Gabi Abramac Juhuri (Judeo-Tat) Jezik kavkaskih idova

Kavkaski idovi ili kako se jo nazivaju, Planinski idovi, Gorski idovi ili Juhuro, idovi su istonih i sjevernih padina Kavkaza, osobito Dagestana, eenije i Azerbajdana. Na ta podruja najvjerojatnije su se doselili iz drevne Perzije, poevi s doseljavanjem u petom stoljeu. Jezik kojega govore kavkaski idovi entnolekt je tatskog koji pripada jugozapadnoj grupi iranskih jezika. U znanstvenoj literaturi ovaj jezik se naziva Judeo-Tat, no kavkaski idovi zovu ga zuhun juhuri ili doslovno: idovski jezik. Postoje etiri dijalekta ovog jezika: Derbent, Kuba, Makhachkala-Nalchik (povijesno Haytaghi dijalekt) i Vartashen koji se sada naziva Oguz (povijesno znan kao Shirvani). Od pamtivijeka dominantan pisani jezik kavkaskih idova bio je hebrejski. Prvi pisani dokument na judeo-tatskom bio je leksikon judeo-tatskog zvan Otzar ha-Millin shel ha-Sefah ha-Tatit-Yehudit, kompiliran tijekom 1870-ih i 1880-ih od strane rabina Ya'akova Itzhakovicha-Yitzhakija (1848-1917). Leksikon sadri gotovo 1900 rijei u derbentskom dijalektu i njihovu hebrejsku istoznanicu. Prva knjiga tiskana na judeotatskom izila je u Vilni 1909. godine. Bio je to prijevod Asafa Pinhasova koji je preveo djelo Yosefa Sapira (1869-1935).

Godinu dana kasnije, Pinhasov je izdao knjigu molitvi s judeo-tatskim prijevodom.

Gabi Abramac Judeo-Tat

Izmeu 1915. i 1922. u Bakuu su izlazile su tri dnevne novine na judeo-tatskom. Od 1927. grad Derbent u Dagestanu postao je sredite judeo-tatskog djelovanja. Na nacionalnoj konferenciji kavkaske idovske kulture koja se odrala te iste godine u Moskvi, odlueno je da judeo-tatski knjievni jezik bude temeljen na derbentskom dijalektu. Novine Zehmetkesh (Radnik), koje su izlazile u Derbentu od 1928. do 1941. odigrale su vanu ulogu u jaanju derbenstkog dijalekta. Pored judeo-tatskih izdanja koja su tiskana na hebrejskom pismu, s dodatnim dijakritikama koje su se tradicionalno koristile za pisanje judeo-tatskog, izmeu 1927. i 1928. godine, pojavile su se dvije poboljane verzije hebrejskog alfabeta s razliitim sustavima vokalizacije kako bi nadomjestili samoglasnike koji su nedostajali. Godine 1929., godinu dana nakon vladine odluke, hebrejsko pismo zamijenjeno je latininim. Judeotatska gramatika koju je Naftali Zvi Anisimov objavio godine 1932. u Moskvi ostaje jedino djelo ovog tipa. Latinino pismo zamijenjeno je irilinim godine 1938. i od tada se judeo-tatski tako zapisuje. Mnogo dijela na judeo-tatskom objavljeno je izmeu 1930 i 1937. godine kada je on bio jezik na kojem se poduavalo u velikom broju kola. Godine 1938. autonomna republika Dagestan proglasila je tatski (kako su ga nazivali), jedinim od deset slubenih jezika. Meutim, nakon te godine, broj izdanja na judeo-tatskom znatno je opao.

Gabi Abramac Judeo-Tat

Nakon 1938. godine ruski se sve vie poduavao u idovskim kolama Dagestana zamjenjujui judeo-tatski. U Azerbajdanu je judeo-tatski uzmicao pred ruskim i azerbajadanskim. Profesionalno kazalite na judeo-tatskom koje je 1935. godine bilo utemeljeno u Derbentu zatvoreno je jedanaest godina kasnije s objanjenjem da nije bilo dovoljno zainteresirane publike. Stoljeima su kavkaski idovi bilo dvojezini. U Azerbajdanu su govorili judeo-tat i azerbajdanski, a u sjevernom Dagestanu judeo-tatski i Qumiq. Od kasnih 1920-ih, osobito tijekom 1930-ih, ruski je sve vie potiskivao ostale jezike. Tijekom Drugog svjetskog rata obustavljen je tisak na judeo-tatskom. Godine 1946. tisak je obnovljen i do 1990-ih su tiskane otprilike dvije do tri knjige godinje. Tijekom 1990-ih dolo je do masovne migracije kavkaskih idova u Izrael. Godine 1999. u Izraelu je utemeljeno drutvo kavkaskih pisaca.

Poruke kavkaskih idova: , . Svaki ovjek ima dvije noge, ali svaki ima drugaiji korak.

, . Tko puno pria, puno grijei.

Gabi Abramac Judeo-Tat

 I . Ne zna svatko svoje nedostatke.

. Maleni ovjek mnogo puta u svojem ivotu sebe smatra carem.

, . Danas ti, no sutra ja.

, - . U poslovicama je malo slova, a mnogo mudrosti.

Objavljeno u Ruah Hadaa br. 22 glasilu idovske vjerske zajednice Bet Izrael, u oujku 2013. u Zagrebu

Gabi Abramac Judeo-Tat