Professional Documents
Culture Documents
Prvo, smatrao sam da je dovoljno da za istraživanje svoje doktorske radnje obradim samo deset godina iz
želje i potrebe da se fokusiram samo na uski vremenski period kako bih u istraživanju bio što detaljniji.
Doktorat je takav nivo istraživanja koji u istraživačkom smislu treba da ponudi nova saznanja, te zbog toga
fokus istraživanja treba biti vrlo precizan i slabo istražen.
Drugo, tridesete godine su obilježene formiranjem Kraljevine Jugoslavije. Međutim ono što je za nas važno
jeste da je 1930. godine na osnovu Zakona o Islamskoj vjerskoj zajednici donesen Ustav IVZ-e kojim je
IVZ-e jedinstveno uređena i organizirana na čitavom teritoriju Jugoslavije. Takva organizacija je bila sve
do donošenje Ustava IVZ-e iz 1936. koji u organizacijskom i institucionalnom smislu predstavlja izrazitu
novinu u odnosu na ranije zakonske akte i pravnu praksu.
Treće, riječ je o periodu u kojem su mediji slobodno pisali o različitim temama i problemima, a autori tih
pisanja i u vjerskim temama su se slobodno javljali u medijima iz svih intelektualnih krugova, uleme ali i
svjetovne inteligencije. Analiza frekventnosti pojedinih tema može nam poslužiti kao informacija koje je to
probleme inteligencija /ulema evidentirala i šta je nudila kao rješenje. I pored teške ekonomske situacije,
nepismenosti i slabe obrazovanosti Bošnjaka za te prilike bio je vrlo interesantan broj novina i časopisa
koji su aktualizirali razna pitanje vjere i vjerske prakse kod nas. Vođene su u tom smislu u medijima brojne
polemike među različitim autorima i grupama, i aktualizirane teme. Važno je istaći da je o mješovitim
brakovima pisano u štampi bez ideološkog pritiska nekog političkog centra moći. Tadašnja država je
priznala pravo duhovnim sudovima da pored građanskih sudova sklapaju brakove, pa i mješovite, ne
favorizirajući u tom smislu niti jednu stranu, nacionalnost ili religijsku pripadnost.
Koliko je tema vašeg doktorata nastavak magistarskog rada?
- Moja tema magistarskog se bavila pitanjem službe muftije i institucije fetve kod nas u BiH. Doktorska
radnja se u jednom segmetu bavi pitanjem fetve ili tumačenja izvora šerijatskog prava. U tom smislu
magistarska radnja je kao i doktorat historijsko pravno istraživanje, ali mi je magistarska radnja pomogla
da razumijem pojam tumačenja prava i njegovu primjenu, tj. kako univerzalnu riječ Allahovu svesti u
društveni kontekst takav kakav jeste, kroz bh. kontekst. Mehmed Handžić je zapisao da su kadijina odluka
tj. primjena prava i muftijna fetva tj. tumačenje prava sestrinske institucije i službe. Tumačenje i primjena
prava se međusobno koriguju i dopunjuju. Tumačenje je valjano ako je bazirano na valjanim izvorima
razumljenim u kontekstu konkretnog, a ne imaginarnog društvenog ambijenta u kojm dotični muslimani
žive. Stoga je i cilj rada bio istražiti kako je bh. ulema reagirala na problem mješovitih brakova, u kojem
obimu, ko su akteri, na koji način su artikurirali svoje stavove, argumente na koje su se pozivali i u kojoj
mjeri su uvažavali tadašnju stvarnost, te istražiti odnos temeljnih vjerskih insitucija, Vrhovnog šerijatskog
suda u Sarajevu i Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije, prema problemu mješovitih brakova.
Interes i potreba izučavanja šerijatskog prava
Ako uzmemo u obzir da se šerijatsko pravo izučavalo u Zagrebu i Beogradu, da li ima potrebe da se
ono danas izučava na našim univerzitetima?
- Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1926. godine otvorena je Katedra za šerijatsko pravo, a na
Sveučilištu u Zagrebu na istom fakultetu ova katedra otvorena je 1935. godine. Razlog ovog „kašnjenja"
Zagreba leži u činjenici da se 1913. godine na Pravnom fakultetu počeo izučavati predmet Bosansko pravo
na kojem se između ostalog izučavalo i šerijatsko pravo , posebno šerijatsko porodično pravo. Predavanja
ovog predmeta su trajala do 1930. godine.
Interesi za izučavanje ovoga prava su bili višestruki. Šerijatsko pravo bilo je dio pozitivnog prava tadašnje
države, a pravnici su se u praksi, posebno advokati, susretali s ovim pravom. Advokati su i pred šerijatskim
sudovima često zastupali svoje klijente muslimane, pa im je i zbog toga bilo potrebno poznavanje osnovnih
elemenata šerijatskog prava. To su u svojim prikazima prvih knjiga koje su objavljivane na jezicima
ondašnje Jugoslavije o šerijatskom pravu posebno isticali autori tih prikaza, ističući kako putem tih knjiga
imaju priliku da se direktnije upoznaju s ovom pravom. Naravno, Beograd i Zagreb su imali i politički
interes da otvore ove katedre, jer u tadašnjoj BiH nije bilo fakulteta, pa su se muslimani zarad stjecanja
fakultetskih diploma opredjeljivali za najbliže univerzitetske centre. Trebalo je buduću intelektalnu elitu
bošnajčkog naroda politički vezati za jednu od dvije političke struje tadašnje države.
Što se tiče današnjih prilika smatram da postoji opravdana potreba za komparativnim izučavanjem
različitih sistema prava, iz jedne historijske perspektive ali i trenutno važećih pravnih sistema. Ko vidi
samo jedno taj ne vidi dovoljno! Svakodnevno se susrećemo u medijima s brojnim vjerskim temama i
smatram da spada u domen opće kulture jednog pravnika da ima okvirni uvid u recimo šerijatsko pravo
kojem danas na personalnoj ravni pripada preko milijardu ljudi na Zemlji. S druge strane, svakodnevno se
organiziraju različiti naučni skupovi koji u cijelosti ili djelimično tretiraju normativni aspekt islamskog
učenja ili neki njegov segment. Neprihvatljivo je da sami sebe isključujemo iz ovih svjetskih trendova i
debata koje se vode danas u svijetu. Različita pitanja vjerskih sloboda i prakse u društvima razvijene
demokratije zahtijevaju i veći nivo obrazovanja i upućenosti u različite religijske tradicije i učenja.
Svjedoci smo da se i kod nas vode debate oko relgijskih sloboda, institucija i prakse, a da sudionici istih
vrlo malo znaju o temi ili pravu o kojem razgovaraju.
Možda bi bilo interesantno da čujemo kako su se sklapali mješoviti brakovi u tadašnjoj Jugoslaviji?
- Naredbom Zemaljske vlade od 1. 8. 1912. god. sklapanje mješovitog braka između muslimana i
nemuslimanke spada u nadležnost šerijatskih sudova. Naredbom je ukazano na specifičan status i odnos
šerijatskosudske prakse kod nas prema sklapanju mješovitog braka. Brakove između muslimana sklapali su
imami matičari, ali su isključivo šerijatski sudovi bili nadležni za sklapanje mješovitih brakova. Prema
izvještaju Sreskog šerijatskog suda u Sarajevu iz 1931. Mehmed Ali Ćerimović, jedan od šerijatskih sudija
ovog suda, je jedini vodio referat sklapnja mješovitih brakova. Sud u Sarajevu se ne može uzeti kao
egzemplar jer je bilo više šerijatskih sudija ovoga suda, za razliku od manjih sredina gdje je u sudu bio
samo jedna šerijatski sudija, ali ovaj primjer može pokazati da se ovim brakovima ipak posvećivala
posebna pažnja.
Imamo li informacije koliki je bio taj broj mješovitih brakova ?
- Prema podacima o broju sklopljenih brakova na teritoriji BiH a na osnovu podataka imama matičara u
razdoblju 1931.-1938. zaključuje se da se procenat sklopljenih mješovitih brakova kretao oko 1%. Ovo su
podaci vjerskih vlasti, koji, u principu, nisu imali mehanizme niti kapacitete za potpunu evidenciju ovakvih
brakova, pa podatke treba uzimati s rezervom. Ali, oni, kao zvanični, svakako mogu poslužiti kao značajan
orijentir u razumijevanju kretanja društvenih trendova. Također je važno istaći da bi za cjelovitu sliku bili
potrebni i podaci iz crkvi s kojima, nažalost, ne raspolažemo. Iz tih izvora mogla bi se izvesti evidencija o
brakovima muslimana koji su sklopili brak izvan IVZ-e, u crkvama ili pak o građanskiom brakovima.