IZRAELSKO-PALESTINSKI SUKOB

Ljudi imaju urođeni nagon da brane sebe i svoju zajednicu, čak i ako to znači da uništavaju ostatak
čovječanstva. Takav rat u kojem ljudi brane svoje ideje, obitelj i državu u kojoj žive može trajati
godinama, a želja i nagon za pobjedom, koji leži duboko u čovjekovoj duši, ih tjera da godine pretvore
u desetljeća, a desetljeća u stoljeća. Jedan od takvih ratova, koji traje desetljećima, je Izraelsko-
palestinski sukob koji uključuje političke, povijesne i teritorijalne sporove između Izraela i Palestine.
Izraelsko-palestinski sukob počinje u kasnom devetnaestom i ranom dvadesetom stoljeću. U ovom
članku ću dati pregled sukoba i njegovu povijesnu pozadinu te ključna pitanja i moguća rješenja rata.

Jedno od glavnih pitanja u Izraelsko-palestinskom sukobu je pitanje teritorija i granica. Nijedna država
ne želi dati svoj teritorij, štoviše, pokušavaju prisvojiti teritorij druge države. Zašto je teritorij toliko
važan? Povijest i religija obvezuju ljude da se bore za svoju zemlju jer je smatraju dijelom svog
identiteta. Gubitkom teritorija, oni gube sebe, svoju prošlost i budućnost. Izraelci i Palestinci
pokušavaju održati svoj identitet, svoju religiju i bogatu prošlost svoje zemlje, jer je ona njihov ponos.
No sporovi kod određenih teritorija, poput Zapadne obale i istočnog Jeruzalema bili su glavna točka za
sukob kojemu nema kraja. Drugo ključno pitanje je uspostava palestinske države i priznavanje
palestinskog samoodređenja. Palestinci tvrde da imaju pravo upravljati sami sobom i imati svoju
neovisnu državu dok Izraelci naglašavaju potrebu za sigurnošću i priznanjem prava Izraela na
postojanje. Svaki narod želi biti samostalan, priznat i poštovan, no zajednička povijest otežava
razdvojenu budućnost. Širenje Izraelskih naselja na zapadnoj obali bio je značajan izvor napetosti.
Palestinci su ta naselja smatrali nezakonitima prema međunarodnom pravu i preprekom
uspostavljena palestinske države. Izraelci tvrde da su ta naselja neophodna za njihovu sigurnost te da
su izgrađena na zemljištu koje smatraju povijesno značajnim.

Religija znatno otežava situaciju između Palestine i Izraela. I Izraelci i Palestinci su doživjeli terorističke
napade i vojne sukobe koji završavaju gubitkom mnogih života i produljenjem neprijateljstva između
tih dviju strana, no religija ih gura da nastave taj užaš. Religija daje čovjeku nadu i ohrabrenje da se
bori dalje za svoju obitelj, za svog boga i za svoju budućnosti, ali i da uništi ostale bogove i religije.
Nepoklapanje religija predstavlja veliki problem u pronalaženju mira između Izraelaca i Palestinaca.
Nijedan narod ne želi odustati od svoje vjere, niti preuzeti tuđu vjeru, jer kao i teritorij, tako i religija
predstavlja dio čovjekovog identiteta, od kojeg čovjek ne može i ne želi odustati.

Pronalaženje trajnog rješenja Izraelsko-palestinskog sukoba je složen zadatak koji zahtjeva političko
razumijevanje, kompromis i poštovanje različitih religija i tradicija. Međunarodni događaji, koji
uključuju Ujedinjene narode, Sjedinjene Američke Države i religiozne organizacije, su tijekom godina
iznijeli različita rješenja. Jedno takvo rješenje je stvaranje dviju država koji predviđa stvaranje
neovisne palestinske države uz neovisnu državu Izrael. Ovo bi rješenje uključivalo pregovore o
granicama, rješavanje pitanja koja su vezana uz naselja i rješavanje prava izbjeglica. Takvo rješenje
kojem je cilj zadovoljstvo obiju država podržavalo je nekoliko međunarodnih tijela, ali se pokazalo da
je njegovo postizanje izazovno zbog političkih podjela i neslaganja oko ključnih pitanja. Također
postoji i prijedlog stvaranja jedne države koji predlaže uspostavu jedinstvenih, dviju nacionalnih
država u kojoj bi Izraelci i Palestinci imali jednaka prava i zastupljenost. Ovo rješenje ima cilj riješiti
zabrinutost zbog nejednakosti i diskriminacije. Međutim, suočava se sa značajnim izazovima, koje
uključuju pitanja o demografskoj ravnoteži, upravljanju i sposobnosti pomirenja konkurentskih
nacionalnih težnji.

Britanska vlada je čak 1917. godine izdala Baulfourovu deklaraciju koja ima za cilj podržati
uspostavljenje židovske domovine u Palestini. Ova deklaracija zajedno s naknadom britanskih
mandatom nad Palestinom, olakšala je useljavanje i naseljavanje Židova u regiji. Godine 1947.
Ujedinjeni narodi predložili su plan da podjele zemlje na zasebne židovske i arapske države, ali su ga
arapski narodi odbili. Ipak, osnovane su židovske zajednice i poljoprivredna naselja, koja su poznata
kao kibuci.

No, teritorij i vjera nije jedini problem koji je potrebno riješiti. Mirovni pregovori i mjere za izgradnju
povjerenja su ključni za izgradnju povjerenja između uključenih strana. Ti napori mogu uključiti
izravne pregovore, posredovanja međunarodnih događaja i inicijative usmjerene na poticanje
gospodarskog razvoja i suradnje. Mjere za izgradnju povjerenja, kao što su oslobađanje zatvorenika,
ublažavanje ograničenja kretanja i zajednički gospodarski projekti, mogu pomoći u stvaranju
okruženja pogodnog za mir.

Izraelsko-palestinski sukob je složeno i višestruko pitanje za koje nema lakih rješenja. Izazvao je
ogromnu patnju i ima velike posljedice kako za Izraelce tako i za Palestince. Postizanje mirnog rješenja
zahtjeva govor, kompromis i priznanje prava i želja obiju strana. Međunarodni napori, zajedno s
voljom Izraelaca i Palestinaca, biti će ključni u kretanju prema pravednom i mirnom putu.

Literatura

Arapsko-izraelski sukob. 2023. Hrvatska enciklopedija

Hanan Nanić. 2019. Izraelsko-palestinski sukob u kontekstu završetka hladnog rata

Martina Ardalić i Slaven Kliček. 2014. Arapsko-izraelski sukob