List Behar (1900 - 1911)

Inicijativu za pokretanje "Behara" dao je poznati knjievnik Edhem Mulabdi. Osnovni motiv mu je bio da se napokon "pone sa organizovanim stvaranjem domae lektire i da se na taj posao podstiu svi oni koji imaju smisla za pisanje..." Naziv mu je dao Safvet-beg Baagi. "Behar" je rije iz arapskog jezika, i ona u prevodu znai cvijet voke, a Baagia je asocirala na raanje, na neto to tek treba da pone da ivi. I uistinu, ne samo simbolino ve i stvarno, list "Behar" predstavlja poetak kulturno-prosvjetnog preporoda bosanskohercegovakih Bonjaka na ovim prostorima. Kallayev reim dao je saglasnost za pokretanje lista, nadajui se da e on prenijeti na sebe "dio interesovanja politiki i vjerski naelektrisane javnosti. asopis Behar pokrenut je 1900. godine. Osnivai Behara bili su Edhem Mulabdi, Safvet-beg Baagi i Osman Nuri Hadi, a tampanje lista finansirao je veletrgovac iz Tenja Ademaga Mei, kojeg su zbog toga smatrao vlasnikom Behara. List za pouku i zabavu kako je glasio podnaslov svoj prvi broj objavljen je 01. maja 1900. godine i neprekidno je izlazio deset godina (1910.), svakih 15 dana. Glavni urednici su bili Safvet-beg Baagi (1900.), Edhem Mulabdi (1901-1906), Mehmed Demaludin auevi (1907.), Musa azim ati (1908.), Ljudevit Dvornikovi (1909-10.). U periodu od maja 1927. do aprila 1945. asopis je dobio novo ime "Novi behar", a vlasnik je bila "Islamska dionika tamparija" i muslimansko kulturno drutvo "Narodna uzdanica". List je donosio priloge iz podruja knjievnosti, historije, islamske nauke... Urednici su bili Husejn ogo Dubravi i Alija Nametak. Prvi broj lista tampan je takoe 1. maja 1927. godine. Izlazio je neprekidno sve do 1943. godine, a nakon toga izalo je 6 brojeva. Novi behar odigrao je vanu ulogu u prosvjetnom i kulturnom ivotu muslimana Bosnei Hercegovine. Od 1993. godine asopis "Behar" izdaje Kulturno drutvo Preporod.

Programske orijentacije Programska koncepcija "Behara" bila je svjetovnog, knjievnog i zabavno-pounog karaktera. U pismenom zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, koji su uputili vlastima, stajalo je slijedee: "List e biti pouno-zabavni, a preteno e se baviti moralno-vjerskim odgojem

muhamedanskog puanstva, te e se prema tome baviti svim u to zasijecajuim pitanjima i pojavama". Politiki neutralan, opredijeljen da duhovno-etiki djeluje prema svojim buduim itaocima, "Behar" je teio da bude neka vrsta knjievno prosvjetne revije, koja e podstaknuti "afirmaciju knjievnog jezika i oprezno razbijanje ukorijenjenog uvjerenja da se za Bonjake i u islamskom duhu moe pisati samo na turskom ili nekom drugom orijentalnom jeziku". "Taj prvi broj Behara", pisao je kasnije Mulabdi, "bijae jedna kita cvijea, iz koje je svatko mogao da uzme po koji struak: i intelektualac, i ovjek iz naroda, i veliki i mali, i stari i mladi".

Zaokret u orijentaciji Ovo programsko opredijeljenje "Behar" e zadrati sve dok u njemu glavnu rije vode Safvetbeg Baagi, Edhem Mulabdi i Fehim Spaho. Zaokret je poeo kad je za urednika lista izabran Mehmed Demaludin auevi, a to je bilo u sedmoj godini njegovog djelovanja. Tada su se pobunili i Mulabdievu ostavku zatraili Osman Nuri Hadi, emsudin Sarajli i Musa azim ati, tvrdei da on "gui svaku misao koja nije nikla u njegovoj glavi". No, to nije bio prvi i pravi razlog njegovog zaokreta u programskoj orjentaciji. Njega e saopiti vlasnik lista, gospodin Ademaga Mei: "On je podvukao da ne oduzima "Behar" Mulabdiu ni iz kakvih osobnih razloga, nego zbog promjene programa lista i proirenja njegove sadrine, pored ostalog i u pravcu drutveno-ekonomske problematike, zbog dudueg dijela njegove grae na turskom jeziku i potpunije religiozno-panislamske orjentacije..." Tako e od sedmog broja u "Beharu" preovladavati publicistika nad knjievnom graom. To je dovelo do slabljenja knjievne saradnje i opdanja kvaliteta lista. Saradnici

"Od starih saradnika javljaju se u njemu nekolicina: emsudin Sarajli, Fehim Spaho, Musa azim ati, Mehmed Spaho, Muhamed Seid Serdarevi, Fadil Kurtagi, Muhamed Emin Dizdar, te posebno Osman Nuri Hadi, koji se nakon dueg odsustvovanja ponovo aktivira u njemu. Nema u "Beharu" ni Baagia ni Mulabdia, niti saradnika koje su oni podsticali i formirali: Hamida ahinovia Ekrema, Muhameda Hifzi Muftia, Sulejmana Mursela, Hamdije Mulia, Muhameda Dubravia, Hazima Muftia, Ahmeda Demala eria, Alije Kadia, Rizabega Kapetanovia, Teufika Baagia..." Knjievna ostvarenja "Behar" je na svjim stranicama donio mnogo vrijednih knjievnih ostvarenja, od kojih se posebno izdvajaju sljedea: socijalna, religiozno-mistina i intimna lirika Muse azima atia, rodoljubiva i patriotska lirika, poezija psalmi i mistinih ekstaza i dramski spjev "Abdulah-paa" Safvet-bega Baagia, simboline pjesme i lirski akvarel Fadila Kurtaga i Mulabdieve pripovjetke, crtice i drama "Miraska". Pored toga, u "Beharu" se naroito njegovala knjievna kritika, kao izraz shvatanja njegovih urednika. "Za 'Beharovu' knjievnu kritiku, uzetu u cjelini, moe se utvrditi najprije da je u odnosu na tretiranje i ocjenjivanje djela polazila sa irih pozicija, karakteristinu i samu orijentaciju 'Behara', sa kojih se knjievnost posmatra vie kao knjiga, prosvjetarski, kao pisana drutvena aktivnost, utilitarno, koja dejstvuje u smislu opteg kulturno-prosvijetnog, moralnog pa ak i drutvenoekonomskog razvoja, sa posebnim znaajem za Bonjake, a tek poslije toga sa pozicija knjievno-zabavnih. Svi knjievni prilozi u "Beharu" bili su u funkciji programske postavke ovog lista, koji je teio da u potpunosti afirmira ivot bonjakog naroda, kako u prolosti tako i u trenutku kada su djela pisana, da izrazi njegov autonoman karakter i mentalite i formira njegov osoben i prepoznatljiv knjievni iskaz, ugledajui se pri tome na strujanja u turskoj, srpskoj i hrvatskoj knjievnosti toga vremena".

Buljubai Elma, Behri Senija, Hairlahovi Maja i Alibabi Amila