Bogoslovska smotra, 85 (2015.

) 3, 889920

su neminovni u susretanju s aktualnim

suvremenim ezoterskim strujanjima i
stoga ovu poligrafiju svakako preporuujemo za itanje svakom dobronamjernom itatelju, a znanstvenicima istrai-

vaima kao izvrstan temelj i platformu

za daljnje istraivanje hrvatske renesansne filozofije.

Ivan Dodlek

Heidi A. CAMPBELL (ur.), Digital Judaism: Jewish Negotiations with Digital

Media and Culture, New York, 2015., 213 str.

Knjiga Digital Judaism: Jewish Negotiations with Digital Media and Culture izdana
je u sklopu Routeledge sere o religi i
digitalnoj kulturi. Izuavanje novih meda, relige i digitalne kulture mlado
je polje znanosti kojim se znanstvenici
bave posljednjih dvadeset godina. Knjiga
Digitalni Judaizam, koju je uredila Heidi
A. Campbell, sastoji se od uvoda i deset
poglavlja koja su napisali razliiti autori.
Ova zbirka radova pregled je irokoga
raspona odgovora i pristupa koje vjerski
judaizam donosi u odnosu na medsku
tehnologu. Cilj knjige, kako navodi urednica u uvodu, jest okupiti radove kljunih
znanstvenika koji istrauju odnose i veze
izmeu razliitih idovskih zajednica i
digitalne kulture. Ova knjiga je viestruko
vaan doprinos u izuavanju judazima i
novih meda jer donosi sveobuhvatan
pogled na razliite idovske zajednice i
ne ograniava se samo na istraivanje interneta i vjerskih mrenih stranica. Knjiga
istrauje veze izmeu judaizma i raznih
popularnih drutvenih platformi poput
Facebooka, mobilnih telefona ili aplikacija za pametne telefone. Takoer, u knjizi
nalazimo opise raznih teorskih i meto-

dolokih pristupa koji mogu biti korisni

u istraivanju koritenja digitalnih meda
razliitih idovskih skupina. Istraivanje
idovske interakce s digitalnim medima odmie se u ovoj knjizi od jednostavnih analiza poput onih koriste li se vjerske
grupe odreenim digitalnim medima ili
ga odbacuju. Umjesto toga, identificiraju
se pozitivni ili negativni obrasci koji vode
od izuma odreenog meda do primjene
u praksi na nain da se digitalne prakse
kontekstualiziraju unutar zajednice tako
da se obuzdaju potencalni negativni
utjecaji na vjerske vrednosti zajednice.
Urednica knjige navodi kako su
identificirane dve stratege u stavovima
koje razliite idovske grupe pokazuje u
odnosu na nove mede. To su inovaca
i usvajanje, te otpor i rekonstrukca.
U prvom delu knjige predstavljeni su
radovi autora e podruje istraivanja
obuhvaa obradu naina kako idovske
vjerske skupine usvajaju digitalne mede
uz prilagodbu svojim temeljnim vrednostima i drutvenim ciljevima. Analiziraju
se sluajevi drutvenih mrea, mrenih
stranica i videoigara. U drugom delu
knjige istrauju se razliite idovske vjer913

RECENZIJE

ske skupine i se odgovor na digitalne

mede kree u rasponu od oklevanja
do straha koji proistjee iz zabrinutosti o
moguim utjecajima digitalnih meda na
vjerski i drutveni ivot zajednice.
Prvi dio knjige zapoinje radom
Menahema Blondheima, koji pie o idovskoj komunikacskoj tradici i njezinu susretu s novim medima. Autor
analizira pristupe novim medima u
idovskoj prolosti i sadanjosti. Nathan Abrahams pokazuje kako Facebook
omoguava mladim idovima u Velikoj
Britani formiranje novih, malih kongregaca u kojima do odreene mjere eksperimentiraju s judaizmom. Njegovo istraivanje pratilo je rad grupe Grassroots
Jews, koja je u virtualnom prostoru stvorila zajednicu za idove nezadovoljne
postojeom kongregacskom infrastrukturom. Michal Raucher istrauje kako se
ortodoksne idovke koriste internetom
u cilju potvrde i preispitivanja ortodoksnoga rabinskog autoriteta. Autorica analizira web-portal yoatzot.org,
koji je organiziran u obliku pitanja i od
govora na kojemu ortodoksne idovke
mogu postavljati pitanja koja zahtevaju halahike odgovore. Odgovore
im pruaju druge idovke koje na taj
nain dolaze u pozicu interpretace
idovskih zakona, koja je inae tradicionalno muka domena u ortodoksnom
judaizmu. Heidi A. Campbell i Wendi
Bellar istrauju web-stranicu aish.com,
koja je digitalna platforma programa
Aish HaTorah. Cilj te stranice jest privui
sekularne idove natrag u okrilje vjer914

RECENSIONS

RECENSIONES

skog judaizma te doneti posveenje svijetu pomou Tore i posveene komunikace. To poglavlje pridonosi teorskom
razumevanju idovskih odgovora na
digitalnu tehnologu, stavljajui naglasak na povest i tradicu koja daje okvir
digitalnoj komunikaci. U poglavlju o
digitalnim igrama Owen Gottlieb pokazuje kako digitalne igre osmiljene za
idove mogu postati mjesto na kojima
se grade plodni odnosi izmeu tradicionalnog naina idovskog poduavanja
i interpretativne prakse. U Gottliebovu
radu vidimo kako digitalne i strateke
igre ne predstavljaju prekid u tradicionalnom nainu idovskog uenja, nego
nastavak drevne prakse. U posljednjem
poglavlju prvog dela Aya Yadlin-Segal
analizira komuniciranje identiteta preko
vjerskih meme-grafika na Facebook-stranici Tweeting Orthodoxies. Taj rad pokazuje kako internetske grafike s temom
idovske vjere komuniciraju vjerski
humor na nain koji uvruje vjerovanja
vjerske zajednice.
U drugom delu knjige Oren Golan
usporeuje naine na koje se novim
medima koriste tri idovske denominace ultraortodoksna, Chabad i reformistiki pokret. Cilj toga poglavlja jest prikazati kako se postie ravnotea izmeu
odravanja vjerske zajednice i produkce
novih meda u idovskom svetu i ire.
Taj rad pokazuje kako je unutar zajednica razven niz shema pomou kojih
se obrazlae potrebitost koritenja novih
meda. Michele Rosenthal i Rivka Rabak
opisuju kako se pobone idovske obite-

Bogoslovska smotra, 85 (2015.) 3, 889920

lji u Izraelu koriste internetom s filterima

koji proiavaju sadraje sukladno s vjerskim kriterima. To poglavlje pridonosi
razumevanju idovskog odgovora na
internet unutar konteksta dnevne prakse.
Nadalje, vrlo je zanimljivo poglavlje autorica Hananel Rosenberg i Tsuriel Rashi,
koje govore o tome kako se ultraortodoksni idovi bore protiv novih meda
pomou zidnih postera koji se nazivaju
pashkevilim. Autorice analiziraju javne
postere i diskurs kojim se koriste protiv
koritenja novih tehnologa u haredskom drutvu. Ti posteri sagledavaju se
kao javni iskaz kljunih debata u kojima
ultraortodoksni idovi raspravljaju o
medima i granicama koje su haredski
idovi povukli izmeu svoje zajednice i
vanjskog sveta. U posljednjem poglavlju Yoel Cohen detaljno analizira stavove
izraelskih rabina prema kompjuterima i

internetu. Analiza obuhvaa evaluacu

miljenja rabina o kompjuterima i internetu, koritenju kompjutera i interneta
od strane rabina, ograniavanje djejeg
pristupa kompjuterima i internetu te kom
-pjuterima kao modernim sredstvom idovske izobrazbe.
U svjetlu najnovih istraivanja o
judaizmu i medima knjiga Digital Judaism zacelo je iznimno vredan izvor istraivaima novih meda, relige i digitalne
kulture. U irem kontekstu istraivanja o
digitalnoj kulturi i vjerskim zajednicama,
ova knjiga ukazuje na vanost komparativnog rada u kojemu je potrebno analizirati razliita vjerska podruja kako bi se
dobila prava slika zajednikih i razlikovnih obrazaca koji se pojavljuju kod odgovora vjerskih zajednica na nove mede.

Gabi Abramac

Ivan DUGANDI, Evanelje ljubljenoga uenika. Uvodna pitanja i komentar Ivanova evanelja, Kranska sadanjost, Zagreb, 2012., 384 str.

Knjiga uglednoga hrvatskog bibliara Ivana Dugandia Evanelje ljubljenoga uenika. Uvodna pitanja i komentar
Ivanova evanelja, ini se da u javnosti ne
izazvala onoliki odjek koliki joj s raznoraznih razloga, koje emo ovdje ukratko
izneti, doista i pripada. Stoga i ovaj prikaz Dugandieve vredne knjige eli
probuditi pozornost irega teolokoga
itateljstva i ukazati na stvarnu vanost
i korisnost ovoga djela u prouavanju

izvorne Isusove poruke kao Boje rei

sadrane u evaneljima.
Sam naslov knjige otkriva da je
posredi etvrto evanelje ili, tradicionalno
nazvano, Ivanovo evanelje, koje Dugandi, uvaavajui svekolika istraivanja
autorstva toga evanelja, naziva Evaneljem ljubljenoga uenika, ime eli istaknuti
da je autor iz ivanovskoga kruga uenika,
ali zasigurno nije Ivan apostol. Evanelje
je po mnogoemu razliito od drugih triju
915