II. RAZDOBLJE U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (1929. – 1952.

)
Kasni modernizam svjetska književnost->1930. – 1968.
hrvatska književnost ->II. razdoblje ->1929. – 1952.
->II. moderna -> 1952. – 1969.
Obilježja
-smirivanje avangardnih pravaca (ekspresionizma i futurizma)
-heterogenost stilova
-povratak realističkog koncepta pisanja
TIN UJEVIĆ: NAŠE VILE
-tema: osobe koje su obilježile hrvatsku književnost i povijest
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
-poetska poruka: iznošenje vlastitoga stava prema kulturnoj i povijesnoj tradiciji
->u pjesmi spominje Cvijetu, Ivana Gundulića, Šiška Menčetića, Đoru Držića, Dinka Ranjinu, Dinka Zlatarića; od
književnih likova: Dubravku, Juditu, Sunčanicu, Sokolicu, Nedu i Kosaru; a od povijesnih osoba Jelenu, Katarinu Zrinski
i Helenu
->stih je trinaesterac, ali ima i jedanaesteraca, dvanaesteraca i četrnaesteraca; strofa je oktava; rima je obgrljena;
->Ujević njeguje tradiciju i to vidimo u pjesmi kada spominje važne povijesne pjesnike, književne likove i povijesne
osobe
->“Muze su naše tlapnje i tuge“-govori da su muze njegova tuga, patnja, priviđenje koje nema uporište u realnosti
TIN UJEVIĆ: OPROŠTAJ
-tema: odnos avangardnih pisaca prema tradiciji
-lirska vrsta: misaona lirska pjesma
-jezična obilježja: pjesma koju je Ujević napisao u tri inačice: jezikom naših začinjavaca (hrv. renesansnih pjesnika), u
današnjoj transkripciji i na suvremenom hrvatskom književnom jeziku. „Sonet je pisan simulacijom Marulićeva jezika,
pri čemu se taj jezik ne doživljava- i čitatelju ne prezentira-kao dijalekt, nego kao književni standard renesansne
epohe. Pri tome, taj je idiom rekonstruiran upravo na temelju Marulićevih tekstova.“ P. Pavličić
TIN UJEVIĆ: SVAKIDAŠNJA JADIKOVKA
-tema: jadikovka nad gubitcima s kojima se lirski subjekt ne može pomiriti
-lirska vrsta: misaona lirska pjesma
-stilska obilježja: Ujević u pjesmi razvija motiv starmladosti ostvarujući kružnu strukturu
TIN UJEVIĆ: IX.
-tema: odnos prema ženi
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
-stilska obilježja pjesme: žena je uzdignuta na razinu ideala i postaje simbol stvaralačkoga misterija
TIN UJEVIĆ: XXI.
-tema: noćni doživljaj ljepote
-lirska vrsta: misaona lirska pjesma
TIN UJEVIĆ: VISOKI JABLANI
-tema: ljudi-jablani
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
TIN UJEVIĆ: POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU
-tema: ljudski život
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
SAŽETAK
Ujevićeva stvaralačka biografija
 1920.
Lelek sebra težnja za apsolutom
težnja za idealnom ljubavlju
Svakidašnja jadikovka duboka potreba za obraćenjem Bogu
cijela je zbirka obilježena pjesnikovom zapitanošću nad svijetom i životom
jedan od najučestalijih pojmova u zbirci je tajna

Kolajna 1926.
tal. collana-ogrlica koju je pjesnik namijenio kao ukras vratu idealne žene
Božanska ženo, gospo nepoznata; gotovo u cijeloj zbirci provedena je ideja ulančanih asocijacija
Notturno intimna ispovijed, bol
svijest o nepostojanju idealne žene i apsolutne istine

1932.
Auto na korzu prevlast misaonosti nad osjećajnošću
Visoki jablani stremljenje visinama
vjera u stvaralaštvo

*1933.
Ojađeno zvono *iz unutarnjeg svijeta pjesnik se optimistično okreće prema vanjskom
Pobratimstvo lica u svemiru svijetu
*okretanje prema svjetlosti, opjevavanje sunca

*1954.
Žedan kamen na studencu *postojati znači biti žedan, pjesnikova nezadovoljena žeđ-stalna
čežnja za spoznajom

DOBRIŠA CESARIĆ: OBLAK

-tema: ljepota
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
-kompozicija: dramska struktura pjesme (uvod-kulminacija-završetak), narativnost
DOBRIŠA CESARIĆ: POVRATAK
-tema: odnos života i smrti
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
-stilska obilježja: kružna struktura pjesme
DOBRIŠA CESARIĆ: BALADA IZ PREDGRAĐA
-tema: socijalna nepravda
-vrsta lirske pjesme: socijalna lirska pjesma
-stilska obilježja: narativna osnovica pjesme, slikovitost, alegoričnost
DRAGUTIN TADIJANOVIĆ: DUGO U NOĆ, U ZIMSKU BIJELU NOĆ
-tema: odnos prema majci i prema pjesništvu
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
-stilska obilježja pjesme: povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora (fizičkog i metafizičkog)
DRAGUTIN TADIJANOVIĆ: PRSTEN
-tema: prsten
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
-stilska obilježja: narativnost, motiv prstena kao polazište za promišljanja o ljudskom životu, smrti i prolaznosti
DRAGUTIN TADIJANOVIĆ: VEČER NAD GRADOM
-tema: odnos prema umjetnosti
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
-kompozicija: pjesma se temelji na suprotstavljanju dvaju motiva: motiva Firence kao kolijevke umjetnosti i
pjesnikova i pjesnikova rodnog Rastušja
Poetiziranje običnosti
*njegov je stil blizak govornome, u njemu se izbjegavaju prejaki izrazi, a ton mu je blag i sjetan, a ne oštar i uskličan
Stvaralačka biografija Dragutina Tadijanovića
Postoji Ljubav i Smrt
IVAN GORAN KOVAČIĆ: MOJ GROB
-tema: smrt
-vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma
IVAN GORAN KOVAČIĆ: JAMA
-tema: stradanje i zločin u Drugom svjetskom ratu
-kompozicija: poema ima deset pjevanja
-kontrast: temelji se na kontrastu svjetlosti (umjetnosti, života) i smrti
MIROSLAV KRLEŽA: BALADE PETRICE KEREMPUHA
-naslov: Zbirka balada objavljenih 1936. godine, imenovana prema Petrici Kerempuhu-predstavniku pučke mudrosti i
humora te narodnog otpora.
-tema: Krleža iznosi svoju viziju hrvatskog seljaka tijekom povijesti-njegovo ponižavanje, ugnjetavanje, rezigniranost,
fatalizam i održavanje na životu zahvaljujući svom kerempuhovskom crnom humoru i ironiji kao jedinoj obrani
-jezik: Balade su napisane kajkavskim jezikom koji je Krleža učio iz Belostenčeva rječnika Gazophylacium i iz
kajkavskih molitvenika te kajkavskog pisca Jurja Habdelića (Dictionar)
MIROSLAV KRLEŽA: V MEGLI
-tema: Seljačka buna 1573. godine
-osnovni motivi: megla (magla), sena (sjena), karv (krv), kmica (tama)
-stilska obilježja: ekspresionistička slika (mnoštvo motiva, mračne sjene, dim, magla, krv kao motivi koji izranjaju iz
tame, simultanizam zvukova)
-poetska poruka: povijesni događaji donose stradanje i patnju za maloga hrvatskog čovjeka
MATE BALOTA: KOZA
-tema: siromaštvo
-vrsta lirske pjesme: socijalna lirska pjesma
-stilska obilježja: u pozadini pjesme je anegdota, slikovitost, čakavski dijalekt
Mate Balota i hrvatsko dijalektno pjesništvo
*Godine 1938. objavio je zbirku stihova Dragi kamen
MATE BALOTA: DVI DASKE
-tema: suočenost siromaha sa smrću
-vrsta lirske pjesme: socijalna lirska pjesma
SAŽETAK
Lirika u II. razdoblju hrvatske književnosti
Predstavnici i djela
Pisac Djela Obilježja
Tin Ujević ->zbirke pjesama: >značaj: Ujević je jedan od najznačajnijih
>Lelek sebra, 1920. hrvatskih pjesnika, središnja pjesnička
->Kolajna, 1920.-ih osobnost cijelog II. razdoblja
->Auto na korzu-30-ih >najpoznatije Ujevićeve pjesme: Naše vile,
->Ojađeno zvono-30-ih Oproštaj, Svakidašnja jadikovka, Visoki
->Žedan kamen na studencu-sredina 19. st. jablani, Pobratimstvo lica u svemiru
Dobriša Cesarić ->javlja se zbirkom pjesama Lirika, 1931. >najpoznatije Cesarićeve pjesme: Povratak;
Balada iz predgrađa; Oblak; Pjesma mrtvog
pjesnika; Vagonaši; Slap; Voćka poslije kiše
Dragutin Tadijanović ->javlja se zbirkom Lirika, 1931. >motivima iz djetinjstva Tadijanović je
vezan uz rodno Rastušje koje je postalo
simbolom vječnog djetinjstva
>najpoznatije pjesme: Dugo u noć, u
zimsku bijelu noć; Večer nad gradom;
 Prsten
Ivan Goran Kovačić ->Ognji i rože, 1945., zbirka pjesama >jezik: zbirka je pisana kajkavskim
narječjem (lukodolskim govorom)

->Jama, 1944., poema >poema u deset pjevanja u kojoj pjesnik

opjevava tragično osljepljivanje stradalnika,
zvjersko mučenje, ali i optimističnu poruku
da dolazi sloboda i da će pronađeni
stradalnik gledati očima svojih
osloboditelja
Miroslav Krleža ->Balade Petrice Kerempuha, 1936., zbirka >jezik: kajkavsko narječje (tzv. učena
pjesama kajkavština koju je Krleža naučio iz starih
kajkavskih knjiga i rječnika)
>godina izdanja: sto godina nakon Gajeve
reforme pravopisa i uvođenja štokavštine u
temelj standardnoga jezika
>tema: stoljetno stradavanje hrvatskog
naroda
>najpoznatije balade: Khevenhiller, V megli
Mate Balota ->Dragi kamen, zbirka pjesama >jezik: čakavsko narječje
>teme: tematski je Balota vezan uz rodni
Rakalj i Istru
>najpoznatije pjesme: Koza, Dvi daske
MIROSLAV KRLEŽA: POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
-tema: dezintegrirani hrvatski intelektualac, slikar
-književna vrsta: roman (prvi moderni roman u hrvatskoj književnosti; spada u skupinu monološko-asocijativnog tipa
romana, može se nazvati i romanom lika i analitičko-psihološkim romanom)
-mjesto i vrijeme radnje: Zagreb, Kostanjevec, dvadesete, odn. tridesete godine 20. st.
-stilske osobitosti romana: ->defabularizacija
->retrospekcija
->izravni unutarnji monolozi
->slobodni neupravni govor
->simultani tijek pripovijedanja
->simbolika
SAŽETAK
Proza u II. razdoblju hrvatske književnosti
Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza
Modernost romana-Povratak Filipa Latinovicza
Tradicionalni roman Povratak Filipa Latinovicza
*dominira fabula u smislu iznošenja slijeda događaja *fabula nije primarna
*objektivno pripovijedanje *prevladava tehnika introspekcije, iznose se složena
psihička stanja
*vanjska se zbivanja promatraju kroz prizmu svijesti
pojedinca
*iznosi se izravan odnos junaka prema bitnim
egzistencijalnim pitanjima
*simultana tehnika pripovijedanja
*monološko-asocijativni tip romana
Likovi
Filip Latinovicz
-slikar
-introvertan
-prisjeća se djetinjstva
-neurastenik
-nihilist
Bobočka-utjelovljenje nagonskog, rušilačkog, utjelovljenje Filipova razornog tjelesnog impulsa
Kyriales-Filipov nihilizam postao je lik
MIROSLAV KRLEŽA: GOSPODA GLEMBAJEVI
-književna vrsta: psihološka drama u tri čina
-dramski ciklus: drama pripada tzv. analitičko-realističkim dramama (tu spadaju drame: U agoniji, Gospoda
Glembajevi i Leda); drame iz tog-glembajevskog ciklusa- predstavljaju pomak od ranijih, tzv. kvantitativnih drama
prema kvalitativnim dramama (naglasak je na psihološkom proživljavanju likova)
-tema: propast bankarske obitelji Glembay; financijska propast obitelji i njihova je moralna propast
-kompozicija: 1. čin =nakon obljetnice firme Glembay
2. čin =verbalni i fizički okršaj Ignjata i Leonea, Ignjatova smrt
3. čin =bankrot, baruničina smrt
-mjesto i vrijeme radnje: dom obitelji Glembay, između 1 i 5 sati ujutro; početak 20. st.
-socijalna pozadina: socijalnu pozadinu drami daje slučaj Rupert-Canjeg
-govorna karakterizacija likova: članovi obitelji Glembay govore tzv. agramerski obojenim njemačkim jezikom za koji
sam Krleža kaže da je čista „literarna fikcija“
SAŽETAK
Drama u hrvatskoj književnosti II. razdoblja
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
->lik Leonea Glembaja
>vraća se nakon dugogodišnjeg izbivanja na obljetnicu poduzeća Glembay
>razapet između nagona i razuma
>umjetnik
>napetih živaca
>sukobljava se s ocem
>na kraju postaje ubojica
->stilska obilježja drame
simbolički elementi: simbolika ženskih likova
naturalistički elementi: biološka motiviranost likova
realistički elementi: Leoneova izjava o barunici i Silberbrandtu kao povod za dramski sukob; dramski sukob između
oca i sina u 2. činu; Ignjatova smrt; financijska propast; baruničina smrt; socijalna pozadina drame jest slučaj Rupert-
Canjeg
MIROSLAV KRLEŽA: PREDGOVOR PODRAVSKIM MOTIVIMA KRSTE HEGEDUŠIĆA
-književna vrsta: književno-teorijski esej
-tema: ljepota i umjetničko stvaranje
-kompozicija ->esej je objavljen kao predgovor knjizi grafika Podravski motivi Krste Hegedušića, hrvatskog slikara i
osnivača napredne likovne grupe Zemlja i Hlebinske slikarske škole
-značaj: Predgovor Podravskim motivima smatra se sažetom Krležinom poetikom jer je on, u vrijeme koje je od
umjetnosti i književnosti tražilo da bude angažirana, tendenciozna, ukazao na važnost ljepote i umjetničke inspiracije
te da umjetničko djelo mora biti rezultat nadahnuća, a ne naloga i programa. U prvom dijelu eseja on govori o ljepoti
SAŽETAK
Stvaralački životopis Miroslava Krleže
a)Lirika
Godina Zbirke pjesama Obilježja
1917. Pan; Tri simfonije ->lirika s impresionističkim i simboličkim
obilježjima
1918. Pjesme I.; Pjesme II. ->ratna lirika vidljivo obilježena
1919. Pjesme III.; Lirika ekspresionističkim pjesničkim elementima
30- ih godina Knjiga pjesama; Knjiga lirike; Pjesme u tmini ->socijalna kritika međuratne stvarnosti
Balade Petrice Kerempuha ->stoljetna stradanja hrvatskog seljaka
izražena kajkavštinom

b)Epika
Godina Djelo Književna vrsta Obilježja
 1932. Povratak Filipa Latinovicza roman prvi moderni hrvatski roman
(monološko-asocijativni tip)
Na rubu pameti; Banket u Blitvi; Zastave romani rijeka
c)Diskurzivni književni oblici
Godina Djelo Književna vrsta Obilježja
1933. Predgovor Podravskim esej Predgovor Podravskim motivima smatra se sažetom
motivima Krste Krležinom poetikom jer je on, u vrijeme koje je od
Hegedušića umjetnosti i književnosti tražilo da bude angažirana,
tendenciozna, ukazao na važnost ljepote i umjetničke
inspiracije te da umjetničko djelo mora biti rezultat
nadahnuća, a ne naloga i programa
30-ih god. Dijalektički antibarbarus polemička djelo koje uzrokuje tzv. sukob na književnoj ljevici i zbog
knjiga kojeg Krleža biva isključen iz redova komunista
d)Drama
Faza Drame Obilježja
psihološka faza; ciklus o U agoniji; Gospoda Glembajevi; problematiziraju dezintegraciju
Glembajevima Leda građanske zajednice
-nastao između 1926. i 1930.
posljednja Krležina drama je Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici
e)književni časopisi koje je pokrenuo i uređivao M. Krleža
-Danas
-Pečat
-Forum
BIOGRAFIJE
MATE BALOTA
-pravim imenom Mijo Mirković; tijekom života bavio se najrazličitijim poslovima (od radnika u kamenolomu i na
željezničkoj pruzi do novinara, fakultetskog profesora i dekana), bio je književnik i znanstvenik
-Djela: -zbirke pjesama: Dragi kamen
DOBRIŠA CESARIĆ
-rodio se u Slavonskoj Požegi
-Djela: Lirika, Izabrani stihovi, Pjesme, Izabrane pjesme, Moj prijatelju, Slap, Voćka poslije kiše, Povratak
IVAN GORAN KOVAČIĆ
-rodio se u Lukovdolu
-djela:
->poeme: Jama; Ognji i rože
DRAGUTIN TADIJANOVIĆ
-rodio se u Rastušju
-osnovao je Institut za književnost JAZU
-djela: Lirika šestorice, Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Srebrne svirale, Prsten
TIN UJEVIĆ
-rodio se u Vrgorcu; osnovnu školu polazio je u Vrgorcu i u Makarskoj, gimnaziju u Splitu. Upisao je filozofski fakultet
u Zagrebu. Boravio je u Beogradu, Splitu i Parizu. Od 1919. do 1929. živi u Beogradu, od 1930. do 1937. u Sarajevu te
u Splitu, a od 1940. godine trajno je nastanjen u Zagrebu. Bio je pjesnik, esejist, prevoditelj, publicist, kritičar,
prozaist, čovjek iznimnog obrazovanja i boemskog načina život.
Djela:
-zbirke pjesama: Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojađeno zvono, Žedan na studencu
-eseji: Ljudi za vratima gostionice, Skalpel kaosa

DODATAK
 POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

 tema • povratak • djetinjstvo • umjetnost • pitanje smisla života • pitanje ljudske egzistencije

TEMA – POVRATAK • povratak u zavičaj, u djetinjstvo nakon 23 godine izbivanja • u potrazi za vlastitim identitetom
• Filip osjeća „egzistencijalnu mučninu”, čini mu se da život nema smisla • umjetnik - slikar, svijet doživljava kao
simultani niz nepovezanih pojava • gubitak inspiracije, nemogućnost stvaranja, čini mu se da boje gube svoj
intenzitet

 TEMA – DJETINJSTVO • u poznatim prostorima- mirisima i zvukovima, izviru iz sjećanja epizode njegovog
djetinjstva • Karolinina svadba • čekanje na majčin povratak • posjet bordelu • zatvorena vrata doma • kao
sedmogimnazijalac ostao na ulici • svi su događaji povezani s likom njegove majke • mučno pitanje podrijetla, tj. tko
mu je otac

 TEMA – UMJETNOST • Filip promatra svijet očima slikara • naglašava važnost boje u doživljavanju svijeta • izraziti
slikarski doživljaj svijeta kao „simultanitet čovjekove svijesti” (slika, zvuk) • u romanu su digresije o slikarstvu,
uporabi boje, pristupu temi iz pozicije umjetnika • roman o umjetniku i umjetnosti

 Motivske cjeline u romanu • motiv čovjekova bića (duh-tijelo-spol) • motiv čovjekova podrijetla, problem
identiteta (otac-majka-domovina) • motiv čovjekova odnosa prema društvu (čovjek-čovjekovozvanje, zanimanje) •
motiv čovjekova odnosa prema svijetu (čovjekova priroda-kultura i civilizacija) • motiv čovjekove otuđenosti
(moderni intelektualac) • motiv likovne umjetnosti u kojoj se ostvaruje umjetnikova izuzetnost u trivijalnom svijetu

 socijalna tema (Panonija, Kostanjevec) • Filip misli da je pravi život panonsko tlo kojemu rođenjem pripada, a od
kojeg se udaljio izbivajući u europskim gradovima • uviđa ubrzo da više ne pripada takvom tlu • stran mu je
primitivizam te sredine, njezinapasivnosti i nemijenjanja • u Kostanjevcu, na majčinom imanju upoznaje svijet
provincijalne glembajevštine • krug oko Silvija pl. Liepacha Kostanjevečkoga je malograđnska, snobovska

 KOMPOZICIJA Sadržajno dva dijela: • dio – retrospekcija (povratak u prošlost) • dio – kostanjevečka sredina
(pripovijedanje uglavnom linearno) • dramska struktura • ekspozicija – Filipov povratak • prizori puni dramatike •
Filip – majka • Bobočka – Flip – Baločanski • Filip – Kiryjales • dramatični krvavi rasplet

 Tehnike pripovijedanja • opisi komentari • slobodni neupravni govor • polemički dijalog • unutarnji monolog •
tehnika struje svijesti • miješanja lirskih, dramskih, esejističkih elemenata • simultanosti događaja

 Kompozicija romana • višeslojevitost motivskih cjelina • Filipove slike • eseji o slikarstvu • o problemima boja • o
stvaralačkim poticajima svjetlosti • fabula(sadržaj) je naizgled neuhvatljiva, ona se razvija u zadnjem poglavlju
romana i ne dovrši se

 Filip • U Filipovoj svijesti su svi njegovi događaji • hipersenzualni intelektualac, umjetnik • muči ga težnja za
samospoznajom • egzistencijalna tjeskoba oduzima mu moć umjetničkoga izražavanja • u suprotnostima
sukobljavanja tjelesnoga i duhovnoga • umjetničkoga i racionalnoga • primitivnoga i civilizacijskoga

 Filip-umjetnik Duhovni prtljag s kojim se Filip vraća: • otuđenje • živčana rastrojenost • kriza identiteta • raspad
svih vrijednosti • razočarenje europskom kulturom i civilizacijom • umjetničko klonuće Akumulirati novu životnu i
umjetničku snagu: • u ponovnom kontaktu sa zavičajem • oživljenim uspomena iz djetinjstva • fizički i psihički
povratak • bijeg od civilizacije velikih sivih gradova • sentimentalna potraga za izgubljenim uporištem, životnom
neposrednošću i svježinom prvih emocija

 Filip - ekspresionistički slikar • slika ono što vidi kod svoje majke (duhovne naslage) • umorno, neprirodno
klaunovsko lice (bijelo) • mačkasto kreveljenje • prenavljanje • namještenu ljubaznost • namještenu skromnost

 Filipov prijezir spram majke • njezinih navika • njezinog izgleda • njezinog društva • njezinog karaktera • prostora
u kojem živi
 Filipova majka • šokirana načinom kako ju Filip gleda– vidi, uvrijeđena je • Filip je ravnodušan • slikarski posao sad
doživljava kao mučenje jer je svjestan majčinih očekivanja od portreta • iskreno je prenio na platno svoje osjećaje i
doživljaje majke • za majku kao sin i slikar je zatajio • njihov odnos postaje još hladniji

 Kyriales • Filipov odnos prema Kiryjalesu • podvojenost Filipova karaktera • intelektualni dvoboji • Filipovoj tezi
uvijek se suprostavlja Kryialesova antiteza • Filipovu misao utemeljenoj na umjetničkom doživljaju svijeta Kryiales
ruši logikom racionalne svijesti • Kryiales je Filipova podsvijest, njegov alter ego • Filip u njemu prepoznaje duhovnog
dvojnika • razotkriva mu mračnu tajnu svoje savjesti, najskrivenije sumnje i dvojbe • Kryiales – mračni glas Filipove
sumnje i podsvijesti

 Baločanski • njegovi su postupci biološki motivirani • žrtvuje svoju građansku egzistenciju • odriče se svega zbog
otkrića tjelesnoga • njime vladaju animalni nagoni • kulminiraju u završnici romana • Baločanski ubija Bobočku

 ŽENSKI LIKOVI – MAJKA I BOBOČKA • fatalne žene • vrlo slične • naglašena njihova tjelesnost • Filipov odnos
prema njima utemeljen na Freudu i psihoanalizi

 Jezik i stil • pogodbeni način kao govor neizvjesnosti (sve bi moglo biti i ne biti, ili sanja ili je bolesno priviđenje) •
bizarna, nastrana zapažanja, motiv neobičnog, halucinacije što navodi na razmišljanje • slikarsko-kolorističko
doživljavanje senzualnog umjetnika • bogatstvo jezika na temeljima narodne leksičke baštine, purgerske riječi,
njemačke konstrukcije rečenica, elementimaurbanog civiliziranog jezika • metafore, pejsaži • direktno obraćanje
čitatelju

 STILSKA OBILJEŽJA • sinteza tradicionalnog i modernog • tradicija: linearna kompozicija s jasno istaknutim
dramskim čvorištima • intelektualne diskusije s Kiryjalesom • minimizirana fabula • u središtu romana čovjekova
svijest • monološko-asocijativan roman • analitičko-psihološki roman

 MODERNISTIČKA TEHNIKA • analitička introspekcija • radnja u svijesti glavnog lika: • sjećanja, emocije,
razmišljanja, unutrašnja proživljavanja, podsvijest • subjektivno vrijeme • prošlost (proživljena u sjećanju, komentira
se iz perspektive sadašnjosti) • sadašnjost – događaji u objektivnom vremenu • isprepliće se prošlo i sadašnje tvoreći
simultani niz

 MODERNISTIČKA TEHNIKA • unutarnji monolog • slobodni neupravni govor - istovremenost dvaju glasova: •
pripovjedač – lik • misli lika Filipa „filtrirane” kroz misli pripovjedača • asocijativna tehnika • vanjski poticaji (vizalni,
auditivni, olfaktivni) • potiču oživljavanje sjećanja, tj. Filipov dijalog s prošlošću • esejistički dijelovi • česte su
digresije • sadržaji vezani uz Filipove meditacije o likovnim problemima, razgovori o umjetnosti i sl.

 Analiza ulomka • motiv povratka • oživljavanje uspomena (vidnim, slušnim, mirisnim, i opipnim doživljajima) •
oživljavanje djetinjstva Filipove prošlosti uz lik majke, kanonika Lovre i Karoline • emotivno stanje • smjenjuju se
opisi, razmišljanja, uspomene, piščevi komentari, dijalozi, naracija • opis kuće (Filip proživio krvavo djetinjstvo) •
uspomene iz djetinjstva, mladosti odredili su mu kasniji njegov život • prožimanje prošlosti i sadašnjosti (simultanost
vremena) • lirski opisi kuće, vrta, ulice • bizarni naturalistički detalji • motiv kuće, vrata, brave više puta se ponavljaju
u različitim osvjetljenjima • inverzija rečenice • riječ zakutak, 2 puta u kontekstu • moderni prozni izraz

 DODATAK - SADRŽAJ

 I. Poglavlje • Metaforika povratka-vremenska odrednica: svitalo je, početak - otvaranje spoznaje. • Završetak
romana – noć. • Rodna kuća, uspomene, motiv odlaska. • Sjećanja svog odlaska u javnu kuću. • Požuda za debelom
Karolinom. • Nakon Karolinine udaje doživljava veliko razočarenje (pati tri godine). • Kaptol, priroda, trafika majke
Regine, djetinjstvo uz trafiku i majku. • Stvarnost slika ženskog akta, teleća noga, poskakivanje mesarovih kola.....
(naturalistički).

 II. poglavlje • Filipova majka (Kazimera), Poljakinja, tajnovita osoba njegova djetinjstva, hladna spram Filipa. •
Govori se da mu je otac biskup, majka ga izdvaja od ostale djece odjećom. • Filipov doživljaj majke: oči mutne,
umorne, krvave, natečene od suza, obrve izlizane, upalo lice, dugo, žalosno sivo pod naslagom bijelog pudera
„naprahana brašnom kao klaun”. • Filipov otac, predpostavka da je to pokojni sobar Sigismund, prekršten u Filipa,
umro kad su Filipu bile dvije godine. Bio je vjenčan s njegovom majkom i u desetom mjesecu braka rodio se Filip. •
Filip se sjeća oca sa fotografije iz majčinog albuma.

 III. poglavlje • Sjećanja, Filip nam se otkriva kao slikar i kritičar. • Razočarenje, boje mu postaju bezlične, mučnina-
nervna napetost i nemogućnost slikanja, osjeća besmisao, nema razloga za postojanje. • Puši, gadi mu se pušenje,
steže ga srce, boli ga glava, kolutaju mu čudni krugovi ispred očiju nejasno i mutno. • „neodređeni netko u ogledalu”-
mutno nejasno ja u sebi.

 IV. poglavlje • Sjećanja i razmišljanja o Europi - suprostavljena Panonija, nekad bila sjedište velike civilizacije. •
Razmišlja o povratku – smislu postojanja, identitetu čovjeka određenog iskustvom, sjećanjem, uspomenama. •
Siromašni mladić koji je otišao i otmjeni gospodin koji se vratio (Sigismund – Filip). • Kreće u Kostanjevec majci koja
ima kuću i vinograd (11 godina pismima ga majka poziva). • Putem promatra kip mramorne žene (razmišlja o
kiparstvu i vrijednosti i značenju kipova - Čemu služe kipovi?

 V. poglavlje • Putuje s Jožom Podravcem zaprežnim kolima. • Kad Podravec pogledavši na kuće uz cestu kaže
„frajle”, Filipu se otvaraju nova sjećanja – prvi odlazak frajlama (naturalistička slika žene koja leži na krevetu
otkrivenog trbuha velikog i bijelog „kao uzašli kvasac”) Spoznaje da mu je majka slična njima (preskupa u odnosu na
njih), tada je izjurio iz sobe i plakao kao da mu je netko umro. VI. Poglavlje – promatra okolinu dok se vozi kolima. •
Razmišljanje o slikarstvu, slika kao prostor već viđenog. Kako naslikati mirise i zvukove, kako sva osjetila prenijeti na
platno? • Suprostavlja sebe i Jožu (on u17-oj počeo gledati žene) • Filipa opsjeda ideja da je sve besmisleni kaos.
Promatra ljude na selu zauzete oko kuća u vrtovima svojim poslovima. • „Panonsko blato i civilizacija koja dolazi.”

 VII. Poglavlje • Prošla su dva mjeseca od Filipova dolaska u Kostanjevec. • Glasine o njegovom dolasku kolaju
selom – neuki priprost narod. • Filip je smireniji, osjeća se bolje i misli da je bespredmetno među seljacima baviti se
slikarstvom. • Majka je za Filipa uredila dvije sobe pod krovom. • Jedne noći probudio ga je požar i pošao je gasiti
vatru kod susjeda Hitreca te spasio Hitrecova bika, i u selu više nije bio samo „onaj gospodin” već i spasitelj Hitrecove
krave.

 VIII. poglavlje • Majka je izvor njegova nemira, koja se žali na reumu, zamatala se flanelom, danju hodala u
laganim kostimima, držala se bogatom i finom gospođom, a činila je to nespretno i sirovo. • Na njezin zahtjev Filip
slika njen portret – za Filipa počinje mučenje. • Majka se uvrijedila njegovim prikazom njena portreta. • Filip ju slika
kakvu je vidi - ništa lijepoga (ljubav koju nije dobio od majke ostavilo je traga u Filipu). • Opisuje ljude koji zalaze u
majčin dom, jedna od gošća je Eleonora Rekettye-banska savjetnica, udovica, staromodna, konzervativna žena,
opsjednuta mišlju da ima rak, nosila je periku, izgledala kao „strašilo za ptice”.

 IX. poglavlje • Župan Liepach Kostanjevački sanjari o danima na bečkom dvoru, čuva pozivnicu sa dvorskog ručka iz
1895. i sliku iz novina kada je čekao pozdraviti grofa Hedervarya. Njegova žena je bila ljuta što je bila 24.-a, a ne 17-a
da bi pozdravila Hedervaryevu ženu, Margaritu, i u znak protesta nije joj pružila ruku. • Njegova je karijera brzo
završila i Leipach se vratio u Kostanjevec. • Kad su Slavoniju i Hrvatsku proglasili Ugarskom promaknut je u župana,
ali skandal njegove žene zapečatio je njegovu karijeru župana. • Filip je ugledao majku kako sjedi u krilu Leipachu i
zgadila mu se.

 X. XI. poglavlje • Filip u kavani „Kod Krune”, razmišlja o noći kada je uzeo majci stotinjarku – predodređenost
života jednom jedinom situacijom koja je iz korijena promijenila mu život. • Tog dana je slikao gluhonijemo dijete,
zadovoljan je spoznajom da svoje postojanje može opravdati samo umjetničkim djelom. • Razmišlja o ženama. On i
majka su pozvani kod Leipacha u čast stare dame grofice Orcyval. • Ismijavali su neuku djevojku Jagu. • Ksenija-
Bobočka Radajeva, kasirica kavane „Kod Krune”, po pričama je žena skandala, upropastila nekoliko brakova, uništila
supruga ministra, i zadnjeg ljubavnika, advokata Baločanskog odvela u zatvor. • Žena Baločanskog se bacila s drugog
kata. • Filipa zanima Bobočka.

 Epizoda o Kseniji - Bobočki • Supruga ministra Pavlinića iz interesa; rastavila se. • U nju se zaljubio Baločanski,
dosadan joj je, ali je zbog bogatstva s njim. • Baločanski u novčanim neprilikama dospijeva u zatvor, njegova žena se
ubija. • Odlaze u Kostanjevec.Kad im je nestalo novca, Bobočka se zapošljava kod Steinera. • Baločanski psihički
rastrojen, sjedi i čita novine. • Dok je Baločanski bio u zatvoru u Lepoglavi, ona se udala za bogataša, veleindustrijalca
i rastavila se. • Kada je Baločanski upoznao plavokosu plemkinju, Bobočku, imala je 27 godina.
 Epizoda O Baločanskom • Njegov život uređivala je njegova majka • Oženio se Vandom Agramerovom, troje djece:
Vladimir, Dagmar i Alis, stanovali su u kući s 11 soba, ljetovali u Lovranu i na Bohinju, putovali u Beč • Upoznaje
Bobočku kad je ona imala brakorazvodnu parnicu • Viđen je kako pleše na stolu u kostimu španjolske plesačice, •
Bobočka u njemu budi intenzivne osjećaje u njegovom dosadnom uobičajenom životu. • Život s Bobočkom za njega
je teško razumljiv, ali bio je tjelesno ovisan o njoj. • Vanda je pokušala spriječiti propast svoga muža te zamolila
njegovu majku za pomoć, a ona je štitila svoga sina kao „prolaznom fazom” u njegovu životu, nalažući joj da bude
strpljiva. • Baločanski, nakom samoubojstva žene, provodi dane u pijanstvu živeći s Bobočkom. • S Filipom igra šah,
razgovara o slikarstvu i umjetničkom stvaranju, piše pjesme.

 XII. Poglavlje • Filip u sutonu sjedi pod orahom i razmišlja. • Gluhonijemi kravar Miško pronašao je figuricu
brončane Europe – Filip prepoznaje ostatke velike civilizacije u Panoniji, a sad po tom prostoru pasu krave. • Filip
čezne za velikim gradom, nemir u njemu, ne može niskim razgovarati, ne snalazi se u prostoru i s ljudima. • Sve su
mu žene nepristupačne, besmislene, indiferentan spram žena dok nije sreo Kseniju. • Ksenija suosjeća s njim, nose
slične ožiljke iz djetinjstva. • Na dan sv. Roka uputili su se na proslavu u susjedno selo. Priča Bobočki o slikarskoj viziji
Krista.

 XIII. XIV.Poglavlje • Sergije Kirilovič Kyriales je Bobočkin prijatelj iz davnih dana. • Filip ga se boji jer on ne vjeruje
ni u kakav talent, misli da je Filip rastojena živčana osoba sklona samoubojstvu, a neće to učiniti jer je kukavica. •
Čovjek je za Kyrialesa životinjska vrsta, lažljiva, glupa, zlobna i majmunska zvijer. • Pijani razgovaraju u krčmi o
slikarstvu. • Kyriales osjeća da Filip sumnja u sebe i svoje slikarsko umijeće. • Raspravu prekida galama s ulice, ubijen
je čovjek, rasporena mu utroba.

 XV. poglavlje • Dva dana nakon te noći, Filip posjećuje Bobočku, Baločanski sjedi i čita novine, a Bobočka u sobi s
Kyrialesom vodi ljubav. • Tema njihova razgovora je samoubojstvo. • Kriza Baločanskog. • Filip se osjeća loše, čak je u
zadnjih 20-ak dana naslikao brojne slike, uznemiruje ga Bobočka. • Bobočka je otputovala, po povatku poklonila mu
je holandske boje. • Kyriales izvršava samoubojstvo-bacio se pod vlak. • Bobočka želi otputovati u Hamburg, traži od
Filipa posudbu novca. Filipa upozorava majka na Bobočkinu nemoralnost. • Baločanski želi spriječiti Bobočkin
odlazak. • U Filipu se rađa davno potisnuti bijes protiv majke, navršio je 40-u, a još ne zna tko mu je otac. • Dolazak
Baločanskog kod Filipa da bi otkazao Bobočkino putovanje.