Professional Documents
Culture Documents
Mak Dizdar
Puno ime Mehmedalija Mak Dizdar
17. listopada 1917.
Rođenje
Stolac
14. srpnja 1971.
Smrt
Sarajevo
Zanimanje književnik
Sadržaj
• 1 Životopis
• 2 Književno stvaralaštvo
• 3 Djela
• 4 Vidi
• 5 Literatura
• 6 Izvori
• 7 Vanjske poveznice
Životopis
Osnovnu školu završio je u Stocu, potom odlazi u Sarajevo gdje 1936. godine stječe
gimnazijsku maturu te prvom zbirkom (Vidopoljska noć) ulazi u javni život. Njegov je stariji
brat Hamid, pripadnik književnoga naraštaja profiliranoga zbornikom buntovnih
stihova "Knjiga drugova" (1929.) tada urednik sarajevskih novina i časopisa "Gajret", za
koje i Dizdar počinje pisati. Nakon rata (1941.-1945.), dijelom provedenoga u ilegali, prvo
ostaje vezan uz novine kao urednik lista "Oslobođenje" (1948.-1951.) i poduzeća Narodna
prosvjeta (1951.-1959.), a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje
časopis "Život" (1964.-1971.).
Književno stvaralaštvo
Cjelina Dizdareva pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive
zaključne, krunske zbirke "Kameni spavač" (1966.). Premda je od njegova prvoga pravoga
pjesničkoga nastupa, sredinom 1950-ih, do pojave te zbirke riječ o razmjerno kratkomu
razdoblju, proces sazrijevanja, kreativnoga pročišćenja Dizdarevih preokupacija trajao je
očito mnogo dulje. Kritika je doduše gotovo sve do "Kamenoga spavača" dvojila znači li
nastojanje da zgušnjavanjem forme modernizira svoj izraz tek površinsku igru ili korjenite
promjene. Pjesnička matrica u kojoj se socijalnim slikama s natruhama
ekspresionističkoga ideograma Dizdar javio bila je ne samo prevladana nego i
socrealističkim pojednostavljenjima posve obezličena. U jednome je kritičkom tekstu
(1959.) i sam branio motive socijalne lirike koja se stavljala u "službu čovjeka",
naglašavajući pritom kriterij "umjetničke istine", a kada je 1956. na pjesničkoj smotri,
gotovo usputno, pročitao pjesmu "Gorčin", u njoj je tražio nit koja od problema vodi do
utjehe i spokoja. Pjesma se bavila kanonskom temom socijalističkoga realizma - vojnikom,
ali na nekonvencionalan način i u nepretencioznoj, stilskoj i oblikotvornoj jednostavnosti. U
komentaru uz njezinu skoru antologizaciju pjesnik objašnjava kako se osjeća, "..opkoljen
zapisima sa margina starih knjiga čiji redovi vrište upitnicima apokalipse", pa u "spavaču
ispod kamena" prepoznaje sebe, no još nije siguran, "da je na putu skidanja plašta s
njegove tajne". "Gorčin" je tek anticipacija konačne autorske sinteze što počiva na
krstjanskoj tradiciji, njezinu jezičnome i misaonome sklopu kao ključnome među
bosanskim kulturnim slojevima.
Vidi
• Slovo Gorčina
Literatura
• Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas,
Matica Hrvatska Sarajevo i HKD Napredak Sarajevo, Sarajevo, 2001.
Izvori
P
1. r↑ Jump up to: 1,0 1,1 Franjo Topić, Svjedok nade : kronopis, HKD „Napredak”, Sarajevo, 2004., ISBN 9958-840-19-7, (COBISS.BH), str. 314.
i
„Napredak bi trebao biti jedan od sunakladnika. On sa sobom nosi neka načelna i teorijska pitanja, kao kakav je odnos hrvatske književnosti prema drugim književnostima
jP
BiH, kakav je odnos prema onoj u Hrvatskoj, što je s Muslimanima koji su se smatrali Hrvatima – kao, poimence Mak Dizdar, Musa Ćazim Ćatić i, napose rahmetli Muhamed
erKondžić, koji se i 1990., na Napretkovoj tribini, vrlo jasno očitovao Hrvatom.”
đi(Topić, 2004., 314.)
2. ij↑ Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas, Nakl. zavod Matice Hrvatske, 1971, str. 595
e
3. ↑nđ Jump up to: 3,0 3,1 Dizdar, Mak (Mehmedalija) (Proleksis enciklopedija, pristupljeno 14. srpnja 2014.)
4. ai↑ Dizdar, Mak (Mehmedalija) (Hrvatska enciklopedija LZMK, pristupljeno 14. srpnja 2014.)
np
Vanjske
ra poveznice
e
• Mak Dizdar
tn
• raMak Dizdar: djela
av
• Fondacija Mak Dizdar
ži
ig
va
ac
ni
j
eu