1.

2. Bečki književni dogovor potpisan je u 28.marta 1850. godine, kada se u Beču sastalo 5

književnika iz Hrvatske, 2 iz Srbije i 1 iz Slovenije radi dogovora o ujedinjenju književnih
jezika Slovenaca, Hrvata i Srba.

3.Cilj je bio da se književni nacionalni jezici sto vise moguce priblize,zbog toga sto su u to doba
smatrali da su svi juzni Slaveni jedan narod I zbog tog trebaju imati jedan knjizevni jezik.

1850 godine je zapocet pokusaj ujedinjavanja hrvatskog I srpskoga jezika u jedan jezik.

Ovaj dogovor nije dalo adekvatnih rezultata.Nakon ujedinjavanja Drzave Slovenaca,Hrvata I Srba I
Kraljevine Srbije u Kraljevstvo Srba Hrvata I Slovenaca otezao je samostalan razvoj hrvatskog I
srpskog jezika.

4.Prvi autor gramatike bosanskog jezika bio je Franjo Vuletic, a prvi put je štampana 1890 godine

5. Godine 1984. izlazi iz štampe prvi sintetski rad o jezičkim izvorima i identitetu Bošnjaka i o samom
bosanskom jeziku. Autor rada je Dževad Jahić a rad je objavljen u Sveskama Instituta za proučavanje
nacionalnih odnosa u Sarajevu.
Popisom stanovništva 90-tih godina XX vijeka 90% Bošnjaka izjasnilo se da im je maternji jezik bosanski.

6 Dominantno je pismo latinica, dok je ćirilica prisutna prvenstveno u srpskim krugovima u BiH. Bosančica i
arebica, pisma koja su godinama bila dominantna, sporadično su se koristila. Arebica iščezava pred latinicom i
ćirilicom, dok su za bosančicu uzaludni bili pokušaji da je sačuvaju.

7. Sarajevski cvjetnik, objavljen 1868. godine, urednika Mehmeda Šakira Kurtćehajića.  U listovima se

objavljuju bošnjačke lirske i epske pjesme na čistom narodnom jeziku.

8.Zatišje je od 1878 do 1882 a razlog je za književno stvaranje Bošnjaka on je značio prelom i

prekid, i nakon toga, gluho doba zbunjenosti i bešćutnosti i zastoja.

9.Novine izlaze sredinom 1881 godine I mjenja se naziv u Sarajevski list.Prevladava jezik Hrvatske Stranke
prava I lička, slavnoska I vojvođanska leksika.Tematika je ratna.

10.Doba knjizevnog bosanstva traje od 1883 do 1897 god..

11. Kao rezultat takvog raspoloženja uskoro će doći do pokretanja brojnih listova na turskom jeziku, kao što
su:"Rehmer" (putokaz), "Behar", "Musavat" (jedinstvo),"Gajret", "Tarik" (put), "Mualim", "Novi
Musavat","Zeman", "Misbah", "Vakat", "Novi vakat", "Jenimisbah". Tako će doći do nastavljanja književnog

stvaralaštva Bošnjaka na turskom jeziku.

12.Pokretaci Kiraethana su bili Mehmed-beg Kapetanovic Ljubuska,Hilmi Mulabdic, Ibrahim-beg Basagic I

Mehmed Hulusija.Cilj je bio da Kiraethana bude ugledno sjeciste Bosnjaka.

13.Pokretaci List Bosnjak su bili grupa muslimanskih knjizevnika sa Mehmed-begom Kapetanovicem na celu.

List je poceo da izlai 1891 godine u Sarajevu I izlazit ce sve do 1910 god. Cilj je bio da zajedno sa ostalim
domicilnim stanovnistvom pravoslavne I katolicke vjeroispovijesti odlucno krenu putem vlastitog nacionalnog
preporoda I da se na taj nacin odbrane od zestokog I nasrtljivog svojatanja muslimanskog svijeta koje je
dolazilo preko Drine i Save.
14.Doba knjizevne polarizacije traje od 1849 do 1905 god. Znacenje je da su franjevci preko svoje stampe
nastavili sa realizacijom ilirskog pokreta I Strosmajerove jugoslovenske ideje za koju je se vec tada osjecalo
da je prilicno potrosena.

15. U izdanjima "Matice hrvatske" dominiraju djela sa tematikom iz života Bosne i Bošnjaka: "Bosna, podaci o
zemljopisu i povijesti Bosne i Hercegovine" Vjekoslava Klaića, "Zmaj od Bosne" I "Eminagina ljuba" Josipa
Eugena Tomića, "Izabrane pjesme" Petra Preradovića, "Slike iz Bosne" i "Bosanka" Ivana Lepušića i dr.

16. Osim u vladinim listovima, muslimanski pisci su rado sarađivali i u hrvatskom časopisu "Nada", jer im je on
svojim neutralnim nacionalnim stavom omogućavao "da spontano i autentično izraze, bez forsiranja
nacinalnih deklaracija i naljepnica, koje su u njihovim djelima objavljivanim u drugim listovima, djelovale
nametljivo I neprirodno.

17. Avdo S. Karabegović, Avdo Karabegović Hasanbegov, Osman A. Đikić i Omer-beg Sulejmanpašić.

18.Gajret osnovan 20. Februara 1903 godine a osnivaci su bili ucitelji,kadije, mali cinovnici posjednici i seljaci.

Prvi predsjednik je bio Safvet-beg Basagic a poslije njega Mehmed-beg Fadilpasic.

19.List Behar period objavljivanja traje od 1900 do 1911 god. Pokretac Edhem Mulabdic a osnovni motiv mu
je bio da pocne sa organizovanim stvaranjem domace lektire I da se na taj posao podsticu svi oni koji imaju
smisla za pisanje.

Saradnici: Šemsudin Sarajlić, Fehim Spaho, Musa Ćazim Ćatić, Mehmed Spaho, Muhamed Seid Serdarević,
Fadil Kurtagić, Muhamed Emin Dizdar, te posebno Osman Nuri Hadžić

Ostvarenja: socijalna, religiozno-mistična i intimna lirika Muse Ćazima Ćatića, rodoljubiva i patriotska lirika,
poezija psalmi i mističnih ekstaza i dramski spjev "Abdulah-paša" Safvet-bega Bašagića, simbolične pjesme i
lirski akvarel Fadila Kurtagća i Mulabdićeve pripovjetke, crtice i drama "Miraska".

20.List Gajret period od 1907 do 1914 god.

Pokretac je Kulturno prosvjetno drustvo a saradnici su Osman Đikic, Musa Cazim Catic, Semsudin Sarajlic I
Fadil Kurtagic.

Motiv je Dok je u "Beharu" preovladavala proza, u "Gajretu" je dominirala poezija. Pored Osmana Đikića, u
ovom listu poeziju objavljuju i pjesnikinje Hatidža Đikić, Šefika Nesterin Bjelavac, P.K. Fatma.

"Gajret" je objavio prozna djela Hamdije Mulića, Šemsudina Sarajlića, Hamze Muftića, Abdurahmana Hifzi
Bjelevca, Mustafe Ćalića Gazanfera i drugih. On je, također, nastavio tradiciju 'Beharovu' da objavljuje
prevode turskih, perzijskih I arapskih pisaca, te muslimanske narodne umotvorine, i to "gotovo od istih, već
poznatih 'Beharovih' sakupljača, ali sa manje obaveznosti i sistematičnosti".

21.Biser pokrenut 1. Juna 1912 godine I izlazio je samo dvije godine. Izdavac I vlasnik bio je Muhamed Bekir
Kalajdzic.

Članovi njegove redakcije namjeravali su da pokrenu "poučno-zabavni" list koji će "pisati u čisto islamskom
duhu", kako bi mogao zaći u sve slojeve našeg naroda kao i u naše porodice" i koji se "neće upuštati u
politička pitanja"

Poznata dijela: roman "Pod drugim suncem" i knjiga feljtona "Hadžer-Maršeov dnevnik" Abdurezaka Hifzi
Bjelavca, crtice "Teme" Nafije Sarajlić, humoreska "Životopis jednog međeda" Huseina Đoge i njegova farsa
pod naslovom "Doktor Lucmanin", drama "Sloga" Nazifa Resulovića, dramska adaptacija "Alibaba i četrdeset
junaka" Nedžiba Čardžića i pripovjetka "Dva života mihraba" Šukri Čarišikovića. A pored djela domaćih autora
"Biser" i hroniku književnih izdanja i prikaza djela turske književnosti: Huseyina Sireta, Faika Aliye, Kadriye

Huseyina, Ali Alevibeya, Abdul-Hak Hamita i dr.

Saradnici pored Catica: Šemsudin Sarajlić, Hamdija Mulić, Hazim Muftić. A. Hifzi Bjelevac, Fadil Kurtagić,
Mihrab Šukri Kašiković, Husein Đogo, Sulejman Mursel, Fejzulah Čavkić, M. Ćelić Gazanfer, Fehim H.
Baščaušević. A uz njih probijalo se i najmlađe književno pokoljenje: Salih Kazazović, Nazif Resulović, S. Firduz
Muftić, Mehmed Zahirović, Nedžib Čardžić, Salih Bakamović, Mehmed Behlilović, Šefa Nesterin Bjelevac,
Nafija Sarajlić, Munib Osmanagić (Narcis), Jusuf Tanović, Sejfudin Fikret Huseinagić

22.Muslimansku biblioteku je pokrenuo Muhamed Bekir Kalajdzic

Djela: pjesme Muse Ćazima Ćatića, "Novim vremenom"

Edhema Mulabdića ili "Pod drugim suncem"

A. H. Bjelevca i dr.
B. Isti je slučaj i sa prevodima turskih djela: "Tajne" Ahmeta Mithata,
C. "Sudbina jedne porodice" Mehmeda Celala,
D. "Domovina" Namika Kemala i dr.