ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA
SARAJEVO

Arnela Kulosman

PRIMJENA I IZUAVANJE ERIJATSKOG PRAVA U

KRALJEVINI SHS
( Esej )

Sarajevo, 2014.
1

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA
SARAJEVO

PRIMJENA I IZUAVANJE ERIJATSKOG U

KRALJEVINI SHS/JUGOSLAVIJI
Arnela Kulosman
( Esej )

Predmet : Historija erijatskog prava

Nastavnik : mr. Senad eman
Student : Kulosman Arnela
Status: redovan /TEOLOGIJA
Broj indexa: 3391

Sarajevo, mart 2014

2

1. UVOD
Hvala Allahu, d.., Gospodaru svih svjetova, na blagodatima kojima nas je obdario, i neka je
salavat i selam na Njegovog posljednjeg Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.
erijat je rije arapskog porijekla, a znai pravi put zakon-propis. Islamski pravnici pod ovim
pojmom podrazumijevaju kur'anske propise koji reguliraju cjelokupan ivot ovjeka,
prvenstveno odnose izmeu ovjeka i Boga, ali i odnose izmeu ljudi. erijat je Boiji zakon
odreen u Kur'anu i koji se ne moe mijenjati bez obzira na okolnosti u kojima se ljudi nalaze.
Osnovna dva izvora prava su Kur'an i Sunnet. Jo u vrijeme Poslanika uspostavljeni su
erijatski sudovi koji su bili zadueni da sude ljudima za njihove postupke onako kako to
Kur'an i Sunnet nalau.
Ova tema e nam blie objasniti kakvo je bilo erijatsko pravo i u kojoj mjeri se primjenjivalo
u Kraljevini SHS. Znaaj ove teme je itekako veliki jer nam pomae dajui nam korisne informacije
o primjeni islamskih pravnih normi na ovim prostorima i upoznaje nas za iznimno bogatom historijom
erijatskog prava. erijatsko-pravne norme su idealne norme, i kao takve mogu doprinijeti
kvalitetnijem nainu ivota muslimana kao pojedinca i muslimana kao zajednice, koji su danas, u
pojedinim dijelovima svijeta ukljuujui i ove prostore, veim dijelom uskraeni u sprovoenju
erijatskog prava.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je naziv za Kraljevinu koja je obuhvatala podruja Srbije,
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Formirana je 1918. godine, a
ukinuta 1943. uspostavom Demokratske Federativne Jugoslavije.

2. DRUTVENO - HISTORIJSKE PRILIKE

3

Postojanje i djelovanja erijatskih sudova u jugoslovenskoj dravi (1918-1941) predstavlja

posljednju etapu primjene erijetskog prava u ovim krajevima. U Kraljevini SHS je zadrana
povezanost vjerskih zajednica i drave i data je ljudima slobodna mogunost ispovijedanja
vjere. Za muslimane islam ne predstavlja samo vjerovanje nego i primjenu u svakodnevnom
ivotu, to je muslimanima Kraljevina SHS u odreenoj mjeri i omoguila. U Ustavu od 28.
VI 1921. proglaena je ravnopravnost usvojenih vjerskih zajednica. Naime, islam je zadobio
status prizate vjeroispovjesti i prije 1918. godine i takav je status zadrao i u Kraljevini SHS.
U Senermenskom ugovoru o zatiti manjina od 10. IX 1919. Kraljevina SHS je preuzela
sljedee obaveze u pogledu muslimana:
1. u pogledu porodinog i linog statusa muslimana donose odredbe koje doputaju da
se pitanja reguliu po muslimanskim obiajima
2. da preduzme mjere za imenovanje reisu-l-uleme
3. da osigura zatitu damija i ostalih vjerskih utanova muslimana i da omogui olakice
muslimanskim zakladama i vjerskim dobrotvornim ustanovama koje su zagarantovane
i drugim privatnim ustanovama iste vrste.
lan. 109 ovog Ustava je propisao: U porodinim i nasljednim poslovima muslimanima sude
dravni erijatski sudije.
Ovim lanom su ograniili cjelokupuno islamsko pravo samo na pitanja porodice i nasljea, a
islam obuhvata cjelokupan ivot ljudi kao i mnoga druga pitanja pored nasljednog i
porodinog prava.
Ovim ugovorom Kraljevina SHS je bila obavezna da muslimanima omogui slobodu
ispovijedanja vjere. Primjena erijatskog prava je kao i vrijeme Austro-Ugarske bila posebno
ureena grana dravnog pravosua.
21. marta 1929. proglaen je Zakon o ureenju erijatskih sudova i o erijatskim sudovima.
Ovim zakonom su ustanovljeni erijatski sudovi i u drugim krajevima SHS u mjestima gdje
ive muslimani.
Neki od tadanjih pravnika meu kojima je i Mihajlo Zobkow su osporavali kadiji naslov
sudije. On smatra da kadije kada presuuju u branim sporevima oni i dalje ostaju duhovna
lica, a nikako sudije.

U prvi plan muslimansog javnog ivota u Bosni i Hercegovini stupa sloj svjetovne
inteligencije. Tridesetih godina se u njihovoj interpretaciji, javljaju ideje svjetovnog
modernizma osnaene trijumfom takve orijentacije u Turskoj. Nestruno i esto formalno
pozivanje nekih svjetovnih modernistana islam izazvalo je otre reakcije tradiocionalne
uleme.1 Ulema se zalagala za odbranu postojeij islamskih ustanova, propisa i obiaja.

3. IDEJE SVJETOVNOG MODERNIZMA

Jedno od najaktuelnijih pitanja u periodu od 1918. godine bilo je pitanje otkrivanje lica
muslimanki. Dr. Sulejmanpai je krajem decembra 1918. izdao brouru Muslimansko ensko
pitanje jedan prilog njegovom rijeenju. U toj brouri je naglasio da pokrivanje predstavlja
zapreku prilagoavanja novom vremenu. Takoer je u sarajevskom Jugoslovenskom listu
predloio usvajanje eira umjesto fesa. Dr. Sulejmanpai je bio u najuem krugu
intelektualaca

koji

su

osnovli

Reformu-

organizaciju

naprednih

muslimana.

Kao glavni ciljevi navedeni su :

1. Vjersko prosvjetni: usklaivanje

vjerskog odgoja

s duhom dananjice,

prilagoavanje vremenu i okolnostima.

2. Drutveno moralni: promjena tradicionalne nonje to podrazumljeva otkrivanje
muslimanki i zamijena fesa sa eirom.
3. Politiki da muslimani vide Jugoslaviju kao pravu otadbinu za koju treba da
podnesu svaku rtvu i da se potpomau sve napredne akcije muslimana.
Reforma nije zadobila podrku ni svjetovne inteligencije, a ni irokih masa pa se suoila sa
finansijskim problemima to je bio razlog zaustavljanja ovog glasila. Nakon prestanka ovog
glasila reformisti nastaljaju iznositi svoje stavove u svjetovnoj tampi. Dr. Sulejmanpai je
ideje modernista i njihove sukobe sa tradicionalistima iznio u knjizi Slobodna misao i
hikmetovtina (Zagreb, 1933).
Drugi znaajni reformista bio je Edhem N. Bulbulovi. Godine 1933. pokrenuo je
Reformistiku biblioteku u kojoj je najavio objavjivanje broura o aktuelnim problemima
jugoslovenskih muslimana iz nacionalne politike, socijalno-ekonomske i moralno-etike
oblasti.2 Bulbulovi smatra da je islam racionalna vjera ali da su muslimani zaostali a uzrok
1 Dr. Fikret Kari Drutveno pravni aspekt islamskog reformizma,Sarajevo,
1990., str. 210.
2 Ibid., str. 213.
5

tome je erijatsko pravo. Kao uzor za reforme isticao je Republiku Tursku. Predloio je neke
reforme

1. da se pojam u Kur'anu svede na pravu mjeru vjeru

2. da se Sunnet smatra fakultativnim izvorom
3. da se u drutvenim poslovima primjeni parlamentalni sistem idmaa i kijasa
Znaajno je spomenuti i Mehmeda Begovia koji je odbranio doktorsku disertaciju pod
naslovom O evoluciji erijatskog prava u Jugoslaviji. Njegova broura O poloaju i
dunostima muslimanke prema islamskoj nauci i duhu dananjeg vremena ponudila je
odreenu erijatsko-pravnu argumentaciju za proces emancipacije muslimaske ene. 3 Brouru
su osudili mnogi muslimanski tradicionalisti.

4. PITANJE VAEEG ERIJATSKOG PRAVA I VAKUFA

Prijedlozi za reformu erijatskog prava poticali su iz redova graanskih i erijatskih pravnika
dok su prijedlog za reformu vakufa zastupali pravnici iz reda svjetovne inteligencije. Ti
prijedlozi su se ticali promjene forme sklapanja braka, ukidanje ogranienja jednostranog
razvoda braka, ukidanje vieenstva, naputanje individualistike koncepcije vakufa i
modernizacije islamskih zadubina. Ovu ideju zastupa Bertold Ajzner, jugoslovenski pravnik.
Od islamskih pravika ovu ideju zastupa A.Buatli koji zahtjeva da se zakon o porodinom i
nasljednom pravu prilagodi duhu vremena . Jedan od najvanijih zahtjevao ticao se izmena
u nainu sklapanja braka, to se odnosilo na dobrovoljni pristanak obje strane na sklapanje
braka.
to se tie ukidanja jednostranog razvoda braka, traili su da se obrazuje disciplinski brani
sud za sve sporove koji se tiu raskida braka. Taj su sud bi se sastojao od muftije, kadije,
jednog svjetovnog pravnika i dva-tri porotnika i pred njim bi mu morao iznjeti erijatske
razloge za otpust supruge i odgovarajue dokaze, tako bi talak bio valjan i efektan tek kada bi
ga potvrdio javni islamski senat.4 Taj senat je donosio odluke i kada bi supruga traila razvod
iako se mu s tim ne slae.

3 Ibid., str. 215

4 Ibid., str. 231
6

Poligamni brakovi u BiH niu bili raireni osim u Cazinskoj krajini. Dolazilo je do rasprava
izmeu modernista koji su nastojali ukinuti vieenstvo i tradiocionalista koji su branili
mogunost vieenstva.
Modernisti su prije 1928. dali prijedlog da se dio porodinog vakufa preda nasljednicima, a
dio pretvori u opekorisni vakuf.

5. KODIFIKACIJA VAEEG ERIJATSKOG PRAVA

Postepeno su se naputali tradicionalni pravni zbornici. Koriten je osmanlijski zakon
Medela, egipatska kompilacija erijatskih propisa o linom statusu, osmanlijski zakon o
porodinom pravu iz 1917. 5
Brakovi muslimanskih lica su iskljuivo sklapan pred erijatskim sudovima. Mladenci su bili
duni ovim organima ponijeti dokumente o nepostojanju branih smetnji, ljekarsko uvjerenje
da su mladenci dovoljno fiziki razvijeni za vrenje branih dunosti.
6. PODRUJA PRIMJENE ERIJATSKOG PRAVA
S obzirom na razliito stanje u pogledu ureenja podruja primjene erijatskog prava kod
muslimana u Kraljevini SHS, moemo konstatovati dva perioda. Prvi, od formiranja
Kraljevine SHS 1918.-1929. godine. Drugi, od 1929. do propasti Kraljevine Jugoslavije,
1941.godine.
Prvi period karakterizira preuzimanje postojeeg stanja u primjeni erijatskog prava iz
prethodnih dravnopravnih sistema (Austro-Ugarske, Srbije i Crne Gore) i itav niz pokuaja
da se pitanje primjene erijatskog prava rijei na zakonom jedinstven nain. Svi ti pokuaji su
propali. Do 1929. godine postojao je partikularizam u primjeni erijatskog prava. U Bosni i
Hercegovini i Crnoj Gori erijtsko pravo su primjenjivali kadije, a u Srbiji (Kosovu i
Makedoniji), muftije. Najjaa i najznaajnija bonjaka politika stranka izmeu dva rata,
Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO), u svom programu je iznijela zahtjeve o
slobodnom ispovijedanju islama i njegovoj ravnopravnosti sa ostalim regijama u Kraljevini,
zatiti vakufske imovine, kontinuiran rad erijatskih sudova. Insistiranje na erijatskim
sudovima kao dravnim sudovima koji primjenjuju erijatsko pravo bio je garant opstanka
ove institucije, ali i opstanka Bonjaka kao muslimana u potpuno novim uvjetima.
Uvoenjem estojanuarske diktature 1929. i donoenjem Zakona o ureenju erijatskih
sudova i o erijatskim sudovima 21.03.1929. godine, poinje druga faza primjene erijatskog
5 Ibid., str 232.
7

prava u Kraljevini Jugoslaviji. Do tad bez obzira na odluke Vidovdanskog ugovora, nije se na
jedinstven nain primjenjivalo erijatsko pravo. Naime, u Bosni i Hercegovini erijatsko
pravo su primjenjivali sudovi iz austro-ugarskog perioda, dok su to u Srbiji vrile muftije.
Donoenjem Ustava Islamske verske zajednice Kraljevine Jugoslavije 09.07.1930 i zakona o
izboru reisul-uleme 04.06.1930. godine, dolo je do formalnog jedinstva Islamske zajednice u
Jugoslaviji, ali do bitnijih promjena u primjeni erijatskog prava nije dolo, jer u pojedinim
krajevima nisu formirani erijatski sudovi, tako da su i dalje sudsku funkciju vrile muftije.
Takoer, u izboru reisul-uleme, u ovom periodu, Ministarstvo vjera je u izborno tijelo
ukljuilo odreen broj dravnih slubenika i na taj nain bitno uticalo na izbor najvieg
duhovnog poglavara muslimana. lanove ostalih organa Islamske zajednice, a posebno
vakufsko-mearifskih, Ministarstvo vjera je imenovalo i na taj nain oduzimalo pravo
muslimanskim slojevima da izaberu najznaajnije funkcionere unutar Islamske zajednice.
Povoljnija situacija nastala je padom estojanuarske diktature i donoenjem novog Ustava
Islamske zajednice 1936. godine.

7. ZAKLJUAK
Moe se zakljuiti da je poloaj islamske zajednice u Kraljevini SHS bio dosta povoljan.
Kraljevina SHS je bila duna da muslimanima omogui slobodu ispovijedanja svoje vjere.
Meutim, ta sloboda je ukljuivala samo sferu porodinog i nasljednog prava, a islamsko
pravo se tie jelokupnog ivota vjernika. Ono to je pozitivno u odnosu na danas jeste to su
zadrali instituciju erarijatskih sudova.
U ovom periodu je takoer dolo do velikih promijena. Javljaju se modernisti koji nastoje
izmijeniti stare obiaje i s druge strane tradiocionalisti koji nastoje ouvati izvornu tradiciju.
Ideje modernistikog reformizma su najvie djelovale u sferi porodinog i nasljednog prava,
imale su mali uticaj na ureenje vakufa i vrlo ogranien odraz u podruju islamske drutvene
etike.
Ono to se da primjetit je da su modernisti nastojali popraviti poloaj ene u islamskom
svijetu. enama je omogueno da rade, da se koluju, da uestvuju u svim potenim
poslovima, data im je mogunot razvoda braka preko suda, kao i skidanje ferede sa lica.
U ovom periodu nastojalo se ukinuti vieenstvo. Taj su proces sveli na pitanje materijalnih i
zdravstvenih prilika mua.

SADRAJ
1.
2.
3.
4.
5.

UVOD................................................................................................. 3
DRUTVENO - HISTORIJSKE PRILIKE.......................................... 4
IDEJE SVJETOVNOG MODERNIZMA.............................................5
PITANJE VAEEG ERIJATSKOG PRAVA I VAKUFA..............6
KODIFIKACIJA VAEEG ERIJATSKOG PRAVA......................7
6. PODRUJA PRIMJENE ERIJATSKOG PRAVA............................7
7. ZAKLJUAK ......................................................................................8
8. SADRAJ.............................................................................................9

LITERATURA
1. Drutveno pravni aspekt islamskog reformizma, dr. Fikret Kari, Sarajevo, 1990.
2. Historija erijatskog prava, dr. Fikret Kari, Sarajevo, 2005.
3. Studije o erijestkom pravu i institucijama, dr. Fikret Kari, drugo dopunjeno
izdanje, 2011, Sarajevo
4. mr Ibrahim Dananovi Islamsko pravo i erijatski sudovi Sarajevo,1996.