

6. "Samo prodiranjem nekih ivih formi u taj mrtvi svijet, mrtvi atomi mogu biti obdareni svojstvima vitaliteta: bez tog kontakta sa ivotom, oni ostaju zauvijek fiksirani u neorganskom podruju. Huxley kae da je doktrina biogeneze ili ivota pobjedonosna samo iz ivota, i to du njegove crte, a Tyndall je primoran rei: Potvrujem kako nema ni trunke vjerodostojnog imbenika za dokazivanje pojavljivanje dananjeg ivota neovisno od prethodnog ivota." 7. "Fiziki zakoni mogu objasniti neorgansko, biologija moe objasniti i izvjeivati o razvoju organskog, no o toki kontakta znanost uti. Slian prolaz postoji izmeu prirodnog svijeta i duhovnog svijeta; taj je prijelaz hermetiki zatvoren na strani prirodnog svijeta. Vrata su zatvorena: niti jedan ovjek ne moe otvoriti ta vrata, ni organska promjena, ni mentalna energija, ni moralni napor, odnosno niti napredak bilo koje vrste ne moe omoguiti ljudskom biu ulaz u duhovni svijet." 8. No kako se biljka protegne u mineralni svijet i dodirne ga misterijem ivota, tako i Univerzalni (svekoliki) um, kada posegne dolje u ljudski um, obdaruje ga novim, stranim, predivnim, pa ak i udesnim kvalitetama. Svi mukarci i ene koji su ikada postigli bilo to u svijetu industrije, trgovine ili umjetnosti, postigli su to zbog tog procesa. 9. Misao je poveznica izmeu Beskonanog i konanog, izmeu Totaliteta i pojedinca. Vidjeli smo postojanje neprolazne barijere izmeu organskog i neorganskog, te kako je jedini nain za razotkrivanje, otvaranje materije njezino impregniranje ivotom; kako sjeme dosegne do mineralnog svijeta i poinje se razotkrivati i rasti prema van, mrtva materija poinje ivjeti, tisue nevidljivih prstiju poinje graditi podesnu okolinu za novi dolazak, a kako zakon rasta poinje djelovati, vidimo nastavak procesa sve dok se konano ne pojavi cvijet, tako lijep da ak "ni Salomon u svoj svojoj slavi nije bio odjeven kao jedan od tih cvjetova". 10. Pa ipak, misao se isputa u nevidljivu supstanciju Svekolikog uma, supstanciju iz koje su sve stvari kreirane, i ona se ukorjeni: zakon rasta poinje djelovati i pokazivati uinak, a mi otkrivamo kako su uvjeti i okolina samo objektivna forma nae misli. 11. Zakon kae da je misao aktivna ivotna forma dinamike energije, koja ima mo korelirati sa svojim objektom i izvesti na ga na vidjelo iz nevidljive supstancije, iz koje su sve stvari kreirane u vidljivom ili objektivnom svijetu. To je zakon kojim, odnosno pomou kojeg se manifestiraju sve stvari; to je Glavni klju, koji vam omoguava pristup Tajnom mjestu Najvieg, gdje vam se daje vlast nad svim stvarima. Razumijevanjem tog zakona, moete od najvieg zatraiti stvar i ona e Vam biti sreena. 12. Drukije ne moe biti. Ako je dua svemira, kakvu znamo, Svekoliki Duh, onda je svemir jednostavno stanje koje je Svekoliki Duh stvorio za sebe. Mi smo jednostavno individualizirani duh i kreiramo stanja svog rasta na isti nain. 13. Ova kreativna mo ovisi o naem prepoznavanju potencijalne moi duha ili uma i ne smije se brkati s evolucijom. Kreacija je prizivanje u postojanje onog to ne postoji u objektivnom svijetu. Evolucija je jednostavno razotkrivanje potencijalnosti, ukljuene u stvarima koje ve postoje. 14. Djelovanjem tog zakona otvorile su nam se prednosti predivnih mogunosti, no kada ih uzimamo, moramo upamtiti da mi sami nita ne pridonosima njegovoj uinkovitosti. Kako je rekao Veliki uitelj: Moramo zauzeti tono istu poziciju; ne moemo uiniti nita za asistiranje u manifestiranju, jednostavno moramo djelovati u skladu sa zakonom, a Svekoliki Um, kao izvor svega, ostvarit e rezultat. 15. Velika grjeka dananjih dana je ideja po kojoj ovjek mora biti izvor inteligencije kojom bi Beskrajno moglo nastaviti stvaranje specifine svrhe ili rezutata. Nita takvo nije potrebno. Moemo se osloniti na Svekoliki Um glede pronalaenja naina i sredstava za stvaranje bilo koje nune manifestacije. Moramo, meutim, kreirati ideal i taj ideal mora biti savren. 16. Znamo da su zakoni koji vladaju elektricitetom formulirani na takav nain da se ta nevidljiva mo moe kontrolirati i rabiti u nau korist i komfor na tisue naina. Znamo kako se poruke prenose oko svijeta, no isto tako znamo da, ako svjesno ili ignorantski krimo taj zakon dodirivanjem ive ice koja nije primjereno izolirana, rezultat e biti neugodan i mogue poguban. Nerazumijevanje zakona koji vladaju nevidljivim svijetom ima isti rezultat, i mnogi posljedino pate cijelo vrijeme.

42

17. Bilo je objanjeno kako zakon kauzacije ovisi o polaritetu - mora se formirati krug. A taj se krug ne moe formirati ukoliko ne djelujemo u skladu sa zakonom. Kako emo djelovati u skladu sa zakonom ukoliko ne znamo to je taj zakon? A kako emo znati to je, ustvari, taj zakon? Uenjem i promatranjem. 18. Zakon vidimo svugdje u djelovanju; sva priroda potvruje djelovanje zakona tihim, neprestanim samoizraavanjem u zakonu rasta. Tamo gdje je rast, mora biti i ivot; gdje je ivot, mora postojati harmonija kako bi sve to ivi neprestance k sebi privlailo uvjete i ono nuno potrebno za svoje najpotpunije izraavanje. 19. Ako je vaa misao u harmoniji s kreativnim principom prirode i u skladu s Beskonanim Umom, onda e ona formirati krug i nee vam vraati nitavilo; no mogue je promiljanje misli koje nisu u skladu s Beskonanim, stoga nema nikakvog polariteta i krug se nee formirati. to e u takvom sluaju biti rezultat? to e biti rezultat kada dinamo generira elektricitet, a krug je prekinut i nema izlaza? Dinamo ne generira struju. 20. Isto e se dogoditi i Vama. Ako zadravate misli koje nisu u skladu s Beskonanim, i stoga se ne moe ostvariti polaritet, onda nema kruga. Vi ste izolirani, misli vam naviru, smetaju vam, brinu vas i konano vam donose bolest i vjerojatno smrt; lijenik ne moe dijagnosticirati bolest tono na taj nain: dat e neko smijeno ime stvoreno za razliite bolesti koje su rezultat krivog miljenja, no uzrok je u svakom sluaju isti. 21. Konstruktivna misao nuno mora biti kreativna, no kreativna misao mora biti harmonina, i to eliminira sve destruktivne ili konkurentne misli. 22. Mudrost, snaga, hrabrost i sva harmonina stanja rezultat su moi, a vidjeli smo da sva mo dolazi iznutra; isto tako, svaki nedostatak, ogranienje ili neprijateljske okolnosti rezultat su slabosti, a slabost je jednostavno odsutnost moi: niotkuda ne dolazi, nema je. Lijek protiv nje je jednostavno razviti mo, a to se postie na tono isti nain kako se razvija svaka mo: vjebom. 23. Ta se vjeba sastoji u primjeni vaeg znanja. Znanje se nee primijeniti samo od sebe. Vi morate nai primjenu. Obilje vam nee doi s neba niti e vam kapnuti iz izvora: svjesnom realizacijom zakona privlaenja i tenjom za njegovim djelovanjem, s ciljem odreene, konane i specifine svrhe, te s voljom za provoenjem te svrhe, dovest e do materijaliziranja vae elje prirodnim zakonom prijenosa, transferencije. Ako poslujete, ona e se poveati i razviti du regularnih kanala. Vjerojatno e otvoriti nove ili neobine kanale distribucije, a kada zakon pone u potpunosti djelovati, uoit ete kako stvari kojima teite same trae Vas. 24. Ovaj tjedan odaberite, s mjesta gdje obino sjedite, prazan prostor na zidu ili neko drugo pogodno mjesto. Mentalno iscrtajte crnu horizontalnu crtu dugaku oko 15 centimetara i pokuajte vidjeti tu crtu ravnom kao da je nacrtana na zidu. Zatim mentalno povucite dvije vertikalne crte koje dodiruju horizontalnu crtu na svakom njezinom kraju. Zatim nacrtajte drugu horizontalnu crtu koja povezuje dvije vertikalne. Dobili smo kvadrat. Pokuajte vidjeti savreni kvadrat. Sada mentalno nacrtajte toku koja je prema vama oko 25 centimetara. Dobili ste piramidu s kvadratnom bazom. Sjeate se da ste radili sve u crnom. Promijenite to u bijelu, crvenu i utu boju. 25. Ako to moete, izvrsno ste napredovali i uskoro ete se moi koncentrirati na bilo koji problem koji vam je na pameti (umu).

Ako se neki objekt ili svrha jasno promilja, njezino razdvajanje na opipljivu i vidljivu formu samo je pitanje vremena. Vizija uvijek prethodi i sama odreuje realizaciju. - Lillian Whiting

43

Pitanja i odgovori desetog tjedna 91. to je bogatstvo? Bogatstvo je plod moi. 92. Koja je vrijednost posjedovanja? Posjedovanja su vrijedna samo ako prenose mo. 93. Kakva je vrijednost znanja uzroka i uinka? Ono omoguava ovjeku hrabro planiranje i izvoenje bez straha. 94. Kako ivot izvire u neorganskom svijetu? Samo uvoenjem neke ive forme. Nema nikakvog drugog naina. 95. to je poveznica izmeu konanog i Beskonanog? Misao. 96. Zato je to tako? Zato to se Univerzalnost (potencijalnost) moe manifestirati samo kroz individualno. 97. O emu ovisi kauzacija? O polaritetu: mora se formirati krug. Univerzalno je pozitivna strana baterije ivota, individualno je negativna, a misao formira krug. 98. Zato mnogi ne uspiju osigurati harmonine uvjete? Ne razumiju zakon, ne postoji polaritet, nisu uspjeli formirati krug. 99. to je lijek? Svjesno prepoznavanje zakona privlaenja s namjerom dovoenja u postojanje s odreenom svrhom. 100. to e biti rezultat? Misao e korelirati sa svojim objektom i dovesti ga do manifestiranja, jer je misao proizvod duhovnog ovjeka, a duh je Kreativni princip (princip stvaranja) svemira.

ivotna misao donosi mo za svoje ocrtanje, i u srazmjeru s dubinom svog izvora sila je vlastite projekcije. - Emerson

44

Jedanaesti tjedan

Induktivno promiljanje i objektivni um

PISMO O PRIJENOSU

Naim ivotom vlada zakon - stvarni, nepromjenjivi princip koji nikada ne varira. Zakon djeluje stalno i svugdje. Fiksni zakoni u podlozi su svih ljudskih akcija. Zbog toga je ljudima koji kontroliraju gigantske industrije omogueno odreivanje apsolutno preciznog postotka odziva stotina tisua ljudi, bez obzira na postojee uvjete ili stanja. Meutim, dobro je zapamtiti da je svaki uinak rezultat uzroka, a sam uinak postaje uzrokom koji kreira druge uinke, koji potom kreiraju daljnje uzroke: stoga, ako pokreete zakon privlaenja, morate biti svjesni da poinjete niz kauzacija za dobro ili neto drugo, to moe imati beskrajne mogunosti. esto ujemo: "Vrlo zabrinjavajua situacija pojavila se u mom ivotu, koja nije mogla biti rezultat mojih misli jer sigurno nikada ne bih odravao bilo koje misli koje bi mogle imati takav uinak." Zaboravljamo kako u mentalnom svijetu slino (isto) privlai slino (isto), pa misli koje odravamo privlae k nama odreene ljude - drutvo odreene vrste - a ono, pak, posljedino donosi stanja i okolinu odgovorne za uvjete zbog kojih se alimo. 1. Induktivno miljenje je proces objektivnog uma koji usporeuje odvojene primjere sve dok ne pronae zajedniki faktor koji ih sve uzrokuje. 2. Indukcija se provodi usporeivanjem injenica. To je metoda prouavanja prirode koja je rezultirala otkrivanjem vladavine zakona, obiljeivi epohu ljudskog napretka. 3. To je crta razdvajanja praznovjerja i inteligencije. Ta je metoda eliminirala elemente neizvjesnosti i hirovitosti iz ljudskih ivota, zamjenjujui ih zakonom, razumom i izvjesnou. 4. Ona je "uvar vrata" spomenutih u prethodnoj lekciji. 5. Kvalitetom tog principa revolucionizirao se svijet na kojeg su se navikli osjeti: sunce je bilo prekinuto u svojoj putanji, a oito ravna zemlja bila oblikovana u kuglu i postavljena u orbitu oko Sunca; inertna materija bila je razdvojena na aktivne elemente, a svemir se predstavio kao pun sile, kretanja i ivota ma gdje usmjerili svoje teleskope i mikroskope. Primorani smo pitati: Kojim se moguim sredstvima delikatne forme organiziranja odravaju ureenima i samopopravljajuim? 6. Kao to se polovi i sile meusobno odbijaju ili ostaju neproimajui, taj uzrok izgleda openito dovoljnim za primjereno pridruivanje i na podruja udaljenosti zvijezda, ljudi i sila. Kao to ljudi razliitih vrlina sklapaju partnerstva, tako i suprotni polovi privlae jedan drugog, a elementi koji nemaju nikakva zajednika svojstva, kao primjerice kiseline i plinovi, preferiraju drati se zajedno: tako se odrava i opa razmjena ponude i potranje. 7. Kao to oi tee i primaju satisfakciju od gledanih meusobno komplementarnih boja, tako i potreba, htijenje i elja u najopenitijem smislu induciraju, vode i odreuju akciju. 8. Naa je privilegija to smo postali svjesni principa i djelujemo u skladu s njima. Cuvier gleda zub koji pripada izumrloj vrsti ivotinja. Taj zub trai tijelo za izvoenje svoje funkcije: stoga zub definira udno tijelo, i to s takvom preciznou da Cuvier moe potpuno rekonstruirati oblik te ivotinje. 9. Uoene su perturbacije u kretanju Urana. Kako bi odrao miljenje da je Sunev sustav ureen, Leverrier je trebao drugu zvijezdu na pouzdano utvrenom mjestu, i tako se na svom mjestu pojavio Neptun, prema proraunu. 10. Instinktivno htijenje ivotinje i intelektualno htijenje Cuviera, htijenje prirode isto kao i Leverrier-ovog uma, daje rezultat; evo misli o egzistenciji, evo i egzistencije. Dobro definirana elja, stoga, oprema razum za kompleksnija djelovanja prirode.

45

11. Korektno zapisujemo odgovore koje nam je pruila priroda, s razvojem znanosti proteemo svoja osjetila preko njezine pojavnosti i produujemo ruku s polugom koja pomie Zemlju. Postali smo toliko svjesni svog bliskog, nepostojanog i dubokog kontakta s vanjskim svijetom da su nae elje i svrhe postale identine i harmonine s djelovanjem tog ogromnog organizma umjesto sa ivotom, slobodom, a srea graana identificirana je s postojanjem vlastite vlade. 12. Uz osobnu zatitu, interese pojedinca titi armija zemlje; potrebe individue mogu ovisiti o odreenoj ponudi, do stupnja na kojem se ponuda osjea univerzalnijom i trajnijom. Na isti nas nain svjesno graanstvo Republike Prirode osigurava od dodijavanja odreenih posrednika savezom sa superiornijim moima, a pozivanjem na temeljne zakone otpora ili induciranja koji se nude mehanikim ili kemijskim posrednicima, distribuira potreban rad izmeu njih i ovjeka, za najbolju prednost izumitelja. 13. Da je Platon mogao svjedoiti slikama od svijetla Sunca pomou fotografija ili mnotva slinih ilustracija onog to se ini induciranjem, vjerojatno bi ga to podsjetilo na intelektualno porodiljstvo svog uitelja, pa bi u njegovu umu moda izrasla vizija zemlje gdje je sav runi, mehaniki repetitivni rad pridruen moina prirode, te gdje se nae elje zadovoljavaju istim mentalnim djelovanjem, pokrenutim voljom, a ponudu kreira potranja. 14. Meutim, ma kako se dalekom ta zemlja inila, indukcija je nauila ljude teiti prema toj zemlji, okruivi ga beneficijama koje su u isto vrijeme nagrade za prolu lojalnost i poticaji za trajnu predanost. 15. Ta je tenja i neka vrsta pomoi pri koncentriranju i jaanju vlastitih sposobnosti preostalog dijela: dala je pouzdana rjeenja, kako za pojedince tako i za univerzalne probleme, samim djelovanjem uma u najioj formi. 16. Tako u tome nalazimo metodu za iji se duh vjeruje da je ono to se promiljalo ostvareno s ciljem ostvarivanja upravo toga: metodom, koju nam je oporuno ostavio Platon, a koji je izvan ove sfere, nikada se ne bi moglo pronai kako ideje postaju realiteti. 17. Tu je koncepciju razradio i Swedenborg u svojoj doktrini korespondencije, a jo vei uitelj rekao je: "to god zaitete i zamolite, vjerujte da ste postigli i bit e vam." (Marko XI, 24. R.V:). Razlika u (glagolskim) vremenima u tom je stihu jedinstvena. 18. Mi smo oni koji prvo vjerujemo da su nae elje ve ispunjene, a da e potom uslijediti njihovo ostvarenje. To je saeta uputa koja daje smisao kreativnoj moi misli (miljenja) impresioniranjem Univerzalnog subjektivnog uma odreenom stvari koju elimo kao ve egzistirajuom injenicom. 19. Tako mislimo na razini apsolutnog i eliminiramo bilo kakvo razmatranje uvjeta ili ogranienja i posaujemo sjeme koje e se, ako se ostavi netaknutim, konano razviti u egizistirajuu injenicu. 20. Rezimirajmo: induktivno razmiljanje je proces objektivnog kojim usporeujemo niz odvojenih instancija, jednu s drugom, sve dok ne pronaemo zajedniki faktor koji ih omoguava. Vidimo ljude u svakoj civiliziranoj zemlji globusa koji osiguravaju rezultate nekim procesom kojeg, izgleda, sami ne razumiju i kojem pridruuju vie ili manje misterije. Dan nam je razum s ciljem potvrivanja zakona kojim se ti rezultati postiu. 21. Funkcioniranje tog misaonog procesa vidi se u onim sretnim prirodnim svjetovima koji posjeduju sve to drugi moraju stjecati tekim radom, koji se nikada ne bore sa svojom savjeu jer uvijek djeluju korektno i taktino, sve lagano ue, kompletirajui sve to ponu osjeajem sree, ivei u harmoniji sa samim sobom, nikada ne reflektirajui mnogo o tomu to rade, pa nikada ni nemaju iskustvo tekoa ili iscrpljujuih napora. 22. Plod te misli je, kao to je i bio, dar bogova, no dar kojeg su rijetki do sada realizirali, cijenili ili shvaali. Prepoznavanje zauujuih moi koje posjeduje um pod odrenim uvjetima te injenice mogunosti koritenja te moi, njezinog usmjeravanja i raspoloivosti u rjeavanju svakog ljudskog problema ima transcendentalnu vanost. 23. Svekolika istina je nepromijenjena, neovisno o tomu je li izreena znanstvenim terminima ili jezikom apostolskih vremena. Postoje plahe due koje ne uspijevaju shvatiti samu tu potpunost istine koja zahtijeva razliite iskaze odnosno, kako nikada niti jedna ljudska formula nee pokazati svaku njezinu stranu.

46

24. Mijenjanje, naglaavanje, novi jezik, nove interpretacije, neobine perspektive nisu, kao to neki pretpostavljaju, znakovi odvajanja od istine, ve ba suprotno, oni su dokaz shvaanja istine u novim odnosima s ljudskim potrebama sve veeg i openitijeg razumijevanja. 25. Istinu treba govoriti svakoj generaciji i svim ljudima novim i drukijim pojmovima pa tako, kada Veliki Uitelj kae: "Vjeruj da si primio, i primit e" ili kada Pavao kae: "Vjera je supstancija stvari kojima se nadamo, dokaz onoga to ne vidimo" ili kada moderna znanost kae: "Zakon privlaenja je zakon kojim misao korelira sa svojim objektom", svaki iskaz, ako se analizira, sadri tono istu istinu. Jedina je razlika u formi prezentiranja. 26. Stojimo na pragu nove ere. Dolo je vrijeme kada e ovjek nauiti tajne majstorstva, svekolikog znanja, a priprema se put za novi drutveni poredak, udesniji od bilo ega ikada do sada sanjanog. Sukob moderne znanosti s teologijom, prouavanje komparativnih religija, ogromna mo novih drutvenih pokreta, sve je to samo oslobaanje puta prema novom ureenju. Sve to moe razoriti tradicionalne forme, koje su postale zastarjele i impotentne, no nita se od vrijednosti nee izgubiti. 27. Nova je vjera roena, vjera koja zahtijeva novu formu izraavanja, a ta je vjera poprimila formu dublje svijesti o moi, koja je prezentirana u sadanjim duhovnim aktivnostima koje nalazimo na svim stranama. 28. Duh koji spava u mineralima, die u biljkama, kree se u ivotinjama i dosee svoj najvii razvoj u ovjeku, Univerzalni je svekoliki um, koji nas se dolikuje kako bismo premostili jaz izmeu postojanja i djelovanja - teorije i prakse - demonstrirajui nae razumijevanje vladanja (majstorstva) koje nam je dano. 29. Kudikamo najvee otkrie svih stoljea je mo misli. Vanost tog otkria pomalo je sporo dosezala do ope svijesti, no dosegla ju je i ve se u svakom podruju istraivanja demonstrira vanost tog najveeg otkria. 30. Pitate se od ega se sastoji kreativna mo misli? Sastoji se od kreiranja ideja, a one se onda same materijaliziraju (objektiviziraju) primjerenou, izumom, motrenjem, prepoznavanjem, otkrivanjem, analiziranjem, odluivanjem, vladanjem, kombiniranjem te primjenom materije i sile. Misao to moe jer je inteligentna kreativna mo. 31. Misao dosee svoje uzviene aktivnosti kada se ukljui u svoju vlastitu misterioznu dubinu, kada se probije kroz uskogrudno ogranienje sebstva i proe od istine do podruja vjenog svjetla, gdje se sve to postoji ili e ikada postojati stapa u jednu veliku harmoniju. 32. Iz tog procesa samokontemplacije proizlazi inspiracija kao kreativna inteligencija koja je, neosporno, superiornija svakom elementu, sili ili zakonu prirode jer ih ona moe shvatiti, modificirati, vladati njima i primijeniti ih za vlastite ciljeve i svrhe, te ih stoga posjeduje. 33. Mudrost poinje s buenjem razuma, a razum je samo shvaanje znanja i principa kojima moemo znati istinsko znaenje stvari. Mudrost je, stoga, prosvijetljeni razum, a ta mudrost vodi poniznosti, jer je poniznost veliki dio mudrosti. 34. Svi znamo mnoge koji su postigli naizgled nemogue, koji su realizirali ivotne snove, koji su sve promijenili, ukljuujui i sebe same. Katkad smo se udili demonstraciji oito neodoljive moi koja im je, izgleda, bila raspoloiva uvijek kada im je bila najvie potrebna: sve to sada je jasno. Sve to je potrebno jest shvaanje stanovitih konanih principa i njihove pravilne primjene. 35. Za vjebu ovog tjedna koncentrirajte se na citat iz Biblije: "to god zamolite i zaitete, vjerujte da ste postigli i bit e vam." Uoite kako nema ogranienja - "to god zaitete" vrlo je jasno i implicira kako je jedino ogranienje naa sposobnost promiljanja vlastite sposobnosti za postignue, kako bismo se uzdigli do potrebe koja zahtijeva trenutnu akciju, i do sjeanja kako vjera nije sjena, ve supstancija, "supstancija stvari kojima se nadamo, dokaz stvari kojih ne vidimo."

Smrt je samo prirodni proces kojim se sve materijalne forme bacaju u iskuenje za reprodukciju u svjeoj raznovrsnosti.

47

Pitanja i odgovori jedanaestog tjedna 101. to je induktivno miljenje? To je proces objektivnog uma kojim meusobno usporeujemo niz odvojenih instancija sve dok ne uoimo zajedniki faktor njihova nastajanja. 102. to je ta metoda prouavanja postigla? Rezultirala je otkriem vladavine zakona, to je oznailo epohu ljudskog napretka. 103. to je to to vodi i odreuje akcije? To je potreba, htijenje i elja koja u najveem smislu inducira, vodi i odreuje akciju. 104. to je formula za nepogreiva rjeenja svakog pojedinanog problema? Moramo vjerovati da su nae elje ve ispunjene; ostvarenje e onda uslijediti. 105. Koji ga veliki uitelji zagovaraju? Isus, Platon, Swedenborg. 106. to je rezultat funkcioniranja tog misaonog procesa? Mislimo na razini apsolutnog i sadimo sjeme koje e, ako ostane netaknuto, izrasti u plod. 107. Zato je ono znanstveno ispravno? Zato to je to prirodni zakon. 108. to je vjera? "Vjera je supstancije stvari kojima se nadamo, dokaz stvari kojih ne vidimo." 109. to je zakon privlaenja? Zakon kojim se vjera manifestira. 110. Koju vrijednost pridruujemo shvaanju tog zakona? Eliminirao je elemente neizvjesnosti i hira iz ljudskih ivota zamjenjujui ga zakonom, razumom i izvjesnou.

48

Dvanaesti tjedan

Mo koncentracije
PISMO O PRIJENOSU

Ovdje je dvanaesti tjedan. U etvrtom odlomku nai ete sljedeu izjavu: "Prvo morate znati o svojoj moi; drugo, morate imati hrabrosti iskuati je; i tree, imati vjeru u takvo injenje." Ako se koncentrirate na dane misli, ako im poklonite punu panju, pronai ete mnogo znaenja u svakoj reenici, pa ete poeti privlaiti sebi i druge misli koje su harmonine s prvima, te ete uskoro shvatiti puno znaenje vitalnog znanja na koje se koncentrirate. Znanje se ne primijenjuje samo od sebe: kao pojedinci morate stvoriti primjene, a primjene se sastoje od oploivanja misli ivotnom svrhom. Vrijeme i misli koje veina osoba uludo troi u naporima bez cilja postigli bi uda kada bi bili primjereno usmjereni prema specijalnom objektu uma. Za to je nuno centrirati svoju mentalnu silu na specifinu misao, zadravajui je i odbacujui sve druge. Ako ste ikada gledali kroz trailo kamere uoili ste, ukoliko objekt nije bio u fokusu, da je slika bila nejasna i vjerojatno zamuena; no kada ste objekt fokusirali, slika je bila jasna i razlikovna. To ilustrira mo koncentracije. Sve dok se ne moete koncentrirati na objekt koga imate na umu, imat ete maglovite, neizdiferencirane, nejasne, neotre i zamuene obrise svog ideala, pa e rezultati biti u skladu s mentalnom slikom. 1. Nema svrhe u ivotu koja se ne moe ostvariti uz znanstveno razumijevanje kreativne moi misli. 2. Mo miljenja je svima zajednika. ovjek postoji jer misli. Mo ovjeka za miljenje beskonana je, pa je, posljedino tomu, i njegova kreativna mo neograniena. 3. Znamo kako misao za nas gradi stvar koju promiljamo i stvarno nam je pribliava, pa ipak nam je teko odagnati strah, zabrinutost ili obeshrabrenost, sve mone sile misli koje kontinuirano tjeraju od nas stvari koje elimo: stoga i izgleda da idemo korak naprijed i dva koraka natrag. 4. Jedini nain sprjeavanja kretanja unatrag je nastavljanje kretanja naprijed. Vjena budnost je cijena uspjeha. Postoje tri koraka, i svaki je apsolutno esencijalan: prvo, morate znati o svojoj moi; drugo, imati hrabrost usuditi se i, tree, imati vjeru za djelovanje. 5. S tim kao bazom, moete konstruirati idealno poslovanje, idealnu kuu, idealne prijatelje, idealnu okolinu. Niste ogranieni ni materijalima niti trokovima. Misao je omnipotentna i ima mo povlaenja iz Beskonane banke primarne supstancije svega to ona zahtijeva. Beskonani resursi su stoga pod vaim upravljanjem. 6. No va ideal mora biti otar, jednoznaan, konaan; imati jedan ideal danas, sutra drugi, a trei sljedeeg tjedna znai rasprenje vaih snaga, a time neete nita postii; rezultat e biti besmislena i kaotina kombinacija beskorisnog materijala. 7. Na nesreu, to je rezultat kojeg mnogi osiguravaju iako je on sam po sebi jasan. Ako kipar starta s komadom mramora i dlijetom, a mijenja svoju ideju svakih petnaest minuta, kakav rezultat moe oekivati? I zato bi oekivali bilo koji drukiji rezultat modelirajui na isti nain najveu i najplastiniju od svih supstancija - jedinu pravu supstanciju? 8. Rezultat te neodlunosti i negativnih misli esto nalazimo u gubitku materijalnog bogatstva. Pretpostavljena neovisnost, koja je zahtijevala mnogo godina tekog rada i napora, odjednom nestaje. Tada se esto konstatira kako novac i vlasnitvo uope nisu neovisnost. Ba suprotno, jedina stvarna neovisnost je praktino, djelotvorno (uporabno) znanje kreativne moi misli. 9. Tu praktinu radnu metodu neete znati sve dok ne nauite da je jedina stvarna mo koju moete imati mo samoprilagoavanja na Uzvieno i nepromjenjive temeljne zakone. Ne 49

moete mijenjati Beskonano, no moete shvatiti prirodne zakone. Nagrada za to razumijevanje je svjesna realizacija svojih sposobnosti prilagoavanjem svoje sposobnosti miljenja s Univerzalnom milju, koja je sveprisutna. Vaa sposobnost suradnje s tom omnipotentnou najavljivat e stupanj uspjeha kojeg ete ostvariti. 10. Mo misli ima mnoge falsifikate koji su, vie-manje, fascinantni, no rezultati su tetni, a ne korisni. 11. Naravno, briga, strah i sve negativne misli stvaraju istovrsnu etvu. Oni koji udomljuju misli takve vrste, moraju neizbjeno poeti upravo ono to su posijali. 12. Osim toga, postoje traitelji fenomena, gramzljivci za takozvanim dokazima i demonstriranjima na seansama materijaliziranja. Odbacuju svoja otvorena mentalna vrata i uranjaju u najotrovnije struje koje se mogu nai u svijetu psihika. Izgleda da ne shvaaju da se radi o sposobnosti postati negativnim, receptivnim i pasivnim, te se tako potpuno liavaju svojih vitalnih sila koje bi im omoguile pobuivanje istih vibrirajuih formi misli. 13. Postoje i hindu oboavatelji koji u fenomenima materijaliziranja, izvoenim od vjetaka, vide izvor moi, zaboravljajui ili nikada ne shvaajui da, im se volja povue, forme slabe, a vibracijske sile koje ih tvore nestaju. 14. Telepatija ili prijenos misli dobila je znatnu panju, no zato to zahtijeva negativno mentalno stanje na strani primatelja, praksa je tetna. Misao se moe poslati s namjerom da je se slua ili gleda, no donijet e i kaznu pridruenu iskrivljavanju ukljuenih zakona. 15. Hipnotiziranje je pozitivno opasno, kako za subjekta tako i za operatera. No netko upoznat sa zakonima vladanja u mentalnom svijetu mogao bi promiljati o dominiranju voljom nad drugima, ime bi se postupno i sigurno odvojio od vlastite moi. 16. Sve te perverzije imaju svoje privremeno zadovoljstvo i neku intenzivnu fascinaciju, no postoji beskrajno vea fascinacija u istinskom razumijevanju unutranjeg svijeta moi, moi koja raste s uporabom, koja je permanentno u tranzijentnom stanju, koja nije samo potentna kao korektivna agencija za ispravljanje prolih grjeaka ili rezultata pogrjenog miljenja, ve je agencija za preventivu, za nau zatitu od svih vrsta i formi opasnosti te je, u konanici, stvarno kreativna sila s kojom moemo graditi nova stanja i novu okolinu. 17. Po zakonu e misao korelirati sa svojim objektom i proizvesti u materijalnom svijetu korespondiranje sa stvari promiljanom ili stvorenom u mentalnom svijetu. Stoga prepoznajemo apsolutnu nunost sagledavanja uroenosti klice istine u svakoj misli kako bi zakon rasta mogao pokrenuti manifestiranje dobrog, jer samo dobro moe prenositi bilo koju permanentnu mo. 18. Temeljni zakon koji daje misli dinamiku mo koreliranja sa svojim objektom, i stoga prevladavanje svakog loeg iskustva, je zakon privlaenja, to je drugo ime za ljubav. To je vjeni i temeljni zakon, uroen svim stvarima, svakom filozofskom sustavu, svakoj religiji i svakoj znanosti. Nema mogunosti izbjegavanja zakona ljubavi. Upravo osjeaji dodjeljuju vitalnost misli. Osjeaj je elja, a elja je ljubav. Misao obogaena ljubavlju postaje nepobjediva. 19. Vidjet emo kako se ta istina naglaava kad god se razumije mo misli. Univerzalni um nije samo Inteligencija ve je i supstancija, a ta supstancija je sila privlaenja koja spaja elektrone zakonom privlaenja, pa oni tvore atome; atomi se, pak, spajaju istim zakonom i formiraju molekule; molekule zauzimaju forme objekta i tako uviamo da je zakon ljubavi kreativna sila koja stoji iza svake manifestacije, ne samo atoma ve i svjetova, svemira, svega to se imaginacijom moe koncipirati. 20. Djelovanje tog divnog zakona privlaenja uzrokom je to su ljudi, tijekom svih era i vremena, vjerovali u postojanje nekakvog osobnog bia koje odgovara na njihove peticije i elje, te manipulira dogaajima kako bi udovoljilo njihovim zahtjevima. 21. To je kombinacija Misli i Ljubavi koja formira nezaustavljivu silu, nazvanu zakonom privlaenja. Svi prirodni zakoni nezaustavljivi su. Zakon gravitacije ili elektriciteta, ili bilo koji drugi zakon koji djeluje s matematikom tonou. Nema varijacija. Jedino kanal distribucije moe biti nesavren. Ako se srui most, ne pridruujemo kolaps bilo kakvoj varijaciji zakona gravitacije. Ako nestane svjetlo, ne zakljuujemo kako su za to krivi zakoni koji upravljaju elektricitetom. Stoga, ako je zakon privlaenja neuspjeno demonstrirala neiskusna ili neinformirana osoba, neemo zakljuiti da je potrebno suspendirati taj najvei i najsigurniji 50

22.

23.

24.

25. 26. 27.

28.

zakon o kojem ovisi cijeli sustav stvaranja. Umjesto toga, zakljuit emo kako je potrebno bolje razumijevanje zakona, jednako tako kao to korektno rjeenje tekog problema u matematici nije mogue uvijek dobiti brzo i lako. Stvari se kreiraju u mentalnom ili duhovnom svijetu prije nego se pojave u vanjskom inu ili dogaaju. Jednostavnim procesom upravljanja naim misaonim silama, pomaemo kreiranje dogaaja koji e se pojaviti u naim ivotima u budunosti, moda ve sutra. Educirana elja je najpotentnije sredstvo aktiviranja zakona privlaenja. ovjek je tako konstituiran da mora najprije kreirati alate ili sprave kojima dobiva mo miljenja. Um ne moe potpuno shvatiti novu ideju sve dok odgovarajua stanica mozga sposobna za vibriranje nije pripremljena za tu ideju. To objanjava zato nam je tako teko prihvatiti ili procjenjivati potpuno novu ideju. Jo nemamo modane stanice sposobne za njezino prihvaanje. Zato smo skeptini i ne vjerujemo u nju. Stoga, ako niste upoznati s omnipotentnou zakona privlaenja i znanstvenom metodom kojom se zakon pokree, ili niste upoznati s neogranienim mogunostima koje zakon otvara onima koji su osposobljeni za prihvaanje prednosti resursa koje nudi, ponite odmah i kreirajte nune stanice mozga, koje e Vam omoguiti shvaanje neogranienih moi koje mogu biti vae kooperiranjem s prirodnim zakonom. A to inite koncentriranjem ili panjom. Namjera vlada panjom. Mo dolazi potpunim mirovanjem (nirvanom). Duboke misli, mudri govori i sve sile visokog potencijala postiu se i ostvaruju koncentracijom. U tiini se dolazi u dodir s omnipotentnom moi podsvjesnog uma, iz kojeg evoluira sva mo. Onaj koji eli mudrost, mo ili permanentni uspjeh bilo koje vrste, nai e ih samo unutar sebe: radi se o razotkrivanju. Onaj koji ne misli moe zakljuiti da se tiina vrlo jednostavno i lako postie, no mora upamtiti da se samo u apsolutnoj tiini moe doi u kontakt sa samom Uzvienou; moe nauiti o nepromjenjivim zakonima i otvoriti za sebe kanale kojima ustrajno prakticiranje i koncentracija vode savrenstvu. Ovaj tjedan idite u istu sobu, sjednite na isti stolac i u istu poziciju kao do sada. Svakako se opustite. Zaustavite i mentalno i fiziko; uvijek to inite, nikada nita mentalno nemojte raditi pod pritiskom; provjerite da nema nikakvih napetosti miia ili ivaca, da vam je potpuno ugodno. Shvatite svoju jednost (jedinstvo) s totalitetom potencijala (omnipotencijom); dotaknite ga svojom moi, ostvarite duboko i vitalno razumijevanje, vrednovanje i shvaanje injenice da je vaa sposobnost miljenja ujedno i sposobnost djelovanja na temelju Univerzalnog uma, koji e je pretvoriti u manifestiranje. Shvatite, ispunit e svaki, bilo kakav zahtjev: imate sposobnost istog potencijala kojeg je bilo koja individua ikada imala ili e ga ikada imati jer je svaki pojedinac samoizraavanje ili manifestiranje Jednog (Jednosti). Svi smo dijelovi cjeline. Nema razlike u vrsti ili kvaliteti - jedina je razlika ona koja se odnosi na stupanj.

Misao ne moe zamisliti nita to se ne bi moglo izraziti. Onaj koji ju je prvi izrekao moe biti moda samo onaj koji sugerira, no onaj koji ini e se pojaviti. - Wilson

51

Pitanja i odgovori dvanaestog tjedna

111. Kako je mogue najbolje ostvariti bilo koju namjeru u ivotu? Znanstvenim shvaanjem duhovne prirode misli. 112. Koje su tri faze apsolutno bitne? Znanje svoje moi, hrabrost usuditi se, vjera u djelovanje. 113. Kako se osigurava praktino djelotvorno znanje? Shvaanjem prirodnih zakona. 114. Koja je nagrada za shvaanje tih zakona? Svjesno shvaanje svoje sposobnosti usklaivanja s Uzvienim i nepromjenjivim principom. 115. to e indicirati stupanj uspjeha kojeg emo ostvariti? Stupanj naeg shvaanja nemogunosti mijenjanja Beskonanog, kao i nunosti kooperiranja s Beskonanim. 116. Koji temeljni zakon daje misli njezinu dinamiku moi? Zakon privlaenja, koji poiva na vibracijama, a one pak poivaju na zakonu ljubavi. Misao oploena ljubavlju postaje nepobjediva. 117. Zato se tom zakonu nita ne moe suprotstaviti? Jer je prirodni zakon. Ne moe se suprostaviti niti jednom prirodnom zakonu jer su nepromjenjivi i djeluju s matematikom egzaktnou. Nema devijacija ili varijacija. 118. Zato onda katkad izgleda teko nai rjeenje svojih ivotnih problema? Iz istog razloga je katkada teko nai i korektno rjeenje tekom matematikom problemu. Operator ili nije informiran ili nema iskustva. 119. Zato je umu nemogue shvatiti potpuno novu ideju? Zato to nemamo modane stanice odgovarajuih vibracija sposobnih za prijem ideje. 120. Kako se osigurava mudrost? Koncentriranjem: radi se o razotkrivanju koje dolazi iz unutarnjeg svijeta.

52

Trinaesti tjedan

Snovi sanjara
PISMO O PRIJENOSU

Znanost fizike odgovorna je za zauujue doba invencija u kojem ivimo, no i duhovna je znanost postala poznata, i to nitko ne moe porei. Duhovna je znanost do sada bila 'nogomet' za nekolovane, praznovjerne i mistine, no ljudi su danas zainteresirani samo za konane metode i demonstriranje injenica. Spoznali smo da je miljenje duhovni proces, da vizija i imaginacija prethode akciji i dogaaju da je dolo vrijeme sanjara. Sljedee reenice gosp. Herberta Kaufmana interesantne su u vienu toga: Oni su arhitekti velianstvenog, njihove vizije lee unutar njihovih dua, gledaju iza izlika i magle sumnji i rue barikade neroenom Vremenu. Remenica, elina vodilica, vijci, transport razboj su na kojem predu svoje magine tapiserije. Stvaratelji imperija borili su se za vee stvari od kruna i via sjedita od prijestolja. Vai su domovi postavljeni na zemlji koju su pronali sanjari. Slike na njihovim zidovima vizije su sanjarske due. Oni su izabrana nekolicina - oznaka puta. Zidovi se uruavaju i imperij pada, dolazi plimni val mora i odnosi tvravu sa stijene. Trule nacije padaju s grane Vremena, a samo stvari koje su napravili sanjari nastavljaju ivjeti." Trinaesti tjedan govori zato se snovi sanjara ostvaruju. Objanjava zakon kauzacije, kojim sanjari, izumitelji, autori i financijeri ostvaruju svoje elje. Objanjava zakon kojim sanjane stvari, oslikane u naim umovima, konano postaju naim, vlastitim. 1. Postojala je tendencija i, kako se moe dokazati, znanstvena nunost u traenju objanjenja svakodnevnih injenica generaliziranjem onih drugih, manje estih, formi izuzetaka. Prema tomu, erupcija vulkana manifestira vruinu koja kontinuirano djeluje u unutranjosti Zemlje i kojoj ona uvelike duguje za veinu svoje konfiguracije. 2. Tako munje otkrivaju tajanstvenu mo koja je neprestano zauzeta stvaranjem promjena u neorganskom svijetu, i kao to su mrtvi jezici, koji se danas rijetko uju, jednom vladali meu nacijama, tako i gigantski zub u Sibiru ili fosil u dubini mora ne nosi samo zapis o evoluciji prolih era, ve nam svojim postojanjem objanjava podrijetlo brda i dolina koje danas naseljavamo. 3. Na taj je nain generaliziranje injenica koje su rijetke, udne ili ine izuzetke, bilo magnetska igla koja je vodila svim otkriima induktivne znanosti. 4. Ta je metoda utemeljena na razumu i iskustvu, ime je unitila praznovjerje, presedane i konvencionalnosti. 5. Ve je prolo vie od dvjesto godina otkako je Lord Bacon preporuio svoju metodu prouavanja, kojoj civilizirane nacije duguju vei dio svog prosperiteta i vrjedniji dio svog znanja: ienje uma od uskih predrasuda i opisivanje teorija uspjenijih od grupne ironije; skreui panju ljudi s neba na Zemlju, uspjenije je iznenadio eksperimentima od prisilnih demonstracija sveg neznanja; pouavajui snane inventivne vjetine, bio je razumljiviji u prikazivanju korisnih otkria, danih svima, od govora i objava o uroenim zakonima naeg uma. 6. Baconova metoda uhvatila je duh i cilj velikih filozofa Grke i provela ih je u djelo pomou novih sredstava promatranja: ponudivi novu eru, postupno je otkrivala udesno polje

53

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15. 16.

17.

znanja u beskrajnom prostoru astronomije, u mikroskopskom jaju embriologije i mranom dobu geologije; razotkrila je pulsirajui red, kojeg Aristotelova logika nikada ne bi mogla razotkriti, analizirala je formalno nepoznate elemente u kombinaciji materije, koje nikakva skolastika dijalektika ne bi mogla silom odvojiti. Ona je produila ivot; umanjila bol; iskorijenila je bolesti; poveala je plodnost tla: dala novu sigurnost mornarima; premostila velike rijeke mostovima, nepoznatim naim oevima; vodila munje od neba do Zemlje; osvijetlila no velianstvenou dana; proirila domet ljudskog gledanja; umnoila mo ljudskih miia; ubrzala kretanje; ponitila udaljenosti; olakala meusobne kontakte, korespondenciju, omoguila urede ugodne atmosfere; kompletnu distribuciju poslovanja; omoguila je odlazak u dubine mora, letenje zrakom i siguran prodor u dubine Zemlje. To je, dakle, istinska priroda i doseg indukcije. to je ovjek ostvarivao vei uspjeh u induktivnoj znanosti, to je vie smjer njezinog uenja i primjera naglaavao nunost paljivog, strpljivog, preciznog promatranja, sa svim instrumentima i resursima u naem usmjeravanju na pojedine injenice prije nego to se upustimo u avanturu deklariranja opih zakona. Za objanjenje ponaanja iskre izvuene iz elektrinog stroja pod svekolikom raznolikou okolnosti, ne bismo li tako ojaali Franklina u adresiranju forme svjetlosnog okvira, moramo propitivati nejasnoe u vezi s prirodom gromova. Takoer se, tonou Galilea, moramo osigurati glede naina kojim padaju tijela. S Newtonom se moemo usuditi pitati o sili koja vrsto dri uza Zemlju. Ukratko, vrijednou koju smo dodijelili istini, svojom nadom u stalni i univerzalni progres, ne smijemo dopustiti zanemarivanje ili iskrivljavanje neeljenih injenica i moramo podii superstrukturu znanosti nad irokom i nepromjenjivom bazom pune panje, usmjerene i na najusamljenije jednako kao i na najee fenomene. Trajno rastua kolina materijala moe se prikupljati promatranjima, no akumulirane injenice imaju vrlo razliite vrijednosti za objaanjavanje prirode, a budui da najvie cijenimo one korisne kvalitete ljudi koji se najrjee pojavljuju, tako i prirodna filozofija razvrstava injenice i pridaje najveu vanost onoj uoljivoj klasi koja ne moe biti odgovorna za obina i svakodnevna promatranja ivota. Ako tada nailazimo na odreene ljude koji, izgleda, posjeduju neobinu mo, to emo zakljuiti? Prvo, moemo rei da to nije istina - to je jednostavno priznanje naeg nedostatka informacija jer bi svaki poteni istraiva priznao postojanje stalnog dogaanja mnogih udnih, i stoga neshvatljivih fenomena. Oni koji su, meutim, upoznati s kreativnom moi misli nee je vie smatrati neshvatljivom. Drugo, moemo rei da su one rezultat natprirodne interferencije, no znanstveno razumijevanje prirodnih zakona uvjerit e nas da ne postoji nita natprirodno. Svaki je fenomen rezultat tono definiranog uzroka, a uzrok je nepromjenjivi zakon ili princip, koji djeluje s nepromjenjivom preciznou, neovisno o tomu djeluje li svjesno ili nesvjesno. Tree, moemo rei da smo na "zabranjenom terenu" i da postoje neke stvari koje ne bismo smjeli znati. Taj je prigovor koriten protiv svakog napretka ljudskog znanja. Svaki pojedinac koji je promicao novu ideju, bilo Kulumbo, Darwin, Galileo, Fulton ili Emerson, bio je ismijavan ili proganjan: stoga, taj prigovor ne bi trebalo ozbiljno razmatrati; trebali bismo, suprotno takvom pristupu, paljivo razmotriti svaku injenicu na koju smo upozoreni: takvim emo pristupom spremno razjasniti zakon na kojemu se temelji. Uvidjet e se kako e kreativna mo objasniti svako mogue stanje ili iskustvo, bilo fiziko, mentalno ili duhovno. Misao e dovesti do stanja koje korespondira s prevladavajuim mentalnim stajalitem. Stoga, ako se bojimo katastrofe, zato to je strah mona forma misli, katastrofa e sigurno biti rezultat naeg miljenja. Upravo je to forma misli koja e esto pomesti rezultat mnogih godina tekog rada i napora. Promiljanjem neke forme materijalnog bogatstva, moemo ga i osigurati. Koncentriranjem misli, stvorit e se uvjeti i pokrenuti pravi napori koji e rezultirati svim nunim okolnostima za realiziranje naih elja: no esto utvrdimo kako eljene stvari osigurane mislima nemaju oekivani uinak. Drugim rijeima, zadovoljstvo je samo privemeno, ili ak suprotno od onog to smo oekivali. 54

18. to je, onda, pravilna metoda procedure? to moramo misliti kako bismo si osigurali ono to zaista elimo? to vi i ja elimo, to svi ele, emu svatko tei su srea i harmonija. Ako moemo istinski biti sretni, imat emo sve to svijet moe dati. Ako smo sretni, moemo i druge uiniti sretnima. 19. No ne moemo biti sretni ukoliko nemamo zdravlje, snagu, ugodne prijatelje, prijateljsku okolinu i dovoljno prihoda ne samo da zbrinemo svoje potrebe nego da pruimo takav komfor i luksuz i svima kojima pripadamo. 20. Stari ortodoksni nain miljenja bila je "poniznost", zadovoljavanje s dijelom, ma kakav on bio; moderna ideja je znanje da nam pripada najboje od svega, da smo "jedno s Ocem" te da je "Otac" Univerzalni um, Kreator, Izvorna supstancije iz koje potjeu sve stvari. 21. Priznajui danas kako je sve to istina u teoriji, te kako se to pouavalo ve dvije tisue godina i kako to predstavlja bit svakog sustava filozofije ili religije, kako emo to praktiki primijeniti u svojim ivotima? Kako dobiti stvarne, opipljive rezultate, ovdje i sada? 22. Najprije moramo prakticirati svoje znanje. Nita se ne moe postii bilo kojim drugim nainom. Atletiar moe itati knjige i lekcije o fizikom treningu cijelog svog ivota, no ukoliko ne pone koristiti snagu stvarnim radom, nikada nee primiti bilo kakvu snagu: vjerojatno e dobiti upravo onoliko koliko daje, no prvo je mora dati. Jednako je tako sa svima nama: dobit emo tono ono(liko) koliko dajemo, no morat emo prvo dati. To e nam se onda vratiti viestruko: davanje je jednostavno mentalni proces, misli su uzrok, a stanja (uvjeti) su uinci (posljedice). Stoga, davanjem misli hrabrosti, inspiracije, zdravlja ili pomoi bilo koje vrste, pokreemo uzroke koji e nam donijeti svoje uinke. 23. Misao je duhovna aktivnost, i stoga je kreativna. No ne grijeite: misao nee nita kreirati ukoliko nije svjesno, sustavno i konstruktivno usmjerena, i tu lei razlika izmeu jalovog miljenja, koje je jednostavno rasipanje napora, i konstuktivnog miljenja, to ujedno znai i rasipanje praktiki neogranienih postignua. 24. Utvrdili smo da nam sve to dobijemo dolazi pomou zakona privlaenja. Sretna misao ne moe egzistirati u nesretnoj svijesti: stoga se svijest mora promijeniti, i kako se mijenja svijest, svi uvjeti potrebni za postizanje promijenjene svijesti moraju se postupno mijenjati kako bi se zadovoljili zahtjevi nove situacije. 25. U kreiranju mentalne slike ili nekog ideala, projiciramo misao u Univerzalnu supstanciju iz koje se kreiraju sve stvari. Ta je Univerzalna supstancija Sveprisutna, Svemona i Sveznajua. Moramo li informirati Sveznajue kao pravi kanal za koritenje pri materijaliziranju svog zahtjeva? Moe li konano savjetovati Beskonano? To je uzrok neuspjeha - svakog neuspjeha. Shvaajui sveprisutnost Univerzalne supstancije, ne uspijevamo vrednovati injenicu da je ta supstancija ne samo sveprisutna ve i svemogua i sveznajua, pa e, posljedino tomu, pokrenuti uzroke o kojima ba nita ne znamo. 26. Najbolje moemo konzervirati svoje interese prepoznavanjem Beskonane moi i beskonane mudrosti Univerzalnog uma, te na taj nain postati kanalom kojim e Beskonano provesti realizaciju naih elja. To znai da shvaanje (toga) donosi realizaciju (manifestiranje). Stoga, za vjebu ovog tjedna koristite princip. Prepoznajte injenicu da ste dio cjeline, a dio mora biti iste vrste i kvalitete kao i cjelina; jedina je razlika u stupnju (skali). 27. Kada ova mona injenica pone proimati vau svijest, kada stvarno ponete shvaati kako ste vi, ne vae tijelo, ve ego, "JA", duh koji misli, integralni dio vee cjeline, iste supstancije, kvalitete i vrste, jer Kreator ne bi mogao kreirati nita razliito od Sebe, onda ete moi rei: "Otac i ja jedno smo" i poet ete razumijevati ljepotu, grandioznost transcendentalnih prilika koje su vam stavljene na raspolaganje.

Poveaj u meni onu mudrost koja otkriva moj istinski interes, ojaaj moju odlunost za izvoenje onog to mudrost diktira. - Franklin

55

Pitanja i odgovori trinaestog tjedna

121. Kojom metodom prirodni filozofi dobivaju i primjenjuju znanje? Promatranjem pojedinanih injenica, paljivo, strpljivo, tono, sa svim instrumentima i resursima koje imaju na raspolaganju, prije nego se usude na deklariranje opih zakona. 122. Kako moemo biti sigurni u korektnost ove metode? Ne doputajui djelovanja prisile predrasuda kako bismo zanemarili ili iskrivili injenice. 123. Koja se klasa injenica ocjenjuje najviom? Ona koja se ne moe smatrati odgovornom za obina dnevna promatranja ivota. 124. Na emu je utemeljen taj princip? Na razumu i iskustvu. 125. to ga unitava? Praznovjerje, presedani i konvencionalnost. 126. Kako su ti zakoni bili otkriveni? Generaliziranjem injenica koje su neobine, rijetke, udne i formiraju izuzetke. 127. Kako moemo biti odgovorni za udne, i time neobjanjive fenomene, koji se konstantno dogaaju? Kreativnom moi misli. 128. Zato je to tako? Kada nauimo injenicu po kojoj moemo biti sigurni da je sve oko nas rezultat odreenog konanog uzroka i da e taj uzrok djelovati s nepromjenjivom preciznou. 129. to je rezultat tog znanja? Ono e objasniti uzrok svakom moguem stanju, bilo fizikom, mentalnom ili duhovnom. 130. Kako ouvati na najbolji interes? Prepoznavanjem injenice da znanje kreativne prirode misli omoguava pristup Beskonanoj moi.

56

etrnaesti tjedan

Kreativna mo - mo kreiranja
PISMO O PRIJENOSU

Utvrdili ste dosadanjim prouavanjem da je misao duhovna aktivnost te je stoga obdarena kreativnom moi. To ne znai da je samo neka misao kreativna, ve da su sve misli kreativne. Taj se isti princip moe aktivirati na negativan nain procesom negiranja ili odbacivanja. Svijest i podsvijest samo su dvije faze akcije povezane sa samo jednim umom. Odnos podsvijesti i svijesti potpuno je analogan onom koji postoji izmeu vremenske vjetrenjae i atmosfere. Kao to najmanji pritisak atmosfere pokree akciju vjetrenjae, tako i najmanja misao koju zadrava svjesni um stvara unutar podsvjesnog uma akciju u tonoj proporciji s dubinom osjeaja koja karakterizira misao i intenzitetom kojim misao udovoljava eljama. Iz toga slijedi da negiranje nezadovoljavajuih uvjeta ili stanja znai povlaenje kreativne moi misli iz tih uvjeta, odnosno stanja. Odsijecate ih u korijenu. Iscrpljujete njihovu vitalnost. Upamtite da zakon rasta nuno vlada svakom manifestacijom u objektu, pa negiranje nezadovoljavajuih uvjeta ili stanja nee dovesti do trenutne promjene. Biljka ostaje vidljivom i neko vrijeme nakon to joj je odrezano korijenje, no postupno e uvenuti i vjerojatno nestati. Tako e i povlaenje misli iz kontempliranja o nezadovoljavajuim uvjetima postupno, ali sigurno unititi te uvjete, odnosno stanja. Vidjet ete kako je to potpuno suprotan smjer od onoga ijem bismo usvajanju prirodno inklinirali. Stoga e imati i tono suprotan uinak od onoga koji obino osigurava. Veina ljudi namjerno se koncentrira na nezadovoljavajue uvjete ili stanja, dajui time uvjetima ili stanjima onu koliinu energije i vitalnosti koja im je nuna za osiguravanje silovitog rasta. 1. Univerzalna energija, koja je izvor sveg kretanja, svjetla, topline i boje, ne participira u ogranienjima mnogih uinaka kojima je uzrok, no ona im je svima nadreena svojom moi. Ta je Univerzalna supstancija izvor sve Moi, Mudrosti i Inteligencije. 2. Prepoznavanjem te Inteligencije upoznajemo se s kvalitetom znanja Uma i kroz to se pomiemo Univerzalnom supstancijom i dovodimo je u harmonijski odnos sa svojim djelovanjem. 3. To je neto to ni najkolovaniji uitelj materijalistike znanosti nije pokuavao - polje istraivanja na koje se jo nije lansirao. Ustvari, od nekoliko materijalistikih kola tek je jedna ponekad uhvatila prve zrake tog svjetla. Izgleda da im jo uvijek nije svanulo da je mudrost jednako tako prisutna svugdje gdje su sila i supstancija. 4. Neki e rei: Ako su ti principi istiniti, zato ih ne demonstriramo? Ako je fundamentalni princip oito korektan, zato ne dobivamo prave rezultate? Dobivamo. Dobivamo rezultate tono u skladu sa svojim razumijevanjem zakona i svojom spososobnou njegovog pravilnog primjenjivanja. Nismo osigurali rezultate iz zakona koji vladaju elektricitetom sve dok netko nije formulirao zakon i pokazao kako ga primjenjivati. 5. To nas stavlja u potpuno novi odnos sa svojom okolinom, otvarajui mogunosti koje do sada nisu bile niti sanjane, i to ureenim nizom zakona koji je prirodno ukljuen u naa mentalna stajalita. 6. Um je kreativan, a princip na kojem je taj zakon utemeljen razborit je, legitiman i inherentan prirodi stvari: no ta kreativna mo ne izvire u pojedincu, ve u Univerzalnom, koje je izvor i rezervoar sve energije i supstancije. Pojedinac je sredstvo kojim Univerzalno stvara razliite kombinacije koje rezultiraju formiranjem fenomena. 7. Znamo da je znanost rastavila materiju u ogroman broj molekula; te su molekule rastavljene u atome, a atomi u elektrone. Otkrie elektrona u visoko vakuumskoj staklenoj cijevi, koja sadri utaljene krajeve tvrdog metala, navodi na zakljuak da ti elektroni popunjavaju sav 57

8.

9.

10.

11.

12.

13. 14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

prostor, da egzistiraju svugdje, odnosno da su omniprezentni. Popunjavaju sva materijalna tijela i okupiraju upljine koje nazivamo praznim prostorom. To je, dakle, univerzalna supstancija iz koje se razvijaju sve stvari. Elektroni bi zauvijek ostali elektroni kad ne bi bili usmjeravani na asembliranje u atome i molekule: usmjeriva je Um. Broj elektrona koji krue oko centra sile konstituira atom; atomi ujedinjuju apsolutno matemetiki regularne omjere i formiraju molekule; a ove se meusobno ujedinjuju kako bi formirale mnoge spojeve koji, ujedinjeni, grade svemir. Najlaki poznati atom je vodikov, i on je 1.700 puta tei od elektrona. Atom ive je 300.000 puta tei od elektrona. Elektroni su isti negativni elektricitet i zato to imaju istu potencijalnu brzinu kao i sva ostala kozmika energija - kao to je toplina, svjetlo, elektricitet 8 i misao - 3x10 metara u sekundi, nije potrebno razmatranje vremena ili prostora. Interesantan je nain na koji je utvrena brzina svjetlosti. Brzinu svjetlosti dobio je danski astronom Rmer 1676. godine promatranjem pomrine Jupiterovih mjeseca. Kada je Zemlja najblia Jupiteru, pomrina se pojavljuje oko osam i pol minuta ranije nego to se izraunavalo, a kada je Zemlja najudaljenija od Jupitera, u tom sluaju pomrina kasni osam i pol minuta. Rmer je zakljuio da je vjerojatni razlog to je svjetlosti potrebno 17 minuta za prolaz dijametra Zemlje, to je dalo razliku prema uzimanju udaljenosti Zemlje do Jupitera. Taj je izraun verificiran i dokazano je da svjetlost 8 putuje oko 3x10 m/sekundi. Elektroni se pojavljuju u tijelu, stanicama i posjeduju um i inteligenciju dovoljnu za izvoenje svoje funkcije u ljudskoj fizikoj anatomiji. Svaki dio tijela sastavljen je od stanica, od kojih neke funkcioniraju neovisno, a druge u zajednicama. Neke su zauzete izgradnjom tkiva, druge su angairane u formiranju razliitih izluevina potrebnih tijelu. Neke djeluju kao nositelji materijala; druge su krirurzi koji popravljaju tetu, ili su istai koji odnose otpad, ili su uvijek spremne odbaciti uljeze ili druge neeljene upade obitelji mikroba. Sve se te stanice kreu zbog zajednike svrhe i svaka je ne samo ivi organizam nego je i dovoljno inteligentna, to joj omoguuje obavljanje njezinih nunih funkcija. Svaka je obdarena i s dovoljno inteligencije da konzervira energiju i obnavlja svoj vlastiti ivot. Mora stoga osigurati dovoljno hrane, a utvreno je i da odabire svoju hranu. Svaka se stanica raa, reproducira, umire i onda je apsorbirana. Odravanje zdravlja i samog ivota ovisi o konstantnoj regeneraciji tih stanica. Oito je, stoga, postojanje uma u svakom atomu tijela: taj um je negativan um, a mo pojedinca da misli ini ga pozitivnim, pa tako moe kontrolirati taj negativni um. To je znanstveno objanjenje metafizikog lijeenja i omoguit e svakom shvaanje principa na kojem ti jedinstveni fenomeni poivaju. Taj negativni um, koji je sadran u svakoj stanici tijela, nazvan je podsvjesnim umom, jer djeluje bez naeg svjesnog znanja. Utvreno je da se taj podsvjesni um odaziva na volju svjesnog uma. Sve stvari imaju svoje podrijetlo u umu, a pojavnosti su rezultat misli. Stoga uoavamo da stvari same po sebi nemaju nikakvo podrijetlo, kontinuitet ili realitet. Zato to su stvorene milju, milju se mogu i potpuno otkloniti. U mentalnom, kao i u prirodnoj znanosti, izvode se eksperimenti, a svako nas otkrie podie stubu vie prema svom moguem cilju. Otkrivamo da je svaki ovjek refleksija misli koje je zadravao tijekom svog ivota. To je zapeaeno na njegovom licu, njegovoj formi, karakteru i njegovoj okolini. Iza svakog uinka postoji uzrok, i ako slijedima trag do samog poetka, pronai emo Kreativni princip iz kojeg smo izrasli. Dokazi za to danas su tako potpuni da je to prihvaeno kao opa istina. Objektivni svijet kontrolira neka nevidljiva, i stoga neobjanjiva mo. To je razlog zato smo tu mo do danas personalizirali i nazvali je Bogom. Danas smo, meutim, nauili gledati na tu mo kao na proimajuu esenciju ili Princip svega to postoji - Beskonani ili Univerzalni um. Univerzalni um, time to je beskonaan i svemoan, ima neograniene resurse pod svojom kontrolom, a kada se sjetimo da je i sveprisutan, ne moemo izbjei zakljuku da i mi sami moramo biti ekspresija ili manifestacija tog Uma.

58

21. Prepoznavanje i razumijevanje resursa podsvjesnog uma indicirat e da je jedina razlika izmeu podsvjesnog i Univerzalnog uma samo jedan stupanj skale. Razlikuju se samo koliko i kap vode od oceana. Oni su iste vrste i kvalitete, razlika je samo u skali. 22. Hoete li - moete li - procijeniti vrijednost te svekoliko vane injenice? Shvaate li da Vas prepoznavanje te silne injenice stavlja u kontakt s Omnipotencijom? Time to je podsvjesni um poveznica izmeu Univerzalnog uma i svjesnog uma, zar nije oigledno da svjesni um moe svjesno sugerirati misli, ije e djelovanje pokrenuti podsvjesni um, a budui da je podsvijest jedno s Univerzalnim, zar onda nije oito da nema postavljenih granica njezinim aktivnostima? 23. Znanstveno razumijevanja tog principa objasnit e predivne rezultate koji su osigurani mou molitve. Rezultati koji se osiguravaju na taj nain nisu ostvareni bilo kojom distribucijom ili darom providnosti, ve su rezultat djelovanja savreno prirodnog zakona. Stoga u svezi s tim nema nita religioznog ni misterioznog. 24. Pa ipak, postoje mnogi koji nisu spremni upustiti se u ispravnu discplinu korektnog miljenja, ak i ako je oito da pogreno miljenje donosi neuspjehe. 25. Misao je jedini realitet: stanja su samo vanjske manifestacije. Kako se mijenja misao, sva vanjska ili materijalna stanja moraju se promijeniti kako bi bili u harmoniji sa svojim kreatorom, tj. milju. 26. No misao mora biti jasno oblikovana, stabilna, fiksirana, definitivna, nepromjenjiva: ne smijete zakoraiti niti jedan korak naprijed ili natrag, niti smijete potroiti dvadeset ili trideset godina svog ivota gradei negativna stanja kao rezultat negativnih misli, a onda oekivati da e sve nestati kao rezultat petnaest ili dvadeset minuta ispravnog miljenja. 27. Ako se upustite u potrebnu disciplinu za provedbu radikalnih promjena u svom ivotu, morate to uiniti svojevoljno, nakon to paljivo promislite i u potpunosti razmotrite problem: tek onda morate onemoguiti bilo kakvu interferenciju sa svojom odlukom. 28. Ova disciplina, ta promjena miljenja, to mentalno stajalite, nee Vam donijeti samo materijalne stvari koje su nune za Vae najvie i najbolje blagostanje ve e Vam donijeti zdravlje i openito harmonina stanja. 29. Ako elite harmonina stanja u svom ivotu, morate razviti harmonina mentalna stajalita. 30. Va e vanjski svijet biti refleksija vaeg unutarnjeg svijeta. 31. Za vjebu ovog tjedna, koncentrirajte se na harmoniju, a kada kaem koncentrirajte se, mislim sve to ta rije implicira - koncentrirajte se duboko, tako ozbiljno da neete biti svjesni nieg osim harmonije. Upamtite, uimo djelovanjem. Samo itanje lekcija nee Vas odvesti nikuda. Vrijednost je u praktinoj primjeni.

Nauite drati vrata zatvorenim; drite izvan uma i izvan svog svijeta svaki element koji tei pristupiti Vam bez korisnog kraja na vidiku. - George Matthew Adams

59

Pitanja i odgovori etrnaestog tjedna

131. to je izvor svekolike mudrosti, moi i inteligencije? Univerzalni um. 132. Odakle dolazi sve kretanje, svjetlost, sva toplina i boja? Iz Univerzalne energije, koja je jedna manifestacije Univerzalnog uma. 133. Gdje izvire kreativna mo misli? U Univerzalnom umu. 134. to je misao? Um u kretanju. 135. Kako se razlikuje Univerzalno u formi? Individua je sredstvo kojim Univerzalno stvara razliite kombinacije, a koje rezultiraju formiranjem fenomena. 136. Kako se to postie? Mo individue da misli njezina je sposobnost djelovanja na Univerzalno i njegovo manifestiranje. 137. to je prva forma koju zauzima Univerzalno, prema dosadanjem saznanju? Elektroni, koji ispunjavaju cijeli prostor. 138. Gdje je izvor svih stvari? U umu. 139. to je rezultat promjene misli? Promjena u uvjetima. 140. to je rezultat harmoninog mentalnog stajalita? Harmonini uvjeti u ivotu.

Misao, nematerijalna kakva moe biti, matrica je koja oblikuje teme ivota. Um je bio aktivan u svim poljima tijekom tog plodnog stoljea, no u znanosti moramo traiti misli koje su oblikovale sve formirane ideje. - Odabrani

60

Petnaesti tjedan

Zakon po kojem ivimo

PISMO O PRIJENOSU

Dragi prijatelju! Eksperimenti s parazitima koje nalazimo na biljkama pokazuju da ak i najnie razine ivota mogu iskoristiti prednosti prirodnog zakona, rijei su znanstvenika Jaquesa Loeba, dra. med. i lana Rockefeller Instituta, koji je izveo taj eksperiment. Potom kae: "Za materijal podloge odabrao sam ruine grmove posaene u teglama, koje su donesene u sobu i stavljene ispred zatvorenog prozora. Budui da je biljkama dozvoljeno isuivanje, afisi (paraziti), ranije bez krila, pretvorili su se u krilate insekte. Nakon metamorfoze, ivotinje su napustile biljke, odletjele prema prozoru i onda puzale po staklu." Oito je da su mali insekti utvrdili da su biljke na kojima su ivjeli bile mrtve te da zbog toga nisu mogli iz tog izvora osigurati nita za hranu i pie . Jedini nain kojim su se mogli spasiti od smrti glau bio je da im izrastu privremena krila i da odlete, to su i uinili. Takvi eksperimenti pokazuju da je sveznanje, kao i svemo, sveprisutno, te da ga i najmanja iva bia mogu iskoristiti u sluaju opasnosti. Petnaesti tjedan e vam rei neto vie o zakonima po kojima ivimo. Objasnit e kako ti zakoni funkcioniraju u nau korist, kako sva stanja i iskustva koja nam dolaze idu nama u korist, kako dobivamo snagu u proporciji s potroenim naporima i da se naa srea najbolje postie svjesnom suradnjom s prirodom. 1. Zakoni po kojima ivimo dizajnirani su iskljuivo u nau korist. Ti su zakoni nepromjenjivi i ne moemo izbjei njihovom djelovanju. 2. Sve velike vanjske sile djeluju u uzvienoj tiini: u naoj je moi harmonizirati se s njima i tako ivjeti ivotom usporednog mira i sree. 3. Potekoe, neharmoninost i prepreke pokazuju kako ili odbijamo odbaciti iz sebe ono to vie ne trebamo ili odbijamo prihvatiti ono to zahtijevamo. 4. Rast se postie kroz razmjenu starog za novo, dobrog boljim: to je uvjetovana ili reciprona akcija, za svakog od nas je potpuna misaona potreba, a primanje te potpunosti omoguava nam se samo ako dajemo. 5. Ne moemo dobiti ono to nam nedostaje ukoliko uporno zadravamo ono to imamo. Sposobni smo svjesno kontrolirati svoja stanja ili uvjete kada osjetimo svrhu onog to privlaimo, a sposobni smo i izvui iz svakog iskustva samo ono to nam je potrebno za daljnji rast. 6. Sposobnost prisvajanja onog to trebamo za svoj rast neprestano se poveava kako doseemo vie razine i ire vizije, a to je naa sposobnost saznanja onog to trebamo vea, to je sigurnije da moramo percipirati njezinu prisutnost, privlaiti je i apsorbirati. Nita nas ne moe dopasti osim onog nunog za na rast. 7. Sva stanja, uvjeti i iskustva koja nam dolaze ine to samo za nau korist. Potekoe i prepreke neprestano e dolaziti sve dok ne prihvatimo njihovu mudrost i iz njih ne skupimo sve bitno za daljnji rast. 8. Da anjemo ono to smo posijali matematiki je tono. Dobivamo trajnu snagu upravo do koliine potrebne za poveane napore kako bismo prevladali potekoe. 9. Nepromjenjivi zahtjevi potreba rasta koje pokazujemo u najveem su stupnju privlaenja onog to je savreno usklaeno s nama. Nau najveu sreu najbolje emo postii pomou razumijevanja prirodnih zakona i svjesnog kooperiranja s njima. 10. Misao je kreativna i princip na kojem se temelji ovaj zakon jasan je i inherentan svim stvarima, no za posjedovanje vitalnosti, misao mora sadravati ljubav. 61

11. Ljubav daruje vitalnost misli, i time omoguava njezin rast. Zakon privlaenja ili zakon ljubavi - jer oni su jedno te isto donijet e joj potreban materijal za njezin rast i zrelost. 12. Prva forma na koju e naii misao je jezik, odnosno rijei. To odreuje vanost rijei: one su prva manifestacija misli nositelj misli. One zahvaaju eter i njegovim pokretanjem reproduciraju misao drugima u formi zvuka. 13. Misao moe voditi akciji bilo koje vrste, no neovisno o akciji, radi se jednostavno o pokuaju misli za izraavanjem u vidljivoj formi. Oito je, stoga, ukoliko elimo privlana stanja, tj. uvjete, da si to moemo priutiti samo zadravanjem poeljnih misli. 14. To vodi do neizbjenog zakljuka po kojem, ako elimo izraziti obilje u svom ivotu, ne smijemo si dopustiti misliti samo na obilje: naime, budui da su rijei samo forma koju misli mogu uzeti, moramo posebno paljivo koristiti iskljuivo samo konstruktivan i harmonian jezik: on e se, nakon konane kristalizacije u objektivne forme, pokazati kao naa korist. 15. Ne moemo pobjei od slika koje stalno fotografiramo umom, a ta fotografija pogrenih koncepcija upravo je ono to radimo koritenjem rijei: naime, pri koritenju bilo koje forme jezika ne smijemo koristiti rijei koje se ne identificiraju s naim blagostanjem. Kako misao postaje jasnijom i zauzima vie razine, manifestiramo sve vie ivota. To se postie veom lakoom ako koristimo utjelovljenje rijei koje su jasno definirane i osloboene od pridruenih im koncepcija s nie razine misli. 16. Upravo rijeima moramo izraziti nae misli, a ako moramo koristiti vie forme istine, moemo koristiti samo materijal koji je paljivo i inteligentno selektiran, imajui u vidu navedenu svrhu. 17. Ta predivna mo misli odjevenih u formu rijei ono je to razlikuje ovjeka od ostatka ivotinjskog carstva: koritenjem pisane rijei, omoguio si je povratno gledanje na tijek stoljea i vienje scena koje se ponavljaju, a koje je primio u svoje dananje naslijee. 18. ovjeku je omoguena zajednica s najveim piscima i misliocima svih vremena, a svekoliki zapis kojeg danas posjedujemo stoga je izraz Univerzalne misli tijekom njezine tenje za uzimanjem forme uma ovjeka. 19. Znamo da je cilj Univerzalne misli kreiranje forme, kao i da se misao pojedinca takoer trajno pokuava izraziti u nekoj formi: rije je forma misli, a reenica je kombinacija formi misli. Stoga, ako elite da vai ideali budu lijepi i snani, morate nastojati da rijei iz kojih e se taj hram vjerojatno kreirati budu tone i paljivo sloene u reenice, jer tonost u stvaranju rijei i reenica najvia je forma arhitekture civilizacije i put prema uspjehu. 20. Rijei su misli, i stoga su nevidljiva i nepobjediva mo koja e se, u konanici, konkretizirati u formi danih rijei. 21. Rijei mogu postati mentalne palae koje e ivjeti vjeno ili mogu postati eiri koje e odnijeti prvi povjetarac. One mogu biti zadovoljstvo oku, kao i uhu; mogu sadravati sve znanje; u njima emo nai povijest prolosti, kao i nadu u budunost; one su ive poruke iz kojih se raa svaka ljudska i nadljudska aktivnost. 22. Ljepota rijei sastoji se u ljepoti misli; mo rijei sastoji se od moi misli; a mo misli sastoji se od njezine vitalnosti. Kako identificiramo vitalnu misao? to su razlikovne karakteristike? Mora imati naelo. Kako emo identificirati naelo? 23. Postoji naelo matematike, no ne i grjeke; postoji naelo zdravlja, no ne i bolesti; postoji naelo istine, no ne i lai; postoji naelo svjetla, no ne i tame; a postoji i naelo obilja, no ne i siromatva. 24. Kako emo znati da je to istina? Korektnom primjenom naela matematike, bit emo sigurni u svoje rezultate. Gdje je zdravlje, tamo nema bolesti. Ako znamo istinu, ne moe nas zavesti ili prevariti grjeka. Ako u nutrinu pustimo svjetlo, onda tamo ne moe biti tama. A gdje postoji obilje, ne moe postojati siromatvo. 25. To su injenice oigledne same po sebi, no najvanija je istina da je istina koja sadri naelo vitalna: stoga sadri ivot i, posljedino tomu, ukorjenjuje se i sigurno izmjeta negativne misli koje, po svojoj prirodi, ne sadre vitalnost, a to je ono to se oito previa. 26. No to je injenica koja e nam omoguiti unitavanje svake vrste nesklada, nedostatka i ogranienja.

62

27. Ne moe biti dvojbe da e onaj tko je "dovoljno mudar da razumije" spremno prepoznati da mu kreativna mo misli stavlja u ruke nepobjedivo oruje, inei ga time gospodarom sudbine. 28. U fizikom svijetu postoji zakon kompenzacije (konzerviranja energije - op. prev.), koji kae da "pojava nekog iznosa energije bilo gdje znai nestanak istog iznosa negdje drugdje", pa je stoga oito da moemo dobiti samo onoliko koliko dajemo. Ako se obvezujemo na odreenu akciju, moramo biti pripravni preuzeti odgovornost za razvoj te akcije. Podsvijest ne moe logiki misliti. Ona prihvaa nau rije: molili smo je neto i sada to moramo primiti; napravili smo svoj krevet i sada moramo u njega lei; kocka je baena i niti e dovriti uzorak koji smo napravili. 29. Zbog tog razloga uvid se mora realizirati tako da misao koju zadravamo ne sadri nikakvo mentalno, moralno ili fiziko sjeme koje ne bismo eljeli vidjeti konkretiziranim u svom svijetu. 30. Uvid je sposobnost uma, to nam omoguava ispitivanje injenica i uvjeta velikog dometa, neka je vrsta ljudskog teleskopa: on nam omoguava razumijevanje tekoa, kao i mogunosti bilo kakvog pothvata. 31. Uvid nam omoguava pripremiti se za prepreke s kojima emo se sresti: zato ih moemo prevladati prije nego dobiju bilo kakvu priliku za stvaranje potekoa. 32. Uvid nam omoguava planiranje koristi i usmjeravanje svojih misli i panje u pravom smjeru, umjesto u smjerove koji ne mogu dati nikakvu dobit. 33. Uvid je, stoga, apsolutno bitan za razvoj bilo kakvog postignua, a s njim moemo ui, istraiti i dominirati bilo kojim mentalnim podrujem. 34. Uvid je proizvod unutarnjeg svijeta i razvija se u tiini - koncentracijom. 35. Za vjebu ovog tjedna, koncentrirajte se na uvid. Zauzmite svoju uobiajenu poziciju i fokusirajte misli na injenicu da znanje kreativne moi misli ne znai posjedovanje umjetnosti miljenja. Neka nam misao bude koncentrirana na injenicu da se znanje ne primjenjuje samo. Naim akcijama ne vlada znanje, ve obiaji, presedani i navika. Jedini nain na koji se moemo dovesti u situaciju primjene znanja je odluan svjestan napor. Prizovite u um injenicu da nekoriteno znanje odlazi iz uma i da je vrijednost informacije u primjeni naela. Nastavljajte tim putem sve dok ne dobijete dovoljno uvida za oblikovanje konanog programa primjene tog principa na svoje probleme.

Misli istinito i neka tvoja misao hrani svjetsku glad; govori istinu i neka svaka tvoja rije budu plodno sjeme; ivi istinu i tvoj ivot neka bude veliki i uzvieni kredo. - Horatio Bonar

63

Pitanja i odgovori petnaestog tjedna 141. to odreuje stupanj ostvarene harmonije? Naa sposobnost lociranja onog to trebamo za svoj rast iz vlastitog iskustva. 142. to indiciraju tekoe i prepreke? One su nune za rast nae mudrosti i duhovnosti. 143. Kako se mogu izbjei takve potekoe? Svjesnim razumijevanjem i kooperacijom s prirodnim zakonima. 144. Koje je naelo po kojem se misao sama manifestira u formu? Zakon privlaenja (atrakcije). 145. Kako se osigurava materijal potreban za rast, razvoj i zrelost ideje kako bi se formirala? Zakon ljubavi, koji je naelo kreacije svemira, daje vitalnost misli, a zakon privlaenja donosi potrebnu supstanciju zakonom rasta. 146. Kako se osiguravaju poeljni uvjeti? Zadravanjem samo poeljnih misli. 147. Kako se javljaju neeljena stanja? Miljenjem, diskutiranjem i vizualiziranjem stanja neimanja, ogranienja, bolesti, neharmoninosti i nesklada bilo koje vrste. Takve mentalne fotografije krivih koncepcija preuzima podsvijest, pa e ih zakon privlaenja neizbjeno kristalizirati u objektivnu formu. Ono to anjemo je ono to smo posijali - to je znanstveno tono. 148. Kako moemo prevladati svaku vrstu straha, nedostatka, ogranienja, siromatva i nesklada? Ako zamijenimo pogrjeku naelom. 149. Kako moemo prepoznati naelo? Svjesnim shvaanjem injenice da istina uvijek unitava grjeku. Ne moramo naporno izbacivati tamu: sve to je potrebno je upaliti svjetlo. Isto se naelo primjenjuje na svaku formu negativne misli. 150. Koja je vrijednost uvida? Uvid nam omoguava razumijevanje vrijednosti stvaranja primjene znanja kojeg dobivamo. Mnogi misle kako e se znanje samo automatski primijeniti, to ni u kom sluaju nije istina.

Svakom se ovjeku otvara put: ambiciozna e dua krenuti putem u visine, a neambiciozna e dua nai jadan put, dok e oni izmeu biti na zamagljenim ravnicama. Ostali e lutati. No, svakom se otvara put u visine i put silaenja, stoga svaki ovjek odluuje kojim e putem ii njegova dua.

64

esnaesti tjedan

Postizanje duhovnog shvaanja

PISMO O PRIJENOSU

Vibracijske aktivnosti planetarnog svemira pod upravljanjem su zakona periodinosti. Sve to ivi ima periode roenja, rasta, zrelosti i propadanja. Tim periodima vlada septimalni zakon. Zakon o sedam vlada danima tjedna, fazama mjeseca, harmonijom zvuka, svjetla, topline, elektriciteta, magnetizma, atomske strukture. Vlada ivotom pojedinaca i nacija i dominira aktivnostima komercijalnog svijeta. ivot je rast, a rast je promjena. Svakih sedam godina zapoinje novi ciklus. Prvih je sedam godina period ranog djetinjstva. Sljedeih sedam je period djetinjstva, predstavljajui ujedno i poetak pojedinane odgovornosti. Sljedeih sedam predstavlja period mladosti. etvrti period oznaava postignue punog rasta. Peti period je konstruktivni period, kada ljudi poinju stjecati imovinu, posjeduju imetak, kuu i obitelj. Sljedeih sedam, od 35. do 42. godine, period je reakcija i promjena, nakon ega slijedi period rekonstruiranja, prilagoavanja i oporavljanja, kako bismo bili spremni za novi ciklus od sedam godina, koji poinje s pedesetom godinom. Postoje mnogi koji misle da je smisao samo u prolasku estog perioda. Skori ulazak u sedmi period, period ponovnog ugaanja, rekonstruiranja i harmonije period je koji se esto referencira kao Milenij. Oni koji su upoznati s tim ciklusom nee biti uznemireni ako stvari izgledno pou krivo, ve mogu primijeniti prinicipe iskazane u tim lekcijama, s punom sigurnou da e vii zakon neizbjeno kontrolirati sve ostale zakone, a pomou razumijevanja i svjesnog djelovanje duhovnih zakona mogu pretvoriti svaku naizgled tekou u blagodat. 1. Bogatstvo je rezultat rada. Kapital je uinak ili posljedica, ne uzrok, sluga, a ne gospodar, sredstvo, a ne krajnji cilj. 2. Najea openito prihvaena definicija bogatstva je da se sastoji od svih korisnih i prihvaenih stvari koje posjeduju razmjensku vrijednost. Upravo je ta razmjenska vrijednost prevladavajua karakteristika bogatstva. 3. Kada promatramo malo poveanje sree koje bogatstvo stvara vlasniku, uoit emo kako istinska vrijednost nije u korisnosti, ve u razmjenskoj vrijednosti. 4. Ta razmjenska vrijednost sredstvo je osiguranja stvari stvarne vrijednosti kojima se nai ideali mogu ostvariti. 5. Bogatstvo, stoga, ne bi nikada trebalo eljeti kao neki cilj, ve jednostavno kao sredstvo postizanja ciljeva. Uspjeh je ovisan o viem idealu, a ne o samoj akumulaciji bogatstva, a onaj koji tei takvom uspjehu mora formulirati ideal kojem eli teiti. 6. S takvim idealom na umu, naini i sredstva bit e osigurani, i ne smije se napraviti grjeka zamjenjivanja sredstva ciljem. Mora postojati konana fiksirana svrha - ideal. 7. Prentice Mulfor kae: "ovjek uspjeha je ovjek opsjednut najveim duhovnim shvaanjem i svaka velika srea dolazi od nadmone i istinske duhovne moi." Na nesreu, postoje oni koji ne uspijevaju prepoznati tu mo. Zaboravljaju da je majka Andrewa Carnegieja imala pomo i podrku obitelji kada su doli u Ameriku... Da je Harrimanov otac bio siromaan inovnik s plaom od samo 2.000 dolara godinje... Da je Sir Thomas Lipton poeo sa samo 25 centi. Ti ljudi nisu imali nikakvu drugu mo o kojoj su ovisili, no ipak su uspjeli. 8. Mo kreiranja iskljuivo ovisi o duhovnoj moi. Postoje tri faze: idealiziranje, vizualiziranje i materijaliziranje. Svaki industrijski lider ekskluzivno ovisi o toj mo. U lanku Magazina za svakog, Herny M. Flanger, milijuna Standard Oila, priznaje da je tajna njegovog uspjeha u njegovoj moi sagledavanja stvari u njihovoj kompletnosti. Sljedea konverzacija s novinarom pokazuje njegovu mo idealizacije, koncentracije i vizualizacije - sve duhovne moi:

65

9. "Vidite li stvarno cijelu stvar? Mislim, jeste li bili mogli stvarno zatvoriti oi i vidjeti tranice? I vlakove koji voze? ujete li i zvuk sirene? Jeste li ili tako daleko?" "Da." "Koliko jasno?" "Vrlo jasno." 10. To je vizija zakona, vidimo "uzrok i posljedicu ili uinak", vidimo kako misao nuno prethodi i odreuje akciju. Ako smo mudri, shvatit emo silnu injenicu da nikakva proizvoljna stanja ne mogu postojati niti trenutak, a ljudsko iskustvo je rezultat ureenog i hramoninog slijeda. 11. Uspjean poslovni ovjek esto je idealist koji uvijek stremi sve viim standardima. Istanane sile misli, svojim kristaliziranjem svakodnevnim stanjima uma, ono su to konstituira ivot. 12. Misao je plastini materijal s kojim gradimo slike svoje rastue koncepcije ivota. Njihova uporaba odreuje egzistenciju. Kao i kod svih drugih stvari, naa sposobnost njezinog prepoznavanja i pravilnog koritenja nuan su uvjet postignua. 13. Preuranjeno bogatstvo samo je prethodnica ponienja i nesree, jer ne moemo permanentno zadrati bilo to ako to ne cijenimo ili nismo zaradili. 14. Uvjeti s kojima se susreemo u vanjskom svijetu korespondiraju s uvjetima koje nalazimo u svom unutarnjem svijetu. To je rezultat zakona privlaenja. Kako emo odrediti to treba ui u unutarnji svijet? 15. to god ulazi u um kroz osjetila ili objektivni um impresionirat e um i rezultirati mentalnom slikom, koja e postati uzorkom za kreativne energije. Ta iskustva uvelike su rezultat okoline, prilika, prolog miljenja i drugih formi negativnih msli, pa se moraju podvrgnuti paljivoj analizi prije nego to ih se zadrava. S druge strane, moemo formirati svoje vlastite mentalne slike svojim unutarnjim procesima misli, neovisno o mislima drugih, neovisno o vanjskim uvjetima, okolini bilo koje vrste, a vjebanjem te moi moemo kontrolirati svoju vlastitu sudbinu, um i duu. 16. Vjebanjem te moi, uzet emo sudbinu iz ruku sluajnosti i svjesno sebi stvoriti iskustvo koje elimo zato to smo svjesno shvatili neko stanje kao stanje koje e se vjerojatno manifestirati u naem ivotu: stoga je oito da zadnjom misaonom analizom stvaramo veliki uzrok ivota. 17. Zato je kontroliranje misli kontroliranje okolnosti, stanja, okoline i sudbine. 18. Kako kontrolirati misli? Kakav je to proces? Misliti znai kreirati misao, no rezultat misli ovisit e o njezinoj formi, kvaliteti i vitalnosti. 19. Forma e ovisiti o mentalnoj slici iz koje je nastala, a to e ovisiti o dubini impresije, prevladavajuoj ideji, jasnoi vizije, smionosti slike. 20. Kvaliteta ovisi o njezinoj supstanciji, a ona ovisi o materijalu od kojeg je napravljen um: ako je taj materijal protkan mislima entuzijazma, snage, hrabrosti i odrjeitosti, onda e i misao posjedovati takve kvalitete. 21. I konano, vitalnost ovisi o osjeajima s kojima je misao impregnirana. Ako je misao konstruktivna, posjedovat e vitalnost; imat e ivot, rast e, razvijati se, iriti; bit e kreativna; privlait e sebi sve nuno za svoj kompletan razvoj. 22. Ako je misao destruktivna, imat e unutar sebe sjeme svojeg vlastitog unitenja; umrijet e, no u procesu umiranja, donijet e muninu, bolest i svaku drugu formu nesklada. 23. To emo nazvati zlom: kada ga navuemo na sebe, neki od nas htjet e pridruiti svoje tekoe Svevinjem biu, no to Svevinje bie je jednostavno Um u ravnotei. 24. Ono nije ni dobro ni loe - ono jednostavno jest. 25. Naa sposobnost diferenciranja u obliku zapravo je ono to nazivamo manifestiranjem dobra ili zla. 26. Dobro ili zlo stoga nisu entiteti, oni su jednostavno rijei koje koristimo za ukazivanje na rezultate naih akcija, a te su akcije, redoslijedom, predodreene karakterom naih misli. 27. Ako je naa misao konstruktivna i harmonina, manifestiramo dobro; ako je destruktivna i neharmonina, manifestiramo zlo. 28. Ako elite vizualizirati drukiju okolinu, proces se sastoji od jednostavnog zadravanja ideala u umu, sve dok vizija ne postane stvarnost: ne mislite na osobe, mjesta ili stvari, oni nemaju mjesta u apsolutnom. Okolina koju elite sadravat e sve nuno, a prave osobe i prave stvari doi e u pravo vrijeme i na pravom mjestu. 66

29. Katkad nije jasno da karakter, sposobnost, zadravanje, postignue, okolina i sudbina mogu biti kontrolirani pomou moi vizualizacije, no to je egzaktna znanstvena injenica. 30. Sa zadovoljstvom ete vidjeti kako ono to mislimo odreuje kvalitetu uma, a ta kvaliteta uma, posljedino, odreuje sposobnost i mentalni kapacitet: stoga ete biti pripravni razumjeti kako e poboljanja naih sposobnosti slijediti poveanje postignua i vea kontrola okolnosti. 31. Tako emo uvidjeti djelovanje prirodnih zakona na savreno prirodan i harmonian nain; sve se, izgleda, "jednostavno dogaa". Ako hoete bilo koji dokaz te injenice, jednostavno usporedite rezultate svojih napora u vlastitom ivotu kada su akcije bile nadahnute visokim idealima s onima kada ste imali sebine ili potajne motive u umu. Ne trebate vie nikakve dodatne dokaze. 32. Ako elite realizirati bilo koju elju, formirajte mentalnu sliku uspjeha u svom umu svjesnim vizualiziranjem svoje elje: na taj ete nain forsirati uspjeh i eksternalizirat ete ga u svom ivotu znanstvenom metodom. 33. Moemo vidjeti jedino ono to ve postoji u objektivnom svijetu, no ono to vizualiziramo ve postoji u duhovnom svijetu, a ta je vizualizacija supstancijalni znak onoga to e se jednog dana pojaviti u objektivnom svijetu, ako ostanemo vjerni svom idealu. Razlog tomu nije teko shvatiti: vizualizacija je forma imaginacije; proces promiljanja formira impresija uma, a te impresije, posljedino, formiraju koncepte i ideale, a oni zatim postaju planovi iz kojih e Glavni arhitekt tkati budunost. 34. Psiholozi su zakljuili da postoji samo jedan smisao, smisao osjeaja, i da je svaki drugi smisao samo modifikacija ovog smisla osjeaja. Da je to istina, znamo po tomu to su osjeaji izvor moi, i to zato to emocije mogu tako lako nadvladati intelekt. Zato moramo staviti osjeaje u misao, ukoliko elimo rezultate. Misao i osjeaj neodoljiva su kombinacija 35. Vizualizacija mora, naravno, biti usmjerena voljom: moramo vizualizirati upravo ono to hoemo; moramo biti paljivi kako ne bismo dozvolili neumjerenost u imaginaciji. Imaginacija je dobar sluga, ali lo gospodar: ako nije kontrolirana, moe nas lako odvui u sve vrste pekulacija i zakljuaka koji nemaju osnovicu ili temelj ni u kojoj injenici. Svaka vrsta prihvatljivog miljenja vjerojatno e biti akceptirana bez ikakvog analitikog ispitivanja, stoga je neizbjean rezultat mentalni kaos. 36. Moramo, dakle, konstruirati samo takve mentalne slike koje su poznate kao znanstveno istinite. Podvrgnite svaku ideju istraivakoj analizi i ne prihvaajte nita to nije znanstveno tono. inei tako, ne pokuavate nita osim onog to moete izvesti i uspjeh e biti kruna Vaeg napora: to je ono to poslovni ovjek naziva dalekovidnou. Ona je slina uvidu i velika je tajna uspjeha svakog vanog pothvata. 37. Za vjebu ovog tjedna pokuajte se dovesti do shvaanja vane injenice da su harmonija i srea stanja svijesti i ne ovise o posjedovanju stvari. Shvatite da su stvari uinak i da dolaze kao posljedica korektnih mentalnih stanja. Stoga, ako elimo materijalno posjedovanje bilo koje vrste, naa glavna briga mora biti stjecanje mentalnog stajalita koje e dovesti do eljenog rezultata. Mentalno stajalite pojavljuje se shvaanjem svoje duhovne prirode i jedinstva s Univerzalnim umom, koji je supstancija svih stvari. Ovo shvaanje donijet e sve to je potrebno za kompletiranje uitka. To je znanstveno ili korektno miljenje. Kada uspijemo u stvaranju takvog mentalnog stajalite, onda je lako mogue usporedno shvatiti elje kao ve postignutu injenicu; kada to moemo uiniti, pronali smo, znai, "istinu", koja nas "oslobaa" od svakog neimanja ili ogranienja bilo koje vrste.

ovjek moe uokviriti ili osloboditi zvijezdu, urolati u njezinu putanju, a ipak ne uiniti neku vanu stvar pred Bogom kao onaj to je pustio zlatom optoenu misao, koja bi proimala generacije kroz vrijeme. - H. W. Beecher

67

Pitanja i odgovori esnaestog tjedna

151. O emu ovisi bogatstvo? O shvaanju kreativne prirode misli. 152. U emu se sastoji istinska vrijednost? U svojoj razmjenskoj vrijednosti. 153. O emu ovisi uspjeh? O duhovnoj moi. 154. O emu ovisi ta mo? O koritenju: koritenje odreuje njezinu egzistenciju. 155. Kako moemo preuzeti svoju sudbinu iz ruku sluajnosti? Svjesnim shvaanjem stanja koja elimo vidjeti manifestiranim u svojim ivotima. 156. to je onda veliki posao ivota? Miljenje. 157. Zato je tome tako? Zato to je misao duhovna, i stoga kreativna. Zato svjesno kontroliranje misli znai kontroliranje okolnosti, stanja, okoline i sudbine. 158. to je izvor svega zla? Destruktivno miljenje. 159. to je izvor svega dobra? Znanstveno korektno miljenje. 160. to je znanstveno miljenje? Prepoznavanje kreativne prirode duhovne energije i naa sposobnost kontroliranja te energije.

Najvei dogaaji neke ere su njegove najbolje misli. U prirodi je misli da sama pronae svoj nain za akciju. - Bovee

68

Sedamnaesti tjedan

Simboli i realitet
PISMO O PRIJENOSU

Vrsta boanstva koju ovjek, svjesno ili nesvjesno, oboava, ukazuje na intelektualni status oboavatelja. Pitajte Indijanca o Bogu i on e vam opisati monog poglavicu slavnog plemena. Pitajte poganina o Bogu i priat e vam o bogu vatre, bogu vode, bogu ovog i onog. Pitajte Izraelca o Bogu i on e vam priati o Bogu Mojsija, koji je zamislio lukavo vladanje pomou mjera prisile: otud Deset zapovjedi. Ili o Jakovu, koji je vodio Izraelce u bitku, konfiscirao vlasnitvo, ubio zatvorenike i razorio gradove. Takozvani pogani, "uklesavali su slike" bogova koje su obiavali tovati, no najinteligentniji meu njima smatrali su te slike samo idolima pomou kojih su se mogli mentalno koncentrirati na kvalitete koje su eljeli eksternalizirati u svojim ivotima. Mi, ljudi dvadesetog stoljea, tujemo Boga ljubavi u teoriji, no u praksi sebi stvaramo "idole bogatstva", "moi", "obiaja" i "konvencionalnosti". Pred njima se klanjamo i oboavamo ih. Koncentriramo se na njih, pa su stoga oni time i eksternalizirani u naim ivotima. Uenik koji ovlada sadrajem sedamnaestog tjedna nee grijeiti u simbolima realiteta: zanimat e ga uzroci, a ne uinci. Koncentrirat e se na realitete ivota i nee biti razoaran rezultatima. 1. Reeno nam je da imamo "vlast nad svim stvarima". Ta je vlast utemeljena pomou uma. Misao je aktivnost koja kontrolira svaki inferiorniji princip. Najvii princip, zbog svoje superiornije biti i kvalitete, nuno odreuje okolnosti, aspekte i odnos sa svime s im kontaktira. 2. Vibracije mentalne sile su najfinije i, posljedino tomu, najmonije u postojanju. Za one koji percipiraju prirodu i transcendentnost mentalne sile, sve fizike sile postaju beznaajne. 3. Naueni smo gledati na svemir kroz lee naih pet osjetila. Iz tih iskustava izviru nae antropomorfne koncepcije, no istinske koncepcije osiguravaju se jedino duhovnim uvidom. Taj uvid zahtijeva ubrzavanje vibracija uma, koje su osigurane jedino ukoliko se um kontinuirano koncentrira u danom smjeru. 4. Kontinuirana koncentracija znai jednakomjeran, neprekinuti tok misli, a rezultat je strpljivog, upornog, ustrajnog i dobro reguliranog sustava. 5. Velika su otkria rezultat dugih neprekidnih istraivanja. Ovladavanje matematikom znanou zahtijeva godine koncentriranog napora, pa se i najvea znanost - ona o umu razotkriva samo koncentriranim naporom. 6. Koncentracija je uvelike krivo shvaena. Izgleda da postoji ideja o naporu ili aktivnosti pridruenoj koncentraciji, a zapravo se nuno radi upravo o suprotnosti. Veliina glumca lei u injenici zaboravljanja svega svojega pri oblikovanju karaktera uloge: glumac se potpuno identificira s njom kako bi utjecao na publiku realizmom svoje izvedbe. To e dati stvarno dobru ideju o istinskoj koncentraciji: trebate biti snano zainteresirani za svoje misli, zaljubljeni u svoj lik, kao da ste svjesni samo toga. Takva koncentracija vodi intuitivnoj percepciji i trenutnom uvidu u prirodu objekta na kojeg se koncentriramo. 7. Sve znanje rezultat je koncentracije upravo takve vrste: upravo su tako otkrivene tajne Neba i Zemlje; tako je um postao magnetom: elja za znanjem vue znanje, neodoljivo ga privlaei i inei ga vaim vlastitim. 8. elja je uvelike podsvjesna: svjesna elja rijetko realizira svoj objekt ako taj objekt nije u trenutnom dohvatu. Podsvjesna elja stimulira latentne sposobnosti uma, pa se teki problemi rjeavaju naizgled sami od sebe. 69

9. Podsvjesni um moe biti lano pobuen i pokrenut u bilo kom smjeru, te sluiti bilo kojoj svrsi pomou koncentracije. Praksa koncentracije zahtijeva kontrolu fizikog, mentalnog i psihikog bia: svi oblici svijesti - bilo fiziki, mentalni ili fiziki - sve mora biti pod kontrolom. 10. Duhovna je istina, stoga, kontrolirajui faktor: upravo vam ona omoguava rast izvan ogranienog postignua i dosezanje toke gdje ete moi prenijeti oblike misli u karakter i svijest (svjesnost). 11. Koncentracija ne znai samo miljenje o misli ve i transmutaciju tih misli u praktine vrijednosti; prosjena osoba nema koncepciju o znaenju koncentracije. Postoji uvijek poziv za "imati", no nikada za "biti"; ne uspijevaju razumjeti da ne mogu imati jedno bez drugog, da najprije moraju nai "kraljevstvo" prije nego to mogu "dodavati stvari". Trenutani entuzijazam nema nikakvu vrijednost, tek je nevezano samopouzdanje u ostvarivanje cilja. 12. Um moe smjestiti ideal neto vie i ne uspjeti ga ostvariti; moe pokuati letjeti na neuvjebanim krilima i umjesto leta pasti na zemlju; no to nije razlog da se ne pokua jo jedanput. 13. Slabost je jedina barijera mentalnom postignuu; pridruite slabost fizikim ogranienjima ili mentalnim neizvjesnostima i pokuajte opet; lagano, savrenstvo e se ostvariti ponavljanjem. 14. Astronom usredotouje svoj um na zvijezde, i one odaju svoje tajne; geolog usmjerava svoj um na konstrukciju Zemlje, pa imamo geologiju; tako je sa svim stvarima. Ljudi usredotouju svoje umove na probleme ivota, a rezultat je ogroman i kompleksan drutveni red. 15. Mentalno otkrie i postignue rezultati su elje, zajedno s koncentracijom: elja je najjai oblik akcije; to je elja ustrajnija, to je autoritativnije otkrivenje. elja dodana koncentraciji silom e izvui bilo koju tajnu iz prirode. 16. U realiziranju velikih misli, u iskustvu velikih emocija, koje korespondiraju s velikim mislima, um je u stanju u kojem se cijene vrijednosti viih stvari. 17. Intenzitet najiskrenije koncentracije nekog trenutka i intenzitet tenje za postojanjem i postizanjem mogu nas odvesti dalje nego godine sporih i forsiranih napora: otpustit e zatvorske reetke skepticizma, slabosti, impotentnosti i samoumanjivanja (samouniavanja), pa ete shvatiti radost njihovog nadvladavanja. 18. Duh inicijative i originalnosti razvija se pomou upornog i ustrajnog mentalnog napora. Poslovanje poduava vrijednosti koncentracije, ohrabruje odluke karaktera, razvija praktine uvide i brzinu zakljuivanja. Mentalni je element u svakom komercijalnom pothvatu dominantan kao kontrolirajui faktor, a elja je prevladavajua sila. Sve su komercijalne relacije eksternalizacija elje. 19. Mnoge robusne i supstancijalne vrline razvijene su u komercijalnom radu: um je smirivan i usmjeravan, postavi tako uinkovitim. Nunost principijelnosti jaanje je uma kako bi postao nadmoan rasijanostima i nekontroliranim impulsima instinktivnog ivota i tako uspjeno prevladao sukob izmeu vieg i nieg sebstva. 20. Svi smo dinamine osobe, no sam generator nije nita; um mora raditi kao generator: onda je koristan, a njegova e energija biti definitivno koncentrirana. Um je stroj ija je mo nezamisliva: misao je svedjelujua mo. Ona je vladar i kreator svih formi i svih dogaaja koji se javljaju u formi. Fizika energija nije nita u usporedbi sa svepotencijalnom milju, jer misao omoguava ovjeku iskoritavanje svih drugih prirodnih moi. 21. Vibracija je akcija misli: upravo je vibracija ta koja se protee prema van i privlai potreban materijal za konstruiranje i graenje. Nema nita misterioznog u svezi s moi misli: koncentracija jednostavno implicira mogunost fokusiranja svijesti u toku gdje se ona identificira s objektom svoje panje. Kao to je apsorbirana hrana bit tijela, tako i um apsorbira objekt svoje panje, dajui mu ivot i postojanje. 22. Ako se koncentrirate na neku vanu stvar, intuitivna mo e pokrenuti i pomoi ulaenje u prirodu informacije koja e voditi k uspjehu. 23. Intuicija zakljuuje bez pomoi iskustva ili memorije. Intuicija esto rjeava probleme koji su izvan shvaanja moi razuma. Intuicija esto dolazi nenadano i iznenaujue, ona razotkriva istinu koju traimo tako izravno da izgleda kao da dolazi od vie moi. Intuicija 70

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34. 35. 36. 37.

se moe kultivirati i razvijati. Kako bismo to uinili, intuiciju moramo prepoznati i cijeniti; ako intuitivni posjetitelj primi kraljevsku dobrodolicu, vraat e se; to je srdanija dobrodolica, to e ei biti njegovi posjeti, no ako je ignoriran ili zanemarivan, posjeti e se prorijediti i postati uzgrednim. Intuicija dolazi u tiini: veliki umovi esto tee samoi i upravo se u takvim uvjetima rjeavaju svi vei problemi ivota. Zbog tih razloga u svakom poslovanju ovjek koji si to moe priutiti ima svoj ured s privatnou, gdje ga se nee ometati; ako si ne moete priutiti ured s privatnou, moete barem negdje nai mjesto gdje moete biti sami nekoliko minuta svakog dana kako biste trenirali misli du pravaca koji e vam omoguiti onu nepobjedivu mo koju nuno morate postii. Upamtite da je podsvijest fundamentalno svemona: nema granica stvarima koje se mogu uiniti kada joj se da mo djelovanja. Va stupanj uspjeha odreen je prirodom vae elje. Ako je priroda vae elje u skladu s prirodnim zakonom ili Univerzalnim umom, ona e postupno osloboditi um i dati vam nepobjedivu hrabrost. Svaka je prepreka prevladana, sve su bitke dobivene: to e vam dati vie vjere u vlastitu mo, pa ete imati i veu sposobnost pobjeivanja. Vaa je snaga odreena vaim mentalnim stajalitem: ako je to stajalite uspjeha i trajno udrueno s izravnom svrhom, iz nevidljivog ete podruja privui sebi stvari koje tiho zahtijevate. Dranjem misli u umu, ona e postupno poprimiti opipljivu formu. Jasna i odluna svrha potie uzrok na kretanje: on odlazi u nevidljivi svijet i pronalazi potreban materijal koji slui vaoj svrsi. Moda teite simbolima moi umjesto samoj moi. Moda teite slavi umjesto asti, obilju umjesto blagostanju, poziciji umjesto sluenju: u svakom ete takvom sluaju vidjeti kako se steeno pretvara u pepeo kada ga dosegnete. Prerano sazrelo bogatstvo ili pozicija ne mogu se zadrati jer jo nisu bili zaslueni: dobivamo samo ono to dajemo, a oni koji pokuaju dobiti bez davanja, uvijek e konstatirati kako zakon kompenziranja nemilosrdno odrava egzaktnu ravnoteu. Trka je do sada bila okrenuta novcu i drugim iskljuivim simbolima moi, no tek sa shvaanjem istinskog izvora moi moemo si dopustiti ignoriranje simbola. ovjek s velikim bankovnim raunom smatra nepotrebnim puniti svoje depove zlatom; tako je i s ovjekom koji je pronaao istinski izvor moi: vie ga ne interesiraju oponaanja ili umiljenost. Misao uobiajeno vodi prema vanjskom svijetu u evolucijskim smjerovima, no moe ugoditi i unutarnjem svijetu, gdje e zadravati osnovne principe stvari - srce stvari, duh stvari. Kada dosegnete srce stvari, relativno je lako razumjeti ih i njima upravljati. Razlog tomu je to to je duh stvari stvar po sebi, vitalni dio svake stvari, realna supstancija. Forma je jednostavno manifestacija duhovne aktivnosti unutarnjeg svijeta u vanjskom svijetu. Za vjebu ovog tjedna, koncentrirajte se, koliko je mogue, u skladu s metodom prikazanom u ovoj lekciji. Neka ne postoji nikakav svjesni napor ili aktivnost pridruena vaoj namjeri. Potpuno se opustite i izbjegavajte bilo kakvu misao zabrinutosti glede rezultata. Prisjetite se da mo dolazi sa spokojstvom. Neka misao ostane na vaem objektu sve dok se potpuno ne identificira s njim, sve dok u svijesti nemate nita drugo. Ukoliko elite eliminirati strah, koncentrirajte se na hrabrost. Ako elite eliminirati nedostatke, koncentrirajte se onda na obilje. Ako elite eliminirati bolest, koncentrirajte se na zdravlje. Uvijek se koncentrirajte na ideal kao na ve postojeu injenicu. To je Elohim, stanica zametka, ivotni princip koji nastavlja rasti, ulazi u nju te postaje i pokree one uzroke koji vode izravnom stvaranju nunih odnosa kako bi se eventualno manifestirala u formu.

Misao je vlasnitvo samo onih koji je mogu zadrati. - Emerson 71

Pitanja i odgovori sedamnaestog tjedna

161. to je istinska metoda koncentriranja? Postati identificiran s objektom svoje misli, a da nema svjesnosti o iem drugom. 162. to je rezultat te metode koncentriranja? Pokretanje nevidljivih sila koje neodoljivo dovode do korespondencije uvjeta i misli. 163. to je kontrolni faktor u ovoj metodi miljenja? Duhovna istina. 164. Zato je tome tako? Zato to priroda nae elje mora biti u harmoniji s prirodnim zakonom. 165. to je praktina vrijednost te metode koncentriranja? Misao transmutira u prirodu, a dispozicija u prirodi magnet je koji kreira okolinu individue. 166. to je kontrolni faktor svakog komercijalnog nastojanja? Mentalni element. 167. Zato je tome tako? Zato to je Um vladar i kreator svih formi i svih dogaanja u formi. 168. Kako funkcionira koncentriranje? Razvojem moi percepcije, mudrosti, intuicije i pronicljivosti. 169. Zato je intuicija superiornija razumu? Zato to ne ovisi o iskustvu ili sjeanju i esto donosi rjeenje naih problema ukljuenim metodama koje u potpunosti ignoriramo. 170. to je rezultat tenje simoblima realiteta? Oni se esto pretvaraju u pepeo odmah po njihovom preuzimanju, jer je simbol samo vanjska forma duhovne aktivnosti unutarnjeg svijeta: stoga, ukoliko prije toga ne moemo posjedovati duhovni realitet, forma nestaje.

72

Osamnaesti tjedan

Zakon privlaenja
PISMO O PRIJENOSU

Za svoj rast moramo dobiti sve to je potrebno za taj rast. To se ostvaruje pomou zakona privlaenja. Taj je zakon ekskluzivno sredstvo koje diferencira pojedinca od Univerzalnog. Mislite na trenutak: to bi bio ovjek ukoliko ne bi bio suprug, otac ili brat, ukoliko ne bi bio zainteresiran za drutveni, ekonomski, politiki ili religiozni svijet? Ne bio bio nita drugo doli apstraktni, teorijski ego. Egzistiramo, stoga, samo u odnosu s cjelinom, u svom odnosu s drugim ljudima, u svom odnosu s drutvom. Taj odnos konstituira njegovu okolinu. Postoji, stoga, samo u svom odnosu s okolinom i ni na kakav drugi nain. Evidentno je, stoga, da je je individua jednostavno diferencijacija jednog Univerzalnog uma, "koji rasvjetljuje svakog ovjeka koji dolazi na svijet", a njegova takozvana individualnost ili osobnost sastoji se ni od ega drugog doli od naina na koji se odnosi prema cjelini. To zovemo njegovom okolinom, a ona se stvara zakonom privlaenja. Osamnaesti tjedan, koji slijedi, rei e neto vie u vezi s tim vanim zakonom. 1. Postoji promjena u misli svijeta. Ta se promjena tiho dogaa meu nama i vanija je od bilo ega to je svijet proao od propasti poganstva. 2. Postojee revolucije u miljenjima svih klasa ljudi, najvanijih i najkulturnijih ljudi jednako kao i onih iz radnike klase, nesumnjivo je jedinstvena u povijesti svijeta. 3. Znanost je nedavno dola do tako velikih otkria, otkrila takve beskonane resurse, otkrila tako enormne mogunosti i tako neoekivane sile da znanstvenici sve vie oklijevaju afirmirati odreene teorije kao utemeljene i neupitne, ili nijekati druge teorije kao apsurdne ili nemogue. 4. Roena je nova civilizacija. Obiaji, vjerovanja i predrasude prolaze. Vizija, povjerenje i uslunost dolaze na njihovo mjesto. ovjeanstvo se liava ogranienja tradicija, a budui da se vie ne konzumira smee materijalizma, misao se oslobaa, a zakruena istina uzdie se pred zauenim mnotvom. 5. Cijeli se svijet naao u razdoblju pred novom svijeu, pred novom moi i pred novim ispunjenjem unutar sebe. 6. Fizikalna je znanost rastvorila materiju u molekule, molekule u atome, atome u energiju, a preostalo je, kako je rekao gosp. J. A. Flemingu u svom govoru pred Kraljevskim institutom, rastvoriti tu energiju u um. On kae: "U svojoj konanoj biti, energija nam moe biti neshvatljiva, osim ako je ne shvatimo kao prezentaciju izravnog djelovanja onog to nazivamo Um ili Volja." 7. A taj je Um sveprisutan i fundamentalan. Um je imanentan i u materiji kao i u duhu. To je odravajui, energizirajui, sveprisutan Duh svemira. 8. Svaka iva stvar mora se odravati tom svemonom Inteligencijom: uoavamo razliku u pojedinanim ivotima, koji se uveliko mjere stupnjem te inteligencije koju manifestiraju. Upravo ta via inteligencija javlja se u ivotinjama spram one u biljkama, a ovjek, pak, ima viu inteligenciju od ivotinje, pa zakljuujemo da poveana inteligencija uvijek iznova indicira mo individue u njezinom kontroliranju naina djelovanja, a time i svjesnog prilagoavanja svojoj okolini. 9. Ba to prilagoavanje zaokuplja panju najveih umova, a to se pridruivanje sastoji jedino u prepoznavanju postojeeg reda (ureenja) u Univerzalnom umu, jer je dobro poznato da e se taj Um pokoravati nama u izravnoj proporciji s naim pokoravanjem tom Umu. 73

10. Upravo nam je prepoznavanje prirodnih zakona omoguilo ponitavanje vremena i prostora, uzlet u visine te plutanje eljeza, a to je vei stupanj inteligencije, to je bolje prepoznavanje tih prirodnih zakona i vea e biti mo koju moemo posjedovati. 11. To prepoznavanje sebstva kao individualizacije te Univerzalne inteligencije omoguava individuama kontroliranje onih formi inteligencije koje jo nisu dosegle tu razinu samoprepoznavanja: te forme ne znaju da ta Univerzalna inteligencija proima sve stvari, spremne za poziv na akciju; one ne znaju za svoju mogunost odziva na svaki zahtjev, i stoga su u ropstvu zakona vlastitog postojanja. 12. Misao je kreativna, a princip na kojem je zakon utemeljen dubok je, legitiman i inherentan prirodi stvari: no ta kreativna mo ne izvire u individui, ve u Univerzalnom, izvoru i spremniku sve energije i supstancije. Individua je jednostavno kanal za distribuciju te energije. 13. Pojedinano je jednostavno sredstvo kojim Univerzalno proizvodi razliite kombinacije koje rezultiraju formiranjem fenomena, ovisnih o zakonu vibriranja, pri emu razliiti omjeri brzine kretanja u primarnoj supstanciji formiraju nove supstancije samo u preciznim, tonim brojanim omjerima. 14. Misao je nevidljiva veza kojom individualno pristupa komuniciranju s Univerzalnim, konano s Beskonanim, vidljivo s Nevidljivim. Misao je arolija kojom se ljudi transformiraju u bia koja misle, znaju, osjeaju i djeluju. 15. Kako prikladan aparat omoguava oku otkrivanje svjetova, neovisno o udaljenostima od milijuna milja, tako je, s primjerenim razumijevanjem, ovjeku bilo omogueno komunicirati s Univerzalnim Umom, izvorom svekolike moi. 16. Razumijevanje, koje se obino razvija, jednako je vrijedno kao i telefonska kutija bez ica ili centralne stanice: ustvari, ono uobiajeno nije nita vie od "vjerovanja" koje ba nita ne znai. Indijanci vjeruju u neto, a tako vjeruju i divljaci s Kanibalskih otoka, no to nita ne dokazuje. 17. Jedino vjerovanje koje ima kakvu vrijednost je ono vjerovanje koje je stavljeno u mirovanje i koje se demonstriralo kao injenica: ono vie nije vjerovanje, ve je postalo iva Vjera ili Istina. 18. Tu su Istinu mogle testirati stotine tisua ljudi, a potvrena je Istinom proporcionalno korisnosti uporabljenih aparata. 19. ovjek ne bi oekivao lociranje zvijezda na udaljenosti od stotina milijuna milja bez dovoljno jakog teleskopa, pa se stoga znanost neprestance angaira u gradnji sve veih i monijih teleskopa, to je kontinuirano nagraivano dodatnim znanjem o nebeskim tijelima. 20. Tako je to i s razumijevanjem: ljudi kontinuirano napreduju u metodama koje koriste kako bi komunicirali s Univerzalnim umom i njegovim beskonanim mogunostima. 21. Univerzalni se um sam manifestira u objektivnom (objektivitetu) pomou zakona privlaenja, po kojem svaki atom ima privlanost prema svakom drugom atomu u beskonanim stupnjevima intenziteta. 22. Tim se zakonom kombiniranja i privlaenja zdruuju stvari. Taj je zakon univerzalna primjena i jedino sredstvo kojim se svrha postojanja pretvara u uinak. 23. Izraavanje rasta ostvaruje se na najljepi nain pomou instrumentarija ovog Univerzalnog zakona. 24. Za rast moramo dobiti ono to je bitno za na rast, no kako smo svi cijelo vrijeme potpuno entitet misli, ta nam kompletnost omoguava primati samo kada dajemo. Rast je, stoga, uvjetovan recipronom akcijom, i uvidjet emo kako na mentalnoj razini slino privlai slino, kako mentalne vibracije odgovaraju (odzivaju se) samo u mjeri svoje vibracijske harmonije. 25. Tada e se, oito, misli obilja odazivati samo na sline misli; bogatstvom individue smatra se ono to je inherentno toj individui. Obilje unutarnjeg svijeta pokazalo se tajnim privlaenjem obilja u vanjskom svijetu. Sposobnost proizvodnje smatra se stvarnim izvorom bogatstva pojedinca. S tog e razloga onaj koji sa srcem radi na svom poslu sigurno ostvariti neogranieni uspjeh. Dat e i kontinuirano davati, a to vie daje, to e vie primati.

74

26. to rade veliki financijeri Wall Streeta, voe industrije, dravnici, odvjetnici velikih korporacija, investitori, lijenici, autori, ime svaki od njih pridonosi zbroju ljudske sree ako ne pomou moi svojih misli. 27. Misao je energija kojom se zakon privlaenja aktivira, to se vjerojatno manifestira obiljem. 28. Univerzalni um je stacionaran um ili supstancija u ravnotei. Diferencira se u formu svojom moi miljenja. Misao je dinamika faza uma. 29. Mo ovisi o svijesti o moi: ukoliko je ne koristimo, izgubit emo je, a ukoliko je nismo svjesni, ne moemo je koristiti. 30. Koritenje te moi ovisi o panji: stupanj panje odreuje na kapacitet stjecanja znanja, to je drugo ime za mo. 31. Panja se smatra razlikovnom karakteristikom genija. Kultiviranje panje ovisi o vjebi. 32. Poticaj panji je interes. to je vei interes, to je vea panja; to je vea panja, to je vei interes, akcija i reakcija. Ponite s usmjeravanjem panje; uskoro ete pobuditi zanimanje; taj e interes privui vie panje, a ta e panja proizvesti vei interes, itd. Ta e Vam vjeba omoguiti kultiviranje moi panje. 33. Ovaj tjedan koncentrirajte se na mo stvaranja. Teite uvidu i percepciji. Pokuajte nai logiku osnovicu vjeri u sebi. Neka misao odrava panju na injenici da fiziki ovjek ivi, kree se i ima svoje postojanje u odravatelju svekolikog organskog ivota: mora disati kako bi ivio. Onda umirite misli na injenici da duhovni ovjek takoer ivi i kree se, da je njegovo postojanje u slinoj, no istananijoj energiji, o kojoj mora ovisiti njegov ivot, pa u fizikom svijetu nema formiranja nikakvog ivota sve dok se ne posije sjeme i nikakvog ploda vie od onog kojeg moe proizvesti taj izvor; tako i u duhovnom svijetu nema proizvedenog uinka sve dok se ne posije sjeme, pri emu e plod ovisiti o prirodi sjemena, odnosno rezultati koji se osiguravaju ovisit e o percepciji zakona u monoj domeni kauzacije, najvioj evoluciji ljudske svijesti.

Nema misli u mom umu, jer ona brzo tei svojoj konverziji u mo i organizira ogroman intrumentarij sredstava. - Emerson

75

Pitanja i odgovori osamnaestog tjedna

171. Kako se mjeri razlika u ivotu pojedinaca? Stupnjem inteligencije koju manifestiraju. 172. Koji je zakon kojim individualno moe kontrolirati druge forme inteligencije? Prepoznavanjem sebstva kao individualizacije Univerzalne inteligencije. 173. Gdje izvire kreativna mo? U Univerzalnom. 174. Kako Univerzalno kreira formu? Pomou individualnog. 175. to je poveznica izmeu individualnog i Univerzalnog? Misao. 176. Kojim se zakonom aktiviraju sredstva egzistiranja? Zakonom ljubavi. 177. Kako se taj zakon pokree? Zakonom rasta. 178. O kojim uvjetima ovisi zakon rasta? O recipronoj akciji. Individualno je uvijek kompletno, a to uvijek omoguava primanje samo ukoliko dajemo. 179. to je to to dajemo? Misao. 180. to primamo? Misao, koja je supstancija u ravnotei i koja se konstantno diferencira u formu onim to mislimo.

Misli, ak vie od oitih djelovanja, otkrivaju karakter. - W. S. Plumer

76

Devetnaesti tjedan

Mentalna hrana
PISMO O PRIJENOSU

Strah je mona forma misli. Ona paralizira ivane centre, djelujui tako na cirkulaciju krvi. To, posljedino, paralizira sustav miia, pa tako strah utjee na cijelo bie - tijelo, mozak i ivce, fiziko, mentalno i miino. Naravno, nain prevladavanja straha je svjesnost o moi. to je ta misteriozna vitalna sila koju nazivamo mo? Ne znamo, kao to ne znamo ni to je elektricitet. No znamo da udovoljavanjem zahtjevima zakona koji vladaju elektricitetom, ta mo moe biti posluni sluga: osvijetlit e nae domove, gradove, pokretati strojeve i sluiti nam u mnogim korisnim prilikama. Isto je tako s vitalnom silom. Premda ne znamo to je ona, i vjerojatno nikada neemo znati, znamo da je ona primarna sila koja se manifestira kroz iva tijela, i ako se udovoljava zakonima i principima koji vladaju tom moi, moemo se otvoriti znatno obilnijem dotoku vitalne energije i tako izraziti najvii mogui stupanj mentalne, moralne i duhovne uinkovitosti. Ovdje prezentirana lekcija govori nam o vrlo jednostavnom nainu razvijanja te vitalne sile. Ako ete prakticirati izloene informacije u ovoj lekciji, uskoro ete razviti osjeaj moi, to je uvijek bila razlika koja je oznaavala genije. 1. Potraga za istinom vie nije rizina avantura, ve je to sustavni proces, logian u svom funkcioniranju. Svaka vrsta iskustva moe nam neto rei u vezi s donoenjem odluka. 2. Teei ka istini, elimo dosei konani uzrok. Znamo da je svako ljudsko iskustvo neki uinak, posljedica, pa zato i moemo verificirati uzrok i shvatiti kako se radi o samo jednom uzroku: moemo li ga kontrolirati, dobit emo uinak ili iskustvo, ime e i uinak ili iskustvo takoer biti pod naom kontrolom. 3. Ljudsko iskustvo vie nee biti poput nogometne lopte sudbine: ovjek vie nee biti dijete sree, ve e sudbina i srea biti jednako tako lako kontrolirani kao to kapetan kontrolira svoje plovilo ili inenjer svoj vlak. 4. Sve se stvari, u konanici, rastvaraju u isti element, transmutirajui tako jedna u drugu. Uvijek moraju biti u odnosu i ne mogu nikada biti u opoziciji jedna drugoj. 5. U fizikom svijetu postoji bezbroj kontrasta i oni se mogu, zbog pogodnije komunikacije, oznaavati razliitim imenima. Postoje tako veliine, boje, nijanse ili krajevi svim stvarima. Postoji Sjeverni pol i Juni pol, unutra i izvana, vidljivo i nevidljivo, no ti izrazi uglavnom slue za isticanje suprostavljenih ekstrema. 6. To su imena dana paru razliitih dijelova jednog kvantiteta. Dva ekstrema su relativna: nisu razdvojeni entiteti, ve su dva dijela ili aspekta cjeline. 7. U mentalnom svijetu nalazimo isti zakon: govorimo o znanju i neznanju: neznanje je nedostatak znanja, i stoga je to jednostavno rije koja oznaava odsutnost znanja, nema nikakve esencije u sebi. 8. U moralnom svijetu ponovno nalazimo isti zakon: govorimo o dobru i zlu, no Dobro je realitet, neto opipljivo, dok je Zlo jednostavno negativno stanje, odsustvo Dobrog. Zlo se katkada smatra vrlo realnim stanjem, no ono nema nikakvih principa, vitalnosti, nikakvog ivota. To nam je poznato jer se ono uvijek moe razoriti Dobrim; kao to istina unitava zabludu, a svjetlo unitava tamu, tako Zlo nestaje kada se pojavljuje Dobro. Stoga, postoji samo jedan zakon u moralnom svijetu. 9. Isti zakon nalazimo i u duhovnom svijetu; govorimo o Umu i materiji kao dvjema razdvojenim entitetima: jasniji uvid ini oitim postojanje samo jednog funkcionalnog temelja, a to je Um. 10. Um je stvaran i vjean. Materija se uvijek mijenja. Znamo kako u eonima vremena sto godina izgleda samo kao jedan dan. Ako stojimo u bilo kojem velikom gradu i 77

11.

12.

13. 14.

15.

16.

17.

18.

19.

20. 21.

22.

23.

usredotoimo pogled na beskrajne velike i velianstvene zgrade, ceste, elektrine automobile, telefone, elektrina svjetla i sve druge pogodnosti moderne civilizacije, moramo se prisjetiti kako nita od toga nije tamo postojalo prije 100 godina, te kada bi mogli stajati na istom mjestu poslije 100 godina, s velikom bi vjerojatnou samo neto od toga ostalo. U ivotinjskom carstvu nalazimo isti zakon promjene. Milijuni i milijuni ivotinja dolaze i prolaze, tek nekoliko godina ini njihov raspon ivota. U biljnom svijetu promjena je jo bra. Mnoge biljke i skoro sve trave dou i odu u jednoj jedinoj godini. Kada prijeemo na neorgansko, oekujemo kako emo nai neto supstancijalnije, no kada uperimo pogled na oito zemljani kontinent, govori nam se da se on izdigao iz oceana; gledamo gigantske planine, a govori nam se da se na mjestu gdje stojimo nekada nalazilo jezero; dok stojimo u strahopotovanju pred velikim stijenama u Yosemite dolini, moemo lagano pratiti put ledenjaka koji su odnosili sve pred sobom. Prisutni smo neprestanoj promjeni i znamo da promjena nije nita drugo doli evolucija Univerzalnog uma, veliki proces kojim se sve stvari kontinuirano kreiraju uvijek iznova, pa spoznajemo da je materija forma koju uzima Um, i stoga je jednostavno - stanje. Materija nema temelja: Um je jedini temelj. Tako spoznajemo da je Um jedini temelj koji funkcionalno djeluje u fizikom, moralnom i duhovnom svijetu. Takoer znamo da je taj um stacionaran - um u mirovanju. Takoer znamo da je sposobnost individue miljenje: ono je sposobnost djelovanja na Univerzalni um i njegovo pretvaranje u dinamiki um ili um u kretanju. Da bismo to uinili, potrebno je osigurati energiju u formi hrane, jer ovjek ne moe misliti bez jela, pa tako spoznajemo kako ak i duhovna aktivnost kao to je miljenje ne moe konvertirati u izvore zadovoljstva i profita ukoliko ne koristimo materijalna sredstva. Potrebna je energija odreene vrste za prikupljanje elektriciteta i njegovo konvertiranje u dinamiku snagu; potrebne su zrake Sunca za dobivanje potrebne energije kako bi se odravao ivot biljaka, a isto je tako potrebna energija u formi hrane za omoguavanje miljenja kod pojedinaca kako bi time mogao djelovati na Univerzalni um. Moete znati ili ne znati da misao konstantno - vjeno - uzima formu, da vjeito tei izraavanju, no ostaje injenica da e se, ukoliko je misao mona, konstruktivna i pozitivna, to jasno pokazati u stanju zdravlja, poslovanju i okolini. Ukoliko je misao slaba, kritina, destruktivna i openito negativna, to e se manifestirati u tijelu kao strah, briga i ivanost; u financijama kao nedostatak i ogranienje te u neskladnim stanjima odnosa s okolinom. Sve bogatstvo je plod moi: posjedovanja imaju vrijednost samo ukoliko se dijele s moi. Dogaaji su znaajni samo ako utjeu na mo; sve stvari predstavljaju odreene forme i stupnjeve moi. Znanje uzroka i posljedice, tj. uinka kako zakoni vladaju parom, elektricitetom, kemijskim afinitetom te gravitacijom omoguavaju ljudima hrabro planiranje i realiziranje bez straha. Ti se zakoni nazivaju prirodnim zakonima, jer vladaju fizikim svijetom, no sva mo nije fizika mo: postoji i mentalna mo te moralna i duhovna mo. to su kole i sveuilita nego mentalne energetske centrale - mjesta gdje se razvija mentalna mo. Kako postoji mnogo snanih energetskih centrala za primjenu snage u tekim strojevima, pri emu se prikuplja sirovina i preobraava u ivotne potrebe i komfor, tako i mentalne energetske centrale prikupljaju sirovinu, koju kultiviraju i razvijaju u mo koja je beskonano superiornija svim silama prirode, ma kako udesne one mogle biti. to je sirovina koja se prikuplja u tisuama mentalnih energana diljem svijeta i razvija u mo koja oito kontrolira sve druge moi? U svojoj stacionarnoj formi to je Um, u svojoj dinamikoj formi to je misao. Ta je mo superiorna zato to egzistira na vioj razini, jer je omoguila ovjeku otkrivanje zakona kojim se mogu koristiti te predivne sile prirode i natjerati ih na rad za stotine i tisue ljudi. Omoguila je ljudima otkrivanje zakona kojima se ponitilo vrijeme i prostor, a uskoro e se prevladati i zakon gravitacije.

78

24. Misao je vitalna sila ili energija: ona je razvila i proizvela tako blistave rezultate u proloj polovici stoljea da bi to vrijeme bilo apsolutno nezamislivo ovjeku koji je postojao samo pedeset ili dvadeset pet godine ranije. Ako su takvi rezultati osigurani organiziranjem tih mentalnih energana u pedeset godina, to bi se sve moglo oekivati u sljedeih pedeset godina? 25. Supstancija iz koje se kreiraju sve stvari je beskonana u kvantiteti. Znamo da svjetlost putuje brzinom od 300.000 km u sekundi, te da postoje zvijezde tako udaljene da je njihovoj svjetlosti potrebno 2.000 godina da doe do nas, a znamo i da zvijezde postoje u svim dijelovima neba. Znamo, takoer, da ta svjetlost dolazi u valovima, stoga, ako eter kojim ti valovi putuju nije kontinuiran, svjetlost bi nas moglo promaiti. Moemo jedino zakljuiti da postoji univerzalna prisutnost te supstancije, ili etera, ili sirovine. 26. Kako se onda ona manifestira u formi? U elektrinoj znanosti baterija se formira povezivanjem suprotnih polova cinka i bakra, to izaziva tijek struje od jednog do drugog, osiguravajui tako energiju. Taj isti proces ponavlja se s obzirom na svaki polaritet, a budui da sve forme ovise o brzini vibracija i posljedinim meusobnim relacijama atoma, ukoliko elimo promijeniti formu manifestiranja, moramo promijeniti polaritet. To je zakon kauzalnosti. 27. Za vjebu ovog tjedna, koncentrirajte se i kada koristite rije koncentrirati, mislim na sve to ta rije implicira: postanite apsorbirani u objektu svoje misli kako ne biste bili svjesni ieg drugog i radite to nekoliko minuta svakog dana. Budui da uzimate vremena koliko je potrebno za jelo kako bi tijelo moglo biti nahranjeno, zato si ne biste uzeli vremena za asimiliranje mentalne hrane? 28. Neka misao miruje na injenici da su stvari varljive. Zemlja nije ravna niti je u mirovanju; nebo nije kupola; sunce se ne kree; zvijezde nisu male tokice svjetla; a materija, koju se neko smatralo fiksnom, u stanju je vjenog toka. 29. Pokuajte shvatiti kako se brzo pribliava dan - njegova je zora sada veoma blizu - kada e se misao i akcija morati prilagoavati na brzo rastue znanje o funkcioniranju vjenih zakona.

Tiha misao je, nakon svega, najmoniji agent u ljudskim stvarima. - Channing

79

Pitanja i odgovori devetnaestog tjedna 181. Kako se ekstremi suprotstavljaju? Oznaavani su razlikovnim imenima, kao to su unutarnji i vanjski, vrh i dno, svjetlo i tama, dobro i zlo. 182. Jesu li to odvojeni entiteti? Ne, oni su dijelovi ili aspekti jedne cjeline. 183. to je zakon kreiranja u fizikom, mentalnom i duhovnom svijetu? Univerzalni um ili Vjena energija, iz koje sve stvari proizlaze. 184. Kakav je na odnos s tim zakonom kreacije? Omoguen je naom sposobnou miljenja. 185. Kako taj zakon kreacije postaje funkcionalan? Misao je sjeme to rezultira akcijom, a akcija rezultira formom. 186. O emu ovisi forma? O brzini vibriranja. 187. Kako se moe promijeniti brzina vibriranja? Mentalnom akcijom. 188. O emu ovisi mentalna akcija? O polaritetu, akciji i reakciji izmeu individualnog i Univerzalnog. 189. Izvire li kreativna energija u individualnom ili Univerzalnom? U Univerzalnom, no Univerzalno se moe manifestirati samo kroz individualno. 190. Zato je nuno individualno? Zato to je Univerzalno stacionarno i zahtijeva energiju kako bi se pokrenulo. To se postie hranom, koja se pretvara u energiju, a ona zatim omoguava individui miljenje. Kada pojedinac prestane jesti, prestaje misliti; onda vie ne djeluje na Univerzalno; posljedino, vie nema bilo kakve akcije ili reakcije; Univerzalno je onda samo isti um u stacionarnoj formi - um u mirovanju.

80

Dvadeseti tjedan

Duh stvari
PISMO O PRIJENOSU

Ve mnogo godina postoji beskrajna diskusija o izvoru zla. Teolozi su nam govorili o Bogu kao ljubavi te o njegovoj sveprisutnosti. Ako bi to bila istina, onda nema mjesta bez Boga. Gdje su onda zlo, Sotona i pakao? Pogledajmo: Bog je Duh. Duh je kreativni princip svemira. ovjek je napravljen po slici i prilici Bojoj. ovjek je, stoga, duhovno bie. Jedina aktivnost koju posjeduje duh proizlazi iz njegove moi miljenja. Miljenje je, stoga, kreativni proces. Sve su forme, stoga, rezultat procesa miljenja. Destruktivna forma mora takoer biti rezultat procesa miljenja. Fikcionalne predstave forme takoer su rezultat kreativne moi misli kao, na primjer, u hipnotikom stanju. Oite predstave forme rezultat su kreativne moi misli kao, na primjer, u spiritizmu. Invencija, organizacija i konstruktivan rad svih vrsta rezultat je kreativne moi misli, kao prilikom koncentriranja. Kada se kreativna mo misli manifestira za dobro ovjeanstva, rezultat nazivamo dobrim. Kada se kreativna mo misli manifestira na destruktivan ili zao nain, rezultat nazivamo zlom. To indicira izvor i dobra i zla: to su samo rijei skovane slijedom koji indicira prirodu rezultata misaonog i kreativnog procesa. Misao nuno prethodi i predodreuje akciju; akcija prethodi i predodreuje stanje. Dvadeset prvi tjedan bolje e rasvijetliti tu vanu temu. 1. Duh stvari je ta stvar: nuno je fiksan, nepromjenjiv i vjean. Va duh ste vi: bez duha bili biste nita. Postaje aktivan kada spoznajete svoj duh i njegove mogunosti. 2. Moete imati sve blago Kristova kraljevstva, no dok to ne spoznate i ne koristite ga, neete imati nikakvu vrijednost. Tako je i s vaim duhovnim bogatstvom: dok ga ne spoznate i ne ponete koristiti, nee imati nikakvu vrijednost. Jedan jedini uvjet duhovne moi je njezino spoznavanje i koritenje. 3. Sve velike stvari dolaze spoznajom. ezlo moi je svijest i misao kao njezin glasnik, a taj glasnik neprestano oblikuje realitete nevidljivog svijeta u stanja i okoline vaeg objektivnog svijeta. 4. Miljenje je istinski posao ivota. Mo je rezultat. Cijelo se vrijeme bavite s maginom moi misli i svijesti. Kakve rezultate moete oekivati ako stalno zaboravljate na mo koja vam je dana na upravljanje? 5. Sve dok zaboravljate na tu mo, ograniavate se na povrne uvjete i pretvarate u roba onih koji misle, onih koji prepoznaju svoju mo. Oni koji ne znaju, ukoliko nee misliti, morat e robovati i to e manje misliti, to e vie morati raditi, a ujedno e i sve manje dobivati za svoj rad. 6. Tajna moi je savreno razumijevanje principa, sila, metoda i kombinacija uma, te savreno shvaanje svog odnosa s Univerzalnim umom. Dobro je upamtiti nepromjenjivost tih principa. Kada to ne bi bilo tako, ne bi bili pouzdani: svi su principi ili zakoni nepromjenjivi. 7. Ta stabilnost je vaa prilika. Vi ste njezin aktivni atribut, kanal njezine aktivnosti. Univerzalno moe djelovati samo kroz individualno. 8. Kada ponete percipirati bit Univerzalnog unutar sebe kao sebe, poet ete djelovati, poet ete osjeati svoju mo. Ona je gorivo koje pokree imaginaciju: ona e upaliti baklju 81

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

inspiracije, to e dati vitalnost mislima, a to e vam omoguiti povezivanje sa svim nevidljivim silama svemira. Ta e vam mo omoguiti planiranje bez straha i savrene izvedbe. No percepcija dolazi samo u tiini: ona je, izgleda, uvjet potreban za sve velike namjere. Vi ste entitet vizualiziranja. Imaginacija je vaa radionica. Upravo u njoj se moraju vizualizirati vai ideali. Savreno razumijevanje prirode ove moi primarni je preduvjet za njezino manifestiranje: nuno je vizualiziranje cijele metode, uvijek iznova, kako biste je mogli koristiti uvijek kada to prilike zahtijevaju. Beskonanost mudrosti slijedi metodu, pri emu moemo bilo kada, na svoj zahtjev, dobiti inspiraciju svemogueg Univerzalnog uma. Ukoliko ne uspijemo spoznati taj unutarnji svijet, te ga time isljuiti iz nae svijesti, on e ipak i dalje biti osnovna injenica naeg postojanja; a kada ga nauimo spoznati, ne samo u sebi nego i u svim ljudima, dogaajima, stvarima i okolnostima, otkrit emo "Kraljevstvo nebesko", za koje nam se govori da je "unutar" nas. Nai neuspjesi rezultat su djelovanja potpuno istog principa. Princip je nepromjenjiv: njegovo je djelovanje precizno, nema odstupanja; ako promiljamo nedostatke, ogranienja, nesklad, nalazit emo na svakom koraku na rezultate takvog miljenja; ako mislimo o siromatvu, nesrei ili bolesti, glasnik misli nosit e zahtjeve, jednako kao i svaku drugu misao, a rezultat e takoer biti veoma izvjestan. Ako se bojimo nadolazee propasti, moi emo rei zajedno s Jobom: "Stvar koje sam se bojao, snala me"; ukoliko mislimo kruto ili ignorantski, privui emo na sebe rezultate svoje ignorancije. Ta mo misli, ako se korektno razumije i koristi, najvei je automat ikada sanjan: no ako nije shvaena ili se neprimjereno koristi, rezultat e biti, s maksimalnom vjerojatnou, katastrofalan, kao to smo ve vidjeli. Pomou te moi moete pouzdano poduzimati stvari koje se ine nemoguima, jer je ta mo tajna svih inspiracija i svih genija. Biti inspiriran znai izai iz uhodanih puteva, iz koloteine, jer izvanredni rezultati zahtijevaju izvanredna sredstva. Kada spoznate Jednost ili Sjedinjenost sa svim stvarima, kao i to da je izvor svekolike moi unutar toga, dobit ete izvor inspiracije. Inspiracija je vrsta upijanja ili usvajanja, umjetnost samorealizacije, umjetnost prilagoavanja individualnog uma Univerzalnom umu, umjetnost pridruivanja primjerenog mehanizma svemoguem izvoru, umjetnost razlikovanja ili ograniavanja onog to je bez oblika u formu (prvi zakon forme S. Browna - op. prev.), umjetnost pretvaranja u kanal za tijek Beskonane mudrosti, umjetnost vizualiziranja savrenstva, umjetnost shvaanja sveprisutnosti Svemoi. Razumijevanje i vrednovanje injenice da je Beskonana mo sveprisutna, i stoga je jednako u beskonano malom kao i u beskonano velikom, omoguit e apsorbiranje njezine esencije; daljnje razumijevanje injenice da je ta mo Duh, i stoga nedjeljiva, omoguit e nam cijeniti njezinu prisutnost na svim tokama u isto vrijeme. Razumijevanje tih injenica, najprije intelektualno, a onda i emocionalno, omoguit e nam veliku apsorpciju iz tog oceana beskonane moi (more ZPE - op. prev.). Intelektualno razumijevanje nee nam biti od koristi ukoliko se u akciju ne uvedu emocije: misao bez emocija je hladna. Potrebita kombinacija je misao i osjeaj. Inspiracija dolazi iz unutarnjeg svijeta. Tiina je nuna, osjeti moraju utihnuti, miii se opustiti, odmor kultivirati. Kada sve to posjedujete, doi ete do posjedovanja osjeaja stabilnosti i moi prijema informacija ili inspiracije ili mudrosti, ma to to bilo potrebno za razvoj namjere/svrhe/cilja. Nemojte brkati te metode s onima vidovitosti (ESP-a), one nemaju nita zajedniko. Inspiracija je umjetnost primanja i stvaranja svega to je najbolje u ivotu; poslovanje je razumijevanje i upravljanje tim nevidljivim silama, umjesto da one upravljaju vama. Mo ukljuuje sluenje; inspiracija ukljuuje mo; razumijevanje i primjena metode inspiriranja znai postati nadovjekom. Moemo ivjeti u sve veem obilju svaki put kada udiemo, ukoliko diemo svjesno, s namjerom. AKO je vrlo vaan uvjet u ovom sluaju, jer namjera vlada panjom, a bez panje osigurat ete samo prosjene rezultate, koje moe ostvariti svatko: to je izjednaavanje ponude i potranje.

82

21. Kako biste osigurali veu ponudu, vaa potranja mora rasti, a kako svjesno poveavate potranju, slijedit e ponuda i vi ete se nai u sve veoj ponudi ivota, energije i vitalnosti. 22. Razlog tomu nije teko razumjeti, no postoje i druge vitalne misterije ivota koje se, izgleda, openito ne cijene. Ako ih uinite svojima, vidjet ete kako su to veliki realiteti ivota. 23. Govoreno nam je: "U njemu ivimo, miemo se i jesmo", a reeno nam je i "Bog je je duh i zatim "Bog je ljubav": svakog trenutka kada diemo, diemo taj ivot, ljubav i duh. To je prana energija ili prana eter. Ne bismo mogli postojati niti trenutak bez toga. To je kozmika energija; to je ivot u solarnom pleksusu. 24. Svaki put pri disanju napunimo svoja plua zrakom i u isto vrijeme vitaliziramo svoje tijelo prana eterom, koji je sam po sebi ivot, pa imamo priliku svjesno se spojiti sa Svim ivotom, Svom Inteligencijom i Svom Supstancijom. 25. Znanje svog odnosa i jednosti s tim principom koji vlada svemirom i jednostavnom metodom kojom se moete svjesno identificirati s tom jednou, to vam daje znanstveno razumijevanje zakona kojim se moete osloboditi od bilo koje bolesti, nedostatka ili ogranienja bilo koje vrste. Ustvari, to omoguava disanje "ivotne sile" kroz nosnice. 26. ivotna sila je super-svjesni realitet. To je bit kod "Ja jesam". To je isti "Bitak" ili Univerzalna supstancija, a svjesno jedinstvo s njim omoguit e nam njegovo lokaliziranje, a time i koritenje te kreativne energije. 27. Misao je kreativna vibracija i kvaliteta stvorenih stanja ovisit e o kvaliteti nae misli, jer se ne mogu izraavati moi koje se ne posjeduju. Mora se "biti" prije nego se moe "djelovati/initi", a moemo djelovati samo u mjeri do koje "jesmo", pa e stoga ono to inimo nuno koincidirati s onim to "jesmo", a ono to jesmo ovisi o onom to "mislimo". 28. Svaki put kada se misli, pokree se niz kauzacija koje e kreirati stanja u strogoj usklaenosti s kvalitetom misli koje su im izvor. Misao koja je u harmoniji s Univerzalnim umom rezultirat e odgovarajuim stanjima. Misao koja je destruktivna ili neusklaena proizvest e i tomu primjerene rezultate. Moete koristiti misli konstruktivno ili destruktivno, no nepromjenjivi zakon ne doputa sadnju misli jedne vrste, a ubiranje plodova druge vrste. Slobodni smo koristiti tu predivnu mo po svojoj volji, no moramo snositi i posljedice. 29. To je opasnost koja dolazi od takozvane moi volje. Postoje oni koji, izgleda, misle da se silom volje moe prisiliti taj zakon (na djelovanje), da je mogue saditi jednu vrstu sjemena, a pomou "moi volje" uzimati plodove druge vrste: no temeljni je princip kreativne moi u Univerzalnom, pa je stoga ideja o forsiranju pokoravanja elja pomou individualne volje invertirana koncepcija koja moe, naizgled, uspijevati neko vrijeme, no na kraju je osuena na neuspjeh, jer se time suprostavlja samoj moi koju se tei iskoristiti. 30. Individualni pokuaj podinjavanja Univerzalnog - u konanici je sukob s Beskonanim. Nae permanentno blagostanje bit e najbolje ouvano svjesnom suradnjom s kontinuiranim napredovanjem Velike Cjeline. 31. Za vjebu ovog tjedna, otiite u tiinu i koncentrirajte se na injenicu da "u Njemu ivimo, u Njemu se miemo i u Njemu jesmo", to je doslovce i znanstveno tono! Da, mi JESMO zato to i On JEST, pa ako je On Svemoan, On mora biti u nama. Ako je On sve koje se nalazi u svemu, onda i mi moramo biti u Njemu! Ako je On duh, a mi smo napravljeni "po njegovoj slici i prilici ", onda je jedina razlika izmeu Njegovog duha i naeg duha u jednom stupnju, jer dio mora biti iste vrste i kvalitete kao i cjelina. Kada to moete jasno shvatiti, pronai ete tajnu kreativne moi misli, izvor i dobra i zla, tajnu predivne moi koncentriranja, klju rjeenja svakog problema, fizikog, financijskog ili okolinog. Mo dosljednog miljenja, duboko i jasno, deklarirani je i po ivot opasan neprijatelj grjekama i zabludama, praznovjerju, neznanstvenim teorijama, iracionalnim vjerovanjima, neobuzdanom entuzijazmu, fanatizmu. - Haddock

83

Pitanja i odgovori dvadesetog tjedna 191. O kakvim uvjetima ovisi mo? O spoznaji i koritenju moi. 192. to je spoznaja? Svijest. 193. Kako postajemo svjesni moi? Miljenjem. 194. to je onda istinski posao u ivotu? Korektno znanstveno miljenje. 195. to je korektno znansteno miljenje? Sposobnost prilagoavanja misaonih procesa volji Univerzalnog. Drugim rijeima, suradnja s prirodnim zakonima. 196. Kako se to postie? Osiguravanjem savrenog razumijevanja principa, sila, metoda i kombinacija uma. 197. to je Univerzalni um? Osnovna injenica sveg postojanja. 198. to je uzrok svih nedostataka, ogranienja, bolesti i nesklada? Djelovanje upravo istog zakona. Zakon funkcionira nemilosrdno i kontinuirano stvara stanja u skladu s misli iz koje potjee ili koja ga stvara. 199. to je inspiracija? Umjetnost shvaanja sveprisutnosti Sveznajueg. 200. O emu ovise uvjeti s kojima se sreemo? O kvaliteti misli. Jer ovisimo o onom to smo, a ono to smo ovisi o onom to mislimo.

Uenje bez promiljanja je izgubljeni trud; miljenje bez uenja je opasno.

84

Dvadeset prvi tjedan

Misliti velike misli

PISMO O PRIJENOSU

Imam privilegiju to Vam mogu priloiti materijal za dvadeset prvi tjedan. U ovom ete dijelu nai tajne uspjeha, jednu od metoda organiziranja pobjede, jedno postignue majstorskog uma, u formi promiljanja velikih misli. U sljedeem ete dijelu uvidjeti da sve to drimo u svojoj svijesti, bez obzira kako dugo, postaje utisnuto u podsvijest i tako postaje obrascem kojeg e kreativna energija isplesti u naem ivotu i okolini. To je tajna predivne moi molitve. Znamo da svemirom upravljaju zakoni, da za svaki uinak mora postojati uzrok, a isti e uzrok, pod istim uvjetima, uvijek proizvesti isti uinak. Posljedino tomu, ako je molitva bila ikada usliena, to je uvijek bilo u sluaju kada je bila u skladu s korektnim uvjetima. To nuno mora biti istina. U protivnom, svemir bi bio kaos, a ne kozmos. Odgovor na molitvu je, stoga, podreen zakonu, a taj je zakon konaan, egzaktan i znanstven kao to su i zakoni koji vladaju gravitacijom i elektricitetom. Razumijevanje tog zakona izvlai temelje kranstva iz prostora praznovjerja i naivnosti, te ih postavljaju na vrste stijene znanstvenog razumijevanja. No, na nesreu, postoji razmjerno malo ljudi koji znaju moliti. Razumiju postojanje zakona koji vladaju elektricitetom, matematikom i kemijom, no iz nekog neobjanjivog razloga izgleda da im nikada nije palo na pamet postojanje i duhovnih zakona, te da su ti zakoni takoer konani, znanstveno egzaktni i da funkcioniraju s nepromjenjivom preciznou. 1. Stvarna tajna moi je svijest o moi. Univerzalni um je bezuvjetan. Stoga, to vie postajemo svjesniji svog jedinstva s tim umom, to emo postati sve manje svjesni uvjeta i ogranienja, a kako postajemo emancipirani ili osloboeni od uvjeta, shvatit emo bezuvjetnost. Postali smo slobodni! 2. im smo postali svjesni neiscrpne moi unutarnjeg svijeta, poinjemo povlaiti tu mo i primjenjivati je, te razvijati sve vee mogunosti koje je taj uvid stvorio jer, ega god postanemo svjesni, nepromijenjeno se manifestira u objektivnom svijetu - stvara opipljivi izraaj. 3. Razlog tomu je Beskonani um, koji je izvor iz kojeg slijede sve stvari, jedan i nedjeljivi, a svaka individua je kanal kojim se ta Vjena energija manifestira. Naa sposobnost miljenja je naa sposobnost djelovanja u toj Univerzalnoj supstanciji, pa je to to mislimo ono to se kreira ili proizvodi u objektivnom svijetu. 4. Rezultat tog otkria nije nita manje udesan, a znai da je taj um izvanredne kvalitete, neograniene kvantitete i sadri bezbroj mogunosti. Postati svjestan te moi znai postati "iva ica": to ima isti uinak kao i stavljanje obine ice u kontakt sa icom koja je nabijena. Univerzalno je iva ica. Ono prenosi mo dovoljno primjerenu svakoj situaciji koja moe nastati u ivotu bilo koje individue. Kada individualni um dodirne Univerzalni Um, on prima svu mo koju zahtijeva. To je unutarnji svijet. Sva znanost prepoznaje realitet tog svijeta i svu mo koja je ovisna o naem prepoznavanju tog svijeta. 5. Sposobnost eliminiranja nesavrenih stanja ovisi o mentalnoj akciji, a mentalna akcija ovisi o svijesti o toj moi. Stoga, to vie postajemo svjesni svoje jednosti s Izvorom svekolike moi, to e biti vea naa mo kontroliranja i upravljanja stanjima ili uvjetima. 85

6. Velike ideje nastoje eliminirati sve manje ideje, stoga je dobro drati dovoljno velike ideje kako bi se negirale i razorile mala ili neeljena nastojanja. To e ukloniti bezbroj nevanih i ometajuih prepreka s puta. Postat ete svjesni i veeg svijeta misli, poveavajui time svoj mentalni kapacitet i smjetajui se u poziciju postizanja neeg vrijednog. 7. To je jedna od tajni uspjeha i metoda organiziranja pobjede i postizanja Univerzalnog uma. On promilja velike misli. Kreativne energije vie nemaju potekoa u odraivanju malih i velikih situacija. Um je jednako tako prisutan u beskonano velikom kao i u beskonano malom. 8. Kada shvatimo te injenice u vezi s umom, razumjet emo da si moemo privui bilo koje stanje kreiranjem odgovarajuih stanja u svojoj svijesti, jer sve to se dri neko vrijeme u svijesti, u konanici postaje obrazac s kojim e kreativno uplesti taj obrazac u ivot i u okolinu individue. 9. Na taj se nain stvaraju uvjeti, pa otkrivamo da su nai ivoti jednostavno refleksija naih prevladavajuih misli i mentalnih stajalita. Vidimo, dakle, da je znanost korektnog miljenja upravo ona koja ukljuuje sve druge znanosti. 10. Iz te znanosti uimo da svaka misao kreira utisnue u mozgu, takva utisnua kreiraju mentalne tendencije, a one pak kreiraju karakter, sposobnosti i svrhu: kombinirana, pak, akcija karaktera, sposobnosti i svrhe odreuje iskustva koja emo sretati u ivotu. 11. Ta nam iskustva dolaze pomou zakona privlaenja. Djelovanjem tog zakona, susreemo u "vanjskom svijetu" iskustva koja odgovaraju naem "unutarnjem svijetu". 12. Prevladavajue misli ili mentalna stajalita su magnet, a zakon kae da slino privlai slino. Posljedino tomu, mentalna e stajalita neizbjeno privlaiti ona stanja koja odgovaraju njihovoj prirodi. 13. Mentalna stajalita naa su osobnost i sastavljena su od misli koje smo kreirali u svom umu. Stoga, ako elimo promjenu stanja, sve to je potrebno je promijeniti svoje misli; to e, zatim, promijeniti mentalno stajalite, a ono e potom promijeniti osobnost kako bi se promijenile osobe, stvari, stanja ili iskustva s kojima se susreemo u ivotu. 14. No nije lako promijeniti mentalna stajalita iako se ustrajnim naporom to ipak moe postii. Mentalna stajalita imaju obrasce dobivene iz mentalnih slika koje su fotografirane u mozgu: ukoliko ne volite slike, unitite ih (negative) i kreirajte nove; to je umjetnost vizualiziranja. 15. im ste to uinili, poet ete privlaiti nove stvari, a nove e stvari korespondirati s novim slikama. To se postie na sljedei nain: utisnite u svoj um savrenu sliku elje koju biste htjeli objektivizirati i nastavite je drati u umu sve dok ne dobijete rezultate. 16. Ako se radi o elji koja zahtijeva odlunost, sposobnost, talent, hrabrost, mo ili bilo koju drugu duhovnu mo, to su onda prijeko potrebni elementi vaih slika; ugradite ih u sliku; oni su vitalni dijelovi slike; oni su osjeaji koji, kombinirani s mislima, kreiraju neodoljivu magnetsku mo koja privlai stvari koje su vam potrebne. Oni daju vau sliku ivota, a ivot znai rast: im poinje rast, rezultat je praktiki osiguran. 17. Ne oklijevajte u aspiracijama najviih moguih dosega u bilo emu to moete poduzeti, jer su sile uma uvijek spremne na posudbu svrhovitoj volji u naporima kristaliziranja najviih aspiracija u djela, postignua i dogaaje. 18. Ilustracija djelovanja tih sila uma sama se sugerira pomou metode kojom se formiraju svi nai obiaji. Radimo stvari uvijek iznova i iznova, sve dok to ne postane lako i gotovo automatski: isto se pravilo primjenjuje i kod prekidanja bilo koje ili svih loih navika: prestanemo raditi neku stvar i uvijek iznova izbjegavamo takvo djelovanje, sve dok se toga nismo potpuno oslobodili. Ako ponekad i ne uspijemo, ne bismo nikako smjeli gubiti nadu, jer zakon je apsolutan i nepobjediv: daje nam samopouzdanje u svakom naporu i svakom uspjehu iako su napori i uspjesi moda samo povremeni. 19. Nema granica onome to za nas moe uiniti taj zakon. Usudite se vjerovati u vlastiti ideal ili izvrsnost. Upamtite, priroda se lako oblikuje idealima. Mislite o idealu kao o ve postignutoj injenici. 20. Prava bitka ivota je ona za ideale. Njome se bori manjina protiv mnogih: na jednoj je strani konstruktivna i kreativna misao, na drugoj destruktivna i negativna misao. Kreativnom milju dominira idealno, pasivnom milju dominiraju pojavnosti. Na obje strane nalazimo ljude iz znanosti, ljude pera i poslovne ljudi. 86

21. Na kreativnoj su strani ljudi koji provode svoje vrijeme u laboratorijima ili pred mikroskopima i teleskopima, paralelno s ljudima koji dominiraju svijetom trgovina, politike i znanosti; na negativnoj su strani ljudi koji provode svoje vrijeme istraivanjem zakona i presedana, ljudi koji brkaju teologiju s religijom, dravnici koji krivo tumae mo i pravo i svi milijuni ljudi koji preferiraju presedane pred napretkom, koji vjeno gledaju unatrag umjesto naprijed, koji vide samo vanjski svijet, a ne znaju nita o unutarnjem svijetu. 22. U zadnjoj analizi, postoje samo dvije klase ljudi; svi e se ljudi morati svrstati u jednu ili drugu; morat e ii naprijed ili natrag; nema mirovanja u svijetu gdje je sve kretanje; a upravo ti pokuaji stajanja uzakonjuju i ubrzavaju sustave proizvoljnosti i nejednakosti zakona. 23. Oigledno je da se nalazimo u razdoblju tranzicije, o emu svjedoe oiti nemiri svugdje na svijetu. Nezadovoljstvo ovjeanstva je kao valjanje nebeskog topnitva: poinje s niskim i prijeteim notama, koje jaaju sve dok se zvuk ne alje od oblaka do oblaka, a munje paraju zrak i zemlju. 24. Strae koje patroliraju najrazvijenijim pozicijama industrijskog, politikog i religioznog svijeta sa strahom i zabrinutou meusobno se pozivaju. Kakva no? Opasnost i nesigurnost pozicije koju su zaposjeli i pokuavaju zadrati postaje svakim satom sve oitija. Zora novog doba nuno objavljuje da postojei red stvari vie ne moe opstati. 25. Tema sukoba izmeu starog i novog reima bit je drutvenog problema i u potpunosti je pitanje uvjerenosti umova ljudi glede prirode svemira. Kada shvate da je transcendentalna sila duha ili Um svemira unutar svake individue, postat e mogue uokviriti zakone koji e razmatrati slobode i prava mnogih umjesto privilegija nekolicine. 26. Tako dugo dok ljudi smatraju Kozmiku mo kao neljudsku mo stranu ovjeanstvu, tako dugo e sukladno biti lagano vladati pretpostavljenoj privilegiranoj klasi uzvienim pravom, uprkos svakom protestu drukijeg drutvenog stajalita. Stvarni je, stoga, interes demokracije drutveno uzvisiti, emancipirati i prepoznati uzvienost ljudskog duha i prepoznati svu mo unutranjeg svijeta. Shvatiti kako niti jedno ljudsko bie nema nita vie snage od bilo kojeg drugog bia, osim ako mu se voljom ne delegira. Stari reim htio je da vjerujemo kako je zakon bio superiorniji od zakonodavaca: u tomu je glavni dio drutvenog kriminala svakog oblika privilegija i osobne nejednakosti, te institucionaliziranja fatalistike doktrine uzvienog glasovanja. 27. Uzvieni um je Univerzalni um. On ne radi iznimke; nema favorita; ne djeluje kroz skrenule hirove ili iz bijesa, ljubomore ili ljutnje; niti mu se moe laskati, umiljavati ili nagovarati na opskrbljivanje glede neke potrebe za koju netko misli da je nuna za njegovu sreu ili ak egzistenciju. Uzvieni um ne stvara izuzetke u koristi bilo koje individue: no ako individua razumije i shvaa njegovu Jednost s Univerzalnim principom, on e biti favoriziran zato to je pronaao izvor svog zdravlja, svog bogatstva i svemoi. 28. Za vjebu ovog tjedna, koncentrirajte se na istinu. Pokuajte shvatiti da e vas istina osloboditi. To znai da nita ne moe trajno stajati na putu vaem savrenom uspjehu kada nauite primjenjivati znanstveno korektnu metodu miljenja i principe. Shvatite da tiina nudi uvijek raspoloivu i skoro neogranienu mogunost buenja najvie koncenpcije istine. Pokuajte shvatiti da je Sveprisutnost sama po sebi apsolutna tiina - sve ostalo je promjena, aktivnost, ogranienje. Tiha misaona koncentracije je, stoga, prava metoda dosezanja, buenja i potom izraavanja predivne potencijalne moi unutranjeg svijeta.

Mogunosti treniranja misli su beskonane, a posljedice su vjene. Ipak, tek nekolicina uzima boli za usmjeravanje svog miljenja u kanale koji e im donijeti dobrobit: sve ostalo preputaju sluajnosti. - Marden

87

Pitanja i odgovori dvadeset prvog tjedna

201. to je stvarna tajna moi? Svijest o moi, jer ega god postanemo svjesni, uvijek se manifestira u objektivnom svijetu i dovodi se u materijalno izraavanje. 202. to je izvor te moi? Univerzalni um, iz kojeg sve stvari proizlaze i koji je jedan i nedjeljiv. 203. Kako se ta mo manifestira? Kroz individue, svaka je individua kanal kojim se ta energija diferencira u formu. 204. Kako se moemo povezati s tom Svemoi? Naa sposobnost miljenja je ujedno sposobnost djelovanja na tu Univerzalnu Energiju: ono to mislimo je ono to proizvodi ili kreira objektivni svijet. 205. to je rezultat tog otkria? Rezultat nije nita manje od udesnog. Otvaraju se neviene i beskrajne mogunosti. 206. Kako onda moemo eliminirati nesavrene uvjete? Ako postanemo svjesni svog Jedinstva s izvorom svekolike moi. 207. to je razlikovna karakteristika majstorskog uma? On promilja velike misli. Dri ideju dovoljno dugo kako bi ponitila i unitila i sve male i dosadne prepreke. 208. Kako nam dolazi iskustvo? Pomou zakona privlaenja. 209. Kako se pokree taj zakon? Svojim prevladavajuim stajalitem. 210. to je problem izmeu starog i novog reima? Pitanje osvjedoavanja u prirodu svemira. Stari se reim nastoji drati fatalistike doktrine uzviene selekcije. Novi reim prepoznaje uzvienost i individualnog i demokracije ovjeanstva.

88

Dvadeset drugi tjedan

Duhovno sjeme
PISMO O PRIJENOSU

U dvadeset drugom tjednu saznat emo kako su misli duhovno sjeme koje, kada se zasadi u podsvjesnom umu, ima tendenciju klijanja i rasta: no na nesreu, esto plod nije ono to smo htjeli. Razliite forme upala, paraliza, ivanosti i bolesnih stanja openito manifestacije su straha, brige, tjeskobe, ljubomore, neprijateljskih i slinih misli. ivotni se procesi odvijaju pomou dvije odvojene metode: prva je uzimanje i koritenje hranjivih tvari potrebnih za stvaranje stanica; druga je ona kojom se razgrauju i izluuju otpadne tvari. Cijeli je ivot utemeljen na tim konstruktivnim i destruktivnim aktivnostima, a kako su hrana, voda i zrak jedino to je nuno potrebno za stvaranje stanica, izgleda da problem beskonanog produavanja ivota ne bi trebao biti teak. Meutim, iako se ini udnim, druga ili destruktivna aktivnost je ona koja je, s rijetkim iznimkama, uzrok svih bolesti. Otpadni materijal akumulira se i zasiuje tkivo, to uzrokuje samootrovanje. Ono moe biti djelomino ili potpuno. U prvom sluaju poremeaj e biti lokalni, a u drugom djelovat e na cijeli sustav. Dakle, problem koji je pred nama u lijeenju bolesti sastoji se u tome kako poveati ulazni tok i distribuciju enregije ivota irom sustava, a to je mogue jedino eliminiranjem misli straha, zabrinutosti, opreza, tjeskobe, ljubomore, neprijateljstva i svake druge destruktivne misli koja eli razoriti i unititi ivce te lijezde koje kontroliraju izluivanje i uklanjanje otrovnog i otpadnog materijala. Zdrava hrana i tonici za jaanje ne mogu obdariti ivot, jer su to sekundarne manifestacije ivota. Primarna manifestacija ivota i nain na koji s njom moete biti u stalnom kontaktu bit e objanjeni u ovom dijelu kojeg, kao svoju privilegiju, ovdje prilaem. 1. Znanje je vrijednost koja nema cijenu, jer primjenom znanja moemo svoju budunost usmjeriti po svojoj volji. Kada shvatimo da su na postojei karakter, okolina, sposobnosti i postojee fiziko stanje rezultat prolih naina razmiljanja, poet emo stvarati neku koncepciju o vrijednosti znanja. 2. Ukoliko stanje naeg zdravlja nije onakvo kakvim bismo eljeli da bude, potrebno je ispitati nain miljenja: prisjetimo se da svaka misao proizvodi utisnue u umu; svako utisnue je sjeme koje e potonuti u podsvijest i stvoriti namjeru/tendenciju; namjera e privlaiti druge sline misli i prije nego to to spoznamo, imat emo plodove koje emo morati ubrati. 3. Ukoliko te misli sadre bolesno sjeme, etva e donijeti bolest, propadanje, slabost i neuspjeh. Problem je u tomu to to mislimo, to kreiramo i kakve emo plodove ubirati. 4. Ako postoji bilo koje fiziko stanje koje je nuno promijeniti, zakon koji vlada vizualizacijom pokazat e se uinkovitim. Kreirajte mentalnu sliku fizikog savrenstva, drite je u umu sve dok je svijest ne apsorbira. Mnogi su ovom metodom eliminirali kronine bolesti u nekoliko tjedana, a tisue su tom metodom prevladale i unitile sve uobiajene fizike smetnje u nekoliko dana, katkad u samo nekoliko minuta. 5. Pomou zakona vibriranja um moe primijeniti tu kontrolu nad tijelom. Znamo da je svaka mentalna akcija vibracija (osilacija odeene frekvencije - op. prev.), a znamo i da su sve forme jednostavno samo nain kretanja, brzina vibracija. Stoga, bilo koja dana vibracija

89

6.

7.

8.

9. 10.

11.

12.

13.

14. 15. 16. 17.

trenutno modificira svaki atom tijela, utjee na svaku ivu stanicu, pa se stvara cijela kemijska promjena svake skupine ivih stanica. Sve to postoji u svemiru, postoji zahvaljujui svojoj brzini vibriranja. Promjenom brzine vibriranja mijenjate prirodu, kvalitetu i formu. Ogromna panorama prirode, vidljive i nevidljive, neprestano se mijenja jednostavnom promjenom vibracija, a budui da je misao vibracija, i mi moemo primijeniti tu mo. Moemo mijenjati vibracije, i time stvarati bilo koje eljeno stanje kao manifestaciju u svojim tijelima. Svi mi svake minute koristimo tu mo. Problem je u tomu to veina nas koristi tu mo nesvjesno i tako proizvodi neeljene rezultate. Problem je, dakle, koristiti je inteligentno i proizvoditi samo poeljne rezultate. To ne bi trebalo biti teko, jer svi imamo dovoljno iskustva u nainu proizvodnje ugodnih vibracija u tijelu, a znamo takoer i uzroke koji stvaraju neugodne i odbojne osjete. Sve to je potrebno je konzultiranje vlastitog iskustva. Kada su nam misli bile uzviene, progresivne, konstruktivne, hrabre, plemenite, uljudne i na bilo koji drugi nain poeljne, pokretali smo vibracije koje su donijele primjerene rezultate. Ukoliko su nam misli bile ispunjene zaviu, mrnjom, ljubomorom, kriticizmom ili bilo kojom drugom od tisua formi nesklada, pokretali smo zasigurno odreene vibracije koje su donijele drukije rezultate razliite prirode: svaka od tih brzina vibriranja, ako se zadrava, kristalizira se u formu. U prvom sluaju, rezultati su mentalno, moralno i fiziko zdravlje, a u drugom sluaju to su nesklad, neharmoninost i bolest. Moemo, dakle, razumjeti neto od moi koju um posjeduje nad tijelom. Objektivni um ima odreene uinke na tijelo, to se moe oigledno prepoznati. Netko e rei kako e neto to vam se ini kominim izazvati smijeh, katkada sve do toga da vam se pone tresti cijelo tijelo, to pokazuje da misao ima kontrolu nad miiima tijela; ili, ako neto izaziva vau suut i napuni vam oi suzama, to takoer pokazuje kako misao kontrolira lijezde tijela; ako vam netko lae ili vas neto ljuti zacrvenjet e vam se obrazi, to pokazuje kako misao kontrolira cirkulaciju krvi. No, budui da su sva ta iskustva rezultat akcije objektivnog uma nad tijelom, rezultati su privremene prirode: brzo prolaze i ostavljaju situaciju kakva je bila prije. Pokaimo sada kako se razlikuje akcija podsvjesnog uma nad tijelom. Ranjeni ste: tisue stanica odmah zapoinje lijeenje, a za nekoliko dana ili tjedana njihov je rad zavren. Moete slomiti kost i ni jedan kirurg na zemlji nee Vam moi sjediniti dijelove: moe Vam namjestiti kost, no subjektivni um odmah e zapoeti proces zaraivanja dijelova i za kratko vrijeme kost e postati krutom kao to uvijek bila. Moete progutati otrov: subjektivni e um odmah otkriti opasnost i estoko se truditi kako bi ga eliminirao. Moete se zaraziti opasnim mikrobom, a subjektivni e um odmah poeti graditi zid oko zaraenog podruja i unititi infekciju apsorbiranjem u bijela krvna zrnca koja proizvodi za tu svrhu. Ti procesi podvjesnog uma obino prolaze bez naeg znanja ili usmjeravanja, i tako dugo dok se ne mijeamo, rezultat je savren. No, budui da su milijuni tih korekcijskih stanica inteligentne i odzivaju se na nae misli, esto su paralizirane i transformirano nedjelotvorne mislima o strahu, sumnjom i tjeskobom. One su kao vojska radnika: spremna je za poetak vanog dijela posla, no uvijek kada poinju svoj fer pothvat, poziva se na trajk ili se mijenjaju planovi, sve dok se konano ne obeshrabre i odustanu. Put prema zdravlju utemeljen je na zakonu vibriranja, koji je osnovica svih znanosti, a taj zakon pokree um, "unutranji svijet". To je stvar individualnih napora i prakse. Na svijet moi je "unutranji svijet": ako smo mudri, neemo gubiti snagu i vrijeme pokuavajui se baviti rezultatima/uincima/posljedicama koje nalazimo u "vanjskom svijetu", koji i jest samo vanjski, samo refleksija. Uvijek emo nai uzrok u "unutranjem svijetu": mijenjanjem uzroka, mijenjamo vanjske rezultate. Svaka stanica u tijelu je inteligentna i odgovorit e u tom pravcu. Sve su stanice stvaratelji i kreirat e tono onaj obrazac koji ste im dali. Stoga, postavljanjem savrenih slika u subjektivno, kreativne e energije graditi savreno tijelo. Stanice mozga konstruirane su na isti nain. Kvaliteta mozga je pod upravljanjem stanja uma ili mentalnih stajalita: stoga, ako se neeljena mentalna stajalita prenose 90

18. 19. 20. 21. 22. 23.

24.

25.

26.

27.

28. 29. 30. 31.

32.

33.

subjektivnom, ona e, posljedino tomu, biti prenesena tijelu; moemo, dakle, oito vidjeti, ukoliko elimo tjelesnu manifestaciju zdravlja, snage i vitalnosti, da to moraju biti prevladavajue misli. Znamo da je svaki element ljudskog tijela rezultat brzine vibriranja. Znamo da je mentalna akcija vibracija odreene brzine. Znamo da bre vibracije vladaju, modificiraju, kontroliraju, mijenjaju i unitavaju vibracije manje brzine. Znamo da je brzina vibracija upravljana karakterom stanica mozga. Konano, znamo i kako kreirati te stanice mozga. Stoga, znamo i kako napraviti bilo kakvu eljenu fiziku promjenu u tijelu i osigurati si djelotvorno znanje moi uma, i to do te mjere da smo spoznali kako praktiki nema ogranienja koja bi se mogla postaviti pred nau sposobnost usklaivanja s prirodnim zakonom, koji je svemoan. Taj utjecaj ili kontrola tijela umom poinje se sve vie shvaati u javnosti, a i mnogi lijenici tomu pridaju svoju iskrenu panju. Dr. Albert T. Shofield, koji je napisao nekoliko vanih knjiga na tu temu, kae: "Tema mentalne terapeutike jo uvijek se ignorira u medicinskim radovima. U naoj fiziologiji nema referencija na centralnu kontrolnu mo koja vlada tijelom za njegovo dobro, a o moi uma nad tijelom rijetko se govori." Nema sumnje, mnogi lijenici tretiraju bolesti ivaca funkcionalnog podrijetla mudro i dobro, no ono to tvrdimo jest da se znanje koje pokazuju ne ui ni u jednoj koli niti u knjigama, ve je intuitivno i iskustveno. Tako ne bi trebalo biti. Mo mentalne terapeutike trebala bi biti predmetom paljivog i specijalnog znanstvenog pouavanja u svakoj medicinskoj koli. Mogli bismo nastaviti s temom o pogreom tretiranju i elji za tretiranje do u detalje te opisivati katastrofalne rezultate zanemarenih sluajeva, no taj zadatak ostaje individualnim. Ne moe biti sumnje da postoje pacijenti koji su svjesni koliko mnogo mogu uiniti sami za sebe. Ono to pacijent moe uiniti za sebe je pokretanje sila, to je do sada bilo nepoznato. Skloni smo vjerovati da su daleko vee od najjae imaginacije i, bez sumnje, sve e se vie koristiti. Mentalnu terapeutiku moe usmjeravati sam pacijent kako bi umirio pobueni um, podizao osjeaje radosti, nade, vjere i ljubavi: sugerirajui motive njihovog realiziranja, redovitim mentalnim radom otklanja misli od bolesti. Za vjebu ovog tjedna, koncentrirajte se na predivne misli Tennysona. "Govorite mu, jer On uje, a Duh i duh mogu se susresti: blii je On od disanja i blii je od ruku i nogu." Onda pokuajte, dok "govorite s Njim", doi u kontakt sa Svemoi. Prepoznavanje i shvaanje te Sveprisutnosti moi e brzo razoriti bilo koju i svaku formu bolesti ili patnje i zamijeniti ih harmonijom i savrenstvom. Onda zapamtite, postoje i oni koji misle da bolest i patnju alje Bog; ako je tako, svaki lijenik, svaki kirurg i svaka medicinska sestra Crvenog kria suprotstavlja se volji Boga, a bolnice i sanatoriji mjesta su pobune, a ne kue milosti. Naravno, ta se ideja brzo moe racionalnim putem sama dovesti do apsurda, no postoje mnogi koji je jo uvijek pothranjuju. Neka Vam, potom, misao miruje na injenici da je sve donedavna teologija pokuavala pouavati o nepostojeem Kreatoru, onakvom koji je kreirao bia sposobna za grijeh, a onda je doputao da budu vjeno kanjena za svoje grijehe. Naravno, nuni rezultat takvog iznimnog neznanja bilo je stvaranje straha umjesto ljubavi: no nakon dvije tisue godina takve vrste propagande, teologija se danas ubrzano angaira, ispriavajui se za takvo poimanje kranstva. Nakon toga ete moi spremnije cijeniti idealnog ovjeka, ovjeka napravljenog na sliku i priliku Boju i spremnije ete cijeniti Um iz kojeg sve potjee, Um koji formira, podrava, odrava, iz koga sve izvire i koji kreira sve to postoji.

91

Sve su dijelovi neke zapanjujue cjeline, ije je tijelo priroda, a Bog dua." - Papa Prilika dolazi iza percepcije, akcija slijedi inspiraciju, rast slijedi znanje, izvrsnost slijedi napredak. Uvijek je duhovno prvo, a potom transformacija u beskrajno i neograniene mogunosti postignua.

92

Pitanja i odgovori dvadeset drugog tjedna

211. Kako se bolest moe eliminirati? Harmoniziranjem s prirodnim zakonom, koji je svemoan. 212. to je proces? Shvaanje da je ovjek duhovno bie i da taj duh nuno mora biti savren. 213. to je rezultat? Svjesno prepoznavanje tog savrenstva, prvo intelektualno, a onda emocionalno, to dovodi do manifestiranja tog savrenstva. 214. Zato je tome tako? Zato to je misao duhovna, pa stoga kreativna, ona korelira sa svojim objektom te ga manifestira. 215. to aktivira prirodni zakon? Zakon vibriranja. 216. Zato taj zakon vlada? Zato to bre vibracije vladaju, modificiraju, kontroliraju, mijenjaju i unitavaju sporije vibracije. 217. Je li taj sustav mentalne terapeutike openito priznat? Da, postoji preko milijun ljudi u ovoj zemlji koji su je koristili u nekoj formi. 218. to je rezultat takvog sustava misli? Po prvi put u povijesti svijeta mogue je zadovoljti najvie svojstvo rezoniranja/odluivanja demonstrirajuom istinom, koja sada brzo preplavljuje svijet. 219. Je li taj sustav primjenjiv na druge forme ponude? Time e se realizirati svaki ljudski zahtjev ili potreba. 220. Je li sustav znanstven ili religiozan? Oboje. Istinska znanost i istinska religija sestre su blizanke. Kamo ide jedna, druga je nuno slijedi.

93

Dvadeset trei tjedan

Zakon uspjeha je sluenje

PISMO O PRIJENOSU

U dijelu, kojeg imam ast ovdje prenijeti, uvidjet ete kako se novac ispreplie s cijelim tkivom same nae egzistencije, kako je zakon uspjeha sluenje, da emo dobivati ono to dajemo i da s tog razloga moramo promiljati veliku nam danu privilegiju davanja. Otkrili smo da je misao kreativna aktivnost koja se krije iza svakog konstruktivnog pothvata. Stoga, ne moemo davati nita vie od praktine vrijednosti nego to je naa misao. Kreativna misao zahtijeva panju, a mo panje je, kako smo vidjeli, oruje nadovjeka. Panja razvija koncentraciju, koncentracija razvija duhovnu mo, a duhovna je mo najmonija postojea sila. To je znanost koja obgrljuje sve druge znanosti. To je umjetnost iznad svih umjetnosti, relevantna u svakom ljudskom ivotu. U majstorstvu te znanosti i te umjetnosti postoje mogunosti za beskrajnim napredovanjem. Savrenstvo u tomu ne stjee se u est dana ili u est tjedana ili est mjeseci. To je posao ivota. Ne ii naprijed znai ii unatrag. Neizbjeno je dobro koje se postie treniranjem pozitivnih, konstruktivnih i nesebinih misli: one bi trebale imati dalekoseni uinak, i to zauvijek. Kompenzacija je osnovna nota svemira. Priroda neprestano tei uspostavljanju ravnotee. Kada se neto poalje prema van, neto se mora primiti, inae bi se stvorio vakuum. Pridravanjem tog pravila, ne moete ne uspjeti profitirati, i to u takvoj mjeri da ete bogato opravdati svaki svoj napor u tom smjeru. 1. Svijest o novcu je stajalite uma. Ono predstavlja otvorena vrata arterijama trgovine. To stajalite je stajalite primanja. elja je sila privlaenja koja pokree proces, a strah je velika prepreka kojom se proces zaustavlja ili kompletno preokree, odnosno preusmjerava od nas. 2. Strah je samo suprotnost svijesti o novcu. To je svijest o siromatvu, a budui da je zakon nepromjenjiv, dobit emo tono ono to dajemo: ako se bojimo, dobit emo ono ega se bojimo. Novac se uplie u cijelo tkivo same nae egzistencije i angaira najbolje misli najboljih umova. 3. Stvaramo novac stvaranjem prijatelja, a poveavamo krug svojih prijatelja stvarajui novac za njih, pomaui im, sluei im. Prvi zakon uspjeha je, dakle, sluenje, a to se sluenje gradi na integritetu i pravdi. ovjek koji ni u svojim namjerama nije fer jednostavno je neznalica: on proputa temeljni zakon svih razmjena, to je neproduktivno i sigurno e, bez svake sumnje, izgubiti. Moda to ne zna, moda misli da dobiva, no osuen je na siguran poraz. Ne moe se varati Beskrajno. Zakon kompenziranja od njega e zahtijevati oko za oko i zub za zub. 4. Sile ivota su nepostojane: sastavljene su od naih misli i ideala te se, slijedno tomu, oblikuju u formu. Problem je drati um otvorenim, konstantno posezati za novim, prepoznavati prilike i biti zainteresiran za utrku, a ne za cilj, jer zadovoljstvo je u stremljenju, a ne u posjedovanju. 5. Moete od sebe napraviti magnet za novac, no prije nego to to uinite, prvo razmotrite kako ete stvarati novac za druge ljude. Ako imate potreban uvid u percipiranje i koritenje prilika i povoljnih uvjeta, kao i prepoznavanje vrijednosti, moete se postaviti u poziciju gdje ete ih moi iskoristiti kao prednost, no va e najvei uspjeh doi kada postanete pomo drugima. Iz takvih je prilika mogue maksimalno profitirati. 6. Plemenita misao ispunjena je snagom i vitalnou, sebina misao sadri sjemenje smrti: ona e dezintegrirati i umrijeti. Veliki financijeri, kao Morgan i drugi, jednostavno su bili kanali za distribuciju bogatstva; enormni iznosi dolaze i odlaze, no bilo bi opasno zaustaviti 94

7.

8.

9.

10.

11. 12.

13.

14.

15.

16.

izlaz, jednako kao i ulaz; obje strane moraju ostati otvorene; stoga e i na najvei uspjeh doi kada shvatimo da je bitno dati da bismo dobili. Ako prepoznajemo Sveprisutnu mo, koja je izvor sve ponude, podesit emo svoju svijest na tu ponudu na takav nain da e svijest neprestano privlaiti sve to joj je potrebno, pa emo otkriti kako s tim to dajemo sve to vie i primamo. Davanje, u ovom smislu, implicira sluenje. Bankar daje novac, trgovac daje robu, autor svoje misli, radnik svoju vjetinu: svi imaju neto za dati, a to vie mogu dati, to e vie primati, a to vie primaju, to e im rasti potencijal davanja. Financijer dobiva mnogo zato to daje mnogo: misli i rijetko puta nekog drugog da misli umjesto njega; eli znati kako su osigurani rezultati poslovanja; to mu morate pokazati, a kada to moete, on e osigurati sredstva kojima mogu profitirati stotine i tisue; u proporciji s njihovom uspjenou, i on e biti uspjean. Morgan, Rockefeller, Carnegie i drugi nisu se obogatili zato to su gubili novac zbog drugih ljudi. Ba suprotno, obogatili su se stvarajui novac za druge ljude kako bi se obogatili u najbogatijoj zemlji na planetu. Prosjena je osoba potpuno bez ikakvog dubokog razmiljanja: ona prihvaa ideje drugih i ponavlja ih na isti nain kao i papiga; to se bjelodano vidi kada razumijemo metodu koja se koristi za formiranje javnog mnijenja i doktrinu povodljivosti velike veine koja, ini se, savreno dobrovoljno puta nekolicini ljudi da misli umjesto njih, to je ono to omoguava nekolici u velikoj veini zemalja uzurpaciju svih prilaza moi i dranje milijuna ljudi u podjarmljenosti. Kreativno miljenje zahtijeva panju. Mo panje naziva se koncentracijom; ta mo usmjerava se voljom; zbog tog razloga moramo odbiti koncentriranje ili miljenje na bilo to drugo, osim na eljene stvari. Mnogi se konstantno koncentriraju na tugu, gubitak i nesklad sa svim stvarima; a zato to je misao kreativna, nuno slijedi da takva koncentracija vodi veem gubitku, veoj tuzi i veem neskladu. Zar bi uope moglo biti drukije? S druge strane, kada se susreemo s uspjehom, dobitkom ili bilo kojim drugim poeljnim stanjem, moramo se, po prirodi stvari, koncentrirati na te stvari, a time kreiramo upravo vie tih stvar, iz ega slijedi da mnogo vodi prema jo vie. Kako se razumijevanje tog principa moe iskoristiti u poslovnom svijetu, rekao nam je gosp. Atkinson u Naprednoj misli (Advanced Thought): "Duh, to god to bilo ili ne bilo, moramo smatrati Esencijom svijesti, Supstancijom uma, realitetom u podlozi Misli. A kako su sve Ideje faze aktivnosti Svijesti, Uma ili Misli, slijedi da e se u Duhu, i samo u njemu, trebati nai Konana injenica, Realna stvar ili Ideja." im to priznamo, zar ne izgleda razumnim drati da bi istinsko razumijevanje Duha i njegovih zakona manifestiranja bila "najpraktinija" stvar koju "praktina" osoba moe uope nai? I zar ne izgleda izvjesnim: ako bi "praktini" ljudi svijeta mogli shvatiti tu injenicu, "naili bi na sebe" u kretanju prema mjestu na kojem bi mogli dobiti takvo znanje duhovnih stvari i zakona? Ti ljudi nisu budale, samo trebaju shvatiti tu fundamentalnu injenicu kako bi se pokrenuli u smjeru biti svih postignua. Dat u vam konkretan primjer. Znam ovjeka, ovdje u Chicagu, kojeg sam uvijek smatrao potpuno materijalistikim. Ostvario je nekoliko uspjeha u ivotu, ali i nekoliko neuspjeha. Tijekom mog zadnjeg razgovora s njim, inilo mi se da je bio praktiki "propao i ispao", u usporedbi s prijanjim poslovnim stanjem. Izgledao je kao da je stvarno dosegao "kraj svog ueta", jer je dobrano zaao u srednje godine, a nove su ideje dolazile sve polaganije i sve rjee, u usporedbi s ranijim godinama. Rekao mi je: "Znam da su sve stvari koje 'uspijevaju' u poslovanju rezultat misli; svaka budala to zna. Upravo sada izgleda da nemam dobrih misli i ideja. No ako je uenje o "Svemonom" ispravno, moralo bi biti mogue svakoj individui uspostavljanje 'izravne' veze s Beskonanim umom, i u Beskonanom bi umu morala postojati vjerojatnost svih vrsta dobrih ideja, koje bi ovjek moje hrabrosti i iskustva mogao praktino iskoristiti u poslovnom svijetu i iz toga napraviti veliki posao. Ta mi misao izgleda dobro, i pogledat u kod njega." To je bilo prije dvije godine. Neki sam dan opet uo o njemu. Razgovarajui s prijateljem, upitao sam: "to se dogodilo s naim starim prijateljem X-om? Je li se opet podigao na noge?" Prijatelj me zaueno pogledao: "Zato, zar ne zna o velikom uspjehu X-a? On je veliki ovjek u '______' kompaniji (navodei kompaniju koja je u zadnjih 18 mjeseci 95

17.

18.

19.

20.

21.

22.

napravila fenomenalan uspjeh i sada je dobro poznata, zbog svojih reklama, od jedne do druge strane zemlje i u inozemstvu). On je ovjek koji je koncernu dao veliku ideju. Blizu je pola milijuna i kree se brzo prema brojci za milijun, i sve to u 18 mjeseci." Nisam povezivao tog ovjeka sa spomenutom tvrtkom iako sam znao o divnom uspjehu te kompanije. Istraivanje je pokazalo da je pria istinita i da gore iznesene injenice nisu bile ni najmanje pretjerane. Dakle, to mislite o tomu? Za mene to znai da je taj ovjek stvarno uspio uspostaviti "izravnu vezu" s Beskonanim umom - Duhom - i pronaavi ga, upregnuo ga je da radi za njega. "Koristio ga je u svom poslovanju." Zvui li to bogohulno ili bezbono? Nadam se da ne: nisam tako mislio. Maknite implikacije osobnosti ili uveliane ljudske prirode iz koncepcije Beskrajnog, i ostat e samo koncepcija Beskrajno prisutne moi, ija je bit Svijest - ustvari, na kraju, Duh. A i taj se ovjek mora u konanici razmatrati kao manifestacija Duha: nema nita bogohulno u ideji da je on Duh, ukoliko se tako harmonizirao sa svojim Podrijetlom i Izvorom, pa je mogao manifestirati barem manji stupanj njegove moi. Svatko od nas, vie ili manje, to ini kada koristi um u smjeru Kreativne misli. Taj je ovjek uinio vie, jer je to uinio na intenzivno "praktian" nain. Nisam ga konzultirao u vezi s njegovom metodom ili procedurom iako i ja namjeravam uiniti isto prvom prilikom. No on se nije samo oslonio na Beskrajnu ponudu glede ideja koje je trebao (i koje su formirale sjeme njegova uspjeha) ve je iskoristio i kreativnu mo misli u stvaranju, za sebe idealnog obrasca, za kojeg se nadao da e se manifestirati u materijalnoj formi, proirivajui ga, mijenjajui i poboljavajui detalje tijekom vremena kreui se, dakle, od ope skice do zavrenih detalja. Po mojoj prosudbi, to su stvarne injenice o tom sluaju, a ne samo moja sjeanja o konverzaciji od prije dvije godine. Upoznao sam i istinite sluajeve drugih prominentnih ljudi koji su realizirali sline manifestacije Kreativne misli. Oni koji bi reducirali tu ideju aktiviranja Beskrajne moi kao pomoi u svom poslu u materijalnom svijetu, moraju upamtiti: ukoliko se Beskrajno i najmanje suprostavlja takvoj proceduri, onda se to ne bi moglo nikada dogoditi. Beskrajno je prilino sposobno brinuti se samo o sebi. "Duhvnost" je prilino "praktina", vrlo "praktina", intenzivno "praktina". Pouava da je Duh realna stvar, cjelovita stvar, a da je materija samo plastina graa koju Duh moe kreirati, oblikovati, manipulirati i formirati prema svojoj volji. Duhovnost je "najpraktinija" stvar koja postoji! Ovaj se tjedan koncentrirajte na injenicu da ovjek nije tijelo s duhom, nego duh s tijelom, a razlog tomu je to njegove elje nisu sposobne za bilo kakvo trajno zadovoljstvo u bilo emu to nije duhovno. Novac, stoga, nema nikakvu vrijednost, osim stvaranja stanja kojih elimo, a ta stanja moraju biti nuno harmonina. Harmonina stanja trebaju biti dovoljno snabdijevana. Tako, ako se pojavi neki nedostatak, shvatit emo da je ideja ili dua novca sluenje, a kako ta misao dobiva formu, kanali snabdijevanja e se otvoriti i bit ete zadovoljni znanjem da su duhovne metode u potpunosti praktine.

Otkrili smo da kontemplirano, ureeno, svrhovito miljenje razvija tu svrhu u fiksnu formu, pa moemo biti apsolutno sigurni u rezultat naeg dinamikog eksperimenta. - Francis Larimer Warner

96

Pitanja i odgovori dvadeset treeg tjedna

221. Koji je prvi zakon uspjeha? Sluenje. 222. Kako moemo najbolje sluiti? Ako imamo otvoreni um, interesom za put, a ne za cilj, stremljenjem, a ne posjedovanjem. 223. to je rezultat sebine misli? Ona sadri sjeme raspadanja. 224. Kako emo postii svoj najvei uspjeh? Shvaanjem injenice da je jednako vano davati kao i primati. 225. Zato financijeri esto doivljavaju veliki uspjeh? Zato to samostalno misle. 226. Zato velika veina u svakoj zemlji ostaje pokorna i oito bude aparat volje nekolicine? Zato to su im prepustili da misle umjesto njih. 227. to je uinak koncentriranja na tugu i gubitak? Vie tuge i gubitka. 228. to je uinak koncentriranja na dobitak? Vei dobitak. 229. Koristi li se taj princip u poslovnom svijetu? To je jedini princip koji je ikada koriten ili e se ikada koristiti, nema drugog principa. injenica da se moe koristiti nesvjesno ne varira ni mijenja situaciju. 230. Kako se praktiki primjenjuje taj princip? injenica da je uspjeh neki uinak, a ne uzrok: stoga, ako elimo osigurati uinak, moramo potvrditi uzrok ili ideju ili misao kojom se uinak kreira.

Hranite svoj um velikim mislima; vjerovanje u herojstvo stvara heroje. - Disraeli

97

Dvadeset etvrti tjedan

Alkemija
PISMO O PRIJENOSU

Evo i sadraja dvadeset etvrtog tjedna. To je zadnja lekcija. Ako ste prakticirali svaku lekciju nekoliko minuta svakog dana, kao to je bilo sugerirano, otkrili ste mogunost dobivanja od ivota upravo onog to elite. Kada u ivot najprije postavite ono to elite, vjerojatno ete se sloiti sa studentom koji je rekao: "Misao je posve premona, tako ogromna, tako raspoloiva, tako konana, tako razumna i tako koristiva." Plod tog znanja je, kada bi to mogao biti, dar Bogova. To je "istina" koja oslobaa ovjeka - ne samo od svakog nedostatka ili ogranienja ve ga oslobaa i od tuge, straha i brige. Stoga, zar nije predivno shvatiti kako taj zakon ne respektira osobe, odnosno kako ne radi nikakvu razliku i mogue naklonosti? Put je pripremljen. Ukoliko naginjete religioznosti, najvei religiozni uitelj svijeta koji se ikada pojavio stvorio je tako jednostavan put kako bi ga svi mogli slijediti. Ako nemate mentalnu predrasuda prema znanosti fizike, zakon e funkcionirati s matematikom sigurnou. Ako pak preferirate biti filozofom, Platon ili Emerson mogu vam biti uitelji. No u bilo kojem sluaju, moete dosei stupnjeve moi na koje je nemogue postaviti bilo kakva ogranienja. Razumijevanje tog principa, po mom uvjerenju, tajna je koju su pradavni alkemiari uzaludno traili, jer ona objanjava kako se zlato u umu moe transmutirati u zlato u srcu i u ruci. 1. Kada su znanstvenici prvi put postavili Sunce u centar Solarnog sustava, a Zemlju u putanju kojom krui oko njega, nastalo je ogromno iznenaenje i konsternacija. Cijela ideja bila je sama po sebi ispravna: nita nije bilo sigurnije od kretanja Sunca preko neba i svatko je mogao vidjeti kako zalazi iza zapadnih breuljaka ili tone u more; eksperti su bjesnili, a znanstvenici su odbijali ideju kao apsurdnu: ipak, dokaz je konano prihvaen osvjedoenjem u umovima svih. 2. Govorimo o zvonu kao "zvueem tijelu", pa ipak znamo da sve to zvono moe uiniti jest proizvoditi vibracije u zraku. Kada te vibracije dosegnu brzinu od 16 titraja u sekundi, one e prouzroiti zvuk kojeg emo uti u umu. Postoji mogunost da um uje i vibracije od 30.000 titraja u sekundi. Kada broj titraja naraste preko toga, sve je opet u tiini; tako, dakle, znamo da zvuk nije u zvonu, on je u naem vlastitom umu. 3. Govorimo, pa ak i mislimo, o Suncu koje "daje svjetlo". A ipak, znamo da ono jednostavno zrai energiju koja stvara vibracije u eteru brzinom od etiri stotine bilijuna titraja u sekundi, uzrokujui ono to nazivamo valovima svjetla: znamo, dakle, da je ono to nazivamo svjetlou jednostavno forma energije, a svjetlo postoji samo kao osjet u umu izazvan kretanjem valova. Kada broj titraja raste, svjetlo mijenja boje: svaka promjena boje prouzroena je kraim brim vibracijama; iako govorimo o crvenoj rui, zelenoj travi ili plavom nebu, ipak znamo da boje postoje samo u naim umovima kao osjetilna iskustva, rezultat vibracija valova svjetla. Kada se vibracije smanje ispod etiri stotine bilijuna titraja u sekundi, one vie ne izazivaju senzaciju svjetla, ve iskustvo osjeta topline. Oito je, stoga, da se ne moemo pouzdati u dokaz osjetila o informacijama u svezi s realitetom stvari: u suprotnom, vjerovali bismo da se Sunce kree, da je svijet ravna ploa umjesto kugla, a zvijezde bi bile bitovi svjetla umjesto ogromnih sunaca. 4. Cijeli raspon teorije i prakse bilo kojeg sustava metafizike sastoji se od spoznaje istine u vezi sa sobom i svijetom u kojem ivimo; u saznanju da za izraavanje harmonije moramo misliti harmonino; za izraavanje zdravlja, moramo misliti zdravo; a za izraavanje obilja, moramo promiljati obilje. Da bismo to mogli uiniti, moramo preokrenuti oitost osjeta. 98

5. Kada spoznamo da je svaka vrsta bolesti, slabosti, nedostatka i ogranienja jednostavno rezultat loeg miljenja, saznat ete "istinu, koja e vas osloboditi". Vidjet ete kako se mogu uklanjati planine. Ako se te planine sastoje samo od sumnji, straha, nepovjerenja i drugih formi obeshrabrivanja, one nisu nita manje stvarne i trebaju ne samo biti uklonjene ve i "baene u more". 6. Va se stvarni rad sastoji u samouvjeravanju o istini tih iskaza. Kada to uspijete, vie nee biti tekoa u promiljanju istine: kako je pokazano, istina sadri vitalni princip i sama e se manifestirati. 7. Oni koji lijee bolesti mentalnim metodama spoznali su tu istinu, svakodnevno je demonstriraju u svojim ivotima i ivotima drugih. Znaju da su ivot, zdravlje i obilje Sveprisutni, da ispunjavaju sav prostor, samo to do sada nije dolo do razumijevanja tog velikog zakona. 8. Budui da su sva stanja kreacije misli, i stoga u potpunosti mentalne, bolesti i nedostaci jednostavno su mentalna stanja u kojima osoba ne uspijeva percipirati istinu. im se grjeka ukloni, uklanja se i stanje. 9. Metoda za uklanjanje te grjeke je odlazak u tiinu i spoznaja istine. Budui da su svi umovi jedan Um, to moete uiniti za sebe ili bilo koga drugoga. Ako ste nauili formirati mentalne slike eljenih stanja, to e biti najlaki i najbri nain osiguravanja rezultata; ako niste, rezultati se mogu postii argumentom, procesom samouvjeravanja o apsolutnoj istinitosti svoje tvrdnje. 10. Upamtite, a to je najtea, kao i najdivnija tvrdnja koju moemo shvatiti, upamtite da, neovisno o tomu o kojoj se potekoi radi, neovisno o tomu gdje se nalazite, neovisno o tomu na koga utjeete, nemate drugog pacijenta doli sebe: ne trebate nita raditi, osim uvjeriti sebe u istinu da e se ono to elite manifestirati. 11. To je egzaktna znanstvena tvrdnja, u skladu je sa svakim sustavom metafizike koji postoji i nije mogue osigurati trajne rezultate niti na jedan drugi nain. 12. Svaka forma koncentracije - formiranje mentalnih slika, argumenata i autosugestije jednostavne su metode kojima se omoguava realiziranje istine. 13. Ako elite pomoi nekomu ili unititi neku formu nedostatka, ogranienja ili grjeke, nije korektna metoda misliti o osobi kojoj elite pomoi: namjera o pomoi potpuno je dovoljna, jer to uspostavlja mentalni kontakt s tom osobom. Onda potisnite iz svog uma bilo koje uvjerenje o nedostatku, ogranienju, bolesti, opasnosti, tekoi ili bilo kojoj moguoj muci. im ste to uspjeli uiniti, ostvareni su rezultati i osoba e biti slobodna. 14. No, upamtite da je misao kreativna i, posljedino tomu, svaki put kada dopustite svojoj misli mirovanje na bilo kojem neharmoninom stanju, morate shvatiti da su takva stanja samo privid, ona nemaju nikakvu realnost: duh je jedini realitet i nikada ne moe biti manje od savrenosti. 15. Svaka je misao forma energije, brzina vibriranja, no misao o istini je vibracija najvee poznate brzine (frekvencije - op. prev.) i, posljedino tomu, unitava svaku formu nekorektnosti na isti nain na koji svjetlo unitava tamu; nekorektnost ili grjeka nemaju nikakvu formu kada se pojavi "istina", pa se time cijeli mentalni rad pretvara u razumijevanje istine. To e omoguiti prevladavanje bilo koje forme nedostatka, ogranienja ili bolesti bilo koje vrste. 16. Ne moemo postii razumijevanje istine iz vanjskog svijeta: vanjski je svijet samo relativan. Istina je apsolutna. Stoga je moramo pronai u "unutarnjem svijetu". 17. Treniranje uma kako bi vidio istinu samo je izraavanje istinskih stanja ili uvjeta. Naa sposobnost za to bit e indikacija napretka kojeg ostvarujemo. 18. Apsolutna je istina da je "JA" savreno i kompletno. Stvarno "JA" je duhovno, i stoga nikada ne moe biti manje od savrenog, nikada ne moe imati neki nedostatak, ogranienje ili bolest. Bljesak genijalnosti nema podrijetlo u kretanju molekula mozga: ona je inspirirana duhovnim "JA", kao jedno s Univerzalnim umom, a mi imamo sposobnost prepoznati tu Jednost, koja je uzrok svih inspiracija - svih genijalnosti. Ti su rezultati dalekoseni i imaju uinak na generacije koje tek dolaze, oni su stupovi vatre koja oznaava put koji e slijediti milijuni. 19. Istina nije rezultat uvjebavanja logike ili eksperimentiranja, pa ak niti promatranja: ona je proizvod razvijene svijesti. Istina unutar Cezara manifestira se u Cezarovom ponaanju, u 99

20.

21.

22. 23.

24.

25.

26. 27.

28.

29.

30.

31.

njegovom ivotu, u njegovim akcijama i djelovanju na drutvene forme i napredak. Va ivot i akcije, kao i va utjecaj u svijetu, ovisit e o stupnju istine koju ste sposobni percipirati, jer se istina ne manifestira u vjerovanjima, ve u djelovanju. Istina se manifestira u karakteru, a karakter ovjeka trebao bi biti interpretacija njegove religije ili onog to je za njega istina, a to e se odraziti u karakteru njegovih posjedovanja. Ako se ovjek ali zbog svoje sudbine, on je jednako nepravedan prema sebi kao kada bi negirao neku racionalnu istinu, iako je ona vrsta i neoboriva. Naa okolina i bezbrojne okolnosti i incidenti u ivotima ve postoje u podsvijesti nae osobnosti: ona privlai sebi mentalne i fizike materijale koji su u skladu s njom. Prema tomu, naa je budunost odreena naom sadanjou, i ako postoji neka oita nepravda u bilo kojoj karakteristici ili fazi naeg osobnog ivota, moramo u unutarnjem svijetu potraiti njezine uzroke i pokuati otkriti mentalne injenice odgovorne za vanjsko manifestiranje. Upravo je ta istina ona koja "oslobaa", ona je svjesno znanje te istine koja e nam omoguiti prevladavanje svake tekoe. Stanja s kojima se susreemo u vanjskom svijetu uvijek su rezultat stanja stvorenih u unutarnjem svijetu: stoga, sa znanstvenom tonou slijedi da se zadravanjem savrenog ideala u umu mogu ostvariti idealni uvjeti ili stanja u vlastitoj okolini. Ukoliko vidite samo nekompletnost, nesavrenost, relativnost i ogranienost, onda e se ta stanja i manifestirati u vaem ivotu; no ako trenirate svoj um za sagledanje i shvaanje duhovnog ega, duhovnog "JA", koje je uvijek savreno i kompletno, harmonino i blagotvorno, manifestirat e se samo zdrava stanja ili uvjeti. Misao je kreativna, a istina je najvia i najsavrenija misao koju itko moe promiljati. Oito je da promiljanje istine znai kreiranje onog to je istinito, a isto je tako evidentno da, kada se istina postvaruje, ono to je krivo, nestat e. Univerzalni um je totalitet svekolikih postojeih umova. Duh je Um, jer je duh inteligentan: te su rijei, stoga, sinonimi. Tekoa s kojom se morate boriti jest shvaanje da Um nije pojedinaan. On je sveprisutan. Postoji svugdje. Drugim rijeima, nema mjesta gdje Um ne postoji. Zato je Univerzalan. Ljudi su, stoga, openito koristili rije "Bog" kako bi ukazali na taj Univerzalni, kreativni zakon; no rije "Bog" ne prenosi pravo znaenje. Veina ljudi shvaa tu rije kao neto izvan sebe; ustvari, radi se o potpuno suprotnoj injenici. Bog je sam na ivot. Bez njega bismo bili mrtvi. Prestali bismo postojati. U trenutku kada duh naputa tijelo, postajemo nita. Prema tomu, duh je stvarno sve to od nas postoji. No jedina mo koju duh posjeduje je mo miljenja. Stoga, misao mora biti kreativna, jer je duh kreativan. Ta kreativna mo nije osobna, a naa sposobnost miljenja naa je sposobnost kontroliranja i koritenja te moi u svoju korist i korist drugih. Kada se shvati, razumije i cijeni istinitost te tvrdnje, posjedovat e se Glavni klju (Master, Univerzalni). No, upamtite, samo oni koji su dovoljno mudri da mogu shvatiti, dovoljno iroki da mogu procijeniti tu oiglednost, dovoljno dobri da mogu slijediti svoje sudove i dovoljno jaki za potrebno rtvovanje, mogu ui i participirati. Ovaj tjedan pokuajte shvatiti kako je svijet u kojem ivimo zaista predivan, da ste predivno bie, da se mnogi bude kako bi spoznali istinu: bude se velikom brzinom i stjeu znanje o "stvarima koje su za njih prireene", shvaaju velianstvenost toga to su se nali u Obeanoj zemlji, u kojoj postoji ono to "oko nije vidjelo, uhu nije ulo, niti je ikada ulo u srce ovjeka". Proli su rijeku suda i stigli do toke razlikovanja istine i neistine, naavi da je sve ono to su ikada htjeli ili sanjali nita drugo doli koncept stvarno blistavog realiteta. I dok naslijee zemlje moe biti preneseno oporukom, naslijee znanja i mudrosti ne moe. Bogata moe platiti drugima da odrade poslove umjesto njega: no netko drugi ne moe misliti umjesto njega niti on moe kupiti vlastiti samorazvoj. - S. Smiles 100

Pitanja i odgovori dvadeset etvrtog tjedna

231. O kojim zakonima ovisi teorija i praksa svakog postojeeg metafizikog sustava? O znanju istine glede ovjeka i svijeta u kojem ivi. 232. to je istina u vezi s osobom? Stvarno "JA" ili ego duhovne je prirode, i stoga nikada ne moe biti nesavreno. 233. Koja je metoda unitavanja bilo koje forme netonosti ili grjeke? Apsolutno uvjeriti sebe u istinu u svezi sa stanjem koje elite vidjeti manifestiranim. 234. Moemo li to uiniti za druge? Univerzalni um, u kojem "ivimo, miemo se i jesmo", jedan je i nedjeljiv, pa je stoga jednako mogue pomoi drugima kao i samima sebi. 235. to je Univerzalni um? Totalitet svih postojeih umova. 236. Gdje je Univerzalni um? Univerzalni um je sveprisutan, postoji svugdje. Nema mjesta gdje ga nema. Zato je i unutar nas. On je "unutarnji svijet". On je na duh, na ivot. 237. Kakva je priroda Univerzalnog uma? On je duhovan i, posljedino tomu, kreativan. Tei se izraavati kroz forme. 238. Kako moemo djelovati na Univerzalni um? Sposobnost miljenja je sposobnost djelovanja na Univerzalni um, pokreui ga na manifestiranje za svoju korist i korist drugih. 239. to se misli pod miljenjem? Jasna, odluna, smirena, paljivo razmotrena, odriva misao sa sagledivim definitivnim ciljem. 240. to e biti rezultat? Moi ete takoer rei: "Ne radim to ja, ve 'Otac' koji boravi u meni. On radi." Znat ete da je "Otac" Univerzalni um i da On stvarno i istinski boravi u Vama. Drugim rijeima, spoznat ete da su predivna obeanja dana u Bibliji injenica, a ne fikcija, koja se moe demonstrirati u svakome koji ima dovoljno razumijevanja.

Hramovi imaju svoje svete slike i vidimo koji su utjecaj uvijek imali nad velikim dijelom ovjeanstva; no, uistinu, ideje i slike imaju u ljudskim umovima nevidljive moi, koje njima vladaju; a njima se svi univerzalno i spremno pokoravaju. - Jonathan Edwards

101

Pitanja i odgovori
Referencirajui se na podsvjesne i svjesne umove, ili objektivne i subjektivne, to je tehniki korektno izraavanje: "Imamo dva uma koji su, iako povezani, odvojeni" ili "Imamo jedan um s dvije odvojene funkcije?" Korektno iskazivanje glasi: Imamo jedan um s dvije odvojene funkcije. Ne postoje dva uma. Jesu li Sotona u religiji, Negativno u znanosti i Loe u filozofiji samo imaginarne manifestacije energije misli ili emo ih klasificirati kao krive, no ipak stvarne manifestacije? Ako sve to imamo i to jesmo, kao i sve nae moi, dolaze iz jednog vjenog Izvora, emu moramo pridruiti takve imaginarne atribute? To nisu imaginarni entiteti. Oni su jednostavno izopaenost. Ako koristite elektricitet za svjetlo, to nazivamo dobrim. Ako uhvatite icu koja nije primjereno izolirana, i to vas ubije, to se ne zove zbog toga loim ili zlim. Bili ste jednostavno nepaljivi ili ste ignorirali zakone koji vladaju elektricitetom. Iz istog razloga, jedna Beskonana Mo, koja je izvor svih Moi, manifestira se u ivotu ili kao dobro ili kao zlo, ovisno o tomu koristite li je konstruktivno ili destruktivno. Nije li ideja Boga Univerzalnog kljua panteistika? To u potpunosti ovisi o tome to se smatra pod panteizmom. Panteizam je nejasno definirani pojam i moe se interpretirati na razliite naine. Na primjer, panteizam shvaa svemir vjenom evolucijom, i to ne svojom voljom, nego voljom Bekonanog Bia, to je suprotno ateizmu, koji pretpostavlja pozitivno negiranje Uzviene prisutnosti i agnosticizam kao dogmatsku sumnju u postojanje Boga. Je li to ispravno? Istina je apsolutna, no koncepcija istine varira s individualnom svijeu. Stoga, nitko ne moe rei kada se dosee konana istina, jer nitko ne moe ni rei kada je individualna svijest razvijena do toke gdje je daljnji razvoj nemogu. Dakle, istina je apsolutna, no koncepcija istine varira s individualnom svijeu. S druge strane, istina nije stvar vjerovanja. Ona je stvar demonstriranja. Nije pitanje autoriteta, ve pitanje percepcije. Zato to je stvarno "JA" duhovno, i stoga savreno, a budui da ono "kontrolira i usmjerava i tijelo i um", kako je mogue postojanje toliko nesavrenih rezultata? Ne vidimo nikakve nesavrene rezultate. Vidimo samo savrenstvo. Savrenstvo znai djelovanje zakona s nepromjenjivom preciznou. Duhovni zakon uvijek djeluje savreno. Ako individua misli konstruktivno, rezultati su konstruktivni i harmonini. Ako misli destruktivno, anje ono to je posijala. Zakon djeluje savreno. Uope ne vidimo nikakve nesavrene rezultate. Moemo slobodno birati to mislimo, no rezultatima misli upravlja nepromjenjivi zakon. to je ivot? ivot je kvaliteta ili princip Univerzalne Energije, koja se manifestira u takozvanim organskim objektima kao rast i voljna aktivnost, a to je obino koegzistentno do nekog stupnja s nekim manifestacijama te iste Univerzalne Energije kao kvaliteta ili princip koji oznaava inteligenciju. Mora se razumjeti da postoji samo jedan Vrhovni Princip ili Zakon, kojeg je nemogue shvatiti u njegovoj esencijalnoj prirodi. To je Apsolut(no). ovjek moe misliti samo pojmovima relativnog. Stoga, to katkada definiramo kao Univerzalnu Inteligenciju, Univerzalnu Supstanciju, kao Eter, ivot, Um, Duh, Energiju, Istinu, Ljubav, itd. Ljudska partikularna definicija, u bilo kojem trenutku, voena je partikularnim odnoenjem fenomena postojanja u kojem tog trenutka promilja taj Princip ili Zakon.

102

Kako se pokree zakon koji vlada uspjehom ili prosperitetom? Ljudski je mozak najfiniji i najvibrantniji mehanizam koji postoji. Svaki put kada mislimo, aljemo poruku u energiju bez forme, iz koje i kojom se sve stvari kreiraju, te se pokree niz kauzacija koje se odnose na stvari koje korespondiraju sa slikom misli. Ako je misao dovoljno rafinirana i koncentrirana, onda emo brzo biti u harmoniji s objektom svoje misli; ako nije, bit e potrebno vie vremena. Veina ljudi brzo se angaira u koncentriranju na nedostatak, ogranienje, gubitak i nesklad bilo koje vrste, i time privlai ta stanja, dok se nekolicina brzo angaira u koncentriranju na uspjeh, prosperitet i openito harmonina stanja i njihova okolina reflektira kvalitetu njihovih misli. Kako se odgovara na molitvu? Univerzalni um, Omnipotentna mo, Svevinje bie, ne mijenja nain rada svemira da bi udovoljilo naim zahtjevima, niti radi izuzetke, ve djeluje po dobro poznatim zakonima, a ti se zakoni mogu pokrenuti svjesno ili nesvjesno, sluajno ili planski. Upravo djelovanje tog predivnog zakona privlaenja, koji je uzrok vjerovanja ljudi svih dobi u svim vremenima, potvruje nunost postojanja nekog osobnog Bia koje odgovara na njihove molitve i manipulira dogaajima kako bi se ispunili njihovi zahtjevi. Korektno tvrdite da "posjedovanje ovisi o koritenju". Kad bi se to moglo bolje objasniti, ne bi li se pokazalo da je to jedini nain kojim se moe stei "spremnik moi, posjedovanja, itd.", iz kojeg bismo se mogli posluiti, primjerice, u vrijeme hitnih sluajeva? Ilustrirajmo: ovjek eli ojaati svoju ruku. eli postati monim. On ne konzervira snagu koju ima u ruci. Kada bi to uinio, vrlo brzo izgubio bi i snagu koju ve ima. Nasuprot tomu, poinje je koristiti vjebanjem ruke i uskoro shvaa: to je vie koristi, to je osigurana vea snaga. to daje vie snage, to je vie dobiva. Isto pravilo primjenjuje se u vezi s mentalnom i duhovom snagom.

Ukoliko elimo misliti, morat emo raditi, a to manje mislimo, vie emo raditi i dobit emo manje za svoj rad." Je li mogue zamisliti svijet u kojem nema radnika koji obavljaju najtee fizike poslove?" Misao je izvadila mnogo iz tekog rada, no takozvano "znanstveno upravljanje" i "sustavi uinkovitosti i inenjerstva" gledaju na milijune ljudskih bia kao na iste strojeve, sposobne napraviti, vie ili manje, odreene koliine neega po satu. Rad treba sluiti, a sve su djelatnosti asne. No "radnik najteih fizikih poslova" promilja pogreno umjesto inteligentno. Rad je kreativni instinkt u manifestiranju. Zahvaljujui promjenama koje su se dogodile u industrijskom svijetu, kreativni instinkt vie ne moe doi do izraaja. ovjek vie ne moe graditi vlastitu kuu, ak ne moe sam urediti ni svoj vrt, vie nikako ne moe usmjeravati svoj rad. Stoga je lien najvee radosti koju je imao ovjek: radosti postignua, kreiranja, kompletiranja, pa je ta velika mo pervertirana i pretvorena u destruktivne kanale. Nita vie ne moe konstruirati za sebe, pa tako poinje unitavati rad svojih sretnijih kolega. Rad je, meutim, pronaao da svemir nija kaos, ve kozmos kojim vladaju nepromjenjivi zakoni, da je svako stanje rezultat uzroka, te da isti uzrok uvijek stvara isti uinak. Tada se otkrilo da su ti uzroci mentalni, da misao predodreuje akciju. To je ujedno i otkrie da konstruktivna misao dovodi do konstruktivnih stanja, a destruktivna misao do destruktivnih stanja. Kae se: "ivot je razotkrivanje, ne priraivanje; ono to dolazi do nas iz vanjskog svijeta, ono je to ve posjedujemo u svom unutarnjem svijetu." Ne uzimate u obzir znanje koje osoba stjee iz knjiga, iskustva itd.? Iz knjiga, iskustva, okoline ili bilo ega drugog ne moete izvesti ba nikakvu korist sve dok niste kreirali stanice mozga sposobne za primanje misli. Va unutarnji svijet u tonoj je korespondenciji s vaim vanjskim svijetom. Moe vam biti dana knjiga s najdivnijim mislima, napisana na 103

najdivnijem jeziku, no nee vam znaiti nita sve dok niste nauili hebrejski jezik na kojem je napisana, a tako je sa svime drugim. Nikakva misao, ideja, nikakvo iskustvo nema apsolutno nikakvu vrijednost dok niste sposobni za njihovo primanje. Zato jedna misao uope nee djelovati na nekog ovjeka dok e je drugi primiti s uzbuenjem i radou. Prvi nije kreirao stanice mozga spobone za njezino primanje. Drugi je bio spreman za nju. Shvaao je ljepotu sadranu u ideji. Je li korektno rei da su istinska religija i istinska znanost "blizanci" te da bi smrt jedne znaila i smrt druge? Zato? Istinska znanost i istinska religija sigurno su blizanci. Za obje je smrt nemogua, jer ono to je istinito ne moe umrijeti. "Bitna karakteristika istine je stabilna vjernost redu i zakonu. Um se vrijea kod svakog fenomena unutarnjeg i vanjskog svijeta kad se smanjuju konstantnost i stabilnost, koje um smatra samom biti istine." Vidjet ete kako je to primjenjivo i na znanost i na religiju. to je istina u znanosti mora biti istina i u religiji. Ne moe postojati znanstvena istina i religijska istina. Sva je istina, jedna i nedjeljiva. Kako materijalizam i duhovnost pronalaze sklad u Sustavu univerzalnog kljua? Sustav univerzalnog kljua pouava postojanje samo jednog Principa ili Zakona, ili jedne Moi. Sve to egzistira materijalizacija je te Jedne Moi. Sama mo je duhovna, no manifestiranje Moi je materijalno. To otkrivamo svugdje u prirodi: ovjek je duhovno bie, no ima materijalno tijelo. Duh se mora manifestirati na objektivnoj razini na objektivan nain. Duhovnost u tom smislu nema ba nita s onim to se smatra spiritistikim fenomenom. Kako se objanjava injenica to je, iako je velika veina ljudi ne samo u SAD-u ve i u Europi sita rata i eli samo mir i povratak na normalne prosperitetne uvjete, taj povratak tako polagan, a proces teak? Ne postoje, naravno, kao to kaete, nikakve elje veine ljudi za ratom, kao ni elja za siromatvom, kriminalom ili bilo kojim drugim destruktivnim stanjem, no postoje i, s druge strane, svjesne i podsvjesne elje za stvarima koje dolaze s ratom, destrukcijom, siromatvom i kriminalom: ta pouda za moi ili separiranjem staro je pitanje "tko e biti najvei u kraljevstvu". Zakon ne respektira osobe. To se takoer odnosi i na nacije. Nacije e, kao i individue, moda nauiti da se svakoj sili moe suprostaviti ista, ako ne i superiornija sila, pa stoga sila nikada ne moe biti odreujui faktor bilo koje situacije. Objektivna harmonija dolazi samo kao rezultat subjektivne harmonije, a subjektivna harmonija dolazi samo kao rezultat vizije, razumijevanja i percepcije. U "vrhu postignua", ciljanom pomou Sustava univerzalnog kljua, kako je mogue ignorirati teologiju? Prije nekoliko stoljea poduavalo se da moramo birati izmeu Biblije i Galilea. Prije pedeset godina mislilo se da moramo birati izmeu Biblije i Darwina, no kako je vrhovni sveenik londonske katedrale sv. Pavla, W. R. Ingle, rekao: Svaki educirani ovjek zna da su glavne injenice organske evolucije vrsto utemeljene i one su potpuno drukije od legende koju su stari idovi posudili od Babilonaca. Ne moramo siliti svoj razum na odbijanje sigurnih rezultata moderne znanosti. Tradicionalno kranstvo mora biti pojednostavljeno i spiritualizirano. Trenutano je optereeno loom znanou i karikaturizirano loom ekonomijom: to smo vie u to uvjereni, to emo manje naginjati riziku utemeljenja egzistencije svoje vjere na praznovjerju, kao to je to u religiji religioznih i znanosti neznanstvenih. to znai tvrdnja: "Samo pet posto ljudi ima viziju kao dodatak strateke pozicije kako bi vidjelo i osjetilo stvari prije negoli se dogode? Devedeset pet posto ljudi zauzeto je pokuavanjem mijenjanja uinaka. Dogaa se neto to ne vole i pokuavaju promijeniti situaciju. Uskoro uviaju kako mijenjaju jednu formu muke drugom. Drugih pet posto angairano je oko uzroka. Znaju da je za bilo kakvu trajnu promjenu nuno teiti 104

nalaenju uzroka. Uskoro e otkriti da je uzrok pod njihovom kontrolom. Tih pet posto zapravo misli, a devedeset pet posto uglavnom prihvaa misli drugih. Samo oni koji misle oni su koji mogu vidjeti i osjetiti stvar prije negoli e se ona dogoditi. to se mora, jo eksplicitnije, razumjeti pod terminom "polaritet" kada je primijenjen na mentalni proces? Polaritet je tendencija ili nastojanje misli ili osjeaja u odreenom smjeru. Kada mislimo kontinuirano du odreenih pravaca, misao postaje polarizirana, moemo vidjeti druga i razliita stajalita, uz tekoe ili ih uope ne vidjeti. to je istina? Istina je imperativno stanje svekolikog blagostanja. Da bismo bili sigurni da znamo istinu i da smo sigurni glede nje, u tom se sluaju javlja zadovoljstvo koje se ne moe ni sa im usporediti. Istina je u podlozi sklada s injenicama, stanje koje prethodi svakom poslu ili drutvenim relacijama. Istina je jedino vrsto tlo u svijetu sukoba, sumnji i opasnosti. Svaki in koji nije u harmoniji s istinom, bilo iz neznanja ili smiljeno, izmie tlo pod nogama i vodi neskladu, neizbjenom gubitku i zbrci. Dok najponizniji um moe precizno prorei rezultate svake korektne akcije, dotle e najvei, najdublji i najprodorni umovi beznadno izgubiti svoj put i nee moi formirati nikakvu koncepciju rezultata zbog odvajanja od korektnih principa ili zakona. Kako se kreira klica? Kreiranje se sastoji od umjetnosti kombiniranja sila koje imaju afinitet za sve drugo, u pravilnim proporcijama, kao to se kisik i vodik kombiniraju u primjerenim pravim proporcijama za dobivanje vode. Kisik i vodik su nevidljivi plinovi, a voda je vidljiva. Klica, meutim, ima ivot: ona stoga mora biti proizvod neega to ima ivot ili inteligenciju. Duh je jedini kreativni princip u svemiru, a misao je jedina aktivnost koju duh posjeduje. Stoga, klica mora biti rezultat mentalnog procesa. Misao odlazi dalje od mislioca: ona susree druge misli za koje ima afinitet, one se mijeaju i formiraju jezgru za druge sline misli. Ta jezgra poziva energiju bez forme, u kojoj se sve misli i sve stvari dre u rastopini: misao se pokrije formom u skladu sa svojim karakterom kojeg je dao mislilac. Miijun ljudi u agoniji smrti i muenja na bojinici alju misli mrnje i muke, i uskoro drugi milijuni ljudi umiru uinkom klice nazvane "influenca". Samo iskusni metafiziar zna kada i kako nastaje smrtonosna klica. Kao to postoji beskonana raznolikost misli, tako postoji i beskrajna raznolikost klica, konstruktivnih kao i destruktivnih, no ni konstruktivna niti destruktivna klica nee sazrijeti i proklijati sve dok ne nau podesno tlo u koje e pustiti korijenje. to je potaknulo uspon ideje o reinkarnaciji? Plazma klica u svakoj generaciji uvijek sadri zbroj svih onih koji su ranije umrli. Jezgra svake stanice sadri kromosome koji reproduciraju vrste, prirodu i stanja prema konanom zakonu. Svaki kromosom, mikroskopski mali kakav je, sadri elemente svake druge stanice, koja formira mnoge vrste stanica u zrelom tijelu, plus karakteristike forme i pojavnosti, kao i obiteljsku slinost, plus prirodu, plus um, plus sazrele tendencije, plus sve to ini osobnost i individualnost. Mi smo, dakle, fiziki tono ono to su bili nai preci, plus okolina i edukacija. To je postojanost identiteta pojedinanog kromosoma iz generacije u generaciju, to onda stvara ideju reinkarnacije.

105

to je crna magija? Ideja o postojanju fenomena koji se naziva crnom magijom pridruuje se naivnosti, praznovjerju i nedostatku razumijevanja zakona koji vladaju u mentalnom svijetu. Sve misli i sve stvari dre se u rastvoru u Univerzalnom umu. Individulano moe otvoriti svoja mentalna vrata, i time postati receptivno za misli bilo koje vrste ili opisa. Ako netko misli da postoje arobnjaci, vjetice ili vraevi koji ga ele povrijediti, on time otvara vrata za ulaz takvih misli i moe rei, zajedno s Jobom: "Stvari kojih se bojah, pronalaze me." Ako, suprotno tomu, misli da postoje oni koji mu ele pomoi, time otvara vrata takvoj pomoi i otkrit e: "Neka ti bude kako si vjerovao", to je jednako istinito danas kao to je bilo i prije dvije tisue godina. ini mi se da ne shvaam potpuno primjenu zakona vibriranja na svijet misli. Kako, na primjer, moemo promijeniti brzinu vibriranja? U kojem se smjeru treba promijeniti kako bismo proizveli najbolje rezultate? Svaka misao mijenja brzinu vibracija. Ako moete misliti vee, dublje, vie i snanije misli, stanice se mozga profinjuju, postaju monije i omoguavaju prijem finije vibracija. To nije istina samo za mentalni i duhovni svijet ve i za fiziki svijet. Kako se uho utrenirava na glazbu, omogueno mu je primanje finijih vibracija, sve dok trenirani glazbenik ne uje harmonije zvuka kojih je obina osoba potpuno nesvjesna. Usred naizgled kaotinog stanja dananjih dana, nije lako razlikovati dolaenje zore, onog pojavljivanja kojeg su prorekli svi velikani, drugi dolazak ili milenij? Jedan karakteristian znak opeg buenja je optimizam koji sjaji u magli sumnji i nemira. Taj optimizam uzima formu prosvjetljivanja, a kako iluminacija postaje openitom, strah, ljutnja, sumnja, sebinost i pohlepa odumiru. Ne traimo Kristovo dijete, ve Kristovu svijest anticipiramo openitiju realizaciju istine koja e osloboditi ovjeka. To da e moda postojati jedan ovjek ili jedna ena koji e prvi shvatiti tu istinu u novoj eri, teko je mogue zbog superiorne oiglednosti o openitijem buenju prema Svjetlu Prosvjetljenja. Govorite o Izvornom umu koji formira, zadrava, odrava i kreira sve to postoji. Da li to objanjava izvor iz kojeg dolazi sposobnost ovjeka da misli i o nedostacima, ratu, kriminalu...? Da, to ukljuuje i ljudsku sposobnost promiljanja nedostataka, ratova i kriminala. Ako moe misliti kontruktivne misli, moe promiljati i destruktivne misli. No im naui da je miljenje kreativan proces, da smo stvaratelji, a ne stvoreno, prekinut e proces destruktivnog miljenja za sebe i druge. Vi ste, bez sumnje, u pravu kada tvrdite da Carlyleovo stajalite o mrnji prema loem nije bilo ohrabrujue za njegov najbolji razvoj; s druge strane, kakvo bi stajalite trebalo biti prema ogromnom zlu dananjice, kao to su rat, cijepljenje, ubojstva, korupcija, krae i slino? Nije li esto istina da unitavanju i ienju smea, tako rei, mora prethoditi konstruktivan rad? Ne, to nije istina. Proces unitavanja uope nije proces. Ne trebamo mukotrpno iskapanje tame iz sobe prije nego unutra pustimo svjetlo: ba suprotno, sve to je potrebno jest ukljuiti svjetlo, i tama nestaje; slino tomu, kad bismo samo jednu desetinu jednog postotka novca i napora potroili na konstruktivan rad, ogromno zlo dananjice koje uoavamo nestalo bi kao pomou magije. Jedinka nacije je pojedinac. Vlada predstavlja samo prosjenu inteligenciju pojedinaca koji ine nasilje. Stoga je na rad vezan za pojedinca. Kada se promijeni misao u individualnom, kolektivna e se misao brinuti sama o sebi, iako mi ljudi pokuavamo preokrenuti proces. Pokuavamo mijenjati vlade umjesto pojedince, to je nemogue uiniti. No uz malo inteligentnog organizacijskog napora, sadanje bi se destruktivne misli mogle sa zadovoljstvom promijeniti u konstruktivne misli. 106