RECENZIJE

O
vaj rad Benjamine Londrc izuzetan je pregled povijesnih i drutvenih okol-
nosti u kojima su idovi u Bosni i Hercegovini ivjeli od samog dolaska
nakon izgona iz panjolske i sa Pirinejskog poluotoka do Holokausta u kojemu su
idovske zajednice Europe u smislu u kojem smo ih stoljeima poznavali unite-
ne. Premda je rad naslovljen kao Pravni poloaj jevrejske zajednice u BIH od 1918.
do 1945. godine, autorica zbivanja vjeto smjeta u iri kontekst iz kojega saznaje-
mo vie o okolnostima zbog kojih su idovi bili prisiljeni napustiti panjolsku,
o njihovom naseljavanju u Bosni i Hercegovini tijekom osmanske vladavine, o
osmanskom zakonodavstvenom ureenju te o pravnom poloaju idova tijekom
ovog razdoblja. Kroz itav rad, Benjamina Londrc upuuje itatelja na relevan-
tne povijesne izvore koji mogu posluiti kao izvanredan vodi svakom istraiva-
u zainteresiranome za ovu tematiku. Takoer, u ovom djelu su navedeni mnogi
pojedinani akteri koji su odigrali vane uloge u svakom pojedinom dogaaju ili
razdoblju.
Osim sefardskih idova opisan je i dolazak akenaskh idova u Bosnu i Her-
cegovinu tijekom austrougarske vladavine te ivot i pravni poloaj idova za vri-
jeme austrougarske okupacije, a potom i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,
Kraljevini Jugoslaviji i tijekom Drugog svjetskog rata.
Ova knjiga, ima dvostruku vrijednost: govori nam o poloaju idova unutar
razliitih drutvenih i dravnih ureenja, ali i detaljno opisuje unutarnju dina-
miku idovskog drutva u Bosni i Hercegovini i na podruju bive Jugoslavije.
Saznajemo kako su idovske zajednice bile organizirane unutar sebe, kako su se
pozicionirale jedna naspram druge i kako su se udruivale, te kako su se odnosile
prema zakonitostima ireg drutva kojemu su pripadale. Autorica u istraivanju
koristi etiri znanstvene metode: povijesnu, komparativnu, metodu pravne egze-
geze i socioloku metodu, pokrivajui tako podruja koja nadilaze samu analizu
zakona nego ukljuuju analizu diskursa, povijesnu rekonstrukciju, kritiko vred-
novanje iskaza i dijakronijsku komparaciju statusa vie razliitih vjerskih zajed-
nica unutar Bosne i Hercegovine za vrijeme razliitih dravno-administrativnih
ureenja u istraivanom razdoblju.
Autorica na iznimno zanimljiv nain itatelju pribliava svakodnevni ivot
idova u Bosni i Hercegovini i izazove s kojima su se suoavali. Opisuje idovski
doprinos ekonomiji ovih krajeva, nain kolovanja, ustrojstvo i djelovanje razlii-
tih organizacija i udruenja: kulturnih i sportskih drutava, klubova, cionistikih i
radnikih organizacija, kao i idovskog tiska.
Sredinji dio istraivanja posveen je razdoblju od 1918. do 1945. godine, gdje
je dan detaljan pregled statusa vjerskih zajednica pod Vidovdanskim ustavom,
kao i unutarnja organizacija idovskih zajednica koja je rezultirala osnivanjem

121
 Pravni poloaj jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine

Saveza idovskih optina, Saveza Cionista i Srednjeg teolokog zavoda. Referira-

jui se na brojne povijesne izvore Benjamina Londrc tumai Zakon o jevrejskoj
vjerskoj zajednici iz 1929. godine kojime su priznate ortodoksne opine i Udru-
enje idovskih optina. Godine 1919. osniva se i idovsko socijalistiko radni-
ko drutvo Poale Cion u Sarajevu. Ovo drutvo bilo je dijelom Svesvjetskog
idovskog socijalistikog radnikog saveza. U ovom dijelu saznajemo pojedinosti
o propagiranju ideje povratka na Cion, te o protivljenju bosanskohercegovakih
muslimana cionistikim idejama. Unutar idovskih zajednica takoer dolazi do
razmimoilaenja u odnosu na asimilacijske i cionistiko-nacionalistike tenje.
Zavrni dio ove knjige ine okolnosti u kojima su se idovi zatekli tijekom
Drugog svjetskog rata. Opisana je antisemitska propaganda te statistika strada-
nja, uredbe i zakoni, individualne sudbine, otimanje imovine i deportacije koje su
samo malobrojni preivjeli.
Ova knjiga vrijedan je vodi svakome itatelju koji eli saznati neto vie o
bosanskohercegovakim idovima, svakome istraivau kojemu moe posluiti
kao okvir i izvor literature za daljnja istraivanja, svakome koga zanima povijest
jugoistonog Balkana te svakom itelju Bosne i Hercegovine koji eli saznati ne-
to vie o povijesti vlastite zemlje i ulozi koju su idovi imali u njoj jer, kako navo-
di Benjamina Londrc, godine 1910. od 66 tadanjih gradskih optina, idovi nisu
bili prisutni samo u 4 opine. idovske zajednice kojih vie u tim mjestima nema
dio su nae kolektivne prolosti i batine, a sudbine idovskih stanovnika bile su,
i u dobru i u zlu, usko prepletene sa sudbinom ostalih bosanskohercegovakih
predaka. Stoga je ova knjiga u znanstvenom smislu znaajan povijesni i socioloki
doprinos istraivanjima o drutveno-kulturnom okviru Bosne i Hercegovine tije-
kom razliitih vladavina. U ljudskom smislu ovaj rad je uspomena na bogati ivot
idova u ovim krajevima i na sve one koji su ih u Bosni i Hercegovini ugostili i s
kojima su svoje ivote stoljeima dijelili.

Dr. Gabi Abramac

New York University

122