BIOGRAFIJA

Will Kymlicka je poznati kanadski politiki filozof, roen 1962.godine. Posebno je poznat po
po tome to se bavio multikulturalnou i pravima ivotinja ( etika ivotinja ).1
Trenutno je profesor filozofije u Canada Research Chair, politiki filozof

u Queen's

University , te gostujui profesor na predmetu Nacionalne studije na Univerzitetu u

Budimpeti.
Diplomirao je 1984.godine na filozofiji i politikim studijima na Queen's University u
Kanadi.
Najvie se bavio i pisao o multikulturalizmu i politikoj filozofiji. Nekoliko njegovih knjiga je
prevedeno na mnoge druge jezike.
Zanimao se i zalagao se za ljudska prava, ali i prava ivotinja.
Ve 20 godina ivi kao vegetarijanac.

1 Etika ivotinja akademski termin za objanjavanje odnosa ovjek-ivotinja i kako bi se trebalo

odnositi prema ivotinji
1

UVOD

Liberali nikada nisu bili zadovoljni sa terminom zajednica, bratstvo, pa ni graanstvo.

Postojao je strah od toga da e grupno diferencirana prava potkopati osjeaj zajednikog
graanskog identiteta koji odrava liberalno drutvo zajedno. Smatra se da e ova prava
dovesti do razjedinjenosti. Jedini nain da se razvije i sauva zajedniki graanski identitet je
da se stvori opi nediferencirani status graanstva.
Liberalne opozicije gotovo nikada nisu dozvoljavala slobodu ili pravdu manjinama.
Liberalna drutva zahtijevaju visok stepen interakcije izmeu svojih graana, i svjedoci smo
da irom svijeta postoje razlike u etnikom, nacionalnom, i bilo kojem drugom identitetu koje
su naglaene i politicizirane, te ine prepreku solidarnosti.
Zbog toga nije dovoljno samo dati slobodu i pravdu manjinama, ve s obzirom da se radi
o demokratskom sistemu ,treba stvoriti zajedniki graanski identitet koji i jeste jedan od
glavnih odlika demokratije.

VANOST GRAANSTVA
U drutvu koje priznaje diferencirana prava, mnogi lanovi nekih grupa ljudi su inkorporirani
u politiku zajednicu, te njihova prava ovise o njihovom lanstvu u grupama.
Pitanje je da li se moe govoriti o graanstvu u drutvu ako su prava validna zbog izvjesnog
lanstva.
Odreeni liberali smatraju da da je graanstvo stvar tretiranja ljudi kao individuaa s jednakim
pravima potinjenim zakonu.
Upravo demokratija i graanstvo treba da se razlikuju od prethodnih epoha i vladajuih
sistema ( feudalizam i dr.), u kojem su postojale klasne i druge razlike na osnovu kojih se
politiki status dodjeljivao prema religijskim, etnikim ili klasnim odrednicama.

Prema Johnu Porteru, svaka selekcija i organizacija drutva koja proizilazi iz odreenog
lanstva u grupi se suprotstavlja konceptu graanstva
Kritiari grupno diferenciranog graanstva brinu da, ako se grupe fokusiraju na njihovu
razliku onda e nada u bratstvo biti uzaludna i unitena.
Graanstvo ne moe vriti svoju funkciju ako je grupno diferencirano, time se gubi osjeaj
zajednitva. Nita nee vezati razliite grupe u drutvu i sprijeiti uzajamno irenje
nepovjerenja ili sukoba.
Graanstvo bi trebalo biti forum gdje ljudi prevladavaju svoje razlike i misle o opem dobru
svih graana.
Razni politiki dogaaji i trendovi irom svijeta, kako u SAD-u, tako i u drugim dijelovima
svijeta, dovodi do oivljavanja nacionalistikih pokreta, glasaka apatija, tenzije stvorene od
strane sve vee multikulturalne populacije u Zapadnoj Evropi i sl, doveli su do toga da
zdravlje demokratije zavisi o, ne samo o institucijama, ve i o stavovima graana ( njihov
osjeaj identiteta, njihovo posmatranje suparnikih nacionalnih, religijskih, etnikih identiteta,
tolerancija prema drugome i drugaijem, te njihova elja u politikom ueu za sprovoenje
javnog dobra ). Bez ovakvih graana i ovakvih kvaliteta, gotovo je nemogue da liberalno
drutvo postoji.
Postojala je ideja koja smatra da je za balansiranje dobra podjela vlasti u kojem jedan organ
vlasti pazi na drugi i tako uzajamno djeluju da ne bi dolo do ostvarivanja vlastitog interesa.
Ova ideja nije bila uspjena , pogotovo bez graanske vrline i javne duhovnosti.
Postoje tri oblika diferenciranog graanstva, a to su : polietnika, reprezentaciona i prava
samo-vladavine.

POLIETNICITET I UKLJUIVANJE

Grupe koje se osjeaju iskljuenim ele biti ukljueni u ire drutvo,a to zahtijeva priznavanje
i prilagoavanje njihovih razlika.
Meutim, oduvijek je veinska demokratija sistemski mogla ignorirati glasove manjine.
3

U sluajevima gdje su manjine regionalno koncentrisane , demokratski sistemi su povlaili

granice federalnih jedinica da bi stvorili mjesta gdje je manjina u veini.
Nedavna istraivanja su pokazala da je samo 12 % amerikih tinejdera izjavilo da je glasanje
vano da bi se bio dobar graanin. Ova glasaka apatija meu omladinom u poreenju sa
omladinom prije 50 godina pokazuje da je savremena omladina manje kritina prema svojim
liderima, zna i brine manje, te je manje kritina i prema liderima, i prema institucijama u
odnosu na omladinu prije 50 godina.
Veina polietnikih zahtjeva su dokaz da lanovi manjinskih grupa ele biti dio glavnog
drutvenog toka.
Kao primjer moemo uzeti jevreje koji su eljeli stupiti u redove amerike vojske, ali su
trebali traiti izuzee od uobiajenih pravila da bi mogli nositi svoju jarmulku.
Ovakvim izuzecima se suprotstavljaju mnogi ljudi smatrajui da je to znak nepotovanja
nacionalnog simbola. Meutim, injenica da su ti ljudi izrazili elju da budu dio amerike
vojske, te elja da uestvuju i doprinose iroj zajednici se mora uzeti u obzir.
Multikulturalizam kao slubena politika vlade poela je krajem 60ih i poetkom 70ih godina u
kontekstu sve veeg useljavanja iz ne-bijelih, ne-kranskih zemalja. Veina novonastalih
politika pod kiobranom multikulturalizma novih etniko/religijskih grupa ne tie se
povlaenja iz ireg kruga, ve naprotiv.
Neki se ljudi pribojavaju da polietnika prava smetaju integraciji useljenika stvarajui
konfuznu publiku izmeu stare nacije i graanstva u novoj, s obzirom da se radi o razliitom
porijeklu.
Meutim, iskustvo je pokazalo drugaiju sliku. Prve i druge generacije useljenika koje se
ponose svojim porijeklom spadaju meu najpatriojtskijim graanima novih zemalja.
Snano pripajanje u novoj zemlji odie tolerancijom i prihvatanjem kulturnih razlika.
Svi doseljenici brinu o jedinstvu njihove nove zemlje, i ele da institucije brinu i priznaju
njihova kulturna bogatstva i batinu. To je prava i istinska elja za ukljuivanjem.
Najvea psiholoka i politika potreba za jasnoom i shvatanjem dolazi od manjina jer su
upravo one te koje su morale proi taj proces integracije i prilagodbe u drutvo, pogotovo ako
se radi o novim useljenicima.
4

Mnoga prava su odobrena bijelim idovima i kranskim grupama, mada su i ona bila sporna
u prolosti, ali su vremenom postali dio kulture, to znai da je svaki novitet nailazio na
otpor i na brojne probleme kako sa integracijom tako i sa pravima, posebno u ethnikom,
rasnom, religijskom i dr.smislu.
Zbog mnogih predrasuda postoji otpor prema novim doseljenicima. Otpor prema
multikulturalizmu nastaje iz rasistikog i ksenofobinog straha novih naseljenikih grupa.
Radnika klasa je ist i uspjean primjer gdje su opa graanska prava pomogla integraciji
prethodno iskljuenih grupa u opu nacionalnu kulturu.
Mnogi liberali smatraju da bi se ovaj model mogao primjeniti na druge iskljuene grupe ne
uzimajui u obzir okolnosti.
Npr. U Engleskoj je radnika klasa bila iskljuena iz ope kulture i ope civilizacije. Engleska
je dugo vremena bila podijeljena po klasnoj liniji, te nije bilo mijeanja meu klasama, niti
interakcije. Bili su totalno odvojeni od kulturnog ivota zemlje. Imali su svoje sub-kulture, ali
su bili lieni nacionalne kulture. Marshall je bio dirnut zbog iskljuivanja radnike klase iz
kulturnog ivota vie nego zbog materijalnih nejednakosti. Shvatio je da je najbolji nain za
njihovo ukljuivanje bio kroz univerzalna graanska prava kao to je pravo na edukaciju,
zdravlje i socijalnu zatitu. Upravo su socijalna prava zasluna za suptilno ukljuivanje u
nacionalnu kulturu.
Marshallov model, ipak, nije primjenjiv na sve skupine drutva i na sve periode u drutvu.
Ovaj model je neefikasan kada se radi o crncima, enama, homoseksualcima i sl.
To su skupine koje se osjeaju iskljuenim bez obzira to posjeduju opa graanska prava.
One su iskljuene ne zbog socio ekonomskog statusa, ve zbog socio-kulturnog identiteta.

SAMO-VLADAVINA I SEPARATIZAM

U sluaju samo-vladavine, ira politika zajednica posjeduje uvjetovaniju egzistenciju.

Nacionalne manjine tvrde da su oni razliiti ljudi sa neotuivim pravima na samovladavinu. U dravama koje su formirane od federacije dviju ili vie nacija, autoritet centralne
vlade je ogranien na moi za koje se svaka konstitutivna nacija sloila da ih prenese na nju.
Ove nacionalne grupe smatraju da imaju pravo da se mogu povui iz federacije ukoliko se
osjeaju ugroenim od ire zajednice.
Ako postoji vie nego jedna politika zajednica autoritet ire drave ne moe imati prednost
nad autoritetom konstitutivnih nacionalnih zajednica.
Ako je demokratija vladavina naroda, nacionalne manjine smatraju da postoji vie od jednog
naroda, svaki sa pravom da vlada nad sobom.
Prava samo-vladavine su najkompletniji sluaj diferenciranog graanstva jer ona razdvaja
narod u razliite narode, svaki sa svojim historijskim pravima, teritorijama i moima samovladavine, svaki sa svojom politikom zajednicom. Oni posmatraju svoju vlastititu politiku
zajednicu kao primarnu, a vrijednost i autoritet kao izvedenu.
Prava samo-vladavine daju neku vrstu dvostrukog graanstva i mogu je sukob oko toga s
kojom se zajednicom graani najdublje identificiraju.
Amerika strategija za kulturni pluralizam inzistira na opem identitetu zajednikim svim
graanima bez obzira na grupno lanstvo.
Amerika je dobar primjer multikulturalizma jer ju nastanjuju stanovnici Aljaske, Eskimi,
Portorikanci, stanovnici Havaja i Indijanci. Amerikanci su prisiljavali indijanska plemena da
se odreknu svog razliitog politikog statusa.
Malo je drava koje slijede ideju opeg graanstva. Ope graanstvo u multinacionalnoj
dravi bi znailo to da drava priznaje i ukljuuje veinske kulture tako da njen jezik postane
slubeni jezik u kolama, sudovi, zakonodavstvo, njeni praznici su dravni praznici i sl. To
znai da manjine u politikim i ekonomskim odlukama ispataju zbog svoje nemoi u odnosu
na veinu.

U Otomanskom carstvu kompromis izmeu grupa je tradicionalno bio osiguran sistemom

samo-vladavine za svai milet. Sredinom 18.stoljea Otomani su pokuali promovirati opi
graanski status i oduzeli su princip samo-vladavine, tako da su politika prava i identitet bili
zasnovani na opem odnosu prema Otomanskoj dravi prije nego lanstvu odreenom miletu.
Meutim, jednom prekinuti princip samo-vladavine nije mogao rezultirati novim principom,
tada je dolo do raspadanja.
Potreban je snaan osjeaj opeg graanstva da bi se otklonila opasnost od toga da e veina
tretirati manjinu, nepoteno, inae e ii u nedogled stvaranje brojane veine i manjine.
Da li bi drava trebala modificirati nacionalnu svijest da bi uklonila elju manjine da formira
odvojeno nacionalno drutvo ? Na to pitanje David Miller kae da je ba drava ta koja treba
promovirati opi identitet koji je snaniji od odvojenih identiteta kao lanova etnikih ili
drugih grupa.
Vlade u Kanadi i SAD-u su povremeno upotrebljavale sva sredstva na raspolaganju da unite
osjeaj odvojenog identiteta izmeu njihovih nacionalnih manjina od rezidencijalnih kola za
indijansku djecu i zabrane plemenskih obiaja do zabrane francuskih i panskih jezinih
kola. Uprkos stoljeima legalne diskriminacije, drutvenih predrasuda i sl.ove su nacionalne
manjine zadrave svoj osjeaj posjedovanja nacionalnog identiteta.
I komunistike vlade nisu uspjele u svojim naporima da izbriu nacionalne lojalnosti. Takav
sistem nije uspio uvjeriti Hrvate, Srbe,Slovake,ehe da o sebi misle prvenstveno kao
jugosloveni ili ehoslovaci ili sovijeti.
Nemogue je eliminirati osjeaj odvojenog identiteta koji lei u temlju elja ovih grupa da
formiraju svoja vlastita nacionalna drutva. Podreivanje odvojenih identiteta opem
identitetu rezultirali su tome da su ih manjine odbacivali i stvarali mrnju prema njima.
Nedavna istraivanja su pokazala da princip samo-vladavine ne umanjuje mogunost nasilnog
sukoba, dok e ukidanje ovog principa eskalirati razinom sukoba.
Obezbjeenje lokalne autonomije reducirati e mogunost nasilnog sukoba, mada su rijetki
primjeri harmonine saradnje izmeu nacionalnih grupa.
Smatra se da je jedino rjeenje problema multinacionalnih drava- secesija, ali ako je jedna
zajednica toliko podijeljena da je jednistvneno graanstvo nemogue, onda e i njena teritorija
7

biti podijeljena. Ako nacionalne manjine nisu spremne da se asimiliraju, one se moraju
otcijepiti i formirati svoju vlastitu dravu.
Secesija je moralna i politika katastrofa, ali vjerovatno je mali broj ljudi koji osuuje secesiju
Norveke od vedske 1905.godine. Proces secesije ove dvije drave je protekao mirno, gdje
su nastale dvije liberalne demokratske drave iz jedne.
Meutim, secesija nije uvijek mogua ili poeljna, posebno ako se radi o narodima koji imaju
potekoa u formiranju stabilnih neovisnih drava.

TEMELJ SOCIJALNOG JEDINSTVA U MULTINACIONALNOJ

DRAVI

Postoje stabilni primjeri multinacionalnih drava kao to je vicarska, koji pokazuju da ne

postoji nuan razlog zato lanovi nacionalne manjine ne mogu imati istovremeno i snanu
nacionalnu svijest, i osjeaj patriotizma, i odanost iroj politikoj zajednici.
Isto tako postoje zemlje u kojima je zbog istog razloga nastao graanski rat.
Jedan prijedlog je da socijalno jedinstvo ovisi od zajednikim vrijednostima.
Npr. u Kanadi postoji lista od 7 vrijednosti koje Kanaani dijele i potuju.
Bitno je stvoriti neke vrijednosti koje se tiu cijele zajednice i to e ju i ujediniti.
Ali isto tako, ne mora znaiti da odreene zajednike stvari spajaju ili razlike odvajaju dvije
drave. Npr. Norveka i vedska se dobro slau to ne znai da se trebaju ponovo sastaviti, ili
primjer u Kanadi gdje jedna polovina stanovnitva govori francuski, a drugi engleski jezik ne
znai da se Kanada treba razdvojiti.
To opet dovodi dalje do zakljuka da ni zajednike vrijednosti nisu dovoljne za socijalno
jedinstvo.
Ono to dri Amerikance skupa jeste to da oni dijele identitet kao Amerikanci. Taj zajedniki
identitet potie od zajednike historije, jezika, i religije. Ono to uvruje Ameriki identitet
jeste ponos i osjeaj patriotizma.
8

Meutim, isti ovaj razlog koji Amerikance ini ujedinjenim je izvor mrnje u drugim
dravama i stvara podjelu izmeu nacionalnih grupa.
Prema nedavnom glasanju , 91% stanovnika Portorika misli o sebi na prvom mjestu kao
Portorikancima, a kao Amerikancima misle na drugom mjestu. Oni sebe stvarno vide kao
Amerikancima, to ne znai da treba da se odreknu prethodnog identiteta, jezika i kulture.
Neki teoretiari tvrde da je klju u dubokoj razliitosti, jer tamo gdje su razlike male,
gotovo nepostojee, najvie je problema i sukoba.
Taylor smatra da drutvo ne moe opstati ukoliko ne cijeni duboke razliitosti po sebi.
Duboke razliitosti treba da predstavljaju klju za toleranciju i razumijevanje, kako sebe, tako
i drugog, mada u konanici ni to nije jedini efikasni put.
Najprije ljudima je potrebna dobra volja za stvaranje bilo ega, posebno zajednikog
graanstva.

ZAKLJUAK

Liberalne demokratije zahtijevaju graane koji posjeduju prilino visoku razinu samoogranienja i uzajamne solidarnosti, i pravo je pitanje je li politizacija etnikih i nacionalnih
razlika kompatibilna sa ovim zahtjevima.
Zahtjevi imigrantskih i neprivilegiranih grupa za polietnikim pravima su prvenstveno
zahtjevi za ukljuivanjem za puno lanstvo u ire drutvo.
Posmatrati ovo kao prijetnju stabilnosti je neprihvatljivo i proizilazi iz netolerancije ovih
grupa.
Prava samo-vladavine predstavljaju prijetnju socijalnom jedinstvu. Osjeaj biti razliitom
nacijom unutar ire drave je potencijalno destabilizirajue.