Semir Osmanagi

25 PIRAMIDA DREVNOG SVIJETA

- FELJTON -

Sadr aj:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.

Briljantna i en Ica (Meksiko) Peruanske piramide Sunca i Mjeseca (Peru) Piramide u Kini (Kini) arobni Palenke (Meksiko) Monumentalni Tikal (Guatemala) Artisti ki Kopan (Honduras) Tukume piramide (Peru) Veli anstveni Monte Alban (Oahaka, Meksiko) Sakhara (Egipat) i El Tazumal (Salvador) Elegantni U mal (Jukatan, Meksiko) Piramide u Gizi nisu bile grobnice faraona (Egipat) Teotihuakan grad piramida (Meksiko) Naska piramide (Peru) olula grad onih koji su oti li (Meksiko) Piramide sa Kanara (Kanarsko oto je, panija) Piramide u Akan eu i Izamalu (Meksiko) Japanske podvodne piramide (Japan) Ek-Balam i Koba (Meksiko) Kru na piramida Kvikvilko (Meksiko) Tolteci i Tula (Meksiko) Jah ilan (Meksiko) Bosanska piramida Sunca (BiH) Najva niji historijski spomenik Evrope (BiH) Petogodi nji Program istra ivanja (BiH)

1. BRILJANTNA

I EN ICA (MEKSIKO)

Piramide su najzna ajniji gra evinski objekti ljudske civilizacije. U njima je sadr ano kompleksno znanje astronomije, sakralne geometrije, matematike i sjajnih arhitektonskih, artisti kih i gra evinskih uzleta. Ovaj feljton e itaoce provesti kroz 25 piramidalnih kompleksa u 10 zemalja irom svijeta na etiri kontinenta. Poku a emo sru iti uvrije ene, a pogre ne predstave o piramidama kao grobnicama kraljeva. Bilo bi hrabro ustvrditi da je ijedna zna ajnija piramida u svijetu u potpunosti ispitana i obja njena. Na primjeru jedne od najpoznatijih piramida iz svijeta Maja, meksi ke piramide Kukulkan u i en Ici, pokaza e se da tek zadnjih nekoliko godina u imo o njenoj stvarnoj briljantnosti. VANSERIJSKI IN INJERIJSKI PODUHVAT

Prilikom svoje posjete i enu, prva gra evina na koju sam nai ao na irokom platou je ujedno i najpoznatija: piramida El Castillo (dvorac) ili Kukulkanova piramida. S razlogom se ova skladna piramida nalazi na mnogobrojnim turisti kim prospektima. Na etvrtastoj osnovi se skrasio perfektno simetri ni dizajn koji u sebi sadr i elemente sofisticiranog kalendara Maja. Svaka od etiri strane piramide ima 91 stepenicu; ukupno 364 stepenice plus platforma na vrhu simboliziraju broj dana po sun evom kalendaru. Dodatna stepenica ispod piramide ozna ava put u podzemni svijet.

Piramida Kukulkan, i en Ica, Jukatan, Meksiko

Svaka strana piramide ima 18 terasa po devet sa svake strane stepenica (devet Gospodara vremena) 18 je broj mjeseci za jednu godinu po kalendaru Maja. Ukupno su 52 panela na piramidi i to odgovara broju godina jednog kalendarskog ciklusa Maja. (Ovaj ciklus od 52 godine je usko povezan sa zvjezdanim sistemom Plejada.) Svakako najpoznatiji fenomen vezan za Piramidu se de ava dva puta godi nje: na proljetnu i jesenju ravnodnevnicu (21.03. i 21.09.) Sa po etkom zalaska sunca na sjevernim stepenicama se stvara sjena ispod terasa koja u kombinaciji sa sedam svjetolosnih trokuta nalikuje tijelu zmije. Na dnu stepenica je isklesana glava serpenta tako da je iluzija kompletna. U prolje e se serpent spu ta prema zemlji; u jesen se penje ka nebu. Ovaj briljantni in injerijski poduhvat Maja privu e oko 25.000 posjetilaca tokom dva godi nja ekvinocija. Unutar piramide Kukulkan je sistem hodnika koji dovode do ranije izgra enih hramova. U jednoj od prostorija je statua jaguara. Tijelo je od crvenog kamena. O i su

mu od zelenog d ada (nefrita). Problem otvara porijeklo ovog poludragog kamena. Naime, u Meksiku ne postoje nalazi ta nefrita. Najbli a su u Kini ?! Zvani na historija ne priznaje postojanje kontakata izmedju Kine i Meksika prije par hiljada godina. Ali, nesumnjivo da je postojala komunikacija ovih kontinenata mnogo dublje u proslo ti. AKUSTI NA ARHEOLOGIJA Piramida Kukulkan u i en Ici ima jo jednu impresivnu karakteristiku. Stojim u podno ju velikih stepenica. Kamene glave serpenta zavr avaju preda mnom. Zaplje em. Ne uzvra a mi se eho pljeska. Ono to ujem je nalik cvrkutu ptice! Ptice?! Tako je. I meni se potvr uje da je zvuk svete ptice Maja kvecal (quetzal) ostao zauvijek zapisan u piramidi! Kvecal, prema legendi, simboli no predstavlja duh Maja. Kukulkan u svom korijenu (prefiks kuk), na jeziku Maja, ozna ava pticu kvecal. A drugo ime za superiorno bi e Kukulkan je Kvecakoatl. Vaznost ptice kvecal je prikazana na hijeroglifima Maja. Kukulkan je predstavljen u ljudskom obli ju sa velikim kvecalom iza sebe, koji lebdi kao duh. Nadalje, mnogobrojni su dokazi o upotrebi perja kvecala u spiritualnim ceremonijalima u svim gradovima Maja. Kvecal je spona izme u materijalnog i duhovnog svijeta. Piramida Kukulkan, kroz cvrkut kvecala, premo uje ove dvije dimenzije. Eho koji ujemo su spritualni glasovi kvecala, koji nosi poruke Bogova. Svijet XXI stolje a ostavlja svoj zvu ni zapis na medijima kao sto su kompjuterski diskovi. U posljednjih stotina godina tehnologija snimanja tona se mijenjala ve i broj puta. Za razliku od nas, Maje su svoj zapis ostavljale u svojim gra evinama. Neograni eni smjenama tehnologija i godi njih doba. Da bi provjerili ove teze morali bi formirati novu nau nu disciplinu. Nazovimo je akusti na arheologija. Iskoristimo postoje e skromne instrumente (sonogram i zvu ni kristal). I, krenimo sa provjerom hipoteze. Hipoteza je slijede a: Maje su u primjeru piramide Kukulkan izgradile stepenice kao akusti ne grilje svjesno kreiraju i eho zvuka svete ptice Maja, kvecala (lat. pharomachrus mocinno). Snimljen je cvrkut ptice kvecal; tako e, zapisan je zvuk i sonogram cvrkuta koji se stvara na stepenicama. Poredi se kvalitet zvuka, frekvencija, du ina i harmonijska struktura. Rezultati akusti ara David Lubmana iz Westminstera (Kalifornija) iz 1998: postoji frapantna sli nost! Frekvencija zvuka ptice kvecal se kre e izme u 900 1300 Hz. Prosje na irina stepenica je 26.2 cm i ona daje maksimalnu frekvenciju cvrkuta stepenica od 1310 Hz.

Prosje na visina stepenice je 26.4 cm to daje du inu hipotenuze od 37.3 cm i minimalnu frekvenciju cvrkuta stepenica od 922 Hz. Drugim rije ima, dizajn stepenica, kori teni materijal i sama njihova izgradnja su bili usmjereni na maksimalno imitiranje zvuka koji proizvodi kvecal. U dizajnu stepenica se uo ava ne to udno. Stepenice su dosta uske to su arheolozi obja njavali tijelom Maja koje je proporcionalno manje od na eg. Me utim, sv aka stepenica je istovremeno vi a nego to bi se to o ekivalo za niske rastom Maje. E tu bi trebala usko iti (jos neformirana) akusti na arheologija. irina i visina stepenica je pa ljivo birana da bi proizvela eljeni ton. Maje su dimenzije stepenica koristile kao parametre kojom bi dobili eljenu intonaciju! Stepenice na razli itim piramidama Maja imaju druga ije dimenzije. Zna i li to da su one svirale neku drugu muziku? Nemam sumnje da je upravo to odgovor. Da li stepenice piramide Kukulkan u sebi sadr e hiljadu i po godina star zvu ni zapis? Da. Ironija je da su arheolozi do sada ignorirali zvuk u svojim istra ivanjima drevnih civilizacija. A svaki put kada bi silazili niz stepenice piramida otvarali bi drevni audio zapis!

2. PERUANSKE PIRAMIDE SUNCA I MJESECA

Ve hiljadama godina mnoge civilizacije se pojavljuju i nestaju u Ju noj Americi. Osvaja i bi preuzimali gra evinska, in injerska i artisti ka znanja od osvajanih. Na primjer, vojni pohodi Inka prije hiljadu godina zavr ili su potpunim osvajanjem prostora od Ekvadora do ilea. Ratoborne Inke su pokorile razvijeno kraljevstvo imu. Svoj socijalni i politicki sistem su kopirali od svojih prethodnika, a njihove sofisticirane umjetni ke tehnike inkorporirale u svoju kulturu. Na isti na in, mnogo godina prije toga, narod imu je u io od starosjedilaca koje su oni pokorili. Drevni narod Mo e su bili vje ti metalurzi, graditelji i umjetnici. Njihova znanja su najedamput postala vlasnistvo vojni ki sposobnijih i agresivnijih do ljaka, kulture imu. Idu i dalje u historiju, informacije postaju ture i zamagljene; o prethodnicima naroda Mo e i kulturama prije njih malo se zna. Sve dok se ne do e do doba kada su, po nekim pretpostavkama, emigranti sa Atlantide po eli da kr e pra ume Amazona i nastanjuju planinske Ande prije 11 500 godina. Jo dalje u dubini historije na i e se tragovi civilizacije Mu na razli itim stranama Perua. O Inkama postoji sli na zabluda kao i o meksi kim Aztecima. Dolaskom panjolaca u inilo se da se radi o civilizacijskom zenitu van evropskog kontinenta. Zbilja, i Inke i

Azteci su prije 500 godina umnogo emu nadma ivali tada nju svjetsku supersilu paniju. Ali, daleko od toga da su bili vrhunac dotada njeg razvoja. Naprotiv. Militaristi ki agresivni Azteci i Inke se mogu smatrati civilizacijskim nazatkom u odnosu na svoje prethodnike. HUAKA DEL SOL Ro en u kraljevskoj njema koj porodici, Max Uhle (1856 -1944) e postati "ocem peruanske arheologije". Preko deset hiljada arheolo kih komada e zavr iti u ameri kim kolekcijama kao rezultat njegovog rada. Me u nalazi tima koje je "Mad Max" istra ivao su Piramida Sunca i Piramida Mjeseca . Godine su 1898. i 1899. Unutar piramida prona ao je desetine grobova. Mumije i kosturi su bili uredno slo eni jedni na druge. Bilo je lako razlikovati da oni pripadaju trima razli itim kulturama. Na vrhu su bili grobovi Inka; ispod njih su bili sahranjeni velikodostojanstvenici kulture imu. U tre em redu je bila njemu nepoznata kultura koju je nazvao proto- imu, da bi je, kasnije, peruanski arheolog Julio Tello, nazvao Mo e.

Autor u podno ju Piramide Sunca, najve eg gra evinskog kompleksa starog doba. Huaka del Sol je povr ine osam nogometnih terena to je samo jedna tre ina od originalnih dimenzija ove gigantske peruanske gra evine

Doba kada su oni ivjeli? Naga a se, prije dvije do etiri hiljade godina. Ali, kao i u bezbroj drugih slu ajeva, pravo ime i jezik e im ostati nepoznato. Ono to, pak, ostaje poznato je zapis koji su ove kulture ostavili u vezi graditelja ovih piramida. Oni naime, kreatore Piramide Sunca i Mjeseca nazivaju "radom krivovjernika". Arheolozi pogre no pripisuju autorstvo piramida kulturi naroda Mo e. Me utim, za to bi Mo e autorstvo pripisivali "nevjernicima"? Drugim rije ima, onima koji ne dijele istu vjeru, istu kulturu, onima koji su razli iti od njih.

Prava istina o autorima tra i da odemo jo dalje u pro lost. Ka civilizaciji Mu, njihovom dobu i njihovim graditeljskim vje tinama? CIVILIZACIJSKE VEZE S OBJE STRANE OKEANA Umjetni ku rekonstrukciju Piramide mjeseca sam na ao u malom lokalnom muzeju u Trujillu, u sjevernom Peruu. Stil gradnje mi je bio prepoznatljiv. Piramida, odnosno hram (Huaca de la Luna u prijevodu zapravo zna i Hram mjeseca) neodoljivo podsje a na podvodni hram koji je prona en pokraj obala Japana. Time sam dobio iznena uju u vezu izme u mitske civilizacije Mu sa obje strane Pacifika: azijske i ju noameri ke. Na prvi pogled, podvodne ru evine u okolini Japana nemaju unutra njih prostorija. To se, na prvi pogled, ini i sa Piramidom mjeseca u Trujillu. Pa ljivim arheolo kim istra ivanjima je utvr eno da su jedan sprat za drugim zazidani, mada su originalno postojale prostorije i koridori. Ostaci dvije najve e peruanske piramide su monumentalni: Piramida Sunca ("Huaca del Sol") je duga ka 345 metara, a iroka 160 metara - povr ina osam nogometnih igrali ta. Piramida Mjeseca ("Huaca de la Luna") je sli ne povr ine: 290 metara sa 210 metara. Procjenjuje se da je za izgradnju svake od piramida utro eno oko 140 miliona cigli. Me utim, stvarna veli ina ovih piramida e ostati nepoznanica iz dva razloga. Prvo, zbog stalnih ki a, Huaca del Sol je erodirala na svim krajevima. A drugi razlog, jo pogubniji, je nerazumni akt panjolskih konkvistadora od prije 500 godina. Naime, oni su, u potrazi za zlatom, skrenuli tok rijeke Mo e i usmjerili ga direktno na p iramidu. Na taj na in su dvije tre ine piramide bile potpuno odnesene sa kamenog terena. Nesumnjivo je da su originalne dimenzije ovih prethistorijskih gra evina bile kolosalne. I s pravom ih mo emo nazvati najve im strukturama koje je ovjek izgradio u periodu nakon posljednjeg ledenog doba. Adobe cigla je bila osnovni gra evinski materijal na pacifi koj obali Perua. Svaka je imala razlicit potpis (linije, lokaciju i broj rupa, krugove i druge geometrijske oblike) i to ih je inilo originalnim. Preko 140 miliona cigli-originala je ugra eno u peruansku Piramidu Sunca to je zahtijevalo, prema procjenama, rad dvadeset hiljada radnika (?) u periodu preko 300 godina (?). Naravno, zdrav razum negira da e neko po eti izgradnju koju ne e vidjeti ni unuci njihovih unuka. Drugo obja njenje za ovaj gra evinski poduhvat je da ga smjestimo dublje u pro lost, u doba mitske civilizacije Mu koja je, vjeruje se, bila superiornija u odnosu na kasnije gra evinske metode i produktivnost u gradnji.

3. PIRAMIDE U KINI
Egipatske piramide impresioniraju prosje nog ovjeka svojom staro u, grandiozno u, svrhom i brojem. I to su iluzije kojih se moramo rije iti. Egipatske piramide nisu najstarije na Planeti. Niti su najve e. Nisu nikada bile grobnice faraona. ak nisu ni najbrojnije. BIJELA PIRAMIDA U dokazivanju ovih teza zaputi emo se na Daleki istok. U sredi njoj kineskoj provinciji Shensi nalazi se preko stotinu gigantskih piramida potpuno nepoznatih iroj svjetskoj javnosti. Rije je o zabranjenoj zoni oko grada Xian. Prva vijest o postojanju gigantskih piramida u Kini se pojavila u lokalnom ameri kom dnevnom listu "Rocky Mountain News" i datirana je 31.03.1947. Pukovnik ameri ke vojske Maurice Shehan, u to vrijeme direktor dalekoisto nog sektora avio kompanije Trans-World Airlines, je bio autor teksta. Uz tekst je prilo io fotografiju koju je 1945. snimio ameri ki pilot tokom II svjetskog rata u doba kada su kineske vlasti odobravale slobodni prelet ameri kim avionima. Analizom fotografije ustanovljeno je da je piramida visoka blizu 300 metara ime je dvostruko prema ila najvi u piramidu u Egiptu. Kasnije e se, me u arheolozima, ova piramida nazvati Bijela piramida.

Bijela piramida u Kini, sa 300 metara je najvi a piramida na Planeti Ova vijest je ubrzo zaboravljena. Desetak godina kasnije, 1957., kratkotrajno joj je ivot dao mali lanak u ameri kom Life Magazinu, u kome je re eno da je fotografiju napravio ameri ki pilot-dobrovoljac koji je prevozio zalihe za kinesku armiju preko Himalaja. On je tada i snimio ovu piramidu oko 100 km jugozapadno od grada Xian. Trebalo je pro i gotovo pola stolje a da bi kineske vlasti dozvolile pristup prvom Evropljaninu u njihovu zabranjenu zonu. Austrijanac Hartwig Hausdorf dva puta

posje uje Kinu 1994. Rezultat su dvije knjige na njema kom: Bijela piramida i Sateliti Bogova. Tokom prve posjete, u aprilu 1994., Hausdorf je imao priliku da vidi est piramida u blizini grada Xian. Na povratku u Kinu, u avgustu iste godine, Hausdorf je snimao video kamerom ovu oblast (18 minuta) i na snimcima je uspio prebrojati preko 100 piramida! ZABRANA ARHEOLO KIH ISTRA IVANJA Neke od piramida su u prili no ruiniranom stanju. Uglavnom su gra ene od tvrde gline. Lokalno stanovni tvo je o tetilo neke od njih koriste i ih kao gra u za svoje ku e. U razgovoru sa kineskim arheologom Xia Nai, Hausdorf je uspio do i do zvani nog stava kineskih vlasti. Vlada ne dozvoljava nikakva istra ivanja, a stav je da e tek budu e generacije vr iti prou avanja. Me utim, Kineska vlada je naredila zasa ivanje brzorastu ih etinara koji su ve prekrili ve i dio piramida. Za dvadesetak godina ovdje e biti guste ume tako da e na upit o piramidama oni mo i odgovoriti protupitanjem: Koje piramide? Zar ne vidite da je rije o brdima sa umom. Prva referenca u kojima se pominju piramide je vezana za dva australijska trgovca iz 1912. godine. Oni su u razgovoru sa budisti kim sve tenikom, saznali da se ove piramide prvi put pominju u pisanim dokumentima starim pet hi ljada godina i ve tada se ozna avaju kao "veoma stare". Austrijanac Hausdorf je imao velike pote ko e da bi dobio dozvolu da doputuje u Shensi provinciju. Nije mu bilo dozvoljeno arheolo ko iskopavanje, a nakon to je objavio snimke sa svog putovanja kineske vlasti nisu vi e dozvolile nijednom strancu posjetu ovom regionu. ak, tavi e, u blizini lokacije Bijele piramide, podigli su lansirnu rampu za svoj svemirski program i time zvani no proglasili tu zonu vojno za ti enom i nedodirljivom. Arhitektura piramida sli i onima u Centralnoj Americi sa platoom na vrhu; na nekima od njih se mogu vidjeti ostaci hramova. Ove fotografije kineskih piramida zaraslih u rastinje me podsje aju na piramide Maja koje sam sretao u d unglama Guatemale, Meksika, Salvadora i Hondurasa na svojim putovanjima. U obja njenju porijekla i starosti ovih piramida treba se osloniti na prona ene artifakte i hijeroglife u njihovoj blizini i na njihovim zidovima. Prema tri postoje a izvora (pomenute knjige Hausdorfa, zatim knjige be kog autora Peter Krassa iz 1974. i 1984. koji je i ko-autor knjige Sateliti Bogova, te tekstova Australijanca dr Hurtaka) u okolini piramida postoje grobovi sa kosturima. Rije je o udnim humanoidnim bi ima sa velikim glavama i nesrazmjerno malim tijelima od metar i dvadeset visine. U grobnicama je prona eno stotine kamenih diskova sa nepoznatim hijeroglifima. Dosada jedini poku aj prevo enja od strane nekog kineskog arheologa (Konferencija u Japanu 1967. godine) je obja njenje da je rije o udesu kosmi ke letjelice prije vi e od 12 000 godina?!

Preko stotinu piramida je smje teno u Shensi oblasti od 2000 kvadratnih kilometara. Visina im je u prosjeku od 25-100 metara. Na svima je planski zasa eno drve e.

4.

AROBNI PALENKE

Ulazak u meksi ku saveznu dr avu iapas donosi podsje anje da se nalazim u najnemirnijoj oblasti Meksika: vojne patrole pregledaju sva vozila. Od po etka 1994. komandant Markos je zapo eo revolucionarnu pobunu indijanaca. Moderni gradi Palenque (Palenke) ne impresionira. Nekoliko hotela, neugledne ku ice, radnjice s izba enim tandovima na ulicama. Naselje Santo Domingo de Palenque je osnovano u sedamnaestom stolje u (ne ra unamo li malu crkvicu iz 1573.) i ostao bi bezna ajan da 1774. u obli njoj d ungli nisu otkriveni ostaci megalopolisa iz doba Maja. Antonio del Rio je tada po urio u Guatemalu da Kraljevskom Savjetu prijavi svoje otkri e. Otada kre u istra iva ke ekspedicije prema ovoj destinaciji. Ru evine dobivaju ime Palenke prema obli njem selu. Danac Frans Blom je 1920-ih zapo eo najopse nije radove na ekskavaciji i i enju. Meksi ki arheolog Alberto Ruz je 1952., nakon nekoliko godina uklanjanja tona kamenih blokova, uspio Palenke uvrstiti u svjetsku arheolo ku riznicu otkri em jedine grobnice Maja: vladara Pakan Votana.

Dosada je oteto od d ungle preko 200 gra evina razli ite veli ine. I to je, prema procjenama, jedva 10% od stvarnih dimenzija Grada. Ispred ulaza u arheolo ki park trojicu uvara nalazim u ivoj diskusiji. Zapata, razaznajem od jednog od njih. Zapatista, subcomandante Marcos, obra am im se. Si, bueno, namiguje mi jedan od njih sa uzdignutim palcem. GRANDIOZNOST PIRAMIDA Nakon stotinjak metara iz stoljetne ume izlazim na istinu. Poravnati plato, ispred o iju mi je prvi niz hramova. Pocrnjeli, vla ni kamen nijemo svjedo i o milenijumskoj starosti ovog centra. Prepoznajem piramide, hramove, observatoriju sa fotografija. Sad su ispred mene. Na jednoj strani je njihova grandioznost, umjetni ki vrhunac i neprolaznost. Na drugoj, osje aj napu tenosti, ti ine i ljudskog odsustva. I sve to uokvireno centralnoameri kom d unglom, izrazite zelene boje. Osnovan prije na e ere, Palenke u svojoj arhitekturi i umjetnosti spaja zmajeve Orijenta, tamnopute afri ke (?) likove, pismo Maja i stepenaste piramide sa platformama okrenutih kosmosu. Komunikacija tog doba, protivno na im predod bama, nije imala granica.

Stepenaste piramide, Palenke, iapas, Meksiko

Epiteti uz Palenke su mnogobrojni: jedan od najve ih gradova Maja, najimpresivnije ru evine Meksika, najpopularniji arheolo ki park, politi ki centar

inventivne arhitekture sa razvijenom trgova kom mre om sa udaljenim MezoAmeri kim gradovima Vrhunac mo i grada se poklapa sa vladavinom njegovog najzna ajnijeg lidera: lorda ild Pakala. Djelomi nim de ifriranjem hijeroglifa i piktoglifa (Linda Schele i Peter Mathews), ustanovljeno je da je Pakal ro en 603. godine, do ao na vlast kao dvanaestogodisnjak (615.) da bi vladao do svoje smrti (683.) skoro sedam decenija kasnije. Njegova najva nija gra evina je tzv. Hram natpisa. Ovdje je i mjesto gdje su kosti Pakala po ivale u miru sve dok njegova grobnica nije otvorena skoro 1300 godina nakon njegove s mrti. Direktor Meksi kog Instituta za antropologiju i historiju Alberto Ruz je 1949. zapo eo radove na istra ivanju Grada. Usmjerio se na Hram natpisa, jer je bio najvi a gra evina. Odlu io je da poku a otkriti put u unutra njost Hrama sa vrha stra nje strane. Krenuo je sa pomicanjem ogromnog kamenog bloka koji se u boji razlikovao od ostalih. Slijedile su tri mukotrpne godine uklanjanja blokova i otkrivanja niza stepenica. Napokon, 13. jula 1952. do li su do trokutastog kamena oko kojeg su na li kosture est mladih ljudi. To je bio pouzdan znak da su ljudske rtve tu u po ast jednom od lidera. Veliki kameni blok je pomaknut za pola metra i Ruz se odlu io spustiti uz pomo konopca u mra nu odaju. To je bio momenat neopisive emocije za mene kada sam skliznuo ispod kamena. Na ao sam se u velikoj komori isklesanoj u kamenu. Oko mene su bili stalaktiti nastali infiltracijom vode tokom proteklih stolje a. Kolosalna kamena grobnica je po ivala na est isklesanih stubova. Pokrov sarkofaga je bio bogato ukra en hijeroglifima. Sve do ovog momenta, nijedna piramida u Meksiku nije pru ila dokaz da je kori tena kao grobnica. Palenke je postao izuzetak. MISTERIJA PAKALOVE GROBNICE Kada je pokrov sarkofaga pomaknut, otkriven je Pakalov kostur. Na lubanji mu j e bila (danas uvena) mozai na maska od nefrita. Slijedile su ogrlice, prstenovi, reprezentacije Boga Sunca od nefrita, simbolizam devet Gospodara Vremenai sve to u Hramu sa devet stepenastih nivoa. Posebnu pa nju i dalje privla i pokrov sarkofaga koji predstavlja figuru ovjeka koji sjedi na duguljastoj napravi (drugo tuma enje je da mu iz stomaka izvire drvo ivota). Piktoglifi predstavljaju kombinaciju organskih, kosmi kih i tehnolo kih simbola. Osoba ili lebdi ili leti. Deniken je ovu sliku uzeo kao kona an dokaz svoje teorije o me uplanetarnim putovanjima Maja (astronaut u kosmi koj kapsuli). Jose Arguelles (The Mayan Factor) drvo ivota tuma i kao Kosmi ki Centar (Kuxan Suum). Na kamenom pokrovu su uklesani brojevi 12:60 i 13:20. Period od pra vljenja grobnice (692. godina) do njenog otvaranja 1952. iznosi ta no 1260 godina. A period od nastanka grobnice do kraja ciklusa Maja 2012. godine iznosi 1320 godina! Koincidencija? Ili je rije o proroku Maja koji je bio kreator grobnice? I koji nam je ostavio jo jednu poruku?

Posljedni datum na zidovima Palenkea je godina 835. Nakon toga je ovaj sveti centar Maja misteriozno napu ten. ta se desilo sa astronomima, sve tenicima, umjetnicima? Gdje su Maje oti le sredinom IX stolje a? Hram natpisa je unikatna gra evina u svijetu Maja. Sarkofag Pakala, smje ten u prizemlju, je znatno iri od prolaza i stepenica koje vode do njega. To zna i da je prvo grobnica napravljena, a tek onda impresivni Hram. I to mu daje posebno mjesto. Ime Hramu je dato zbog serije od 620 hijeroglifa jednoj od najdu ih u svijetu Maja. I, na koncu, kostur koji je prona en u grobnici Pakala je neobi an: znatno je vi i od prosje nih Maja, a utvr eno je da je starost osobe prilikom smrti iznosila 40 godina. De ifrirani hijeroglifi na istoj grobnici govore o Pakalu koji je umro u dubokoj starosti, u 80. godini. Ko je onda sahranjen ovdje? Na tren pomislimo da smo ne to saznali o Majama. A onda nam se nove misterije otvore.

5.

MONUMENTALNI TIKAL

Razlog mog dolaska u sjevernu Guatemalu je Tikal, glavni grad Maja. U ameri kim konzularnim informacijama upozoravaju me da se povremeni napadi na turiste de avaju na putu za Tikal, a i u samom arheolo kom parku. Turisti ka policija koja patrolira unutar arheolo kog parka je zna ajno smanjila kriminalne incidente, ali jo nije postignuta kompletna sigurnost. Ve ina napada se de ava u izoliranim podru jima dalje od glavnog trga, kao to je Hram broj 6. (Naravno, to je bio prvi dio ru evina koje sam sam obi ao.) Tikal u prijevodu znaci Grad glasova. Na piktoglifu koji predstavlja Tikal tra im glasove; nema slika ivotinja. Piktoglif se sastoji od etiri manja i jednog ve eg slikovnog znaka. Na ve em znaku su prikazane ruke u prijateljskom stisku (tako bih ga barem ja protuma io) sa tri polukru ne linije iznad i deset crtica ispod. Ostali znakovi su simboli ne naravi: zvijezde, polukrugovi, crtice, paralelne i polukru ne itd. O ito da je svaka od njih simbolizirala neki proces; koji, to ostaje zasad tajnom. UNESCO je 1979. proglasio Tikal Monumentom svjetske ba tine. S pravom se smatra jednim od najva nijih kulturnih i prirodnih rezervata u svijetu. GLAVNI GRAD MAJA Tikal je, prema procjenama, izgra en oko 800. godine prije nove ere da bi bio neprekidno naseljen u narednih 1.700 godina. Grandioznost grada otkriva da je Majama Tikal bio neobi no va an kao religiozni, nau ni i politi ki centar (kako to autori stru nih knjiga vole da ka u). Na stotinjak kvadratnih kilometara prona eno je 4.000 gra evinskih struktura: od hramova i piramida do trgova, administrativnih zgrada i skladi ta.

Stanovni tvo Tikala je brojalo izme u 50.000 500.000 ljudi tokom klasi nog perioda i ako je neki grad bio glavnim gradom Maja, to je onda bio ovaj. Pedesetak kvadratnih kilometara sam pro ao uzdu i poprijeko i popeo se na vrh svakog hrama, piramide i pala e. I na ao dovoljno vremena da sjednem, dodirnem kamen, vratim se u pro lost i poku am prizvati scene posjeta kosmi ki obrazovanih Maja. U glavi mi te e zami ljeni razgovor izmedju ovjeka XXI stolje a i Maja. XXI: Jedna stvar mi ne ide u glavu Maja: Koja? XXI: Kako to da vi niste razvili alate i tehnologiju, a bili ste toliko mudri? Maja: Misli li ti da mudrost i ljubav zra i iz alata? Ali, meni su jasne tvoje nedoumice. U va em svijetu je manje osjetilnih organa i ula a vi to nadomje tate alatima i tehnologijom. Ali, zapamti, to nikako nije znak da ste superiorniji! Naprotiv. Ovaj lajtmotiv mi se stalno ukazuje pred o ima. Mudrost ne dolazi iz tehnologije. A da li tehnologija proisti e iz mudrosti? Ili nas tehnologija uljuljka u mi ljenju da smo dostigli naro iti visok nivo a u stvari nas samo limitira i onemogu ava u razvoju mentalnih sposobnosti? Prigu ena ljepota Tikala me ne zbunjuje. udnovate gra evine su skrivene iza naslaga zemlje i biljnog svijeta; korijeni stoljetnih stabala prekrivaju kamene stepenice; vlaga se duboko uvukla u nekad perfektno izvajane kamene blok ove. Hladni kamen Tikala odi e mirno om i skladom sa okolinom. Gusto zelenilo, pomalo mo varno tlo i izgubljeni mosti i ne mogu skriti injenicu da je ovaj, nekada najve i grad Maja, blistao sa veli anstvenim zgradama, jezerima i kamenim mostovima. STRUKTURA BROJ ETIRI Struktura broj etiri, zapadno od Velikog trga, je visoka 96 metara. To je ini najvi om strukturom koju je sagradila indijanska ruka u Americi, mo e se usput uti od vodi a. Razlika izme u piramida i hramova je u tome sto piramide imaju sve etiri strane iste, a hramovi imaju prednju, ulaznu stranu koja se razlikuje od ostalih ujem u prolazu. Piramide su izgra ene u savr enom odnosu sa stranama svijeta ili Maje su se pla ile dolaska 2012 godine koja je za njih bila kraj svijeta (?). Vodi i oblikuju mi ljenje turista. Nekad ka u ne to korisno a nekad nisu ni svjesni kako su daleko od istine. Put ka isto nom obodu Tikala je pust. Mir naru avaju moji koraci i udar plodova o tle sa stoljetnih stabala. Onda mi se u ini da ti plodovi, nalik na em divljem kestenu, padaju oko mene. Zastajem. Jedan, dva, tri redom jedan za drugim ko tunjavi projektili dolaze iz vrha kro nji. Fiksiram pogled i prepoznajem obrise majmuna. Do

njega jo jedan, i jo jedan. Trojica vragolana, zaka eni repom za grane, rukama beru plodove, a ja sam im meta. Susreti tre e vrste. Sre om nisu ba bili vrlo precizni. Nailazak na prve kamene hramove me ispunjava u potpunosti. Grad izgubljen u vremenu. Elegancija trgova. Perfektno zakrivljeni ugaoni blokovi. Stepenice za stepenicama. Platforme na vrhu. Uski hodnici, male prostorije i prolazi upereni ka nebu. Najimpozantnija gra evina Tikala, tzv. Struktura broj etiri, je najvi a struktura u Gradu. Stotinjak metara iznad zemlje i, vjerovatno, 15-ak metara ispod povr ine. (Zamislimo dva UNIS-ova nebodera jedan na drugom.) Stepenice i zidine hrama je okupirala uma tako da samo vrh tr i, netaknut. Drvene stepenice sa strane su napravljene za posjetioce da se popnu. Kada se napokon na emo na vrhu gra evine, zastaje dah. Ispred se pru a neometan pogled na d unglu desetinama kilometara unaokolo. Vide sa samo vrhove kro nji i iznad njih, vrhovi piramida i hramova Tikala.

Struktura broj etiri, najvi a gra evina indijanske Amerike, Tikal, Guatemala

Koliko simbolike se osje a na ovom vjetrovitom mjestu. Pogled prema zemlji; ljudi su nalik si u nim insektima. Netom ispod je mo na d ungla iznad koje se izidgla gra evinska ruka Maja. Za posmatra e sa tla mi se nalazimo izme u Zemlje i neba.

6.

ARTISTI KI KOPAN

Dvanaest je kilometara od Guatemalsko-Hondura ke granice do Kopana, umjetni kog sredi ta Maja. Dva su na ina do i do ovog arheolo kog dragulja u Hondurasu. Prvi je preko glavnog grada Guatemale i onda autobusima (nekoliko presjedanja) do granice i dalje do Kopana. To je bio moj izbor. Drugi je avionom do San Pedro Sule na sjeveru Hondurasa (direktan let iz Houstona), a onda tri sata autobusom do Kopana. Ovo je turisti ka tura. Zadnjih par godina je dosta sigurna. Pobunjenici iz sjevernih hondura kih d ungli se nisu ogla avali du e vremena. Igrom slu aja, nakon mog dolaska u Kopan do lo je do otmice onog sigurnog autobusa iz San Pedra. Bilans otmice je bio tragi an: 18 ubijenih putnika. Ono to je objavila lokalna televizija bilo je da su pobunjenici ovim eljeli da poka u da su jo prisutni i da mogu ometati turisti ku industriju ako ho e. Ovog puta me je o ito savjetovala nevidljiva ruka u odluci kojim mar utama se prebacivati Centralnom Amerikom. U bro urama o Kopanu se govori da je promovisan u za ti eno naslje e svjetskog zna aja od strane UNESCO-a 1980. godine. On se ujedno smatra za najbolje prostudiran grad Maja u posljednjih 150 godina. Ovaj veli anstveni arheolo ki park je bio glavni izvor informacija za drevnu civilizaciju Maja. LJEPOTA KOPANA Ameri ki advokat John Lloyd Stephens i engleski umjetnik Frederick Catherwood su u svojoj knjizi Incidents of Travel in Central America, Chiapas and Yucatan opisivali svoju posjetu ovom regionu 1839 -1840: Nemogu e je opisati interes s kojim smo pristupili istra ivanju ovih ru evina. Zemlja je bila potpuno nova; bez vodi a i turisti kih knjiga; sve je tako nevino. Nismo mogli vidjeti deset jardi ispred sebe, niti smo znali ta nas o ekuje slijede e. Jednom smo sjekli granje i lijane za koje se ispostavilo da prekrivaju lice kamenog monumenta. Naslonio sam se na skupturu dok su je istili; kada je Indijanac sa ma etom tupo udarao po kamenu, maknuo sam ga i golim rukama o istio zemlju. Ljepota skulptura, mirno a d ungle, uznemirivana samo kricima majmuna i papiga, izlovanost grada i misterija koja se nadvila nad njim, stvarala je interes ve i od bilo kojih ruina koje sam dotada vidio. Editor Joseph Gardner (Mysteries of the Ancient Americas, 1986.) pise: Kopan je jedan od najve ih, najstarijih i najljep ih centara Maja. Izgra en je na manjoj, humanijoj gra evinskoj skali nego drugi, kolosalniji centri. Astronomi Kopana su bili posebno vje ti: oni su vjerovatno bili autori ekstremno preciznih tabela eklipsa i du ine tropske godine. Doktor Don Diego Garcia de Palacios, lan Kraljevske Audijencije Guatemale, pi e pismo panjolskom suverenu Filipu Drugom osmog marta 1576. U pismu opisuje prona ene ru evine i to se smatra prvim zapadnim dokumentom o Kopanu. Ve ina arheolo kih nalazi ta Maja nosi proizvoljna imena koja su im davali Evropljani kako su ih otkrivali. To nije slu aj sa Kopanom. Don Diego tvrdi da je ime Kopan bilo u upotrebi u XVI stolje u. Oko zna enja imena jo uvijek postoje sporenja: jedni tvrde da

je rije o mostu, drugi, pak, da je pravo zna enje bilo glavni grad Ko. ini mi se da obje pretpostavke imaju smisla. Kopan je, po meni, svojevrsni most, svemirska kapija, ali i sredi te Maja kapitalnog, svjetskog zna aja. Patina vremena je u inila svoje. Te ki kameni blokovi su se obru ili sa vrhova piramida i hramova; uma je prekrila pocrnjeli, ispucali kamen. Stabla ukoso rastu sa stepenica. Za turisti ke svrhe Kopan je o i en. Uspinjem se na vrh jednog od hramova. Misli lete kroz glavu. Takozvano obo avanje Sunca, koje arheolozi i histori ari vole pripisati Majama je potpuno proma ena definicija. Spiritualne Maje su znali i cijenili vi e znanje i mudrost koja bi se emitirala sa Sunca. Te kosmi ke emisije su dolazile kroz cikluse koje na a astronomija zove sun evim pjegama. Vi e kosmi ko znanje se kre e hijerarhijom: od galakti kog sredi ta (Hunab Ku), preko zvijezda (na e Sunce, odnosno Kin), do planeta. Sunce Kin ima ciklus od skoro 23 godine (dva puta po 11,3 godine). Udisaj i izdisaj. Sunce prima informacije iz sredi ta Galaksije, a onda ih oda ilje planetama pod svojom za titom. HRAM ROSALILA Uzak vijugavi podzemni tunel. Izlazim. I ostajem bez daha. Crveni hram Rosalila u prirodnoj veli ini. Originalni hram je otkriven 1989. godine unutar piramide. Impozantno.

Struktura broj 16, oficijelni naziv za piramidu koja skriva hram Rosalilu, Kopan, Honduras

Tekst uz Rosalilu ka e: Centralni dio Muzeja je replika hrama u prirodnoj veli ini kojem arheolozi daju nadimak Rosalila. Moderni umjetnici su napravili vrlo vjernu kopiju ukrasnih reljefa i fasada. Hram je prona en u perfektnom stanju ispod piramide. Ova gra evina je bila posve ena desetom vladaru Kopana iz 571. godine. Hram je bio simbolom planine, mjesta kreacije, izvora ivota. Bog Sunce je klju ni igra u mitu o kreaciji. On se veli anstveno uzdi e iznad ulaznih vrata i iri se itavom zgradomHramovi su obi no bili uni tavani da bi slijede i vladari podizali nove hramove na njihovim ru evinama. Rosalila je bila toliko sveta da je ostala nedirnuta. Ispod Rosalile su arheolozi prona li jo starije strukture Ipak, koliko god da je Sunce klju za na u Planetu, ipak iznad Sunca ima mnogo kompleksniji Kosmi ki Izvor (kao to sam to mogao vidjeti na licu mjesta). Nadalje, Sunce sa obje strane, na svojim krilima ili zracima dr i dva vozila u ijim su kabinama ljudski likovi. I to je ono to me je najvi e fasciniralo na ovom mjestu, a o emu nisam mogao ni ta na i u dostupnoj literaturi. Ovaj hram je, sre om, ostao sa uvan do 1989. tako da ga masonske klike nisu mogle sakriti od svijeta. O ito je da je ovdje rije o vozilima izme u na eg Sun evog sistema i ostalih dijelova Galaksije (glava Maja je u vozilima te izme u Sunca i sredi ta Galaksije). Po to nema dokaza da su Maje partale ovim automobilima po d unglama Srednje Amerike, trebamo prona i odgovor kuda ih je put vodio. Onaj tunel to ide ispod piramide i dovodi do hrama za arheologe predstavlja put u podzemni svijet. I ovdje, i u Egiptu, i u Peruu Stalno se govori o podzemnom, zagrobnom, paklenom svijetu od tri ili devet nivoa. To mi se ini kao jedan od posebnih proma aja arheologije i antropologije. Ako se kre ete ispred Sun ane piramide (koja je simbol na eg svijeta i ove dimenzije), ulazite u tunel na ijem je kraju hram sa Suncem, (svemirskim?) vozilima i sredi tem Galaksije (svemirska dimenzija) to je onda simbolika kojom se prikazuju zvjezdani skauti. A ne nesretne du e koje se kre u prema istili tu. Maje su imale slikovni glif Ek Chuan koji je preveden kao Zvjezdani putnik. Oblik posude sa nekoliko diskova unutar i tri noge (motora?). Imali su svoj glif za Zemlju (dvije poluelipse i dva polukruga) i znak za Galakti ko srediste Hunab Ku. A spajao ih je Kuaxan Suum, koji u punom prijevodu zna i: put ka nebu koji vodi ka pup anoj vrpci Univerzuma! I kada su bili na Zemlji, pogled Maja je bio uperen prema zvijezdama.

7.

TUKUME PIRAMIDE

Norve ki istra iva Thor Heyerdahl je 1987. pisao: "Prolaze i kroz umu roga a, daleko od naselja, inilo mi se da sanjam. U svom ivotu nisam vidio tako to najve i

kompleks mounumentalnih struktura izgra enih od cigle u Novom svijetu. Imao sam zadovoljstvo gledati pred sobom 26 ogromnih piramida, sa nizom manjih objekata, na tom svetom mjestu od 500 jutara povr ine. Bukvalno sam se osje ao da sam do ao s druge planete, kao da na Zemlji nema ni ta sli no ovim udnim i kolosalnim ru evinama. Moj dolazak u neugledno selo Tukume na sjeveru Perua, neasfaltiranih ulica, uslijedio je 15 godina nakon ovih Torovih rije i. Na ulazu me do ekao pogled na crvenosme e brdo, oronulih stranica. Dok sam se vozio dalje, pitao sam se je li mogu e da je ovo piramida. inila se nekako nestvarna. Izgubila je svoj pravilni, stepenasti oblik, ali je jo uvijek impresionirala svojom veli inom. Dobrodo licu mi je po elio znak "Bienvenidos, Museo de Sitio, Tucume". Roga eva uma mi zaklanja pogled. Put vodi uzbrdo. Table koje pokazuju nekoliko razli itih ruta za obilaske. Napokon, izlazim na istinu. SPEKTAKULARNI POGLED Kako opisati ovaj prostor od koga zastaje dah? Nemam nikog da podijelim ovo posebno osje anje kada se javlja osmjeh na licu, jer se prisustvuje ne emu neo ekivanom i spektakularnom. Instinktivno, idem ka sredi tu kompleksa u kome je najvi a piramida koja se naslanja na pravo brdo. U glavi mi se javlja misao da su ga graditelji smatrali svetim. Penjem se na piramidu. Sa vrha je pogled prema nekada njem veli anstvenom gradu. Danas to podsje a na ogromne naslage kamena i pijeska slo ene u nekim udnim i pravilnim nizovima.

Kompleks Tukume piramida u sjevernom Peruu. Nekada nji veli anstveni Grad sa 26 impresivnih piramida izvan je turisti kih mapa i nepoznat iroj svjetskoj javnosti.

Jednog od mojih prethodnika je pitao lokalni vodi , Arturo Cervantes, ta je osje ao kada se popeo na brdo. - "Odgovor je komplikovan, jer, ini mi se, mnogi detalji nedostaju da bi se shvatio originalni dizajn." - "To je vjerovatno zato to va a kultura ima komplikovan pogled na stvari. Originalni dizajn ovog nalazi ta je u stvari vrlo jednostavan. On je u formi paukove mre e, sa prirodnom planinom ("apu") lociranoj u centru." Tukume piramide su izvan turisti kih mapa. Te ko je shvatiti za to: neobavije tenost, nemarnost, nebriga, ili jednostavno elja da se ne privla i paznja. U arheolo kim krugovima ove piramide su interesantne zbog svoje kiklopske veli ine. Primjera radi, najve a piramida je 450 metara duga i sto metara iroka, to odgovara povr ini est nogometnih igrali ta!

Autor ispred najvi e Tukume piramide Sunca u Peruu

SIMBOLIKA NIVOA PIRAMIDA Ove stepenaste piramide na vrhu nemaju pic, ve veliku platformu na kojoj su nekada bili smje teni hramovi. Legende ka u da je svaki nivo ("stepenica") simbolizirala razvojnu fazu u ovjekovom ivotu i da je svaka od tih faza trebala u svoj puno i da se pro ivi i u iva u njoj. Kada bi se stiglo do vrha to bi zna ilo da je bi e u potpunosti spiritualno evoluiralo.

Gra evinski materijal je nepe ena cigla. Klima je topla, suha, s rijetkim ki ama. Me utim, negdje u dalekoj pro losti i ovdje su se ipak bilj e ila nevremena koja su prouzro ila djelovanje vode i vjetra na Tukume piramide. Stoga je i njihova erozija shvatljiva i lako uo ljiva: od vrha prema dnu. Stvarno doba gradnje i autori su nepoznati. Za Tukume piramide ka u da ih je gradila kultura Sikan. Obi ao sam novootvoreni muzej 20 km odavde (samo par posjetilaca, za razliku od hiljada posjetilaca u iklaju). Ono to je prikazano o kulturi Sikan ne impresionira; jednostavno ne mogu povezati te Indijance sa ovim gra evinskim poduhvatom. Mo da je rije o elji da se ovi sjajni gradovi smjeste mnogo dalje u pro lost, u doba mitskih civilizacija. Ili mi moj duboki osje aj i intuicija, kao i Norve aninu Heyerdalu, ne dozvoljavaju da se slo im sa oficijelnim verzijama. Nakon obilaska piramida posjetio sam mali muzej, ta nije nekoliko prostorija u kojima su smje teni dosada prona eni i sa uvani artifakti. I, kao to to obi no biva, ovako zaba ena mjesta kriju velike tajne. Na kamenoj plo i sam ugledao niz znakova uklesanih koji su nesumnjivo izgledali kao stilizirani hijeroglifi prona eni na Uskr njem otoku. Rondorondo pismo sa Uskr njih otoka je zagonetka ve nekoliko stotina godina za nauku. ini mi se da je ta zagonetka za mene rije ena. Pacifi ka veza mitske civilizacije Mu, od Japana, preko Uskr njih otoka do Perua, je potvr ena.

8.

VELI ANSTVENI MONTE ALBAN

Od sredi nje meksi ke dr ave Oaxaca do Monte Albana je samo desetak kilometara. Nakon pola sata vo nje uskom vijugavom cestom iza ao sam na zaravnjenu visoravan koja dominira dolinom. Magija Monte Albana zapo inje njegovom veli inom; to je, oficijelno, drugi po veli ini ceremonijalni centar na Meksi kom tlu nakon Teotihuakana.

Magija Monte Albana, Oaxaca, Meksiko

MISTERIJA GRA EVINSKOG KOMPLEKSA Nastavlja se lokacijom ovog gra evinskog kompleksa smje tenog na planinskom vrhu koji je poravnan do savr enstva, sli no kao plato za piramide u Gizi. Naravno, pri a je poznata da nije bilo pomo i to ka, zapre nih ivotinja ili metalnih alata da bi se izravnalo 55 akri terena (osam puta ve a povr ina od trga Svetog Petra u Vatikanu). Slijedi misterija kamenih blokova i stela te kih po nekoliko desetina tona i na in na koji su oni prebacivani na planinski vrh prije nekoliko hiljada godina. Zatim hijeroglifi koji su i danas nerazja njeni, a porijeklo im je zajedni ko sa onim od Maja, ija je teritorija zvani no otpo injala nekih 500 kilometara na istok. Tu su i originalni kameni blokovi, ina e stari koliko i ovaj Grad, koji na sve etiri strane prikazuju uklesane likove sa negroidnim crtama lica (!?) Dosada nji poku aji da ih se protuma i su dosta traljavi; prvo su ih nazvali plesa ima danzantes, a zatim zarobljenicima. Onog dana kada uspijemo de ifrirati tekst, zna emo odgovor koga ovi likovi predstavljaju. Lokacija piramida Monte Albana savr eno odgovara osi sjever-jug. Izuzev jedne gra evine nazvane astronomskom observatorijom koja ima oblik strijele i pozicionirana je pod uglom od 45 stepeni. Vrh observatorije pokazuje ta no na zvijez du Alnilam, koja je centralna zvijezda Orionovog pojasa.

Konvencionalna arheolo ka teorija se na la pred udom kako da objasni Monte Alban. Za to je ovo mjesto izabrano za takav gra evinski kompleks? Prilazi su mu vrlo strmi, ak i opasni za penjanje. Nema izvora vode. Nikad nije kori ten za stanovanje. Nema vojnu svrhu. U blizini nema gra evinskog materijala kori tenog za izgradnju veli anstvenih piramida.

Perfektni plato Monte Albana, Oaxaca, Meksiko

Monte Alban je panjolski naziv za bijelu planinu; ime poti e od panjolca koji je u XVII stolje u bio vlasnik ovog zemlji ta, a koji se prezivao Montalban. Drevni naziv za ovaj centar je Sahandevui u podno ju nebesa. Sasvim odgovaraju i. Ima komandnu poziciju iznad tri doline. A azurno n ebo kao da je nadohvat ruke. Miksteci su ga zvali Yucucui (zeleni vrh), a Zapoteci, prije njih, Planina svetih gra evina. NE ZNAMO ZASTO JE IZGRA EN Upu ujem se u obilazak; kre em po obodima visoravni. Sre em dvojicu lanova iz ekipe Richard Blantona sa ameri kog Purdue University koji trenutno vodi istra iva ki projekat na ovoj lokaciji. U posljednjih osam godina prikupili su desetine hiljada kamenih alata, kerami kih posuda, figura Do danas je identificirano 2.100 zemljanih terasa i napravljeno 30.000 mapa. Formirana je baza podataka o ivotu razli itih kultura od 1600. godine prije nove ere do 1521. i dolaska panjolaca. Me utim, prona ene kosti prvih migranata upu uju na aktivnosti prije 15.000 godina (!) Prva ozbiljna arheolo ka istra ivanja zapo eo je dr. Alfonso Caso u periodu 1931-1953. Njegovi zaklju ci su jo uvijek dominantni u literaturi: prvo, da su Zapoteci izgradili

Monte Alban oko 500. godine prije nove ere i drugo, da je po etkom desetog stolje a napu ten, da bi ga ponovo naselili Miksteci 200 godina kasnije. Stephen Kowalewski sa University of Georgia pretpostavlja da je oko 500 ljudi ivjelo u dolini oko 1500 g.p.n.e. Zatim, 500. godine prije nove ere broj dosti e 5.000, da bi 200. g.p.n.e. vi e od 40.000 ljudi ivjelo u ov om podru ju. U narednih hiljadu godina taj broj raste i do 60.000 ljudi ine i ga zna ajnim centrom regije. Nakon toliko godina istra ivanja Richard Blanton priznaje: Mi zaista ne znamo za to je Monte Alban izgra en i kada. I nastavlja: Mo da emo saznati vi e kada uspijemo de ifrirati hijeroglife na kamenim blokovima Danzante najstarijem pisanom tekstu u Americi. Ovaj impresivni kompleks krije poruku za na u civilizaciju. Mo emo povu i paralelu izme u tehnolo kog i razvojnog buma i jednih i drugih; ratova i osvajanja; ali i na e spiritualne inferiornosti. Da li je njihov nestanak (iz ove dimenzije?) bio dobrovoljan, a kataklizma ispred nas neminovna? Na platou je mirno, tiho. Pokoji vodi zaplje e, a eho se uje svuda unaokolo. Penjem se na vrhove piramida. Impresivan pogled ispod mene: tri doline sa gradom Oaxaca na 1.500 metara visine; Monte Alban je 450 metara iznad njih, a piramida mi daje jos etrdesetak metara blize nebu. Kao i obi no, na vrhu piramide je uvijek vjetrovito. Nema zaklona niti smiraja. Izlo en si vremenu koje te upozorava na tvoju krhkost ispod nebesa. Ispod mene se mije a daleka i bliska pro lost. Nakon zagonetnih osniva a ovog centra, slijedili su usponi i padovi niza kultura. Ispod sredi ta grada su se podizale manje impozantne ku ice u kojima su stanovali obi ni ljudi. Ve inu svog ivota su provodili obra uju i zemljane terase, penju i se i spu taju i prema vrhu Monte Albana. Nosili su vodu, povr e, ribu, nakit, ukrase, alate, keramiku, tekstil. Slavili su i sahr anjivali sve tenike i vladare. U poznom periodu se bili svjedoci rtvovanja i kompleksnih ceremonijalnih sve anosti. Svetost grada su davno po eli naru avati sve teni vladari ele i da im se tijela sahrane do piramida i hramova nadaju i se da e na taj na in ostati zauvijek blizu nebu. Stotine podzemnih grobnica su pro arale zaravan Monte Albana. A onda su stotine plja ka a odnosili zemaljsko blago iz njih. Primitivni obi aji rtvovanja i obra anja bogovima traju i danas. Prema svjedo enju Blantona jednog dana su nabasali na rupu iskopanu prije par dana u kojoj je bogovima ponu ena urka sa otkinutom glavom i nekoliko cigareta. Tri hiljade godina Monte Alban je odr avao intenzivne veze sa ostalim elitnim super centrima iz regiona kao to su Teotihuakan, olula, Palenke, Tikal, Kopan Kamene piramide pro arane muralima dizale su se do neba diljem Centralne Amerike. I onda, najedamput, oko 900. godine, ovi sofisticirani gradovi se napu taju. Stanovni tvo nestaje. D ungla nezaustavljivo guta bijeli kamen.

Enigma o izboru lokacije za gradnju Monte Albana ima svoje rje enje. Planina na kojoj po iva gra evinski kompleks predstavlja energetski potentnu ta ku. Energetske linije se mogu prona i sa ra ljama. Obi no se nekoliko takvih linija kri a na mjestu na kome su podignute piramide i hramovi. Nakon to su osniva i Monte Albana prona li ova energetska sredi ta pristupili su gradnji prvih gra evinskih objekata. Elektro- i magnetno-potentne ta ke omogu avali su lako dostizanje eljenih spiritualnih nivoa. Prolaskom stolje a i milenija, na mjestu ranih spiritualnih sredi ta, dogra ivani su hramovi i piramide. Arhitektonski ugla eni izazivali su divljenje svojim vanjskim izgledom. Memorija na originalne stanovnike je blijedila da bi vremenom postala potpuno izgubljena. Pro irenjem prvobitnih gra evina stvarani su kompleksni ceremonijalni centri. I, da, u njima su se praktikovale razli ite religijske metode, uklju uju i rtvovanja. Ali, to vi e nije imalo ni ta zajedni kog sa kreatorima ovog i sli nih centara. Prvobitna funkcija Monte Albana je zaboravljena zauvijek. A arheolo ke ru evine su postale modernim turisti kim centrom.

9.

SAKHARA I EL TAZUMAL PIRAMIDE

Prema egiptolozima, najstarija poznata piramida je Stepenasta piramida u Sakhari i, navodno, datira 27 stolje a prije n.e. Po svom izgledu podsje a na piramide Babilona i Srednje Amerike. ZABLUDE EGIPTOLOGA Da bi je izgradili, Egip ani su o istili 15 hektara prostora (u to vrijeme veli ina ve eg grada). Zatim su podigli kameni zid visok deset i po metara i du ine 1 600 metara, koji je udo za sebe. Na svakom metru zida uklesali su ornamentalne panele devet metara visoke. Unutar ogra enog prostora podignut je kompleks paviljona, hramova, terasa, grobnica...Centralni objekt je piramida na povr ini dva nogometna stadiona, visine preko 60 metara. Kao da to nije bilo dovoljno, nego su izgradili skoro 6 kilometara podzemnih prolaza, stepenica, galerija i komora. Direktno ispod piramide je 7 metara irok prolaz koji ide na dubinu od 28 metara i povezuje sve podzemne prolaze, tunele i oko 400 podzemnih prostorija! Jedno te isto ime se susre e ispisano na mnogobrojnim zidovima i prolazima: Netjerkhet. Egiptolozi, navode i vodu na svoj mlin, tvrde da je Netjerkhet zapravo faraon oser koji je vladao Egiptom od 2 630 do 2 611 prije nove ere. Drugim rije ima, moderna egiptologija tvrdi da je ovo gra evinsko udo nastalo samo devet generacija

(450 godina) nakon to su stari Egip ani iza li iz kamenog doba!? To je te ko za povjerovati. S obzirom da je oser vladao Egiptom samo 19 godina postavlja se pitanje da li je imao dovoljno vremena da sebi izgradi tako monumentalan nadgrobni spomenik. Postoje vrsti dokazi koji upozoravaju da je ovaj kompleks gra en u est faza. Devetna est oserovih godina jednostavno nije prihvatljiv odgovor. Ako Netjerkhet nije oser, ko je onda? U podzemnim galerijama prona eno je 40 000 tanjira, vaza, a a... Datum njihovog nastanka je mnogo stariji nego 4 700 godina. Ujedno, prona ena je i mumij a u piramidi ijom je karbonskom analizom utvr ena znatno ve a starost od oserovih savremenika. Zaklju ak? Piramida u Sakhari je izgra ena krajem kamenog doba. Ko je izgradio? Pe inski ljudi? Vrijeme izgradnje piramida je prva zabluda u kojoj nas uljulj kuju egiptolozi. Druga zabluda se odnosi na namjenu piramida. Tvrdi se da su piramide grobnice. Uz prvu piramidu u Sakhari, izgra eno je jo sedam manjih stepenastih piramida diljem Egipta: Ombos, na otoku Elephantine, Edfu, Abydos, Hierakonpolis, Seila i Zawiyet. Nijedna od njih nema prostoriju koja bi makar podsje ala na grobnu komoru. Niti u jednoj nije prona en sarkofag ili mumificirana tijela. "Grobna komora" u Sakharskoj piramidi je isuvi e mala da bi u nju stalo ljudsko tijelo. Dvije piramide u Dahsuru, "Crvena" i "Savijena" piramida se pripisuju faraonu Sneferu. Ali, ne postoje indicije da je ovaj faraon u njima i sahranjen. Dodu e, prona eni su ljudski ostaci u Crvenoj piramidi. Isto kao i u Sakharskoj piramidi. Ali, to ne dokazuje da su piramide originalno gra ene kao grobnice! Ako, primjera radi, Ruske politi ke lidere sahranjuju u Kremlju, to nije dokaz da je Kremljanski dvorac podignut da slu i kao ne ija grobnica. Ako britanske monarhe i crkvene velikodostojnike sahranjuju u Westminster Abbey to ne dokazuje da je ova crkva nadgrobni spomenik... Ako su neki od egipatskih velikodostojnika odlu ili da hiljadama godina stare piramide iskoriste kao svoja vje na pocivalista... to ne mijenja injenicu da piramide n i s u originalno gra ene kao grobnice.

Stepenasta piramida Sakhara u Egiptu, pogre no nazvana najstarijom na svijetu

SALVADORSKI EL TAZUMAL El Salvador je u Centralnoj Americi bio najju niji dio svijeta Maja. Ekskavacije i rekonstrukcije su zapo ete u samo pet gradova. Najve a prepreka zna ajnijim radovima je injenica da ostaci tih gradova le e na privatnoj zemlji. Obi ao sam sve dostupne gradove (San Andres, Joya de Ceren, Cihuatan, El Tazumal, Casa Blanca) i bilo mi je o igledno da e dr ava morati agresivnije nastupiti u za titi svog kulturnog nasljedstva. alosne su slike u kojima zemljoradnici nepovratno uni tavaju ostatke nekada njih zidova, hramova, piramida, igrali ta Svakako najpoznatiji grad Maja je El Tazumal na zapadu zemlje. Ime Tazumal u jednom od prijevoda bi zna ilo Piramida gdje su rtve spaljivane. Po to ime ne poti e od Maja, dakle nije originalno, sigurno da se i ne odnosi na aktivnosti Maja. Imena gradova Maja nisu poznata, jer nakon njihovog odlaska u X stolje u nastaje vakum o d nekoliko stolje a. Kada su indijanci do li sa sjevera oni nisu znali itati hijeroglife Maja, niti su znali ko i kada je izgradio njihove gradove. Prospekt lokalnog muzeja upozorava da je prvo naselje u El Tazumalu staro barem 5000 godina. Uporna kopanja su iznjedrila dokaze o bogatoj trgovinskoj razmjeni ovog grada Maja sa gradovima stotine kilometara daleko od Meksika na sjeveru do Paname na jugu.

Autor ispred piramide El Tazumal u Salvadoru

10.

ELEGANTNI U MAL

Moja posjeta U malu, na meksi kom poluotoku Jukatanu, je imala posebno zna enje. Postoji jedna tendencija u stru noj literaturi da se misterija nestanka Maja u IX stolje u potpuno izbri e slijede om tezom: Maje su se, zbog nepogodnih klimatskih uvjeta, povla ile iz iapasa i Guatemale i kretale se ka Jukatanu gdje su nastavile svoju civilizaciju. Me utim, usporeni razvoj i nazadovanje i me usobni sukobi su doveli do kolapsa koji se poklopio sa dolaskom panjolaca. (?) Ova teza mi se nije svi ala ni prije ovog putovanja, a pogotovo poslije. (Na primjer, The New American Desk Encyclopedia iz 1993. pi e: U mal su ru evine grada Maja na Jukatanu koji je napu ten oko 1450. godine.) Prvo je pala u vodu ideja da su gradovi Jukatana podignuti nakon sto su Maje napustile gradove kao sto su Tikal (Guatemala), Kopan (Honduras) ili Palenke (Meksiko). Naime, U mal je podignut prije barem tri hiljade godina to ga stavlja u istu ravan sa ostalim gradovima Maja. Drugo, meksi ki arheolozi su dokazali da je i U mal bio tajanstveno napu ten krajem IX stolje a kao i ostali gradovi Maja.

Tre e, nakon napu tanja, ovaj grad Maja je nekoliko puta bio naseljavan od strane nomadskih indijanskih plemena koje su panjolci zatekli u XVI stolje u. Ali, oni nisu bili direktni potomci Maja, jer su na upite konkvistadora odgovarali da ne znaju ko i kada je napravio ove gra evine. Magija Maja je sa uvana, a pseudoteze o evolutivnom razvoju i sporoj degradaciji se se raspr ile. ASTRONOMSKA ORIJENTACIJA Kompletan Grad je podignut na osi sjever-jug, a najva nije gra evine su podignute na sredini te osi. Piramida Ma ionicara je prva gra evina na koju se do e na samom ulazu u Grad. Sa preko 36 metara je najvi i objekt u U malu. Isto no stepeni te koje se sastoji od 89 stepenica, ima identi an nagib kao Kefrenova piramida u Egiptu. Ova struktura, kao i itav sveti kompleks U mala, je, pretpostavlja se, imao anti ku upotrebu kao kola Misterija i spiritualnih ceremonija. Pretpostavlja se da je Piramida sa okolnim kompleksom bila jedan od najve ih Univerziteta Maja na kojima su se u ila ezoteri na znanja. itav kompleks odra ava kretanja Sunca i Venere. Stepenice na zapadnoj strani Piramide Ma ioni ara su orijentirane tako da prate zalazak Sunca prilikom ljetnog solsticija.

Piramida Madionicara, U mal, Jukatan, Meksiko Jednostrano i limitirano posmatranje svijeta nastavilo se i u slu aju prekrasne gra evine koju su panjolci nazvali Pala a Guvernera. Jasno je da Maje nisu imale guvernere. Ali, kako objasniti panjolskim vojnicima da se klju za filozofiju arhitekture Maja skrivao u njihovoj astronomskoj orijentaciji. I pored sistematskog napora panjolaca da uni te sve dokaze o sofisticiranim dostignu ima Maja u astronomiji i matematici, posljednjih nekoliko decenija se ine napori da se razumije ova misteriozna civilizacija. Prona eni su dokazi o vrlo intimnoj vezi izme u planete Venere i Pala e Guvernera. Na fasadi se nalazi vi e od 350 glifa koji su posve eni ovoj planeti Sun evog sistema (stilizirano slovo M sa dvije ta ke je simbol Maja za Veneru; a taj simbol je, u to sam se uvjerio, preplavio glavnu fasadu). Izra unavanja iz 1975 (ameri ki istra iva i Aveni i Hartung) su pokazala da se duga ka strana Pala e Guvernera nalazi pod uglom od 19 stepeni u odnosu na glavnu orijentaciju gra evina u U malu. Pod identi nim (najju nijim) uglom se planeta

Venera pojavljuje na nebu svakih osam godina. Upravo taj osmogodi nji period je vrlo zna ajan za Maje. Maje su znale da Venerin sinodi ki period (vrijeme kada se Venera spaja sa Suncem na nebu) iznosi 584 dana. Postoji pet razli itih sinodi kih pozicija Venere (kao dnevnog i no nog kosmi kog objekta). Nakon petog sinodi kog perioda ova se pojava ponavlja sa novih pet perioda. Moderni astronomi ovu pojavu nazivaju Ve liki Venerin Ciklus. Pet Venerinih ciklusa (2920 dana) odgovara periodu od osam zemaljskih ciklusa, odnosno godina (2920 dana). Specifi ni dokaz o ovoj vezi pet -prema-osam je na sjevernozapadnom i sjeveroisto nom kraju fasade Pala e Guvernera. Crta sa tri ta ke, odnosno broj osam prati masku boga aka koji je simbol Maja za planetu Veneru. Sam doga aj pojavljivanja Venere na najju nijoj ta ki neba (januar 1997, 2005, 2013. itd) i njena nebeska putanja odgovaraju zami ljenoj liniji izme u Pala e Guvernera u U malu na jednom kraju i maloj piramidi u, jo nedovoljno poznatom gradi u Maja, Cehtzucu koji se nalazi na horizontu gledaju i od U mala! Odstupanje je, prema Aveniju (1975.) neznatno: manje od jednog stepena (117.56 prema 118.22 stepena). Me utim, u doba kada su Maje pravile ove piramide (IX stolje e), polo aj Zemlje u Sun evom sistemu bio je malo druga iji, tako da odstupanja uop e nije bilo! Jugozapadno od Pala e ka nebu se di e Velika Piramida. Djelomi no je restaurirana. Originalno je imala devet terasa, odnosno devet nivoa (Devet uvara vremena Maja). Simbolika u broju stepenica i nivoa te hramu na vrhu platforme sa Bogom akom dopunjavaju sveti kompleks U mala koji je bio ekskluzivna kola za astronome, matemati are, amane, sve tenike, proroke i vidare. Uspon na Piramidu je o tar. Me utim, pogled sa vrha je nezaboravan. Zeleni tepih d ungle se rasprostire u svim pravcima do horizonta gdje se dodiruje sa plavom bojom neba.

Velika piramida, U mal, Jukatan, Meksiko

11. PIRAMIDE U GIZI NISU BILE GROBNICE FARAONA

Piramide nisu bile grobnice faraona. U njima nije prona ena niti jedna mumija iz doba njihovog gra enja. A pogotovo ne u tri najvece piramide na platou u Gizi... ZA TO EGIP ANI NISU GRADITELJI PIRAMIDA? Kameni plato u Gizi je, bez sumnje, sredi te najva nijih gra evina na povr ini Planete. Zasto Egip ani nisu graditelji kompleksa na Gizinom platou? Idemo redom:

1. Da bi se izgradio kompleks piramida sa eljenom precizno u, bilo je potrebno imati poravnan kameni plato. S jednog kraja "gradili ta" na drugi kraj, unutar skoro tri kvadratna kilometra, razlika u nivou je manja od dva centimetra! Laserska preciznost i gra evinski poduhvat sam za sebe. Temelji Velike Piramide ispoljavaju jo preciznije mjere: na preko pet hektara, razlika u nivou je manja od jednog centimetra! Ovo perfektno niveliranje daleko prema uje zahtjeve dana njeg ("modernog") gra evinarstva. 2. U Kairskom muzeju se mogu vidjeti primjerci drevnih egipatskih pila, napravljenih od bakra i bronze. Egiptolozi tvrde da su ovakvim alatima stari Egip ani obra ivali kamene piramidine blokove. Ali, tu dolazimo do novog problema. Naime, prema Mohovoj skali mineralne vrsto e, bakar i bronza imaju tvrdo u od 3,5 do 4. Tvrdo a kamenih blokova (vapnenca) je od 4 do 5, a granita izme u 5 i 6. Alati dostupni drevnim Egip anima bi samo zagrebali povr inu vapnenca, a granitu ne bi mogli ni ta. Nema arheolo kih dokaza o eljeznim alatima u faraonskom Egiptu. Dana nji najbolji eljezni alati imaju tvrdo u od 5.5 i to je nedovoljno da sije e granit. Tek dijamantski alati mogu biti rije enje za granit i vapnenac. A sad zamislimo koliko bi miliona skupih dijamanata bilo potrebno za nekoliko miliona kamenih blokova od kojih su piramide gra ene. A da bi izazov bio te i, svi kameni blokovi su obra eni sa sve etiri strane, a ne samo na jednoj, vanjskoj. Uglavnom, zaklju ak je da su blokovi za piramidu obra eni nekom drugom, nama nepoznatom, tehnologijom. 3. O nerje ivom problemu transporta blokova posvjedo ili su japanski nau nici koji su poku ali imitirati iste oblike transporta kao drevni Egip ani. Prosje ni blok od dvije tone odmah je potunuo na rije nom splavu. A kako su kamene gromade od pedeset ili ak 200 tona podizane na visinu od sto metara? Golom ljudskom snagom?! Kako su granitni blokovi u glavnim komorama podizani i onda uklapani na prostoru u kome mo e stati samo est ljudi? Egiptolozi izbjegavaju odgovore na ta pitanja, jer bi za manevar unutar piramide bila potrebna ljudska snaga od barem dvije hiljade ljudi. A dvije hiljade ljudi ne mo e stati u jednu malu prostoriju. 4. Povr ina piramida je bila oblo ena posebnim blokovima koji su svi bili te i od desetak tona u prosjeku. Obra ivani su i ugra ivani sa takvom precizno u da ni ilet nije mogao stati izme u njih. Vezivni materijal (malter) nije kori ten. 5. Sugestija egiptologa da su prilikom izgradnje piramida kori tene rampe po kojima su se vukli kameni blokovi, ra a nove probleme. Rampa koja bi vodila do vrha piramide bi imala 17,5 miliona kubi nih metara materijala. To predstavlja koli inu koja je sedam puta ve a od zapremine same piramide. Izgradnja takvih rampi bi zahtjevala 240 000 ljudi u toku Keopsove vladavine, i daljnjih 300 000 radnika i osam godina da se one uklone. I onda novi problem. Gdje se taj materijal nalazi po to nikakvi tragovi nisu na eni na itavom platou? I, nadalje, ako razmi ljamo logikom egiptologa, povla enje kamenih blokova po rampama bi neminovno o tetilo njihove precizne uglove. Umjesto toga, kameni blo kovi su ugra eni neo te eni u samu gra evinu. 6. Dokazi da Egip ani nisu konstruirali tri piramide na Gizinom platou nalaze se na ni im nivoima piramida. Naime, prona eni su sedimenti na njihovoj osnovi, zatim

tragovi vodenih o te enja, te kristali morske soli na kamenu. Sedimenti se nalaze na visini do pet metara od piramidinih temelja. Oni sadr e mno tvo koljki i fosila kojima je odre ena starost putem radiokarbonske metode. Rezultat: sedimenti su stari dvanaest hiljada godina! Njihovo prisustvo je moglo biti uzrokovano samo du im prisustvom morske vode i poplava. A faraonski Egipat nema nikakvih zapisa o (biblijskim) poplavama, jer ih jednostavno u njihovo doba nije bilo. Naime, egipatsko kraljevstvo je osnovano osam hiljada godina poslije potopa i kraja zadnjeg Ledenog doba. Ovo vrlo ozbiljno upu uje da su objekti na Gizinom platou podignuti prije, najmanje, dvanaest hiljada godina. Kada je Abdullah Al Mamun, sin bagdadskog kalifa, prvi provalio i iskopao prolaz u Piramidu prije 1.200 godina (820 A.D.), prona ao je naslage soli u prizemnom nivou piramide debele dva-tri centimetra. Kemijska analiza vr ena u pro lom stolje u pokazala je da je rije o soli morskog porijekla. Novi dokaz da je piramida u dalekoj pro losti (hiljade godina prije Sumera, Babilona ili drevnog Egipta) bila izgra ena, a zatim se, uslijed podizanja visine mora, nalazila u dubokoj vodi. Sve do povla enja nivoa mora i nastanka pustinje. 7. Stranice piramide su u perfektnoj liniji sa stranama svijeta. Preciznost je zapanjuju a: 99,99% (odstupanje je 0,01%). 8. Velika piramida je istovremeno i sun ev kalendar. Dok je sjenka na sjevernoj strani, sun eva svjetlost se odbija na ju noj strani, precizno ozna avaju i godi nje dane solsticija i ekvinocija. 9. Osnovne dimenzije Piramide u sebi sadr e mjere Zemljine veli ine i oblika. Piramida je u pravilnom omjeru sa hemisferom; geografska irina (30 stepeni na sjever) i du ina (31 stepen na istok) su posebna ta ka Planete, jer upravo na tom mjestu svojom du inom i irinom dodiruju najvi e tla, a najmanje mora. 10. Graditelji Piramide su znali geometrijske proporcije Pi (3,1415...), Fi (1,618) i "Pitagorine pou ke o trouglu", hiljade godina prije samog Pitagore, "oca geometrije". 11. Originalni graditelji su, grade i piramidu, pokazali da su bili svjesni Zemljinog sferi nog oblika (uklju ivo malo odstupanje od perfektnog kruga). Osnove piramide su nekoliko centimetara du e od 230 metara ime su pokrili zaravnjenost Zemlje na polovima. 12. Naivne tvrdnje da se sa strana piramide nalaze dva "ventilaciona otvora" palo je u vodu. Minijaturni elektronski robot je nedavno pro ao uski put od 65 metara od "Kraljeve komore" i potvrdio da ovi otvori gledaju direktno u sazvje a Zeta Orionis i Alfa Drakonis. Iz Kralji ine komore otvori su upereni prema Sirijusu i Orionu. O ito je da su originalni graditelji s razlogom upirali prstom ka ovim planetama. 13. Ve klasi no djelo Robert Bauvala "The Orion Mystery" detaljno obrazla e da raspored tri piramide u Gizi odslikava pozicije tri glavne zvijezde u Orionovoj konstelaciji.

PRAVA SVRHA PIRAMIDA Ka emu nas vodi ovo nabrajanje gra evinskih uda sa platoa Gize? Za to bi drevni graditelji inkorporirali toliko preciznih astronomskih, matemati kih, geografskih, astrolo kih i drugih (jo neotkrivenih) znanja u kamene strukture? Odgovor na to pitanje bi nas napokon pribli io odgovoru o stvarnoj funkciji piramida. Godina je 1798. Napoleon osvaja Egipat i hita u Veliku piramidu sa svojom pratnjom. Dolazi do "kraljeve komore", tra i od svojih pratilaca da ga ostave samog i... provodi no le eci u granitnom sarkofagu. Ujutro, vidno blijed i uzbu en, napu ta piramidu. Na upit svojih generala o do ivljenom iskustvu, odgovara: "I da vam ka em, ne biste mi nikada vjerovali." Dvadesetak godina kasnije, protjeran na Svetoj Heleni, na isti upit ponovo ne odgovara. Svoju tajnu je odnio sa sobom u grob. Jedini komad "namje taja" u Kraljevoj komori je granitni le aj. Dimenzije su mu ve e od otvora tako da ovaj granitni blok nije napu tao piramidu od doba gra enja. Dimenzije prostorije odgovaraju matemati koj proporciji Fi (10,46 m x 5,23 m x 5,81 m), a izgra ena je od crvenog granita. Crni granitni le aj je duga ak 2,25 m i metar irok. Egiptolozi pogre no tvrde da je ovo kona no prebivali te faraona Keopsa. Pri tome nemaju nijedan, n i j e d a n, dokaz za ovu tvrdnju. Niti mumije, niti kov ega, niti hijeroglifa, kraljevskih oznaka... Iz duhovnog ugla posmatrano, kandidati za ulazak u povla teni krug "prosvje enih" prolazili su put duga ak 22 godine. Vrijeme ispunjeno treningom, isku enjima, u enjima. Kandidati, odnosno inicirani, su morali da doka u svoju vrijednost. Obja njeni su im kosmi ki principi i univerzalni zakoni, ovjekova pozicija i svrha u svemiru. Ove istine nisu obja njavane prostom puku, ignorantima, "onima koji nisu mogli da se uzdignu iznad fizi ke stvarnosti i koji svijet shvataju samo onako kako ga vide". (Peter Tompkins, "Secret of the Great Pyramids", 1971). Na kraju svog dvadesetdvogodi njeg perioda metafizi kog u enja, meditacija i priprema, inicirani bi do li do svog poslednjeg testa. Bili bi ostavljeni u granitni kov eg tri dana i tri no i. Polo aj kov ega i same Kraljeve komore je pa ljivo izabran. Tu bi se koncentrirala energija Piramide i posebno bi se poja avala prilikom razli itih Zemljinih konstelacija sa Suncem, Mjesecom, planetarnim i zvjezdanim objektima. To bi posebno stimuliralo bu enje spiritualne svijesti. Du e kandidata bi tokom tri dana lutale kapijama vje nosti, oslobo ene svog fizi kog tijela. Pri tome bi otkrivali da je itav Univerzum ivot, da je kosmos progres, da je svemir vje ni rast. Shvatali bi da je tijelo dom iz kojeg du a mo e da iza e i u koga mo e da se vrati i bez fizi ke smrti. S tim saznanjem kandidat bi postajao besmrtan. Nakon tri dana, i fizi kog bu enja, i individualnog iskustva velike misterije, kandidat bi postajao prosvijetljenim. Bivao bi obasjan bo jom, univerzalnom svjetlo u.

Egipatske piramide u Gizi jo uvijek skrivaju svoje astronomske, geometrijske, matemati ke, gra evinske i spiritualne tajne pred neuspjelim poku ajima obja njenja od strane egiptologa

12.

TEOTIHUAKAN GRAD PIRAMIDA

Teotihuakan. Prijestonica drevnog Meksika. Kamene Piramide Sunca i Mjeseca po povr ini odgovaraju onima u Egiptu. Dosada je otkopano oko 600 manjih piramida u ovom Gradu u kojemu je nekada ivjelo nekoliko stotina hiljada ljudi. Ko ga je izgradio? Kada? Kojim alatima? Ko su bili njegovi stanovnici? Ova su pitanja bila dovoljno izazovna da me odvedu na sredi nju meksi ku visoravan. Zvani na literatura o Teotihuakanu je oskudna. panjolski konkvis tadori su prije petsto godina zatekli Azteke kako vr e svoje obrede u ovom Gradu. Prije hiljadu tristo godina ka u da su Grad koristili Tolteci. pekulira se, pak, da je podignut prije oko dvije hiljade godina od strane nepoznatog naroda. Pretpostavlja se da je Piramida Sunca gra ena trideset godina, a Grad barem dvije stotine godina. Danas su u upotrebi imena iz doba Azteka: "Grad Bogova" (Teotihuakan), "Avenija mrtvih" (glavna gradska ulica), Hram Kvecalkoatla (bo ansko bi e Quetzalcoatl iji se lik nalazi na tre oj, manjoj piramidi)...

GRAD BEZ PREMCA Ne tro imo mnogo rije i na zvani ne verzije. Istina je negdje drugo. Originalni graditelji su bri ljivo isplanirali, a onda i sagradili veli anstveni kameni grad sa stotinama objekata piramidalnog oblika. Astronomske opservatorije, raspored gradskih trgova, glavne piramide... odslikavale su pojave na nebu, kretanje bri ljivo odabranih zvijezdanih sistema, uklju ivo na eg Sunca, Mjeseca i Zemlje. Sakralna geometrija, matematika, astronomija... su rukovodile arhitekte. Usred Srednjoameri ke d ungle nikao je Grad bez premca na oba ameri ka kontinenta. Kameni blokovi te ki po nekoliko desetina tona va eni su i obra ivani laserskom precizno u iz kamenoloma udaljenog osamdesetak kilometara od Teotihuakana. Tehnologija i nauka su bile druga ije u to vrijeme. Umjesto mehani kih alata i to ka, originalni autori su superiorno vladali tehnologijom zvuka, primjenom razli itih frekvencija za obradu, prijenos i ugradnju kamena. Obilazak Grada startam sa Citadele, administrativnog centra Teotihuakana. Gradskim trgom dominira hram Kvecakoatla izgra en u obliku stepenaste piramide. Zidove krase likovi Vatrene Zmije (simbol dnevnog prolaza Sunca) i Pernate Zmije - Kvecakoatla, koji je simbol jedinstva zraka i kopna, neba i zemlje. Kapacitet trga je 150.000 ljudi. Ni vodi i, ni turisti ke mape, a niti zvani na pisana literatura ne pi u o funkciji ove prve, male piramide. Prema Tolte kim amanima (ljudima od znanja), ovdje bi zapo injao proces inicijacije. Studentu bi se objasnio koncept energetske prirode ljudskog bi a. Tu bi se u io procesu izlaska du e iz fizi kog organizma i kretanju kroz razli ite dimenzije. Postoje tri faze u razvoju ovjeka ka punoj slobodi. U prvoj fazi pred ovjeka se postavlja pitanje ko smo mi u stvari. Odgovor je da smo mi samo oblik svijetla (energije) koji je spojen sa kosmi kom cjelinom. U momentu kada se na emo zatvoreni u na em tijelu i umu, na a ivotna energija po inje da slabi zahvaljuju i iluziji materijalnog svijeta. Pernata zmija je simbol dualizma ljudske prirode. Polovina na eg bi a pripada zemlji, dodiru, fizi kim eljama (zmija). Druga polovina (duh) ima krila, ivi na nebu, komunicira sa suncem i zvijezdama. Vje na borba izmedju ove dvije polovine je vrlo zgodno prikazana na meksi koj nacionalnoj zastavi gdje se orao i zmija bore na ivot i smrt. U pravilnom smjeru sjever-jug prote e se glavna ulica "Avenija Mrtvih". Ovaj nema toviti Azte ki naziv ne odgovara prirodi ove gradske arterije. Hodaju i kilometrima dugom i do 150 metara irokom avenijom lako sam mogao zamisliti ivot kako buja u ovom Gradu. Ono to impresionira je simetri an izgled lijeve i desne strane. To me neminovno upu uje na bri ljiv planski pristup u izgradnji. U vodu padaju naga anja historicara da se Grad dizao u fazama tokom dvijestogodi njeg perioda. Oni mo da nastoje opravdati mogu nost da su primitivna plemena trebala mnogo godina da ovako ne to podignu. Ipak, o igledno je da primitivizmu ovdje nije bilo mjesta. Grad je isplaniran, a onda podignut u jednom dahu.

Na putu od Citadele ka piramidama je mosti koji nadsvo uje rje icu San Juan. Danas se taj detalj uop e ne pominje u turisti kim turama. Nekada je ova rijeka simboli no dijelila raj od pakla. Ali ne kr anski raj i pakao. Naime, pakao je na e zajedni ko iskustvo koje se naziva "planetarni san". Ili, jo bli e, ono to mi nazivamo svakodnevni " ivot". Raj je, opet, na a kreacija koja nastaje kada prekinemo "planetarni san" i stvorimo "novi san". Avenija Mrtvih je, duhovnim o ima gledano, glavni dio tijel a dvoglave zmije kroz koju inicirani mora pro i. (I u tradiciji tantristi ke joge, student ka putu prosvjetljenja tako e prolazi kroz tijelo zmije. Usput nailazi na pojedine akre, mo na energetska vori ta. U na em fizi kom tijelu sr ana akra je mjesto ljubavi. U energetskom sistemu planete Zemlje Teotihuakan je takodje, sr ana akra. Piramida Sunca je njezin simbol i nesumnjivo da je imala, a ja vjerujem da e opet imati, vrlo va nu ulogu za sudbinu na e Planete. Ponovno o ivljavanje mo i ljubavi je od vitalnog zna aja za razvoj civilizacije.) RASPORED TRI PIRAMIDE Spu taju i se Avenijom Mrtvih prema piramidama nailazim na tablu koja prikazuje raspored Grada. Na vrhu je piramida Mjeseca, ni e, sa malim pomakom udesno, je piramida Sunca, a na dnu je, u istoj liniji sa piramidom Mjeseca, piramida Kvecakoatla. Na drugoj strani Atlantika, u Egiptu, ka nebu se di u tri piramide: dvije velike (Keopsova i Kefrenova) i jedna mala. Raspored? Identi an onima u Meksiku! A oba piramidalna kompleksa odgovaraju zvijezdanom pojasu Oriona na no nom nebu. Orionov pojas se, naime, sastoji od dvije zvijezde blizanca i jedne male zvijezde tzv. "bijelog patuljka". Da li nam ovaj raspored otkriva potpis arhitekte? Hodaju i gradom alim to su od njega ostali samo zidovi i temelji. Prostorije, krovovi, murali, freske, hramovi, opservatorije, sve ono to je ovaj Gradi inilo ivim, je uni teno i zapaljeno. Planski, pedalj po pedalj. Od onog veli anstvenog izgleda je ostalo malo. Od stotina kipova ostao je u ivotu samo jedan; nalazi se u meksi kom Antropolo kom Muzeju (dodu e, nikakvu oznaku niti znak sa informacijama nisam vidio uz njega). Svi su im kipovi bili isklesani iz po jednog komada kamena, a te ina se kretala po 20-30 tona. Piramida Mjeseca, sa impresivnim stranicama od 145 metara, se nalazi na sjevernom kraju Avenije, okru ena sa 15 manjih piramida. Stoje i na sredini glavne ceste i posmatraju i vrh piramide uo avam da se on poklapa sa vrhom obli nje planine Cerro Gordo. O igledno je da se prilikom gradnje vodilo ra una o ideji arhitekte da piramida predstavlja "svetu planinu" i kao takva je integralni elemenat gradskog plana. Istra ivanja unutra njosti piramide dovela su do nekoliko zaklju aka; prvo, piramida ima unutra nje strukture. Drugo, na eni su ostaci ivota (kosturi, predmeti, i sl.) iz razli itih historijskih perioda. I, tre e, informacije o rezultatima istra ivanja su krta i tajnovita. Malo se ta daje u javnost. Piramida Mjeseca je va na za drugu fazu inicijacije studenta. Du Avenije, kroz mno tvo hramova (manjih piramida) studenti inicijacije bi se u ili vje tini transformacije. Kulminacija bi bila ispred piramide Mjeseca. Ovdje bi student prelazio

u druga stanja realnosti. Bio bi vo en u Hram Jaguara koji je simbolizirao Duh Zemlje. Kraj ovog hrama je bio na vrhu piramide Mjeseca. Student bi prilikom ovog procesa rtvovao svog eteri nog dvojnika i time bi ovladao vje tinom transformacije. Zavr ni proces oslobo enja (ili tre a faza "prosvjetljenja") bi se de avao na piramidi Sunca. Ovo je mjesto gdje ljudski limiti nestaju. Pojedinac gubi svoja zemaljska ograni enja. Njegova elja da postane bo anstvom, kosmi kim bi em ili Suncem, se ovdje kona no realizira. Ova, prosvjetljena bi a gube svoja fizi ka tijela u vatrenom bljesku i nestaju u vje nosti. To je razlog to su Azteci nazvali ovu piramidu prema izvoru sveg ivota ("Suncu"), a ovaj grad Teotihuakan (puni prijevod sa Nahuatl jezika bio bi "mjesto gdje su ljudi postali bogovi"). I kada se na emo ispred ove kamene ljepotice koja dodiruje nebo, onda se tek realizira grandioznost ovog objekta. Stranice piramide su duga ke po 225 metara. To odgovara povr ini osam nogometnih terena. I, to je jo indikativnije, to odgovara povr ini velike Keopsove piramide u Gizi. Ova meksi ka je, dodu e, upola ni a, ali preko dva i po miliona tona kamenih blokova tra e izniman respekt. Godine 1971. arheolozi su slu ajno otkrili da se, 6 metara ispod povr ine piramide, nalazi ulaz u podzemnu pe inu. Prema njima, pe ina je duga ka preko 100 metara i koristila se kao duhovni centar i prije nego to su piramide napravljene. Naravno, ovo "slu ajno otkri e" bila je poznata injenica svim ovda njim kulturama prije Evropljana. Popev i se na vrh Piramide, posmatram Grad ispod sebe. Hiljade turista i kolske djece se razmililo na sve strane. Oni na dnu, na gradskim trgovima, jedva su uo ljivi. Mi, na vrhu, njima izgledamo bli i nebu nego zemlji. Ru evine vode kilometrima prema planinama na jugu. Na alost, ve i dio Grada jo nije otkopan. Zvani na pretpostavka da je u Gradu ivjelo 150.000-200.000 ljudi je preskromna. Barem pola miliona ljudi je ovdje imalo svoj dom kada je Grad bujao. Deset sa deset metara je plato na vrhu piramide. Nas dvadesetak je podiglo ruke prema nebu, zatvorenih o iju, opu teno. Osje am kako mi kroz noge struji energija i di e se prema prsima i rukama. Nekoliko bljeskova i slike daleke pro losti... Prisje am se autora Peter Tompkinsa koji pi e u svojoj knjizi "Mysteries of the Mexican Pyramids": "... Proporcije piramide Sunca demonstriraju pr eciznu distancu prema Suncu. Ova kamena struktura je locirana tako da njena sjenka slu i kao sun ev sat. Dizajneri Piramide su razumjeli relacije izmedju kruga i trokutaste piramide. Oni su ostavili poruku preko dimenzija piramide da fizi ki kosmos ima piramidalnu strukturu, po ev od mikroskopskog atomskog nivoa pa sve do makrokosmosa. A ovjek, na odgovaraju oj skali vibracije, stoji ta no na sredini tog puta od atoma do galaksije..." Zna aj broja "Pi" kao "bo anske proporcije", a koji je kori ten kod n ajve ih svjetskih piramida, je univerzalan. Geometrijski, broj "Pi" mo e prikazati sve, bukvalno sve, procese u prirodi: od spirale sjemenke biljke i ku ice morske koljke do spirale zvjezdanog Mlije nog puta. Geometrijski gledano, koljka ili zvjezdani sistem se

razlikuju samo u veli ini. Ali logaritamska spirala, bazirana na istoj proporciji broja "Pi", se ne mijenja. Dok stojim ispred piramide Sunca, razmi ljam o njenim autorima. I njihovom nivou znanja. Hiljade godina su prohujale Planetom. Znanja i civilizacije zaboravljene. A mi na putu da ponovo u imo davno zaboravljeno.

Piramida Sunca, u drevnom meksi kom gradu Teotihuakan, svojim dimenzijama, putem sakralne geometrije, komunicira sa Keopsovom piramidom u Gizi: stranice su im identi ne, po 225 metara; meksi ka piramida je ta no upola ni a od one egipatske; i, dok je u slu aju Keopsove piramide, kori ten matemati ki broj Pi u njenoj izgradnji, isti arhitekta se slu io kvadratnim korijenom broja Pi u kreaciji Piramide Sunca.

13. NASKA PIRAMIDE

Koliko je drevnih gra evina prekriveno pra umom, pijeskom ili morskom vodom daleko od ljudskih o iju? Koje sve tajne kriju ove bezimene ru evine sa davno zaboravljenim kreatorima? PIRAMIDE NA JUGU PERUA

Ovo je pri a o jednoj takvoj lokaciji, o Naska piramidama. Nakon obilaska i preleta uvenih Naska linija na jugu Perua svratio sam do obli nje turisti ke agencije. Na stolu vidim mapu, a na samom dnu su ucrtane dvije piramide. Onda slijedi razgovor: - Gdje se nalaze ove piramide? - Daleko odavde, ali do tamo nema turisti kih tura. - Nema veze, ja bih i ao. - Ali, nema prevoza. - Iznajmi u taxi. - Ali, mora i i turisti ki vodi s tobom. - Iznajmi u i vodi a. - Do tamo nema asfaltiranog puta. - To mi nije problem. - To je negostoljubiv kraj. Lokalni ljudi ne vole strance. - To je moj rizik. I, ubrzo sam organizirao mini ekspediciju za piramide. U starom Fordu smo voza , njegov prijatelj i vodi , etrdesetogodi nja Suzi. Na ju nom izlasku iz grada skre emo u kamenu pustinju. Na skretanju nikakvih oznaka. Odsad emo se oslanjati na Suzino navo enje. Preko 35 stepeni Celzijusa, nema vjetra, ispred nas kameno tlo sa pokojim bre uljkom. Vo nja neudobna, ali je dru tvo prijatno. Pedeset kilometara je trajao put; tri puta smo skrenuli s "kursa", ali smo ipak stigli na cilj. Od Suzi izvla im informacije koje zna o ovom nalazi tu. Govori mi da ni vlada, ni provincija, a ni grad nemaju para da ulazu u ekskavaciju ove udaljene lokacije. Me utim, 1996. godine su Italijanski arheolozi do li i ostali preko ljeta i pokrenuli po etna iskopavanja. Na Internetu ili u knjigama nisam na ao ni rije i o piramidama pored Naske. Najedamput, zelenilo. Podzemni vodeni tok je formirao oazu sa drvoredom i travom koje djeluju nestvarno usred pustinje. Parkiramo. Pred nama dva manja brda. koja se ni po emu ne razlikuju od golih, kamenih brda irom svijeta. Barem ne iz daljine. U dnu jednoga, uklonjen povr inski donji sloj. I pred nama se ukazuju ostaci zida. Gra evinski materijal je nepe ena cigla, adobi. Zagrabi se komad pustinjskog tla sa glinom, pomije a sa vodom, oblikuje i ostavi na suncu. Za koji dan bi cigle bile spremne. Ve i sastojak gline bi davao vr u ciglu. Ovo je bio osnovni gra evinski materijal na jugu i sjeveru Perua.

Naska Piramida Sunca danas je samo brdo u kamenoj pustinji, sa neznatnim koli inama ki a tokom zadnjih nekoliko hiljada godina. Temelji piramide ukazuju da je cigla bila izlo ena dugotrajnom djelovanju vode to bi starost ove gra evine moglo pomjeriti u doba prije 12.500 godina i svjetskih poplava koje su tada slijedile.

DATUM IZGRADNJE PIRAMIDA Po to se zna da ovaj dio Perua ima nepromijenjenu klimu ve hiljadama godina, bilo bi logi no o ekivati da e gra evine od cigle ostati dobro o uvane. Mo da malo oronule, ali u dobrom stanju. Me utim, izgled otkrivenih donjih zidova p iramide ukazuje da je cigla bila izlo ena dugotrajnom djelovanju vode. Ne povremenih ki a. To sada ra a problem. Otkud dugotrajne poplave u ovom dijelu kamene pustinje? I od kada one datiraju? Da li od doba potunu a legendarne Atlantide (12.500 godina)? T o bi zna ilo da su graditelji savremenici Atlanti ana i civilizacije Mu. Pitam Suzi ta je pretpostavka u vezi graditelja i datuma izgradnje piramida. Ona ka e da se pekulira da je kultura Naska izgradila ove gra evine prije 1.500-2.000 godina. Ali, i potvr uje pretpostavku da je cigla bila izlo ena poplavama. Ka e da je ef Italijanske arheolo ke ekspedicije do ao da zaklju ka da su piramide bile 15-20 godina kompletno pod vodom! I za to nije imao nikakvog logi nog obja njenja. Vadi iz svoje torbice zgu vanu fotografiju koja predstavlja rekonstrukciju itavog grada koji se nekada ovdje nalazio.

Naska piramide rekonstrukcija Grada, neutvr ene starosti. Impresionira razvijenost civilizacije od koje je danas ostao samo vreli kamen. Kao i svaka rekonstrukcija i ova je podlo na razli itim tuma enjima; me utim, glavni obrisi grada sa objektima, njihovom visinom, trgovima i ure eno u, impresioniraju. A, mislim se, pogledajmo ovo podru je sada ("Iz praha smo nastali, u prah e mo se vratiti."). Polako se penjem ka vrhu prve piramide. Po to je najve a, nazvali su je "Piramida Sunca". Prolazim pored reda stepenica; mogu se uo iti prolazi, razli iti nivoi, pregrade. Idemo prema vrhu piramide. Uo ljive su rupe, metar iroke, nekoliko metara duboke. Ka e da su one kori tene za skladi tenje hrane, u tamnom i hladnom prostoru. Hodaju i prema vrhi, Suzi se saginje i podi e komad keramike. Ka e da imam rijetku priliku da vidim keramiku napravljenu prije 2.000 godina. Zadnji put su je Naske koristile i otada je nedirnuta. Uzimam nekoliko komada. Svijetlo sme i sa jedne strane, pocrnjeli sa druge. O ito je da su ovo bili dijelovi posude upotrebljavane za kuhanje. Ona vanjska strana je potamnila od vatre. Nalazim drugi komad crvenakstosme sa obje strane. Komad keramike je tanji od onih prvih; o ito da je bilo rije o ukrasnoj vazi. Dr im keramiku u ruci. Ona me spaja sa civilizacijom starom nekoliko hiljada godina. To je poseban osje aj. Piramida Sunca je neistra ena, prakti no netaknuta. Kao i itavo podru je oko nje. Mo da e pro i decenije prije nego postane turisti kom atrakcijom. A mo da e vje no ostati zakopana. Posmatram predio sa vrha piramide. Ispred nas se pru aju nova brda kilometrima daleko. Izgledaju sasvim obi na. Ili, mo da nisu? "Ovo je piramida Mjeseca", ka e mi Suzi, pokazuju i stotinjak metara dalje.

Naizgled, kameni bre uljak, ne to ni i od ovog na kome smo sada. Ime me ne udi. Kada arheolozi na u dvije piramide u Ju noj ili Srednjoj Americi, ve u nazovu piramidom Sunca, a manju piramidom Mjeseca. Zapa am rupu sa desne strane, pri vrhu. - Suzi, ta je ona rupa pri vrhu piramide? - Tu su Italijani vr ili iskopavanja i na li su mumiju ene. - Kada? - Prije sedam godina. - I ta se o njoj zna? - Bila je bogato ukra ena; o ito, pripadala je vladaju oj eliti. - Da li su utvrdili starost mumije? - Jesu. Radiokarbonskom metodom je utvr eno da je mumija stara vi e od 4.000 godina! - etiri hiljade godina?! Ali, Suzi, ti mi re e da su Naske izgradili ove piramide prije 1.500 godina. Ako je mumija stara 4.000 godina onda to zna i da su i piramide stare barem toliko. To zna i da pada u vodu teorija o Naskama kao graditeljima piramida. - ??? - I ne samo to, Suzi. Ispod ove mumije koja je otkrivena pri vrhu, vjerovatno e u donjim slojevima na i jo koju mumiju koja pripada nekoj starijoj kulturi. A mo da e prona i i tre i nivo sa jo starijim mumijama. -? - Ali ni to nam ne e otkriti pravu starost piramida. Jer, piramide su pravljene kao spiritualno-astronomski objekti, a ne kao grobnice. Originalni graditelji su vjerovatno stariji hiljadama godina Po meni, rije je o potomcima civilizacije Mu ili Atlanti ana - I ja vjerujem u postojanje Atlantide. - I, kada je ovaj grad ve dugo bio napu ten, do li su novi narodi koji bi tu ostajali a neke od svojih velikodostojanstvenika bi tu i sahranjivali. ini mi se da smo oboje pone to nau ili danas. Kre emo natrag po vrelom kamenu. Put e potrajati ne to du e nego pri dolasku, jer smo ponovo nekoliko puta skretali sa kursa.

14.

OLULA GRAD ONIH KOJI SU OTI LI

olula je danas zaboravljeno predgra e dvomilionskog Puebla. Nekada je ovaj kolonijalni gradi bio drevno sredi te blistave civilizacije odakle se dizala najve a piramida ikada sagra ena. olula grad onih koji su oti li. Tko su oni? Kada i gdje su oti li? Ime gradu su dali Indijanci koje su u XVI stolje u zatekli panjolski konkvistadori. Hernan Kortez je u 34. godini, sa 400 vojnika (topovima i konjicom), kre u i se sa Kube, zapo eo osvajanje Azte kog carstva 1519. godine. Na polovini puta se isprije ila olula koju Kortez opisuje slijede im rije ima: To je veliki grad sa dvadeset hiljada ku a i

populacijom od sto hiljada ljudi. Ujedno, to je i religijski centar sa vi e od 360 hramova. Ovo je najljep i grad izvan panjolske po svojim gra evinama i prirodi. VELIKA PIRAMIDA TEPANAPA Dosada nja arheolo ka istra ivanja upu uju da su 1.700 godine p.n.e. dva naselja prerasla u jedno formiraju i grad koji e neprekinuto biti naseljen u narednih 3.700 godina. Pretpostavlja se da su radovi na velikoj piramidi zapo eti 100 g.p.n.e. kada je olula postala va no regionalno sredi te. Naga a se da je olula po bogatstvu bila ogledalom pompeznog Teotihuakana; kolosalne gra evine, pra ene identi nim stilom, istim periodom rasta (od 100 g.p.n.e. do desetog stolje a), istim trenutkom propasti (po etkom 900. godine). I, sli no kao Teotihuakan, nakon par stolje a napu tenosti, Indijanci sa sjevera o ivljavaju ovaj grad (Olmeci, Tolteci- i imeka, Azteci) da bi ih panjolci definitivno o istili sa historijske pozornice. Moja prva posjeta piramidi Tepanapa vodila je pored meni poznate ustanove. Iz dvori ta je upravo izlazila asna sestra. Prije 100 godina, na ovom mjestu, bili su zapo eti radovi na izgradnji psihijatrijske bolnice (azila). Te, 1910. godine, prilikom kopanja temelja okriveni su tragovi mnogo starije kamene gra evine. Trebalo je pro i jo dvadesetak godina da bi zapo ela prva faza ekskavacije (1931-1956); prokopana su dva tunela ukupne du ine osam kilometara na pravcima sjever-jug i istok-zapad da bi se ustanovile dimenzije kamene strukture. Arheolog Ignacio Marquina se oslanjao na iskustva ste ena iz otkopavanja Teotihuakana. Zaklju ci su bili frapantni: otkrivena je najve a gra evina ikada sagra ena na meksi kom tlu. Dokazao je postojanje kamene piramide sa stranicama od skoro 450 metara i visine od 65 metara! To daje volumen koji nadma uje i Keopsovu piramidu i Piramidu Sunca u Teotihuakanu. Tuneli kroz piramidu su osvijetljeni i nisu bitno mijenjani ve 60 -ak godina. Naravno, ja nisam mogao odoliti, a da ne pro em tim uskim koridorom od osam kilometara. Druga faza istra ivanja (1965-1972) je bila fokusirana na analizu prona enih artifakata. Dokazano je da je piramida neprestano ugo avala razli ite kulture bivaju i centar svih zbivanja. Me utim, piramida u cjelosti nikada nije otkopana. Samo njen manji dio. Razlog: protivljenje Crkve. Dalja iskopavanja mogla bi dovesti do kolapsa crkve. Nakon Kortezovog krvavog masakra, do la je njegova zapovijed da se sru i preko 360 hramova/piramida (neki izvori pominju 365 objekata za svaki dan u godini; drugi izvori pominju cifru od 400 gra evina to, po meni, vi e odgovara istini, jer je 400 sveti broj Maja). Na temeljima hramova, Kortez je dao obe anje, podi i e se identi an broj katoli kih crkava. Hramovi nevjernih Indijanaca su sru eni. Ali, zavjet o katoli kim crkvama nikad nije bio do kraja ispunjen. Od prvobitno izgra enih sedamdesetak crkava, danas je u ivotu samo 39 (i to ve ina u dosta jadnom stanju).

CRKVA NA VRHU PIRAMIDE Interesantno je da je najve a crkva sagra ena na jedinom brdu koje se dizalo iznad olule. Trebalo je pro i 400 godina da se dozna da je to brdo u stvari najve a piramida olule za koju panjolci nisu znali.

Crkva na vrhu piramide, olula, Puebla, Meksiko

Legenda s kojom doma e stanovni tvo do ekuje turiste je da su stanovnici olule, u i ekivanju Korteza, prekrili piramidu zemljom kako je panjolci ne bi uni tili. Na alost, ova romanti na pri a nema upori te u stvarnosti: piramida je bila pod dubokom umom stotinama godina prije dolaska konkvistadora, potpuno zaboravljena i nepoznata tada njim Indijancima. Neposredno nakon osvajanja olule, panjolci su na vrhu brda prvo postavili ogroman kri . Iste godine, kri je prepolovljen udarom groma. panjolci su postavili novi koji je, igrom slu aja, do ivio istu sudbinu. Zatim se pravi prva crkva (Santuario los Remedios) na visini od 75 metara. Tokom narednih stolje a, crkva je stradala tri puta od potresa i gromova. Zadnji put 2001. god ine. Me utim, sve tenstvo i dalje misli da je crkvi mjesto na vrhu piramide i uporno je obnavljaju. Prilikom moje posjete mogao se osjetiti miris nove farbe. A superiorna gradnja piramide odolijeva potresima ve hiljadama godina. Naime, originalni graditelji su koristili posebni dizajn (tablero, okrenuto slovo T, koji je doprinosio izdr ljivosti zidova.

Tablero dizajn na piramidi, olula, Puebla, Meksiko

Prolaze i kroz tunele, vodi Porfirio mi govori o hronologiji iskopavanja, nivoima piramida, zatim altarima, rtvovanjima izlazimo na istinu, plje e rukama i upozorava me na posebne audio efektne koje imaju ovi kameni objekti. Nakon strpljivog slu anja ta mi ima re i, zapo injao sam dijalog nekoliko puta: Ove stepenice su vodile ka temeljima piramide, pokazivao je prema dnu stepenica iz tunela. Dakle, odatle se moglo iza i na jezero?, pitao sam ga. Jezero? udi se. Pa, originalno je piramida izgra eno na malom jezeru, nastavljam. ? Moj ponovni susret sa Meksikom me ostavlja sa utiskom inferiornosti civilizacije kojoj pripadam. Pred nama su kolosalne gra evine sa protustresnim dizajnom. Piktoglifi koje ne mo emo da rastuma imo. Kultura o kojoj ne znamo skoro ni ta: ko, kada i za to? I nestanak koji koincidira sa nestankom Maja (jugoisto no odavde) i polumilionskog Teotihuakana (sjeverozapadno odavde). olula otvara nova pitanja.

15. PIRAMIDE SA KANARA

Stotinjak kilometara od obala teritorije Zapadne Sahare, smje teno je sedam "pasjih otoka" (latinski canariae - pas). Kada su panjolci po eli dolaziti na arhipelag u XV stolje u zatekli su misteriozne domoroce - narod Guan i. Bili su visoki, plavih o iju i svijetlo plave kose. ivjeli su u pe inama, mumificirali svoje mrtve. Nisu imali brodove. Izolirani na svojim otocima, Guan i se nisu mije ali sa drugim rasama kroz historiju. Sa uvali su svoje originalne kromanjonske karakteristike. panjolci su, po svom obi aju, masakrirali domoroce i izbrisali ih sa demografske karte za manje od stotinu godina. Usto su svijetu sve ano objavili da su Guan i bili nepismeni. U dana njem nastavku feljtona citira emo mnoge pobornike teorija o Atlantidi koji smatraju da su Kanarski otoci ostatak potonulog kontinenta, a da su dana nji vulkanski vrhovi samo sjena nekada njih gorostasnih planina. Geolo ki gledano, ove postavke vjerovatno ne stoje. Naime, Kanarski otoci idu do dubine od 3 000 metara i formi rani su prije skoro 3 miliona godina. Bazaltna lava je tipi na za ne-eksplozivne vulkane. PORIJEKLO GUAN IJA Ali, porijeklo Guan ija ipak treba objasniti. Jasno, blizina Afrike i crne rase pri tome nimalo ne poma e. Plavi Arijevci ne poti u ni iz Afrike, ni iz Arabije, ve sa Indijskog potkontinenta. Pojedine bijele rase iz doba Egipta, Kelta, a pogotovo Rimljana, tako e ne obja njavaju Guan e iz prostog razloga, jer su oni ve bili na Kanarima u doba procvata egipatskih i evropskih carstava. Slijede i zaklju ak se sam name e: Kanarski otoci su u doba Atlantide bili periferija nestale civilizacije, a dvadesetak hiljada kromanjonaca na koje su nabasali panjolci (dvanaest hiljada kasnije), predstavljaju daleke potomke visokih i zgodnih Atlanti ana. Drevni srednjoameri ki narodi imaju svoje stepenaste piramide. Isto kao i Sumerani, Babilonci i rani Egip ani sa druge strane Atlantika. Ali, stepenaste kamene piramide su imali i Guan i u okeanu koji s pravom nosi ime Atlanti ana. Na Kanarskim otocima i danas postoje ostaci nekoliko stepenastih piramida iji autori nesumnjivo pripadaju istoj koli arhitekture kao i Maje ili Sumerani. Piramide su podignute u pravilnom smjeru istok-zapad odslikavaju i izlazak i zalazak sunca. Pa ljivo izgra ene stepenice na zapadnoj strani svake piramide vode do vrha. Pretpostavljamo da su se nekada na ravnom vrhu nalazile opservatorije kao i kod drugih naroda. "...Panika je zavladala Atlantidom tokom njene finalne destrukcije. O ajni Atlanti ani su se penjali na planinske vrhove. Osvr u i se iza sebe, vidjeli su tijela svojih prijatelja koja su plutala na vodi kao morska trava..." ((Randall-Stevens, "Atlantis to the Latter Days"). "...Kontinent je polako tonuo, nivo mora je rastao, planinski vrhovi su postajali otoci. Kontinuirana vulkanska aktivnost na onom tlu to danas predstavlja Azorske Otoke ih je u inila nenastanjivim. Ali su zato Kanarski otoci ostali znatno gostoljubiviji. Velike

prirodne pe ine su pru ile uto i te izbjeglicama... koji su vremenom rekonstruirali slike iz pro lih ivota. Izgradili su ku e i male gradove od kamenih blokova. Kanali koje su podizali za irigaciju produ avali su sezonu rasta i, kako se ivot pobolj avao, ovi potomci Atlanti ana na Kanarskim otocima su o ivljavali i druge aspekte svoje izgubljene kulture. Kada su 1402. godine panjolci zabilje ili svoju prvu posjetu otocima, otkrili su ru evine nekih od drevnih gradova i irigacionih kanala...Guan i predstavljaju poslednji istokrvni kromanjonski ostatak genetike Atlanti ana: velike lobanje, visoka ela, duge, ravne noseve, vrstu bradu. Oni su vjerovali da su se spasili penju i se na planinske vrhove otoka. Bili su toliko upla eni od mora da nikada vi e nisu gradili brodove..." ((Shirley Andrews, "Atlantis, Insights From a Lost Civilization"). "...Guan i su sa uvali neka od znanja Atlanti ana iz astronomije, te pravnog i zakonodavnog sistema, uklju uju i deset izbornih politi kih predstavnika..." (Berlitz, "Mysteries From Forgotten Worlds"). "... Stup, sli an onom u Posejdonovom hramu u Atlantisu, je zauzimao va no mjesto u religijskim obredima Guan ija..." (Spanuth, "Atlantis of the North"). "...Na vrhovima njihovih planina, Guan i su nudili svoje molitve svemogu em bogu, koji je nagra ivao vrline, a osu ivao grijehe..." (Donato, "A Re-Examination of the Atlantis Theory"). "... Sekta ena-sve tenika, zvanih Magades, je praktikovala svoje obrede oko kamenih monumenata u obliku kruga, sli no kao i u drevnom Meksiku i Evropi. Pod pokroviteljstvom visokog sve tenika, ove djevice su u estvovale u simboli nim plesovima. U transu ili hipnozi, slu ile su kao proroci. Ukoliko bi vulkani postajali aktivni ili bi dolazilo do zemljotresa, djevice bi se rtvovale bacanjem u okean, nadaju i se da e na taj na in sprije iti svemo ni okean da ih sve proguta kao to je to jedamput u inio u pro losti." (Spence, "Occult Sciences in Atlantis"). "... Istra iva i koji su otkrili narod Guan ija 1402. godine, nai li su na irigacioni sistem, ostatke keramike, mumije, crte e na zidovima pe ina i ru evine prethistorijskih gradova. Divni crte i umjetnika Guan ija na pe inskim zidovima bili su skoro identi ni onima koje su slikali kromanjonci iz ju ne Francuske. Njihova keramika, stara do 20 000 godina (!), je bila ukra ena dizajnom koji je identi an onom iz najstarijeg perioda srednjoameri kih naroda. Interesantno je bilo otkri e kamene statue Guan ija koja je predstavljala golog mu karca koji nosi globus... identi nu Atlasu koji na svojim rukama tako e dr i Planetu... (Zhirov, "Atlantis"). Krvna slika Guan ija? Jo jedan dokaz o njihovoj vezanosti za kromanjonce i razliku u odnosu na susjede. Naime, Guan i su imali izra en visok postotak nulte krvne grupe i negativnog RH faktora. Sli no kao i ostali potomci Atlanti ana: Baski, Berberi, neke kulture iz sliva Amazona...

VEZA SA ATLANTIDOM?

panjolci su se pobrinuli da pisani znakovi i hijeroglifski simboli Guan ija do ive istu sudbinu kao pisana ostav tina Maja - dakle, da ih sistematski uni te. Ali, pojedine rije i i fraze mrtvog jezika Guan ija su ostale sa uvane. Oficijelni lingvisti smje taju ovaj jezik u afro-azijsku familiju. Pogre no. Porijeklo njihovog jezika je mnogo starije i zajedni ke ta ke im treba tra iti me u jezicima ostalih potomaka Atlanti ana. Dakle Berberima, Baskima i drugim prekomorskim narodima. Na primjer, drevnim stanovnicima ju noindijskog potokontinenta (dana nji dravidski jezici). Visoki, plavooki Arijevci iz Indije, imali su veliki broj zajedni kih rije i sa svojim ro acima sa Kanara. Simboli na va nost Kanarskih otoka, kao poslednjeg uto i ta Atlanti ana, je odslikana u sa uvanim keltskim legendama. Britanski autori Sir James Fraiser i Edgarton Sykes analiziraju informacije iji se nastanak pripisuje drevnim irskim pisarima Tuatha-dedanaan, za koje se vjeruje da su originalno bili "zaposleni" u hramovima Atlantide. Oni su, nakon destrukcije mati nog kontinenta, doplovili do obala Irske. U doba kada je Atlantida prolazila kroz zavr nu fazu destrukcije, dva hrama su ostala sa uvana na njenoj periferiji: na Kanarskim otocima. Prvi je hram Falias, koji se nalazio na te ko pristupa nom brdovitom terenu. Predvi aju i kraj svoje civilizacije, sve tenici su uspjeli da u ovaj hram uspje no prebace veli anstveni prijesto. Smjestili su ga u glavnu odaju hrama. Tron je bio isklesan iz meteorita. Atlanti ani su ga zvali "Kamen smrti". Brdovita oblast Falias je uspjela da ostane iznad povr ine vode kada su se okeanske vode podigle nakon potonu a Atlantide. Hram je slu io svrsi nekoliko stotina godina i bio je uven po svojoj divnoj muzici koju je nudio svojim stanovnicima i posjetiocima. Bra a Tuirenn, pisari iz Falias hrama su, prema legendi, ukrali kraljevski tron i prenijeli ga u Irsku. Tamo su ga ovi pripadnici reda Tuatha-de-danaan, nazvali "Tron Tare". Re eno je da bi tron "zaplakao" svaki put kad bi nepozvan neko sjeo na njega. Najvjerovatnije je eljezni prijesto jo uvijek bio radioaktivan i izazvao bi ok kod nepoznatih ljudi koji bi prvi put sjeli. Stvarni kraljevi su bili pripremljeni unaprijed i ne bi ni ta govorili. Drugi sa uvani hram se zvao Finias i nalazio se u Gradu Sunca, na Kanarskom otoku Tenerife. Atlanti ani su na ovaj otok uspjeli da prebace drugi neprocjenjivo vrijedni simbol svoje civilizacije: zlatnu repliku, u prirodnoj veli ini, Posejdonovih ko ija, kompletnu sa svim konjima i voza em. Kada se, nakon potopa, ivot po eo vra ati u normalu, sve tenici Finije bi iznosili ko ije na ulice tokom parada i ceremonija. U rijetkom historijskom dokumentu iz 330 g.p.n.e., autor Budge pi e u svojoj knjizi "Life of Alexander the Great", da je car Aleksandar bio "pozvan u Grad Sunca da posjeti hram u kome se nalaze Ko ije Bogova". Vremenom su predivne ko ije vjerovatno zavr ile na dnu okeana izme u otoka Tenerife i Lanzarotte. Podvodna istra ivanja na alost ne mogu dati pozitivne rezultate, jer metalni i drveni objekti odavno vi e nisu prepoznatljivi. Zapravo ve nakon dvadesetak godina morska vegetacija, pijesak, vrsta lava i vulkanski pepeo prekriju skoro sve to padne na dno.

Malobrojni stanovnici Kanara su nastavili sa pojednostavljenim verzijama inicijacije i magi nih ceremonija tokom hiljada godina. Mnogobrojne pe ine su bi le idealan prostor za ove doga aje. Istovremeno, tamo su skladi tene mumije u istom polo aju i istim tehnikama kao i mumije njihovih atlantskih ro aka u Meksiku, Peruu i ranom Egiptu. Svodovi ovih pe ina su bili obojeni crveno (Atlantidu su nazivali "crven a zemlja"). Zidovi su markirani sa crte ima ivotinja i jo uvijek neodgonetnutim simbolima i hijeroglifima u crvenoj, sivoj i bijeloj boji. Dvanaest hiljada godina nakon potonu a Atlantide, panjolci su "prona li" Guan ije i okarakterisali ih kao narod kamenog doba. Njihovim nestankom izgubljena je jo jedna iva veza sa na im duhovnim i fizi kim korijenima.

Otok Guimar, u kompleksu Kanarskih otoka, je mjesto gdje su prona eni ostaci stepenastih piramida. Arhitektura Guan ija je identi na gra evinama Maja, peruanskih kultura ili Sumerana. Izgra ene su u pravilnom smjeru istok-zapad odslikavaju i izlazak i zalazak sunca. Stepenice na zapadnoj strani svake piramide su vodile do vrha gdje su se, pretpostavljamo, nalazile opservatorije.

16. PIRAMIDE U AKAN EU I IZAMALU

Na sjeveru meksi kog Jukatana ulazim u Acan e, mirno naselje sa par hiljada stanovnika. Glavni trg, The Square of Cultures, u sebi kombinira gra evine Maja, kolonijalnog i modernog doba. Nogometni teren je u samom centru, umjesto parka kao u ve ini kolonijalnih gradova. S jedne strane terena je franjeva ki hram Temple of Nuestra Senora de la Natividad (XVI). Sa obje strane hrama su piramide Maja. Ni a ima tri terase i etiri reda stepenica. I eka bolja vremena da se obnovi.

Piramida, Akan e, Jukatan, Meksiko

Svoju pa nju posve ujem Pala i. Parkiram ispred ogra enog ulaza. Katanac je na kapiji. Prilazi mi omanji Meksikanac u raskop anoj uniformi. Prijatno se iznenadio kada me je ugledao; napokon je na ao posjetioca koji e kupiti kartu za dva dolara. Otklju ava kapiju; imam Pala u samo za sebe. Akan e se odlikuje velikim kamenim blokovima koji su ugra eni u stepenice i zidove. Donji nivo je ukra en astronomskim simbolima. Gornji redovi imaju stilizirane zoomorfne figure; na vrhu su sisari i ptice. Ostaci boja upu uju na nekada nji sjaj jarko crvene i zelenkasto-plave boje (poznate kao Maja plava). John Stephens i Frederick Catherwood su posjetili Akan e 1840. John je pisao o, a Frederick nacrtao, dvije ogromne maske koje su se jo nalazile na piramidi. Nakon toga, maske su nestale. Mo da su bile ukradene ili uni tene. Kako bilo da bilo, da nije bilo svjedo anstva ove dvojice istra iva a niko ne bi znao da su maske i postojale. Nakon vi e od 150 godina Akan e je iz zaborava izvukla mladi arheolog Beatriz Qunital. Od 1990. do 1992. restaurirala sam sa svojim timom malu sekciju ju ne fasade piramide. Zatim sam zapo ela restauraciju Pala e. Do 1996. sam ve imala slo eni Projekat pod svojom kontrolom. Ekskavacija se kretala prema vrhu Pala e. Bilo je uo ljivo da su Maje dogra ivale Pala u dva puta. Napokon, na strani Pala e, nakon pa ljivog skidanja materijala se ukazala maska. Dimenzije se bile iznena uju e: 3,2 metra iroka i 2,25 metra visoka. Tako to nije bilo na eno u svijetu Maja. Maska prikazuje vladara ili bo anstvo; nau nice imaju ukrasne spirale; na eonom dijelu maske su to kovi; o i imaju neobi an dizajn; ostaci crvenog pigmenta daju ideju kako je maska nekada izgledala.

Nastavljaju i radove Beatriz je otkrila jo dvije maske ogromnih dimenzija. I to je odjeknulo kao bomba u arheolo kim krugovima. San svakog arheologa se ostvario u slu aju mlade Beatriz. Tog dana je nisam zatekao na Pala i. Ali, replika maski sa briljantnim bojama krasi jednu stranu fasade. Ovaj drevni grad, stalno naseljen od prije 2500 godina kao da po inje da o ivljava. TAJNA IZAMALA Kre em se sjeveroisto no. Prelazim auto-put Merida-Kankun. Zaba en, daleko od zbivanja, je Izamal. Kada su konkvistadori osvajali Jukatan, Izamal je bio jedan od najve ih i najljep ih gradova. Prije 450 godina Landa je pisao za gradove Jukatana: Toliki je njihov broj i tako su dobro gra eni da predstavljaju divan ugo aj za o i. A ova zemlja danas nije ono to je nekada bila u doba svog procvata kada su nastajale ove gra evine koje su podignute bez pomo i metala Postoji tajna koja nije otkrivena domorocima kako su ove gra evine izgra eneOvdje u Izamalu se isti e jedna zgrada ispred svih drugih koja je ogromno visoka i prelijepa Stepenice od preko 30 metara irine idu prema vrhu Na stranama su vrlo vrsti zakrivljeni kameni blokovi Nekoliko platformi i nivoa vodi do vrha gdje je sagra en bijeli hram. Popeo sam se i imao veli anstven pogled sve do mora Bilo je dvanaest ovakvih gra evina u Izamalu Niko se ne sje a ko ih je gradio Sa dolaskom panjolaca lokalno stanovni tvo je pretvoreno u roblje. Bili su primorani da sru e sve piramide i hramove, a na njihovim temeljima da izgrade crkve, manastire i kolonijalne pala e. Crkva je vjerovala da e tako odu iti lokalno stanovni tvo od avolskog vjerovanja. Na mjestu najve e piramide izgra en je franjeva ki manastir San Antonio de Padua. Arhitekt-fratar Juan de Merida je zapo eo radove 1553. i dovr io ih 1561. Izgra en je najve i atrijum u katoli kom svijetu, izuzimaju i plato Sv. Petra u Vatikanu. Dimenzije su mu 520 sa 420 metara. Tolika je bila povr ina gornje platforme piramide Maja. Drvena figura djevice Marije je postavljena unutar manastira. Ubrzo su se po eli registrirati slu ajevi izlije enja i Izamal postaje mjesto hodo a a katolika sa svih strana. U dvadesetom stolje u Izamal polako tone u zaborav sve do posjete pape Ivana Pavla Drugog 1993. Kako bi stvarna pri a o Izamalu mogla izgledati o ima histori ara? Gdje prestaje legenda, a po inje stvarnost? Pogledajmo. Izamal je osnovao Izamna (Itzam Na), vizionar i lider. Do ao je na brodu sa potonulog Atlantisa i naselio Jukatan. Vremenom su mu dali epitet bo anstva, sa mo ima izlije enja i vra anja u ivot. Na elu je Panteona Maja sa titulom ahaulil (Lord); on predsjedava skupinom ni ih bo anstava, odnosno superiornih bi a u odnosu na ljude.

Izamal je Majama predstavljao manifestaciju Boga Sunca koja je materijalizovana u piramidi Kinich Kak Moo. Dvije hiljade prije nove ere i jednu hiljadu godina na e ere Izamal je va no hodo a e Maja. Centrom dominira platforma Paphol Chac (Dom aka, boga ki e) sa hramom na vrhu koji je destinacija hodo asnika. Kolosalne piramide Itzamatual, Kabul, Hunpictoc i Habuc uokviruju ovaj grad.

Ostaci piramide Kinich Kak Moo, Izamal, Jukatan, Meksiko

Paphol Chac je izgra en na energetski vrlo potentnom mjestu. Hiljade hodo asnika iz doba Maja su svojim posjetama, tokom perioda od vi e hiljada godina, formirali psihi ko polje energetski usmjereno na izlije enje raznih bolesti. Kombinacijom Zemljine i ljudske energije kreirano je podru je koje ljekovito djeluje na ljudski organizam. Beneficije Izamala su se prostirale kroz vrijeme uklju uju i i barbarsku civilizaciju koja je do la nakon XVI stolje a i tu postavila svoje nove simbole. Gdje prestaje stvarnost, a po inje legenda?

17. JAPANSKE PODVODNE PIRAMIDE

Najju niji japanski otok Okinava je bio popri te zavr ne bitke u Drugom svjetskom ratu. Pet decenija kasnije, u martu 1995., Okinava postaje popri tem nove, historijske, drame nakon to je sportski ronilac odlutao dalje od uobi ajenih sigurnih koordinata ju no od otoka. Kroz bistru Pacifi ku vodu ugledao je veliki kameni objek at na morskom dnu zarastao u korale. Napravio je nekoliko fotografija kolosalnih kamenih monolita. Slijede eg dana fotografije su se pojavile u najve im japanskim dnevnim novinama. I polemika je otpo ela; da li je rije o prirodno oblikovanim kamenim blokovima ili rezultatu ljudskih ruku? Sportski ronioci po inju sa pretragama obli njih otoka i morskog dna. Istog ljeta dolazi se do novog, okantnog otkri a: ogroman kameni luk. Zahvaljuju i jakim podvodnim strujama koralji se nisu uspjeli uhvatiti na vi e hiljada godina staru kamenu podlogu. Ovog puta nije bilo sumnje: rije je bila o gra evinama nastalim upotrebom alata. OTKRI E KOJE MIJENJA HISTORIJU Japanska javnost se uzburkala. Da li se radilo o otkri u koje treba da mijenja koncept ljudske historije? Naime, poznato je da u posljednjih 12.000 godina nije bilo tektonskih poreme aja ve ih razmjera u okolini japanskih otoka. O igledno je, onda, da su kameni blokovi ostaci civilizacije koja je postojala davno prije oficijelnih nau nih tvrdnji.

Fino obra eni kameni blokovi koji formiraju bo nu stranu piramide

sa hramom na vrhu, nedaleko od obala Japana Pretraga morskog dna se nastavlja. Prije po etka jeseni, te 1995. godine, prona ene su jo tri lokacije sa podvodnim gra evinama, hramovima, trgovima, stepenicama, putevima, stiliziranim likovima morskih ivotinja

Pravilno obra ene granitne stijene, stepenice, vodeni kanali, putevi upozoravaju na postojanje razvijene civilizacije prije vi e od 12.000 godina

Izme u 1995. i 2005. godine ukupno je prona eno jo osam novih podvodnih nalazi ta na potezu izmedju Japana i Tajvana. Njihove podvodne lokacije variraju: od sedam metara dubine do preko 35 metara. Kameni putevi i raskrsnice povezuju podvodne gra evine izme u malog otoka Yonaguni i oto i a Kerama i Aguni. Njihova razdaljina je oko 500 km! Da li se na dnu Pacifika nalaze ostaci megapolisa iz doba prije po etka slu bene historije? Najve a podvodna struktura koja je dosada otkrivena nalazi se u blizini otoka Yonaguni na 35 metara dubine. Duga ka je 80 metara, iroka 30 metara i visoka oko 15 metara. Nisu prona eni unutra nji prolazi ili prostorije. Me utim, o ito da nije rije o vojnim utvrdama ve vjerovatno o gra evinama ceremonijalnog karaktera.

Uklesane stepenice i kameni blokovi koji le e jedni na drugima pod pravim uglom, kru ne terase i estaugaoni potporni stubovi, pravilni kameni putevi samo su potvr ivali tezu da je civilizacija koja ih je gradila raspolagala sa vrlo naprednom tehnologijom. CIVILIZACIJE PRIJE 12.000 GODINA? Geolo ki dokazi ukazuju na injenicu da je sa krajem zadnjeg ledenog doba prije 12.000 godina do lo do otapanja velikih koli ina leda. Na pojedinim mjestima Planete nivo mora je porastao za oko 100 metara. To je vjerovatno bio slu aj sa ovim kopnom u blizini dana nje japanske obale. Mnogo ve a kopnena masa nego to je to dana nji Japan bila je dijelom napredne ovjekove civilizacije. Mnoge historijske legende govore o postojanju majke svih civilizacija u Pacifiku pod nazivom Mu (ili, od XIX stolje a, uvrije en je naziv Lemurija u Zapadnim krugovima). Izme u Japana, preko Mikronezije i Polinezije do obala Uskr njih otoka, prostirala se kopnena povr ina sastavljena od niza ve ih otoka. Ako je ona bila pradomovina ovjekova, onda su podvodne kamene gra evine oko Jonagunija prvi materijalni dokazi njenog postojanja. Veliki broj knjiga posljednih decenija donosi niz spiritualnih vi enja civilizacije Mu, odnosno Lemurije. Sa eto, rije je o drevnoj civilizaciji koja je egzistirala prije i uporedo sa Atlantidom. Vjeruje se da se Mu prostirala u ju nom Pacifiku, u trokutu izme u Sjeverne Amerike, Azije i Australije. Na vrhuncu svoje civilizacije stanovnici zemlje Mu su bili vrlo duhovno razvijeni. Kronolo ki gledano, Mu je najstarija poznata civilizacija. I spiritualno najrazvijenija. Nikada, ni prije, ni poslije, stanovnici jedne zemlje nisu ivjeli u takvom duhovnom balansu i harmoniji sa prirodom. U poznom periodu, njima se pridru ila civilizacija Atlantide. Atlanti ani su bili vi e nau no-racionalno nastrojeni, za razliku od umjetni ki i spiritualno inkliniranih susjeda. Vjeruje se da su obje civilizacije, zbog tehnolo kih eksperimenata na Atlantidi, zbrisane sa povr ine Zemlje.

18. EK-BALAM I KOBA

Prva misterija vezana za veliki grad Maja Ek-Balam (crni jaguar) je kako je ovako zna ajan grad gotovo potpuno nepoznat javnosti.

Pogled na piramide grada Maja Ek-Balam, Jukatan, Meksiko

U knjizi biskupa Diego De Lande iz 1571. godine (on nije za ivota objavio ovaj rukopis nazvan Izvje taj o doga anjima na Jukatanu), ne nalazim nikakvu referencu u vezi Ek Balama. Ali zato, osam godina kasnije, 1579., panjolski konkvistador komandir Juan Gutierez Picon bilje i u svom Izvje taju o Ek Balam-u da mu je kapetan Francisco de Montejo (zapovjednik konkvistadora) poklonio grad Ek Balam. U to vrijeme Ek Balam je bio glavni grad provincije Tiquibalon sa gradom i pet okolnih sela. Poklon je uslijedio kao zasluga to je komandir Picon bio jedan od osvaja a Jukatana. Neki drugi panjolski izvori, pak, govore da je Ek Balam bio na elu velikog imperija zvanog Talol. Enormne dimenzije ovog Grada su ono to ga izdvaja od drugih kao i injenica da je centralni dio bio okru en sa dva zida. (To je karakteristika za jo samo dva grada Maja, Majapan i Tulum.) Na desetak kvadratnih kilometara tek je renovirano nekoliko objekata. Ve ina sa uvanih piramida je iz klasi nog perioda (600. - 900. godine), ali za nekoliko manjih hramova je utvr eno da datiraju jo iz 100. godine p.n.e. Nema sumnje da je grad bio veliki i bogat, da bi potonuo u ti inu i mrak u desetom stolje u. Nakon doba komandira Picon-a (1579.) trebalo je pro i 300 godina da Desire Charnay (1886.) zapo ne ras i avanje Ek Balam-a. I ponovo ni ta stotinu godina sve do 1987. kada zapo inje ozbiljan rad na rekonstrukciji. Na samom ulazu u Grad do ekuje me Kapija od koje je polazio bijeli put sakbe. Na tabli itam: Ova sekcija sacbe puta je iroka deset metara (!) Putevi su bili simboli va nosti gradova sa vi e ekonomske i politi ke mo i

Imati deset metara irok kameni put (otprilike kao auto put sa etiri trake) je zavidno. Dodamo li tome injenicu da je u grad vodilo ak pet puteva (dva ka ju nom ulazu) je impresivno. Turista nije bilo tog jutra. Na ulazu dva Meksikanca koji rade na obnavljanju gra evina. Zajedno smo pro li dionicom bijelog puta. S nama u dru tvu est mr avih, poludivljih pasa. Na deset metara irokom putu (pokoji kamen tek izroni sa strane podsje aju i na dane Maja) idem ka piramidama. Igrali te je renovirano; Ovalna pala a djelomi no. Onda izroni Akropolis kao jedna od najvi ih sa uvanih gra evina Maja na Jukatanu. Rije je o vrlo irokoj piramidi na kojoj po iva nekoliko hramova koji nisu me usobno povezani. Penjem se na kamenu grdosiju; strane su joj oko 150 metara, visina 35 metara. Renovirani hramovi donose jo jednu novinu za mene. Me u uklesanim figurama su i likovi sa krilima. An eli, lete a bi a? Sami vrh piramide se jo renovira. Ipak, prebacio sam se preko improvizirane ograde i pustio da mi vjetar zapljusne lice. Pogled preko d ungle Jukatanom do mora KOBA Posje ujem veliki centar Maja na Jukatanu, okru en d unglom. Na sedamdeset i pet kvadratnih kilometara (!) rasprostire se Koba. Le i na pet jezera. Koba je povezana sa manjim centrima u svojoj okolini sa etrdeset i pet (45!) bijelih sakbe puteva. Putevi se pru aju pravo i nema sumnje da prate energetske i kosmi ke linije. Na primjer, ono to arheolozi danas nazivaju Sakbe broj 1, ide od Kobe itavih 100 km do grada Jahuna, u blizini i en Ice. Ovo je Grad koji se pru a na najve oj povr ini u Svijetu Maja; tri sekcije su otvorene za javnost i me usobno su udaljene po nekoliko kilometara. Prvo nailazim na igrali te koje je rekonstruirano; slijedi kru na gra evina koju su arheolozi prozvali Crkva i koja ima niz astronomskih funkcija. Nakon jo nekoliko oltara i hramova raste napetost u zraku: pribli avam se Velikoj Piramidi.

Velika piramida, Koba, Jukatan, Meksiko

Napokon, putokazi me dovode do istine i onda mi zastaje dah: preda mnom je najvi a sa uvana piramida Jukatana. Nedavno su na njoj izvr eni rekonstruktivni radovi tako da sam imao zadovoljstvo da se penjem do vrha. Stepenice su iroke i izgra ene od ve ih kamenih blokova na prilaznim platformama. Kako se pribli ava vrh postaju u e i strmije. Piramida nije gra ena u stilu ostalih gra evina na Jukatanu. Radije, ona pripada dizajnu piramida iz Petena (Guatemala). Jedino se na vrhu nalazi hram koji je tipi an za ovo podneblje. To mi govori o nekoliko perioda ovog grada: pretklasi nom i klasi nom (600. 900. godine) Savladao sam svih sedam nivoa i nalazim se na vrhu. Ispod mene se zeleni uma Jukatana. Ponegdje izviruju kamene gra evine piramidalnog i ovalnog oblika. Jezero Koba se ugnijezilo u umi. Dobijam bolji osje aj za prostranstva ovog Centra. Literatura govori o 55.000 stanovnika. A ovu piramidu, 42 metra visoku, indijanci su prozvali Nohoch Mul (velika kamena gomila). Gledaju i umu ispod sebe prisje am se, po ko zna koji put, legendi Maja i Pri e o Kreaciji: mogu nost da se vidi na velike udaljenosti daje mo koja onda dijeli bogove

od smrtnika sve tenici Maja i njihovo plemstvo su dobijali bo anske atribute podi u i se iznad vrhova uma Pre ao sam ukupno 12 kilometara. Sretan sam to panjolski konkvistadori nisu otkrili i uni tili ovaj centar Maja. Imao sam priliku da osjetim naprednu tehnologiju gradnje i nebeskog planiranja Grada, koji je ponovno bio otkrive n tek 1890., da bi ozbiljniji radovi na rekonstrukciji po eli tek po etkom 1970-ih. Ovaj dio Jukatana je beskrajna ravnica; nigdje bre uljka. A Maje su odavde izgradili 45 perfektno ravnih puteva u raznim pravcima. I to kroz d unglu. Kojim instrumentima su odre ivali pravac? Da li su se verali na kro nje drve a i dobacivali radnicima kako da grade auto put? Ili su imali letjelice sa kojih su laserskom precizno u markirali pravac na koji e do i bijeli kamen? Napu tam Kobu (Coh-bah, u prijevodu vode uskome ane vjetrom) i njenih pet jezera. Od 15.000 gra evinskih struktura vidio sam 1% koliko ih je rekonstruisano, ali i to mi je bilo dovoljno da odem zadovoljan i ispunjen.

19. KRU NA PIRAMIDA KVIKVILKO

Kvikvilko - davno zaboravljena meksi ka kru na piramida koja se ne nalazi na turisti kim mapama. panjolski kralj Filip Drugi, habsbur ke krvi, pro irio je svoje kraljevstvo do Italije i Holandije te Srednje i Ju ne Amerike. Sredinom esnaestog stolje a eni englesku kraljicu Mariju da bi tridesetak godina kasnije od tih istih Engleza pretrpio poraz na moru koji je panjolsku ko tao dominacije nad svjetskim morima. GIGANTI GRADITELJI PIRAMIDE Filip alje svog pouzdanog ljekara Hernandeza u Meksiko da ispita pri e o udnoj piramidi Cuicuilco (Kvikvilko). Nakon prou avanja piramide, Hernandez pi e svom suverenu: "... Prona li smo kosture velikih zvijeri... te kosture ljudi koji su dostizali visinu od skoro est metara... Uro enici vjeruju da su ovu piramidu izgradili giganti..." Tristopedeset godina kasnije je utvr eno da zvijeri pripadaju izumrlim vrstama Toksodona i Titanotere. Ljudski kosturi nisu, pak, ni nakon 450 godina dostupni javnosti. Skromna tabla pored puta upozorava na arheolo ko nalazi te. uvar me upozorava da ne smijem snimati piramidu iz blizine. (To mi je bio prvi slu aj da ne dozvoljavaju video kameru u nekoj od piramida.)

Informacija uz piramidu govori o nekoj nepoznatoj civilizaciji koja je izgradila prvu kru nu piramidu na ovim prostorima 1.000 godina prije nove ere. Govori se o Gradu sa 25.000 stanovnika i erupciji vulkana koja ih je natjerala da ga napuste. Me u mno tvom malih figurina, keramike, nakita i statua, u Nacionalnom Muzeju Antropologije nalazi se i jedna figura prona ena u oblasti Kvik vilko. Uz dvanaest centimetara duga ku figuru prignute osobe sa ljemom na glavi (?), nalazi se tekst koji tvrdi da je rije o "Bogu vatre". Prema zvani nim muzejskim tuma enjima, Kvikvilko civilizacija pripada pretklasi nom periodu (400 do 100 godina prije nove ere). NAJSTARIJA KAMENA STRUKTURA AMERIKE Arheolozi tvrde da je ova piramida najstarija kamena struktura u Srednjoj Americi i prvi monument u obje Amerike. Ali doba izgradnje, po njima, nije starije od 600 godina prije nove ere. Iz daljine gledaju i, Kvikvilko je manje brdo. Tek kad mu se pri e, vide se ostaci vulkanskog kamena i kru ni oblik piramide. Pre nik mu je respektabilan: 115 metara, a povr ina jednaka dva nogometna terena. Manje kamene strukture se nalaze uz glavni objekat. Zamislimo ovu pri u: potomci Atlanti ana su, nakon katastrofe na mati nom kontinentu prije 12.500 godina, ipak uspijevali da ponegdje zasnuju napredne gradove. Tako je bilo i sa Kvikvilkom gdje su podigli kamenu piramidu sa prilaznim rampama i hramom - observatorijom na vrhu. Me utim, ova impozantna gra evina je, zajedno sa itavim Gradom, stradala u erupciji vulkana Mt. Azusco. Erupcija je bila toliko sna na da je otvorila rupu u zemlji odakle je formiran novi krater - Xitli. Rijeke lave i pepela su prekrile preko 130 kvadratnih kilometara prostora, dubine i do dvadeset metara. Zauvjek je ostalo prekriveno i groblje Atlanti ana danas poznato kao Pedrigal. Ispod vulkanskog kamena su kosti na ih predaka sahranjenih prema drevnim obi ajima: skupljena bo na pozicija i crveno drago kamenje (podsje anja na "crveni kontinent", Atlantidu). A na povr ini Pedrigala je University of Mexico sa lijepo ure enim stambenim ku ama. Ovaj katastrofalni doga aj se zbio prije vi e od deset hiljada godina. Geolozi se sla u da se erupcija zbila u davnoj pro losti izm u sedam i dvanaest i po hiljada godina. Arheolozi i histori ari, naravno, ne mogu prihvatiti takve rezultate, jer bi morali da mijenjaju historiju. Ali i jedni i drugi se sla u sa nalazima arheologa Dr. Byron Cummings-a (University of Arizona) koji je bio prvi koji je u moderno vrijeme (1922.) zapo eo ozbiljno arheolo ko prou avanje piramide. On je za Kvikvilko tvrdio da je "najstarija piramida na Zemlji". Profesionalna geolo ka zapa anja su da lava iz Pedrigala pripada kasnom Pleistocenskom periodu. A to erupciju smje ta u doba prije, najmanje, 10.000 godina. Interesantno je, da je jedan kraj piramide zakopan u lavi iz pedrigalske erupcije. Zaklju ak: izgradnja piramide je starija od erupcije.

Centralno mjesto u malom muzeju uz piramidu je umjetni ka rekonstruckija vjerovatni izgled piramide. Pet kamenih kru nih nivoa perfektno "ugla anih", sa dvije prilazne rampe koje vode do vrha i hramom na najvi em nivou. Osje aj izmaglice, zrak nekako te ak, atmosfera gusta. Do ivljaj umjetnika se poklapa sa mojim osje ajem: doba Atlantide je doba druga ije klime i na ina ivota. Napu taju i Kvikvilko, pogled mi se zaustavlja na brdu, nekada njem vulkanu, Xitli. Danas prekriven umom, u pro losti je bio izvorom tragedije. Zatim gledam na okolnu umu. Hernandez je ovdje nai ao na d unglu prije 450 godina. A sada je samo zaboravljeno nalazi te iz davno prohujale historije za koje malo ko mari.

Kru na piramida Kvikvilko, smje tena ju no od Meksiko Sitija, spada me u najstarije kamene strukture me u arheolo kim nalazima i starija je od 10.000 godina.

20. TOLTECI I TULA

Vozim se prema Tuli, u meksi koj dr avi Hidalgo. Odredi te mi je nekada nja prestonica Tolteka. To je najsjeverniji grad od svih drevnih srednjoameri kih kultura.

Histori ari su postavili vremenski okvir za civilizaciju Tolteka: od osmog do dvanaestog stolje a. Tvrde da su Tolteci koristili veli anstveni grad Teotihuakan nakon to je zapaljen i napola uni ten u sedmom stolje u. Tamo su ostali 200 godina i vratili mu ne to od prija njeg sjaja. Prisiljeni da ga napuste u desetom stolje u, idu na sjever gdje osnivaju Tulu. Predvo eni su legendarnim bo anstvom Quetzalcoatl-om. Nakon novih 200 godina njihova kultura nestaje u nadiranju barbara sa sjevera. Sunce nemilosrdno pe e; e ir daje malo hlada. Dolazim do arheolo kog nalazi ta koje je na obodu dana nje Tule. Muzejska zgrada nudi zbirku prona enih ostataka tolte kih rukotvorina. Na tabli, pisanoj rukom, daje se hronologija Tolteka. Quetzalcoatl je Tulu napustio i krenuo ka Istoku, Jukatanu, odakle je na "zmiji" odletio u nebo. TRI PIRAMIDE TULE Drevna Tula se prostirala na petnaest kvadratnih kilometara i imala je etrdesetak hiljada stanovnika. Gradom su dominirale tri piramide. Vanjski zidovi su bili oblo eni zlatom, srebrom, koralima, koljkama i raznobojnim perjem (simbol za "pernatu zmiju"). Azte ki vandali su ove piramide gotovo u potpunosti uni tili i oplja kali nekoliko stotina godina kasnije. Gotovo sve skulpture i ukrasni kameni blokovi su nestali. Likovi jaguara i pernate zmije su dominirali gradom (kao i u svim prethodnim kulturama unatrag tri hiljade godina). Penjem se uz brdo. Prodavci svakojakih skulptura, hrane i suvenira, te nekoliko njema kih turista su pouzdani znak da smo blizu piramidama. Izlazim na plato. Dvije piramide, ru evine hrama sa kamenim stupovima, veliki plato sa nekoliko manjih kamenih zgrada. Na vrhu jedne od piramida su impresivni kipovi "ratnika". Tolteci su ih zvali Atlanti ani. Nimalo slu ajno. Naime, za sebe su tvrdili da su daleki potomci velike civilizacije Atlantide. Kamene statue su uglavnom uni tene sem nekoliko koje su vra ene na vrh piramide. Tamo su, prije hiljadu godina, slu ile kao stubovi nosa i hrama/opservatorije. Lider Tolteka bio je Mixcoatl (u prijevodu sa nahuatl jezika rije je o "Zmiji-Oblaku", to je bio simbol za galaksiju Mlije ni Put). Naslje uje ga sin Tolpitzin, nakon to Mixcoatl-a ubija ljubomorni brat. Tolpitzin vodi svoj narod i osniva grad Tulu. Vlada naprednim imperijom Tolteka; buja ekonomija, umjetnost, nauka. Ceremonije ljudskog rtvovanja su zabranjene. Vlastiti narod ga po inje zvati bo anstvom Quetzalcoatl-om. On se i izgledom razlikovao od njih: bijele puti i crne brade. U frakcijskim borbama, biva prevaren od strane sve tenstva koje mu podme e drogu u vino i prisiljavaju da spava sa svojom sestrom. Posti en, napu ta Tulu i obe ava da e se ponovo vratiti. I vratiti svoj narod na staze napretka. (Na alost, Azteci su preuzeli ovu legendu i u barbarskom Hernanu Kortezu iz panjolske su vidjeli "povratak" vladara bijele puti i crne brade i predali mu svoje kraljevstvo.) Sjedim na vrhu piramide. Vje to izravnani plato, sredi te ivota Tule, kao da odzvanja zvukovima i slikama nekada njeg gradskog zamora. uju se razni jezici: Nahuatl, Popoloca, Mixtec, Mazatec i Maja. Bogate ku e, spolja ukra ene jarkim bojama, iznutra sa granitom, plo icama... Gradom hodaju visokocivilizirani umjetnici, sve tenici,

trgovci. Na glavnom gradskom trgu su mogu vidjeti uzorci razvijene zemljoradnje: duga ki klipovi kukuruza, pamuk u svim bojama, vo e i povr e, medicinski proizvodi. Zvani na historija o civilizaciji Tolteka crpi znanja iz pisanih dokumenata Azteka koji su ovim prostorima ovladali 200 godina nakon nestanka Tolte kog imperija. I ponovo se susre emo sa primjerom da je historija iskrivljena, nepotpuna, neshva ena. U azte kom dokumentu "Anali Cuauhtitlan" iz 1531. i 1570. stoji:"Tolteci su bili mudri. Njihov rad je bio lijep, perfektan. Njihove ku e prelijepe, poplo ane u mozaicima, granitu, bez premca. Tolteci su bili mislioci. Zapo eli su sa ra unanjem vremena, godina i dana. Znali su odrediti koji su dani bili povoljni..." TOLTECI LJUDI ZNANJA Sada progovorimo o zabludama moderne historije. Osnovna im je teza da su na ovim prostorima nezavisno nastajale razne kulture, kao to su Olmeci, Zapateci, Maje, Tolteci, Mixteci i drugi. Neta no. Historija nije tako ispresijecana. Ono to povezuje sve ove narode je spirtualno znanje. Zbog toga su i simboli znanja (zmija) i "bo anstva" (Quetzalcoatl) prisutni bez prestajanja. Teza o primitivnim ili malo naprednijim "indijancima" ili "uro enicima" je u startu besmislena, jer je rije o ljudskim bi ima koji su shvatili pravu prirodu i ulogu na ovoj Planeti. (Dodu e, ne svi, ve samo oni koji su ivjeli kao spiritualna bi a.) Teza da se civilizacija na ovim prostorima vremenski poklapa sa evolutivnim razvojem ostalog dijela Planete je tako e neta na. Dvije hiljade godina civilizacije, kako se nekada tvrdilo, se brzo mijenja u tri hiljade godina, zatim u etiri hiljade. Ono o emu smo mi govorili u prethodnim prilozima upu uje na pretpostavku da su upravo srednjoameri ki narodi spona sa civilizacijom Atlantide od prije dvanaest i po hiljada godina! ovjek je bi e sa dugim korijenima. Ne samo sa par hiljada godina, ve mnogo du im. Elite koje manipuliraju ljudima zato vrlo pa ljivo skrivaju ove injenice: jer ako otkrijemo na e spiritualno razvijene pretke (Atlanti ane, Lemuriju, Tolteke), onda emo shvatiti da nema razloga za sve ovozemaljske strahove. I da smo mi vje na, kosmi ka bi a. I da trebamo prestati sa stvaranjem negativne energije. Prestati slu iti elitama i negativnim bi ima iz vi e dimenzije. Tolteci su iznimno zna ajan putokaz za modernog ovjeka. Toliko zna ajan da ih mo emo smatrati za vode u spiritualnu snagu u "Novom Svijetu" (obje Amerike). Azte ka rije "Toltek" u prijevodu zna i " ovjek znanja". Zabluda dana nje historije je misliti da je ovo bio narod koji je ivio od osmog do dvanaestog stolje a. Tolteci su simbol najvi eg duhovnog nivoa znanja kojeg ljudsko bi e mo e dosti i.

Oni su spiritualno jezgro koje je prisutno ve hiljadama godina kroz kulture Olmeka, Zapateka, Maja..., gradove Teotihuakana, Monte Albana, Palenke ili Tule, sakralne geometrije, kosmi ke arhitekture, astronomije i matematike... Treba odbaciti enciklopedijska tuma enja Tolteka "kao naprednih uro enika koji su nestali prije osamsto godina". U na em svijetu, oni se ne mogu braniti, jer mi progovaramo za njih. Ali, kada bi otkrili njihov svijet, saznali bi pravu istinu. A ta ako su oni jo uvijek ovdje? I ako jo uvijek praktikuju metode drevnog toltecizma? Meksiko je zemlja uda. Njegove planine skrivaju 50.000 potomaka "Tolteka". Oni sebe nazivaju Virarika. Ve ina ih i govori samo virarika jezikom. Jasno, svi pripad nici zajednice nemaju isti spiritualni nivo znanja. U okviru ovog naroda, postoje posebne grupe ljudi zvane Jikareros. Oni su uvari drevnih magi nih znanja. Oni isku avaju spiritualne nivoe koje ostali lanovi naroda ne mogu ni zamisliti. Obi aji ili tradicije, tako rado upotrebljavani pojmovi "modernog" ovjeka, zajedno sa religijom ili ritualima, ne zna e ni ta za Jikareros. Oni nemaju neki zatvoreni sistem vjerovanja. Ali zato imaju vrlo efikasne vje be i prakti na iskustva koja su usmjerena da se dostigne najvi i mogu i nivo svijesti i primanja kosmi kog znanja. Ovi pre ivjeli Tolteci nemaju sve tenog lidera, vra eve ni duhovne u itelje. Oni u e direktno od "Univerzalnog Duha". Imaju amane, "ljude od znanja", koji samo upu uju druge kako da komuniciraju sa Duhom. Nema formalnog u enja. Postoje samo tehnike kako zakucati na vrata gdje u enje po inje. A dalje ovisi o svakom individualnom bi u. Svako treba uti, osjetiti, vidjeti za sebe. I, nau iti. Bez posrednika. Bez crkvi, hramova, sve tenika. To je put i na in Tolteka. Pre ivjeli Tolteci ive u svom svijetu i nemaju nikakvog interesa za ne-Tolte ki svijet. Za "na " svijet. Ne ele da nas u e niti da nam prodaju ni ta. Njihov interes je da odr e ivim vlastitu tradiciju i znanje. To je jedini na in da zadr e svoju ulogu kao "polja energije". Kao stvarnih sinova i k eri Sunca. Sa istom prirodom kao Otac Sunce i sa istom ljubavlju kao Majka Zemlja. Njihova poruka je: "Mi smo sinovi Sunca i na a priroda je da sijamo!"

Ostaci piramide u Tuli, Meksiko, sa kipovima Atlanti anima, koji su slu ili kao nosa i za nekada nji hram

21. JAH ILAN

Nakon nekoliko vojnih patrola i vo nje prema jugu meksi ke dr ave iapas sti em do seoceta Frontiera Corozal. Improvizirani stol i tri naoru ana vojnika predstavljaju grani ni prijelaz. Hiljadu metara iroka rijeka U umasinta je po esto bila mjesto ilegalne trgovine drogama, oru jem i emigrantima. Pregledaju mi paso , upisujem se u knjigu i onda kre em prema svom brodi u. Jedini na in da se do e do Jah ilana je rijekom. Puteva nema, jer je sa obje strane rijeke gusta d ungla. itam oficijelne Putne informacije: Jah ilan je vrlo lijep grad Maja ugnijez en u rijeci U umasinta. Morate uzeti brod da biste do li do njega. Vo nja traje oko sat vremena. Mo ete plivati u rijeci ako elite. U njoj ima krokodila." Vrlo informativno. Plivanje mi ovog puta nije bilo u planu, tako da ne u morati razmi ljati o krokodilima. Ime Jah ilan zna i zelene stijene. O igledno rije je o nazivu kojeg je ovaj grad dobio kada je ve odavno bio napu ten i zarastao u divlju sumu. Ni starije ime, Izancanac, vjerovatno nije pravo ime grada.

Onaj jaz koji je nastupio nestankom Maja u devetom stolje u odsjekao je skoro sve etimolo ke veze civilizacije Maja sa onima koji su do li poslije njih. DOMINANTNI CENTAR Pristao smo uz obalu i nestrpljivo sam se uputio ka Velikoj Plazi. Ovo je bio dominantni centar du U umasinta rijeke: uzvodno i nizvodno je smje teno nekoliko desetina gradova Maja od kojih, trenutno, ni jedan nije otvoren za javnost niti su zapo eli zna ajniji arheolo ki radovi. Otkri e Jah ilana je nastupilo dosta kasno; prvi ga je pomenuo Juan Galindo 1833. Zna ajniji opis daje Teoberto Malet nakon svojih posjeta 1897-1900. Ozbiljniji radovi na obnavljanju Grada se poduzimaju po etkom 1970-ih i povremeno traju do danas. Meni je posebna dra biti u gradu Maja uz samu rijeku. To mi je bila novina. Osje aj da se piramida di e iz vode.

Ulazak u Jah ilan vodi izme u kru ne i stepenaste piramide, iapas, Meksiko

Uspon Jah ilana, prema dosada njim podacima, po inje od 250. godine. Yat-Balam, osniva dinastije koja e vladati u narednih 500 godina, je preuzeo tron 320. i gradi postaje regionalnom silom. Najve u mo je imao za kralja Shield Jaguara Drugog, koji je umro 742. godine imaju i preko 90 godina. To je doba nastanka ve ine danas sa uvanih hramova i piramida. Grad je ina e podijeljen u tri dijela: Velika Plaza je smje tena na poravnanom platou uz rijeku, Veliki Akropolis se nalazi na brdu (piramidi?) do koga vode iroke stepenice, a Mali Akropolis je na susjednom izdvojenom bre uljku koji je, vjerovatno, imao ulogu vladarske rezidencije.

GRANDIOZNI VRH PIRAMIDE Ulazak na Veliku Plazu vodi izme u piramide i kru nog hrama. Ovaj uski prolaz zatim vijuga hodnikom sa nizom prostorija kojeg su arheolozi nazvali labirint. O igledno da je arhitekta vodio ra una da napravi te ko pristupa an grad iji e se limitirani ulazi lako braniti. Velika ve ina ostalih gradova Maja ima vrlo otvorene koncepte. Na Plazi zavirujem u svaki objekat. Prepoznatljivi kameni luk Maja, igrali te, uzdignute kamene stele na centralnim mjestima Ti inu povremeno prekidaju majmuni na vrhovima kro nji i krici papiga. Desetak Meksikanaca ma etama ra i avaju put izme u dvije piramide. Otprilike je jedna etvrtina objekata pristojno o i ena. Iznad ulaza su vidljivi hijeroglifi Maja; kameni linteli te ki nekoliko tona odaju majstorstvo, ali i bogatstvo ovog Grada. Hijeroglifski tekst se nalazi na preko 110 mjesta u Gradu. De ifriran, daje jasnu viziju o Jah ilanu kao sofisticiranom ekonomskom i socijalnom entitetu kompleksnih odnosa sa obli njim gradovima. Posljednji uklesani datum je iz godine 810. Ipak, najspektakularniji je uspon ka Velikom Akropoli su. Preko stotinu stepenica irokih dvadesetak metara vode izme u hramova ka vrhu bre uljka. U zvani nom opisu ovog mjesta pominje se prirodno brdo sa vje ta ki napravljenim zemljanim nanosima, me utim ja sam bli i ideji da je, umjesto o prirodnom brdu, rije o stepenastoj piramidi kolosalnih razmjera davno ve zarasloj u umu s nekoliko zemljanih nanosa na svojoj povr ini. Ako Meksi ka vlada na e nekog novca da nastavi otkopavanja nadam se da e potvrditi ovu pretpostavku. Stoljetna stabla su pru ila svoje korijene preko stepenica, ali se mo e zamisliti grandioznost ovog mjesta u doba kada je Grad bio na vrhuncu svoje mo i. Vladar Bird Jaguar Cetvrti (752-772) se s pravom smatrao liderom regije, d ungle i rijeka. U momentu kada se izbije na iroki plato ukazuje se izvanredna gra evina koja predstavlja vrh ove ogromne piramide. Njeni razmjeri su ve i nego u sli nih piramida u Tikalu ili Palenkeu. Dva niza sa po est stepenica vode do ulaza u tri odvojene prostorije. Piktoglifi i ostaci crvene boje sjena su nekada njeg glamuroznog izgleda. Na vanjskoj fasadi ostala su udubljenja u kojima su nekada bili paneli i uklesane figure u kamenu.

Hram na vrhu piramide, Jah ilan, iapas, Meksiko

Nastavljam puteljkom. Mali drveni putokaz pokazuje smjer ka Malom Akropolisu. Strmi uspon vodi do vrha bre uljka (?) gdje je smje tena Pala a sa velikim prostorom za okupljanje (ili igru?). Izdvojenost i te ka pristupa nost ukazuje da je ovo bila rezidencijalna oblast. Jah ilan ostaje iza mene. Moje posljednje misli o njemu su vezane za skora nji sastanak neprofitne organizacije za za titu svjetskih spomenika (World Monuments Fund). Tada je Bernard Selz pokonio 200.000 dolara za konzervaciju i za titu Grada, koji je uvr ten na listu od 100 najugro enijih svjetskih spomenika kulture. S obzirom da e za koju godinu sigurno napraviti i cestu, broj posjetilaca e se pove ati, a time i opasnost da se ovaj sjajni grad Maja dalje ruinira.

22. BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

U Evropi, zvani no, nisu postojale piramide koje su gradile drevne civilizacije sve do 2005. godine. Brdo Viso ica, koja se uzdi e iznad grada Visoko, u sebi krije stepenastu piramidu, iji su graditelji iz duboke evropske pro losti. Geolo ki je nedvojbeno potvr eno da se ispod plitkog sloja humusa nalazi kolosalna kamena gra evina. Kao posljednja u nizu izabranih svjetskih piramida koje pominjemo u ovom feljtonu, Bosanska piramida Sunca izaziva poseban respekt. Inicijalne informacije upu uju na

postojanje piramidalnog kompleksa koji po svojoj veli ini, a time i zna aju, ide uz sami bok piramidama u Meksiku (Teotihuakan) i Egiptu (piramide u Gizi). PO ETNE FAZE ISTRA IVANJA Pri a o brdu Viso ici kao pravilnom geometrijskom obliku piramide je poznata. Postojanje etiri strane piramide i njihovo poklapanje sa stranama svijeta je bilo sasvim dovoljno da se postavi hipoteza da ovo brdo nije prirodna formacija, ve djelo ljudskih ruku. Prvi logi an istra iva ki korak u dokazivanju hipoteze bio je utvr ivanje da li postoje geolo ke anomalije na brdu. U avgustu 2005. izvr ena su sonda na bu enja na reprezentativnom uzorku: tri strane svijeta, razli ite nadmorske visine, nekoliko stotina metara udaljenosti. Najdublja bu otina bila je 17 metara. Analizom izva ene jezgre ustanovljene su anomalije koje su upu ivale da priroda nije autor ovog brda. Slijede i istra iva ki korak bio je otvaranje sonda nih bunara, odnosno irih iskopa. Krajem oktobra i po etkom novembra 2005. novi dokazi su ubjedljivo potvrdili hipotezu o piramidi. Sve ove aktivnosti su pa ljivo izvedene sa legalnog i programskog aspekta. Prvo, napravljeno je Pismo namjere sa Programom istra ivanja. Sklopljen je ugovorni odnos sa nadle nom dr avnom institucijom koja skrbi za sredovjekovni grad Visoki koji se nalazi na vrhu brda Viso ice. Nakon toga su dobijene dozvole sa tri nivoa: op tinskog (Upravni odbor Zavi ajnog muzeja u Visokom), nadle nog Kantonalnog ministarstva i institucije sa nivoa Federacije. Posebne saglasnosti i dozvole su dobijene za istra ivanja u avgustu te u oktobru. Za izovo enje radova je anga ovana doma a firma koja ima dozvolu ministarstva Federacije da se bavi ovom vrstom radova. Laboratorijske analize su obavljene u Sarajevu, a minerolo ko-petrografski izvje taj od strane jedinog sedimentologa u BiH. Geolo ki izvje taj je radila dipl. geolog, osoba sa 25 godina geolo kog iskustva. Svi prona eni artifakti se bilje e, slikaju, pakuju i predaju nadle noj instituciji gdje se protokoli u. Primjera radi, jedan prona eni kostur je obra en od strane dipl. arheologa, napravljena je skica, fotografija, bilje ka, o i en je, spakovan i poslan na analizu za utvr ivanje starosti. Nakon svake faze se podnose izvje taji nadle nim organima. Ovu proceduru sam po tovao od po etka kako bi itav Projekat bio zakonski dobro utemeljen. DOKAZI
1.

Prilazni plato piramidi, orijentisan sjever-jug, bio je predmet analiza tokom obje faze geolo kog istra ivanja. Utvr eno je da kamene plo e pje ara (arhitektonskog kamena) poplo avaju monumentalni plato u du ini od 420 metara! Sonda na bu enja su pokazala da su blokovi na dubini od 20 cm i to debljine od 10 cm u prosjeku. Budu i da se pje ar u prirodi ne javlja tako male mo nosti (debljine) bilo je o ito da nije rije o prirodnoj formaciji. Izme u dvije faze iskopavanja, novi vlasnik prilazne

2.

3.

4.

5.

parcele je bagerom ra i avao dio platoa. Pri tome je prekopao preko 700 kvadratnih metara i na jednu gomilu bacio niz kamenih plo a. Time je nepovratno uni ten dio monumentalnog platoa piramide. Me utim, s druge strane, te plo e su sasvim jasno pokazale da su one prvobitno bile sje ene i obra ivane ljudskom rukom, polirane i prenesene na ovaj prostor. Na taj na in su definitivno pokopane druge dvije opcije: prvo, da je rije o prirodnim plo ama, a druga, da je rije o nekropolji ste aka. Ova ideja o platou kao nekropolji ste aka je tipi an primjer nekriti kog preno enja starih teza u bosanskoj stru noj literature i me u njenim stru njacima. Naime, prije est decenija je Kosta uri , vidjev i dvije plo e pje ara kako vire na platou piramide, rekao da su to polo eni ste ci. I nakon toga su generacije ponavljale istu stvar. Vrijeme je da doma i stru njaci iza u iz te zablude. Rije je o pravilno poplo anom platou od 15.000 kvadratnih metara. To su ve potvrdili eksperti iz razli itih oblasti, a koji su do li na lice mjesta (geolog, gra evinacstru njak svjetske organizacije za za titu spomenika i arheolog stru njak za srednji vijek). Zidovi piramide su gra eni od kamenih blokova bre e. To je prirodni materijal koji nastaje u dolinama gdje se sje e i prenosi na mjesto gradnje. Pravilno odsje eni blokovi su slagani u redove, s tim da je svaki novi red pomaknut unutra i tako se dobivao eljeni nagib zidova piramide. iroki iskop na jednoj strani piramide je pokazao stepenasti karakter piramide; terasa od dva i po metra, kosina od tridesetak metara, terasa od dva i po metra itd. Ovo nali i dizajnu piramide Sunca u Teotihuakanu (Meksiko). Uo ene su pravilno odrezane kamene plo e pje ara (20 cm debljine) sa visokim sastavom eljeza to im daje izra enu crvenu boju. Povr ina im je ugla ana (rad ljudskih ruku!) Na jednoj od sonda nih bu otina je utvr eno da se te plo e javljaju pravilno odrezane na jednako udaljenim nivoima dijeli ih 1,10 metara dubine. Naravno, priroda nije oblikovala ovako pravilne plo e na pravilnim udaljenostima. A pogotovo priroda nije autor koncentri nih krugova na ovim plo ama. Pretpostavljam da su ove plo e imale dvojaku ulogu: ornamentalnu i za poja avanje energetskog strujanja u piramidi. Prilikom kopanja ustanovili smo da prisustvo ovih plo a izaziva magnetnu interferenciju. U daljim istra ivanjima emo pokazati da su podovi i plafoni piramide bili oblagani ovim plo ama, kao i pojedini dijelovi vanjskih zidova. Ekspertnom oku geologa nije moglo izbje i obilje dok aza o anomalijama tla: na primjer, prelazak gline u lapor na plitkim dubinama, da bi zatim slijedili nivoi ljunka i stjenovitog materijala, pa opet pomije an nepropusni lapor sa stijenama i pijeskom. Dokaz za dokazom da priroda nije oblikovala Viso icu ak ni pod uslovima ekstremnog tumbanja i rije nih nanosa. Ovdje je rije o ogromnim zemljanim radovima prilikom gra enja piramide. Piramida je povezana sa okolnim ceremonijalnim objektima i va nim prirodnim ta kama (jezera, izvori vode) sa podzemnim kompleksom tunela. Od ulaza u pe inu kod mjesta Ravne pro ao sam tunelima 200 metara. Tuneli su ljudskom rukom napravljeni; svodovi su od bre e, polukru no obra eni. Originalna visina je bila oko 2,5 metra. Na ovoj sekciji tunela uo io sam etiri ra vanja prolazi su ljudskom rukom

napravljeni pod 45 stepeni jedan od drugog. Svakih pedesetak metara su napravljeni ventilacioni otvori. Ve ina prolaza je, usljed nanosa zemlje, zatrpana. O igledno je da su graditelji piramide koristili samo prirodne materijale koje su nalazili u iroj okolini Viso kog kraja. Dovezeni materijal, prije svega lapor, poslu io je kao vrsta podloga za oslanjanje i zidanje gra evina. Kamene blokove pje ara isklesao je u prvom bosanskom kamenolomu, vjerovatno u krugu 50 -ak kilometara. Bre u je sjekao u podno ju neke od bosanskih planina (Bjela nice, Igmana). Kameni blokovi, od kojih su neki te ki i po nekoliko tona, su transportovani na isti na in kao i oni u Meksiku, Peruu, Libanonu i Egiptu. Izgradio je prostorije unutar piramide. To obja njava prisustvo nivoa vertikalnog lapora umjesto horizontalnog to su pokazale geolo ke sondazne bu otine. Temelji su gra eni od ljunka, pijeska i kamena. Piramidalni oblik povoljno je utjecao na vodu. Ki e i podzemni tokovi su bili blagotvorni, o emu svjedo i izvor ljekovite vode kod mjesta Ravne, koja je izvirala ispod piramide.

Fotografija Bosanske piramide Sunca prekrivene umom i 15 cm humusa, snimljena iz aviona sredinom XX stolje a

Pravilno odrezane kamene plo e pje ara od kojih je gra en prilazni monumentalni plato piramide

23. NAJVA NIJI HISTORIJSKI SPOMENIK EVROPE

U sredi njoj Bosni i Hercegovini se nalazi najva niji historijski spomenik u Evropi. Piramidalni kompleks u Viso koj dolini daleko prevazilazi interes pojedinaca, grada ili dr ave. Rije je o projektu svjetskog zna aja. Tu su injenicu prepoznali najva niji svjetski mediji, a osje aju je svi dobronamjerni Bosanci i Hercegovci. PROJEKTNI TIM Stoga se formira tim stru njaka razli itih profila koji e svojim entuzijazmom i stru no u doprinjeti da se pa ljivo izvr i ekskavacija, restauracija i trajna za tita budu eg Arheolo kog parka Bosanska piramida Sunca. U timu su, izme u ostalih, slijede i stru njaci (abecednim redom): Adams Jonathan, istra iva korelacije me u svjetskim piramidama (Suffolk, Velika Britanija), Avdi evi Mirza, histori ar (Kanada), Ba i Anton (Japan), aki Goran, dipl.ing. (BiH),

obanov Silvana, dipl. arheolog (BiH), dr. ori Stjepan, geolog i pal eontolog, Austrijsko geolo ko dru tvo (Austrija), Forgione Adriano, izdava historijskog i arheolo kog magazina HERA (Italija), Gjonbalaj Lorik (Kosovo), Hasanbegovi Omer, arhitektonska vizualizacija i dizajn (BiH), Jankovi Sa a, arheolog (BiH), Jovanovi Jovo, dipl.ing. (BiH), Jukan Nedim, dipl. geolog (BiH), dr. Kulovi Mirsad, transportno odjeljenje dr ave Tenesi (SAD), Lund Pete, arheolog (Portland, SAD), Mahini Adnan, artist i illustrator (BiH), Mati Aldo, histori ar (Hrvatska), Menger Dejan, speleolog (BiH), Mihailovi Sini a, novinar-istra iva (BiH), Moller Nicholas, predsjednik GIFNET ( vicarska), Narcis L., grafi ko oblikovanje (Oslo, Norve ka), Nuki Na ija, dipl. geolog (BiH), Pavlovi Goran (Irska), Pilav Sead, dipl. arheolog i etno-histori ar (Univerzitet u tokholmu, vedska), Repisti Ibrica, dipl. geolog (Kotor, Crna Gora), Rumi Tomas, arheolog (Ma arska), dr. Smailbegovi Amer, geofizika, glavni nau nik Spectir Corp. (Reno, Nevada, SAD), Ze evi Bojan, vlasnik IEVE agencije (London, Velika Britanija), Zisko-Aksamija Ajla, doktorant iz arheologije (SAD) Lista je otvorena i dobrodo li su svi oni koji imaju kreativne sugestije u ovom pionirskom poduhvatu za Bosnu i Hercegovinu. NOVI GEOLO KI IZVJE TAJ Nadle nim dr avnim organima u novembru 2005. odlazi Izvje taj o geolo kom ispitivanju tla. Slijede izvodi iz tog Izvje taja iji je autor iskusni dipl. geolog iz BiH:
1.

2. 3.

4.

5.

S obzirom da je oblik Viso ice pravilan geometrijski oblik, ije su sve etiri strane identi ne (osim prednjeg dijela zbog ulaznog platoa), mo e se zaklju iti da priroda u toku svog stvaranja nije mogla istalo iti ovako pravilan geometrijski oblik, jer svi ovi materijali pripadaju sedimentnim kasti nim stijenama, koje su nastale od sitnih estica no enih vodom i talo ene. Prilikom izovo enja po etnih istra nih radova ve je potvr eno da je ulazni plato najvjerovatnije poplo an sa obra enim plo ama pje ara. Utvr eno je da se nakon odre ene du ine penjanja pod istim konstantnim uglom dolazi na jedan zaravnjen plato, irine cca 2,5 metra, da bi nakon toga ponovno bio uspon, pa opet plato i sve tako do vrha Viso ice. Grubim otkopavanjem su se ukazale ve odre ene konture, za koje se mo e re i da imaju odre enu geometriju. i enjem blokova partlom i metlicom mo e se vidjeti da su blokovi slagani jedan na drugi, s tim da je onaj koji se nalazio iznad smaknut prema unutra, ali su poredani kao cigle pri gradnji objekata. Po to je sloj humusa jako male mo nosti nije u mogu nosti da za titi povr inski sloj bre e. Interesantna je pojava da na blokovima koji su bili prekriveni mahovinom, blok je itav i neo te en. Takva dva bloka su otkrivena ispod ovog sonda nog bunara, gdje se jasno vide ravne strane ta dva bloka i mjesto njihovog spajanja. Daljnjim detaljnim i enjem spoja izme u dva bloka, na mjestu gdje je humus u ao dublje u dubinu, otkriveno je da je taj blok ispod obr a en i ravne glatke povr ine. Ekipa koja je radila na ravnom dijelu platoa izvr ila je skidanje povr inskog dijela humusa povr ine 2,00 x 2,00 m. Cijela ova otkopana povr ina je ravna. Na alost, zbog prekida radova nismo bili u mogu nosti

da izvr imo i detaljno i enje ove povr ine da bi vidjeli na koji na in je uradena geometrija ovog platoa. 6. Sonda ni bunar SB-2: na dubini od 0,60-0,70 m konstatovana je pojava plo a razli ite veli ine od dolomita i pje ara. Plo e su pravilno raspore ene u istom nivou po cijeloj povr ini sonda nog bunara. Na dubini izva ena je plo a pje ara na kojoj se jasno vide koncentri ni krugovi 7. Sonda ni bunar SB-3: Iz dosada otkopanog se mo e konstatovati da je plato najvjerovatnije svojom cijelom du inom centralnog dijela poplo an Poplo avanje nije bilo u vidu stepenica, ve je postavljanje plo a pratilo nagib padine. Vizuelno se mo e vidjeti da su te plo e djelo ljudskih ruku, to zna i izrezane u dimenzije koje su im bile potrebne. Na alost, pri radu sa bagerom od strane vlasnika imanja, neke od tih plo a su slomljene, ali one koje su ostale neo te ene su pravilnih ivica i iste debljine. 8. Plo e koje je vlasnik imanja izvadio bi bilo po eljno na neki na in za tititi ne od utjecaja atmosferilija, nego od mehani kih o te enja, tako da bi se pri rekonstrukciji poku alo te plo e vratiti na njihova prvobitna mjesta. Treba svaku plo u izmjeriti (du inu, irinu i debljinu), ozna iti i kompjuterski poku ati ih smjestiti na njihovo prvobitno mjesto. EPILOG Ovaj feljton pokazuje da su piramide nastale od strane visoko razvijenih civilizacija koje su poznavale energetsku su tinu planete i ljudskih bi a. Usto, pokazuju neospornu genijalnost u kosmi kim korelacijama, gra evinskim tehnikama, poznavanju sakralne geometrije i matematike, akusti nog in injeringa Starost piramide ce biti utvrdena ako se pronade organski materijal (kosti, drvo, ugalj) u unutra njosti piramide koji je pripadao originalnim graditeljima. Medutim, i ako se ne prona u organski artifakti Bosanska piramida Sunca redefinira evropsku historiju. Tu, pred na im o ima. Ovo je ansa jedne generacije politi ara na tri nivoa (op tina Visoko , Ze-Do kanton, Federacija) da podr e ovu viziju i zajedno je sa Projektnim timom preto e u stvarnost. Prvi korak je dono enje Odluke da se odgovaraju e podru je Viso ice proglasi zemlji tem od posebnog interesa na kojemu e se nesmetano vr iti istra ivanja. U tom kontekstu treba biti svjestan da je prvi evropski piramidalni kompleks u Viso koj dolini od neizmjernog zna aja za shvatanje piramida u svijetu. Preciznim mjerenjima koji slijede, utvrdi e se veza izme u najva nijih svjetskih piramida. Mo da je ba Bosanska piramida Sunca klju za obja njenje svih ostalih. Kada pre emo onih 120 kamenih stepenica koje vode u utrobu Bosansk e piramidebi emo dovoljno blizu rje enju.

Ilustracija rasporeda kamenih blokova od kojih su gra eni zidovi piramide, autor dipl. geolog Na ija Nukic, nadzorni organ geolo kih iskopavanja

Kamene plo e pje ara sa ornamentalnim koncentri nim krugovima od kojih su poplo ani podovi prostorija i dijelovi vanjskih zidova piramide

24. PETOGODI NJI PROGRAM ISTRAZIVANJA BOSANSKE PIRAMIDE

HIPOTEZA: BRDO VISO ICA JE SVOJOM KOMPLETNOM DU INOM I VISINOM OD 220 METARA KOLOSALNA STEPENASTA PIRAMIDA SA PRILAZNIM POPLO ANIM MONUMENTALNIM PLATOOM DU INE 420 METARA I PODZEMNIM KOMPLEKSOM TUNELA INVESTITOR: FONDACIJA ARHEOLO KI PARK BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA SA SJEDI TEM U SARAJEVU KAO UGOVORNI PARTNER ZAVI AJNOG MUZEJA U VISOKOM KOJI SKRBI O KRALJEVSKOM BOSANSKOM GRADU VISOKI I SA VLADOM NADLE NOG ZENI KODOBOJSKOG KANTONA. IZVOR FINANSIRANJA: ME UNARODNI IZVORI (SVJETSKI FOND ZA ZA TITU SPOMENIKA, UNESCO, EVROPSKA KOMISIJA ZA KULTURU), DOMA I IZVORI (NAMJENSKA BUD ETSKA SREDSTVA), STRANE I DOMA E KOMPANIJE, PRIVATNI SPONZORI, NAMJENSKA SREDSTVA ZA KULTURU AMBASADA U BIH. STATUS FONDACIJE: NEZAVISNA ME UNARODNA INSTITUCIJA SA TRANSPARENTNIM RADOM, UPRAVNIM ODBOROM DIREKTORA I IZVR NIM ODBOROM TE SKUP TINOM KAO GLAVNIM TIJELIMA I NIZOM SAVJETODAVNIH STRU NIH ODBORA KOJI SE FORMIRAJU PO POTREBI. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE: FEDERACIJA BIH DA DONESE ODGOVARAJU I ZAKON KOJIM SE BRDO VISO ICA (500 METARA PRILAZNOG PLATOA SJEVER-JUG) PROGLA AVA TERENOM PRIVREMENO OD DR AVNOG INTERESA GDJE E SE ODVIJATI ISTRA NI RADOVI U PERIODU 1.1.2006. 31.12.2010. NAKON PROVEDENIH RADOVA OBJAVIT E SE ELABORAT NA OSNOVU KOJEG E SE, SHODNO UTVRDJENIM REZULTATIMA, ZEMLJI TE TRAJNO PROGLASITI OD DR AVNOG INTERESA. FAZE ISTRA IVA KE AKTIVNOSTI: 2006: OBAVITI ZAKONSKE I ORGANIZACIJSKE PRIPREME, OSNOVATI FONDACIJU, FORMIRATI TRI PROJEKTNA TIMA KOJI E ZAPO ETI PROCES EKSKAVACIJE I RESTAURACIJE: A. MONUMENTALNOG POPLO ANOG PLATOA NA NAJMANJE ETIRI SEKCIJE 10 METARA X 20 METARA;

B.

ZIDOVA PIRAMIDE NA EST SEKCIJA SA SVE SVIJETA U IRINI 20 METARA X 50 METARA; MAPIRANJE PROSTORIJA. PODZEMNOG KOMPLEKSA

ETIRI STRANE TUNELA I

C.

PRIJE PO ETKA RADA PROJEKTNIH TIMOVA, U SARADNJI SA ZAVI AJNIM MUZEJOM IZ VISOKOG I OP TINOM VISOKO, OSIGURATI DA SE 70 METARA RADIJUSA U SVIM PRAVCIMA TEREN KOMPLETNO O ISTI OD BUNJA I OSTALOG RASTINJA KOJE NEPOVRATNO UNI TAVAJU PIRAMIDU I KULTURE KOJE SU NA NJOJ GRA ENE KAO STO SU ILIRSKA I RIMSKA UTVRDA TE KRALJEVSKI GRAD VISOKI. VA NO JE OSIGURATI DA SE INFRASTRUKTURA PRILAGODI OGROMNOM NADOLAZE OM INTERESU GRA ANA BIH IZ ITAVOG SVIJETA TE STRANACA. U TU SVRHU JE POTREBNO TO HITNIJE ASFALTIRATI ALTERNATIVNI PUT IZ PRAVCA RAVNE-VISO ICA KOJI E KORISTITI TURISTI. POSTOJE I PUT PREMA VISO ICI IZ VISOKOG E BITI REGULISAN I SAMO E GA KORISTITI MJE TANI I ISTRA IVA KI TIMOVI. TAJ PUT SE NE E PRO IRIVATI, JER LE I NA BO NOJ STRANI PIRAMIDE. ZAPOSLITI LICA NA OSIGURANJU PIRAMIDE I ULAZU U TUNELE. HONORARNO ANGA OVATI VODI E. OSIGURATI POSTOJANJE MARKETIN KOG I INFORMATIVNOG MATERIJALA. POSTAVITI OSTAKLJENE TABLE SA POSTERIMA NA KOJIMA JE REKONSTRUKCIJA PIRAMIDALNOG KOMPLEKSA SA KASNIJIM KULTURAMA NA VRHU PIRAMIDE.

I ENJEM IRIH 2007. NASTAVITI SA PA LJIVIM ISKOPAVANJEM I SEKCIJA: 1. PRISTUPNOG PLATOA; 2. ZIDOVA PIRAMIDE; 3. PODZEMNOG KOMPLEKSA TUNELA. TRAJNO RIJE ITI PRILAZNI PUT, PARKING I TURISTI KE RUTE SA STALNO ZAPOSLENIM STRU NIM OSOBLJEM I VODI IMA. UKLJU ITI TURISTI KU ZAJEDNICU BIH I PRIVREDNU KOMORU BIH U PROJEKAT. OBAVITI GEOLO KA SONDA NA BU ENJA NA PLJE EVICI. ZAKONSKI ZA TITITI PLJE EVICU KAO BOSANSKU PIRAMIDU MJESECA. OSPOSOBITI PODZEMNI TUNEL IZME U DVIJE PIRAMIDE I OTVORITI GA ZA JAVNOST U LIMITIRANOM VREMENSKOM OKVIRU. 2008. POTPUNO ZA TITI OTKOPANE SEKCIJE PLATOA I PIRAMIDE I NAPRAVITI STALNE STAZE ZA TURISTE. OTVORITI PRONA ENI PUT U UTROBU PIRAMIDE ZA LIMITIRANI BROJ POSJETILACA. PROGLASITI TRE U, NAJMANJU PIRAMIDU DR AVNIM INTERESOM I ZAPO ETI PROCES EKSKAVACIJE I RESTAURACIJE ISTE. TRAJNO RESTAURIRATI SVE

KULTURE KOJE SE NALAZE NA VRHU PIRAMIDE, A POSEBNO KRALJEVSKI GRAD VISOKI. NASTAVITI SA OTKOPAVANJEM I ZA TITOM NI IH, PADINSKIH DIJELOVA VISO ICE. MAPIRATI PODZEMNE ZIDOVE, PROLAZE I STEPENICE. PRO IRITI PODRU JE OD DR AVNOG INTERESA NA IRI REGION VISO ICE. OTVORITI ZGRADU MUZEJA: BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA U VISOKOM.

2009. USPOSTAVITI KOMPLETNE TURE ZA OBILAZAK ARHEOLO KOG PARKA. NADOGRADITI METODE RESTAURACIJE KAKO SE NE BI O TETIO NI JEDAN DIO PIRAMIDE. IRITI ARHEOLO KA ISKOPAVANJA NA SVE DIJELOVE VISO KE DOLINE NA KOJIMA SU OSTACI DREVNOG PIRAMIDALNOG KOMPLEKSA. ZAPO ETI EKSKAVACIJU DREVNIH PIRAMIDALNIH STRUKTURA ISTO NO OD PLJE EVICE. 2010. TRAJNO PROGLASITI VISO KU DOLINU SA PIRAMIDALNIM KOMPLEKSOM NAJZNA AJNIJIM SPOMENIKOM KULTURNO-HISTORIJSKE BA TINE U BOSNI I HERCEGOVINI. INSTALIRATI PLO U NA PLATOU BOSANSKE PIRAMIDE SUNCA KOJOM UNESCO PROGLA AVA OVAJ ARHEOLO KI PARK MONUMENTOM OD SVJETSKOG ZNA AJA.

Ulaz u podzemni kompleks tunela gra enih ljudskom rukom, koji povezuje piramidu Sunca sa ostalim ceremonijalnim objektima u Viso koj dolini

Bosanska piramida Mjeseca (rekonstrukcija) brdo Plje evica

Semir Osmanagi , autor i nezavisni istra iva

- KRAJ FELJTONA -