ZBOG EGA JO UVIJEK NEMA PALESTINSKE DRAVE ?

Izraelsko-palestinski sukob centralni je sukob Bliskog istoka te je po svojoj sloenosti i trajanju jedan od najduih i najtee rjeivih sukoba dananjeg svijeta. Njegovo politiko, vojno, gospodarsko, geopolitiko, religijsko, i svako drugo znaenje, me utim, po svojim je uincima na globalnom planu nemjerljiv s veinom drugih kriznih arita dananjeg svijeta. Iako, za razliku od drugih sukoba Bliskog i Srednjeg istoka, u izraelsko-palestinskom sporu jedan od elemenata nije ni nafta niti neki drugi strateki energent (osim vode, ali u regionalnim okvirima koja je ipak bila jedan od razloga za izraelsku okupaciju palestinskih teritorija na sjevernom dijelu Zapadne obale )1, njegove implikacije daleko premauju usko regionalno podruje te skromnu povrinu teritorija na kojem se sukob vodi. U taj su sukob ukljuene sve susjedne drave, ali posredno i sve arapske kao i sve ostale drave s muslimanskom veinom, te sve svjetske sile i brojne me unarodne organizacije. Svojim je trajanjem i teinom posljedica uvelike oslabio i destabilizirao susjedne drave, a sukobi i politika nestabilnost se, kao i tijekom XX. stoljea, i u XXI. stoljeu lako prelijevaju preko granica Izraela i palestinskih teritorija (emu smo svjedoili u nedavnom ratu u Libanonu). Njegovo bi, pak, rjeenje dugorono stabiliziralo cijelu regiju te globalno pruilo nadu i primjer za brojna druga krizna arita u svijetu da je mir ipak mogu. Takav bi razvoj doga aja tako er uklonio i jedan od jakih uporinih stupova teorije o sukobu civilizacija.2 Naalost, na njegovo emo rjeenje priekati jo neko vrijeme iako je u pojedinim povijesnim razdobljima, a poglavito sredinom 90-tih godina prologa stoljea, konano rjeenje bilo izglednije nego ikada prije. U svakom sluaju, rjeenje koje e jedino moi pruiti trajnu stabilnost i jednakopravnost narodima koji ive na podruju povijesnog prostora Palestine je stvaranje neovisne palestinske drave koja e postojati ravnopravno i u miru s dravom Izrael. U ovom tekstu, s obzirom na suen prostor, postavit emo samo osnovne politike, gospodarske i geopolitike odrednice sa samog kraja XX. stoljea, zato to su u tom periodu stvoreni preduvjeti za poetak prvih konkretnih pregovora o stvaranju palestinske drave. Te bi odrednice trebale posluiti kao
1

Vidi: Tanya Reinhart, The Road Map to Nowhere, Israel/Palestine since 2003, 161. str., Verso, London-New York, 2006 2 Vidi: Samuel Huntington, Kampf der Kulturen, Europa Verlag GmbH, Mnchen, Wien, 1998

temelj za postavljanje sloenog pitanja zato ta drava, usprkos brojnim me unarodnim dogovorima i pravnim dokumentima donoenim tijekom prolog i ovog stoljea, jo uvijek ne egzistira kao neovisna, suverena i me unarodno priznata drava. Ogranien prostor ovog teksta onemoguava dublje ulaenje u svaki pojedini aspekt pitanja nastanka palestinske drave te je na ovom mjestu mogue samo povrno dotaknuti najvanije problemske toke.

Odnos drava koje su tijekom povijesti bile izravno ukljuene u izraelskopalestinski sukob prema proglaenju palestinske drave vrlo je sloen te se tijekom desetljea dubinski mijenjao. Politiki su se predstavnici palestinskog naroda, Izraela, susjednih arapskih drava te Sjedinjenih Amerikih Drava prema tom pitanju razliito odnosili u pojedinim povijesnim periodima, da bi u zadnjem desetljeu XX. stoljea dolo do radikalnih zaokreta. Geopolitika se situacija na podruju Palestine sa svakim novim izraelsko-arapskim ratom mijenjala i to preteito na tetu Palestinaca te se prvotni plan Ujedinjenih naroda o podjeli britanskog mandata Palestine nikad nije ostvario. Teritorij predvi en za dravu arapskog naroda, kao jedna od osnovnih odrednica budue drave, postupno se smanjivao te vremenom izgubio i svoj teritorijalni kontinuitet. Danas palestinski teritorij izgleda kao mnotvo izoliranih i me usobno nepovezanih otoka u izraelskom moru. U sloenim je povijesnim, politikim i vojnim okolnostima palestinsko politiko vodstvo samo proglaenje i izgradnju neovisne arapske drave desetljeima dralo u drugom planu. U samim poecima sukoba, arapske su drave, kao najvaniji strateki cilj, imale unitenje izraelske drave te njenu eliminaciju kao me unarodnog subjekta. Stalno jaanje izraelske drave, politiko i vojno, postavljalo je nove politike i vojne realnosti koje je vremenom i arapska strana morala prihvatiti. Proglaenje palestinske drave stoga je uslijedilo tek 1988. godine od strane Palestinskog nacionalnog vijea 1988. godine u Aliru. Deklaracija je oznaila prekretnicu u odnosu Palestinske oslobodilake organizacije (PLO) prema pitanju vlastite nacionalne drave te je donesena u uvjetima potpune izraelske okupacije palestinskih teritorija te za trajanja prve Intifade. Neovisnoj su se palestinskoj dravi desetljeima protivile i mnoge arapske drave te Izrael, tvrdei da Arapi imaju svoju dravu u Jordanu. Deklaracija o neovisnosti Palestine se poziva na Rezoluciju 181(II) Generalne skuptine UN-a iz 1947. godine, kojom je predvi ena podjela biveg britanskog mandata Palestine na arapsku i idovsku dravu, te kae da ta Rezolucija prua uvjete za internacionalnu legitimnost koja osigurava pravo

palestinskog arapskog naroda na suverenost. Dalje se u Deklaraciji kae da su Poveljom UN te njenim rezolucijama priznata nacionalna prava palestinskog arapskog naroda, ukljuujui pravo na povratak, pravo na neovisnost, pravo na suverenost nad teritorijem i domovinom te da su odredbe tih dokumenata prekrene od strane izraelskih snaga.3 To je bio veliki zaokret politike retorike palestinskih predstavnika s obzirom da se na istu Rezoluciju pozvala i idovska agencija, 1948. godine, kada je proglasila neovisnu idovsku dravu u Palestini te kada su se uspostavi te drave oruano suprotstavile arapske zemlje. Kasnije se i Yasser Arafat, pod amerikim pritiskom, pozvao na Rezoluciju 242 Vijea sigurnosti UN. U toj se Rezoluciji trai da se Izrael povue sa teritorija Zapadne obale i Gaze, ali se implicitno priznaje pravo svih drava na postojanje pa tako i Izraela.4 Nekoliko godina nakon proglaenja palestinske drave, a nakon prvog Zaljevskog rata, zapoeli su prvi konkretni mirovni pregovori koji su imali za cilj konano i sveobuhvatno rjeenje krize. Nizom mirovnih sporazuma iz Osla sklopljenim 1993. i 1995. godine, poduprtih od strane SAD-a, bilo je previ eno da se tijekom 5 godina na podruju Zapadne obale i Gaze, u granicama prije rata 1967. godine (tzv. Zelena linija), uspostavi palestinska vlast pod nazivom Palestinska samouprava koja bi funkcionirala do postizanja konanog rjeenja. Bilo je zamiljeno da u roku od 5 godina od zakljuenja ugovora pod nazivom Oslo 2 zaponu pregovori o konanom rjeenju. Budui da je taj sporazum tek trebao voditi prema konanom rjeenju, radi omoguavanja nesmetanog provo enja mirovnog procesa, iz Sporazuma su namjerno izostavljena najspornija pitanja; status Jeruzalema, povratak izbjeglica, ilegalna izraelska naselja, sigurnost i pitanje razgranienja. Samouprava je trebala biti predavana u ruke Palestinaca postupno. Zapadna obala i Gaza su podijeljene u tri vrste zona; A, B i C. U prvoj bi Palestinci u urbanim podrujima imali potpunu vlast, u zoni B postojala bi palestinska civilna vlast te izraelska vojna vlast, a u treoj zoni izraelske bi snage imale potpunu kontrolu. Dvije su strane razmijenile pisma o uzajamnom priznanju kojima je Izrael priznao PLO, a PLO je priznao pravo drave Izrael na postojanje te se odrekao terorizma i svojih tenji za unitenjem Drave Izrael. Memorandumom iz Wye Rivera, 1998. godine, samo su ponovno naglaene osnovne postavke mirovnih ugovora iz Osla.

3 4

www.israelipalestinianprocon.org www.israelipalestinianprocon.org

Mirovni je proces krajem prolog stoljea prekoraio rokove postavljene za pojedine faze te na kraju zapao u slijepu ulicu. Da bi se mirovni proces odrao, predsjednik Clinton je 2000. godine sazvao Summit na vrhu u Camp Davidu. Summit je propao, a uslijedio je dolazak Ariela Sharona na vlast te provokacije na Brdu hrama to je sve zajedno oznailo poetak kraja mirovnog procesa. Brojne su sporne toke o kojima dvije strane tijekom pregovora u Camp Davidu nisu uspjele postii dogovor. Kljuno pitanje izraelsko-palestinskog sukoba je, kao i u veini me unarodnih sukoba, pitanje teritorijalnog razgranienja. Osnovna zamisao Izraela prilikom iscrtavanja novih granica palestinske drave je da ona bude takvog oblika da ne predstavlja sigurnosnu prijetnju te da zbog toga bude to manja i teritorijalno nepovezana. Granica Zapadne obale, koju je inila tzv. Zelena linija prije izbijanja rata 1967. godine, prolazi jednim dijelom na manje od 17 kilometara (na podrujima palestinskih gradova Qalqiliye i Tulkarma) od obale Sredozemnog mora. U sluaju izbijanja oruanog sukoba veih razmjera, Izraelu na tom mjestu prijeti presijecanje njegovog teritorija na dva dijela. Palestinska strana tvrdi kako je ve napravila velike ustupke kada je priznala Izrael u granicama koje je imao prije rata 1967. godine te je kao mogue rjeenje ponudila razmjenu teritorija. S obzirom na strateku vanost Zapadne obale i na njenu plodnost Izrael je ak ponudio zamjenu dijelova Zapadne obale za isti takav dio izraelskog teritorija u pustinji Negev. Izrael je u pregovorima tako er uvijek traio i odre ene koridore preko prostora Zapadne obale. Problem statusa grada Jeruzalema nije samo politiko pitanje par excellence ve ono u sreditu sukoba egzistira i na simbolikoj razini (cijeli projekt naseljavanja idova u Palestinu nazvan je po brdu Zion koje se nalazi u Jeruzalemu). Jeruzalem je planom Ujedinjenih nacija o podjeli mandata Palestine bio predvi en kao corpus separatum 5 pod upravom UN, a upravu bi u ime te organizacije vrilo Starateljsko vijee. Taj se plan, me utim, nikad nije ostvario zbog izbijanja rata Izraela i arapskih drava (1948-1949.), a Jeruzalem je podijeljen izme u Izraela i Jordana. U ratu 1967. godine Izrael je okupirao cijeli Jeruzalem te ga 1980. i slubeno proglasio svojom prijestolnicom. Ujedinjene nacije, ali i veina drava s kojima Izrael ima diplomatske odnose, tu odluku smatra pravno nevaljanom. Izrael i danas inzistira da mu pripadne cijeli grad Jeruzalem s eventualnim ustupkom da u istonom Jeruzalemu civilna vlast bude u rukama Palestinaca. S obzirom na vjersko znaenje Jeruzalema za islam, kao treeg svetog grada zajedno s Mekom i Medinom, ali i stratekog poloaja Jeruzalema na najuem

Andrassy, Bakoti, Vukas, ME UNARODNO PRAVO 1, 144. str., kolska knjiga, Zagreb, 1995.

dijelu Zapadne obale - Palestinci na takvo rjeenje najvjerojatnije nee moi pristati. Izrael je, poevi nakon rata 1967. godine, izgradio brojna naselja na Zapadnoj obali od kojih je najvei dio koncentriran na zapadnom dijelu Zapadne obale te tako ini dio kompleksa pitanja sigurnosti izraelske granice. Naselja, me utim, postoje i duboko u palestinskom teritoriju. Rauna se da stanovnika u takvim naseljima, koje palestinci i me unarodni promatrai smatraju ilegalnima, ima ukupno oko 350 000. Povratak izbjeglica jedno je od pitanja o kojem tako er do sada nije bilo nikakvog rjeenja. Palestinci trae da se izbjegle osobe, koje su sukcesivno od 1948. godine pa do danas naputale svoje domove, mogu vratiti u svoja mjesta, pa ak i unutar drave Izrael. Izrael pak prihvaa povratak palestinske dijaspore, ali samo unutar budue palestinske drave. Izrael je oduvijek smatrao vlast u Palestinskoj samoupravi za korumpiranu te ju optuivao za suradnju s Hamasom. Takva je vlast prema izraelskom shvaanju bila nesposobna za preobraaj Palestinske samouprave u neovisnu dravu. Ta se pitanja u svjetlu nedavnih me upalestinskih sukoba ine kao sve snaniji argument u rukama Izraela. Jedno od ivotnih pitanja cijele Palestine je pitanje vode. S obzirom da Izrael i Zapadna obala lee na istom izvoru vode, potreban je sveobuhvatni dogovor o tome tko ima pravo njenog crpljenja. Izrael u svojim pregovarakim pozicijama zahtijeva tako er i kontrolu me unarodnih prijelaza s Egiptom i Jordanom te pravo da uspostavlja izvoznu i uvoznu kontrolu ne bi li osigurao da su palestinski teritoriji i Izrael jedno jedinstveno gospodarsko podruje. Kontrola zranog prostora jedno je od pitanja koje se rje e spominje, ali predstavlja vano sigurnosno pitanje s obzirom da je ukupni zrani prostor Zapadne obale i Izraela irok samo 80 kilometara. Izrael inzistira na potpunoj izraelskoj kontroli zranog prostora Zapadne obale i Gaze kao i iznad samog Izraela te je odbio palestinski prijedlog o zajednikoj kontroli zranog prostora. to se tie palestinske vojske, Izrael je dopustio stvaranje policijskih formacija koje bi odravale na podrujima palestinske samouprave. U stvarnosti te formacije, me utim, funkcioniraju kao faktiko orunitvo. Demografski gledano, Palestinci su mogli dobiti demografsku bitku i u tom je smislu vrijeme kao geopolitiki faktor bio na njihovoj strani.6 Me utim, izraelske su vlasti sprijeile takav razvoj doga aja velikom imigracijom idovskog stanovnitva koje je naroito bilo izraeno nakon raspada SSSR-a te

dolaska skoro pola milijuna idova iz bivih sovjetskih republika poetkom 90tih godina prolog stoljea. Jedno od temeljnih pitanja svake drave, pa tako i budue palestinske, je i njena vjerodostojnost prema vlastitom stanovnitvu kojim se vlada, ali i prema susjednim dravama. Ta je vjerodostojnost ozbiljno naruena tijekom proteklih godina, a posebice nakon izbijanja posljednjih sukoba Hamasa i Fataha na ulicama palestinskih gradova. Izgradnja palestinskih institucija uvelike ovisi o inozemnoj pomoi. Jedan od najveih donatora je Europska unija, ali su nakon dolaska Hamasa na vlast ti tokovi pomoi ukinuti. Postavlja se pitanje oportunosti takve odluke s obzirom na bijedno stanje palestinskih politikih i gospodarskih institucija te ostaje za vidjeti kako e se to odraziti na eventualnu radikalizaciju lokalnog arapskog stanovnitva. Istodobno treba podsjetiti kako je Hamas izabran na slobodnim demokratskim parlamentarnim izborima. Europska unija uvijek je bila involvirana u krizu tako da je financijski pomagala Palestinsku samoupravu, ali nikad na tom podruju nije bila politiki igra u pravom smislu te rijei. Stoga se, u sluaju eventualnog unilateralnog proglaenja palestinske drave, najvjerojatnije ne bi moglo raunati na njeno priznanje od strane EU.x(The EU and the Middle EAST152. STR,6 Iako bi to priznanje bilo u skladu s politikom EU prema tom prostoru, EU bi se u tom sluaju nala pod velikim pritiskom SAD-a te se ne bi odluila na politiki potez koji bi znaio priznanje palestinske drave. To nas dovodi do jo aspekta problema, a to je pitanje me unarodnog priznanja palestinske drave i zato ona jo uvijek nije priznata iako su je primjerice priznale brojne arapske drave. Zapadne se zemlje, me utim, jo uvijek nisu odluile na takav potez iako u njihovom neposrednom okruenju postoje mnoge drave ija je stabilnost i me unarodna vjerodostojnost, najblae reeno, upitna. Izgleda da se na palestinski narod i njihove institucije ipak primjenjuju drukija mjerila. Danas u svijetu postoje brojna palestinska diplomatska predstavnitva, ali s razliitim diplomatskim statusom. Tako npr. u Jordanu palestinsko predstavnitvo ima rang veleposlanstva dok se u Helsinkiju palestinsko predstavnitvo zove generalno izaslanstvo. Palestinski teritorij nikada nije do kraja definiran te pregovori o konanom razgranienju nisu ni izbliza zavreni. Osnovno polazite je razgranienje prije poetka rata 1967. godine. Izrael me utim, ne odstupa od
6

Sren Dosenrode and Anders Stubkjr, The European Union and the Middle East, 152. str, Sheffield Academic Press, 2002

taktike cjepkanja palestinskog teritorija te prisvajanja komadia Zapadne obale i to na nekoliko naina. Jedna je metoda izgradnje idovskih naselja duboko unutar palestinskog teritorija to komplicira sigurnosnu problematiku razgranienja te stavlja palestinsku stranu na odre enim lokalitetima u situaciju politikog fait accompli, jer je za oekivati da e neka od naselja Izrael ipak zadrati. Druga je metoda, prije nekoliko godina zapoeta, izgradnja zatitnog zida, visokog 8 metara s tornjevima za snajperiste, prema palestinskim teritorijima na Zapadnoj obali. Takva gra evina ima viestruke politike, gospodarske i simbolike reperkusije na cjelokupnu situaciju, a sa moralnog i pravnog je stanovita vie nego upitna. Ono to je, me utim, najproblematinije u vezi s izgradnjom zida je injenica da trasa njegove izgradnje prelazi na mnogo mjesta preko palestinskih dijelova Zapadne obale te na taj nain faktiki otkida dijelove teritorija predvi enog za palestinsku dravu. Predvi eno je da zavretkom izgradnje zida ak 15% podruja Zapadne obale bude odrezano od ostatka njenog teritorija tako da e se nekoliko stotina tisua Palestinaca nai stijenjeno izme u zida i Zelene linije, linije razgranienja iz 1967. godine. Treba dodati i da je Me unarodni sud u Haagu, kao glavno sudbeno tijelo Ujedinjenih nacija, donijelo u srpnju 2004. savjetodavno miljenje u kojem se kae da je izgradnja zida od strane Izraela, kao okupacijske vlasti u okupiranim palestinskim teritorijima, ukljuujui u i oko Istonog Jeruzalema, te reima oko njega, suprotna me unarodnom pravu.7 Nunost stvaranja drave kao izraza jednakopravnosti palestinskog naroda i njegovog prava na neovisnu dravu na tim prostorima prihvaena je i na izraelskoj strani koja je na to pristala sklapanjem mirovnih ugovora. Ona je, barem naelno, postala dijelom svih me unarodnih mirovnih prijedloga te izjava koje se tiu postizanja mira na Bliskom istoku. Drava Izrael, me utim, na stratekom i operativnom planu odga a nastanak palestinske drave te za njeno eventualno nastajanje trai ispunjavanje irokog spektra uvjeta. Nesporna je injenica da faktor vremena ide u prilog Izraelu s obzirom da se odnos politikih, vojnih, gospodarskih i drugih faktora moi neprestano mijenja u izraelsku korist. Ono to se postavlja kao jedan od moguih odgovora je da sluaju konanog nastanka i me unarodnog priznanja neovisne palestinske drave, Izrael vie ne bi bio u poziciji da moe ne potivati njene me unarodno priznate
7

Study Guide to the ICJ Advisory Opinion on the Israeli Wall Being Built in Palestine, www.geocities.com/savepalestinenow/miscdocuments/icjadvisoryopinion2003

granice, a njegova, do sada nesankcionirana, privremena ili trajna, vojna okupacija, pojedinih dijelova palestinskog teritorija u takvom bi novom realitetu bila oteana ili posve onemoguena. U toj situaciji vjerojatno ne bi bila mogua niti izgradnja zida koja je i miljenjem Me unarodnog suda u Haagu oznaena kao ilegalan projekt suprotan me unarodnom pravu. U posljednje se vrijeme s amerike strane mogu uti prijedlozi o prijelaznoj palestinskoj dravi s privremenim granicama. Ovakve su prijedloge na svom posljednjem sastanku prije izbijanja estokih me upalestinskih sukoba predstavnici Fataha i Hamasa u potpunosti odbacili. to se tie Hamasovog priznavanja Izraela, ne treba zanemariti tumaenja kako Hamas namjerno dri tu kartu neiskoritenom pouen povijesnim iskustvima PLO-ovih pregovora s Izraelom gdje se za to priznanje nije dobila zauzvrat adekvatna politika protuusluga.8 Pitanje stvaranja palestinske drave u svakom e sluaju, kao i uvijek u me unarodnim odnosima, manje ovisiti o pravnim dokumentima, a vie o konkretnom politikom i vojnom odnosu snaga na terenu. Ipak, nastanak palestinske drave danas je politika realnost koja je prihvaena, pa makar i samo deklarativno, od svih najvanijih igraa u izraelsko-palestinskom sukobu te od same izraelske drave. Me utim, svako e trajno rjeenje u konanici zahtijevati odluan i vjerodostojan angaman Sjedinjenih Amerikih Drava, posebice oko najvanijih arinih toaka sukoba kao to je npr. razgranienje. Istodobno, teko je oekivati unilateralno proglaenje palestinske drave od strane bilo koje palestinske politike opcije s obzirom da bi izgledi za opstojnost takve drave bez izraelskog pristanka bili ravni nuli. Nakon odumiranja mirovnog procesa iz Osla, nastanak neovisne palestinske drave kao dijela rjeenja bliskoistone krize, poinje se izriito spominjati u svim izjavama amerikog politikog vodstva, a formulacija two-state solution ini dio svake politike izjave amerikog predsjednika Georgea Busha koja se odnosi na izraelsko-palestinsku krizu.

ire uzevi, ne treba ni kom trenutku zaboraviti iri aspekt cijele blisko- i srednjoistone krize pogotovo kada je rije o remodeliranju tog prostora. Tako se i pitanje stvaranja palestinske drave uklapa u tu sliku te oni koji vuku konce iz svojih stratekih laboratorija rjeenje prilago avaju svojim globalnim
8

Paul Delmotte, Hamas i priznavanje Izraela, Le Monde diplomatique, str. 12., sijeanj 2007.

interesima. Tu treba citirati rijei amerike dravne tajnice Condolezze Rice kada je govorila o libanonskom problemu; tegobe Libanona su kontrakcije ra anja novog Srednjeg istoka.9 Zakljuno, stvaranje neovisne palestinske drave danas je postalo neizbjeno, a pregovori o mirovnom rjeenju, iji e konani ishod biti palestinska drava, morat e se ubrzo nastaviti. Stvaranje takve drave jedini je jamac trajnog, pravednog i odrivog rjeenja krize koja desetljeima generira nestabilnost u tom dijelu svijeta. Za rjeenje e nuno biti potreban odluan angaman kljunih imbenika, poglavito SAD-a, jer e otpori na obje strane biti snani, kao to su to i bili svaki put kada su mirovni planovi stavljeni na pregovaraki stol te kada su u javnost iznijete pojedinosti mirovnih aranmana. Jedino preostalo pitanje je koliko e vremena morati protei dok se i formalno ne proglasi neovisna drava Palestina te stvore uvjeti za njeno normalno funkcioniranje kao neovisne drave arapskog naroda u Palestini.

Thierry Meyssan, Les no-conservateurs et la politique du chaos constructeur, www.voltairenet.org/article142364.html