Anarchist FAQ

Zato su anarhist protv

nacionalizma?
Izdavaki komitet Lokalne grupe Rijeka, 2012.
Mrea anarhosindikalista (MASA)
4
Biblioteka: Sitno, al dinamitno
Naslov originala: Anarchist FAQ, Are anarchists against
Natonalism?
Naslov prijevoda: Anarchist FAQ, Zato su anarhist protv
nacionalizma?
Prijevod: Zorana Jani i Eugen Babi
Izdava: Izdavaki komitet Lokalne grupe Rijeka (MASA)
Dizajn korice: Eugen Babi
Priprema za tsak: Irena Briki
masa-hr.org
Izdavaki komitet Lokalne grupe Rijeka (MASA)
Slobodno umnoavanje, distribucija i koritenje su dozvoljeni, pod
sljedeim uvjetom:
* Doslovne kopije moraju sadravat gore navedene podatke i narednu
krilatcu.
* Jednom iznesena ideja nije vie niije vlasnitvo.
Tiskano oujka 2012.
5
Zato su anarhist protv nacionalizma?
Anarchist FAQ
Anarhist su protv nacionalizma u svim njegovim oblicima. Engleski
anarhist Stuart Christe i Albert Meltzer jednostavno su istaknuli
oito: Poto nacija podrazumijeva dravu, nije mogue istodobno bit
nacionalista i anarhista.
Kako bi razumjeli ovu poziciju, moramo defnirat to anarhist
smatraju nacionalizmom. Mnogima je to npr. privrenost domu i mjestu
odrastanja. Narodnost je, kako je to Mihail Bakunjin istaknuo,
prirodna i socijalna injenica, jer svaki ovjek i najmanja drutvena
jedinica imaju svoju osobnost, svoj specifan nain postojanja, svoj
nain govora, osjeanja, miljenja i djelovanja; ovaj nain odnosa prema
svijetu sainjava sr narodnost. Ovi osjeaji oito ne postoje u socijalnom
vakuumu. Ne moe se o njima diskutrat bez da se diskutra o prirodi
drutvene jedinice, o tome koje klase i ostale socijalne nejednakos-
t ta drutvena jedinica sadrava. Jednom kada to uinimo, anarhistko
protvljenje nacionalizmu postaje jasnije.
Ovo znai kako anarhist razlikuju narodnost (pripadnost kulturi) i
nacionalizam (u okvirima drave i vlade). Takvo razlikovanje dozvol-
java nam da odredimo emu se suprotstavljamo, a to podravamo
nacionalizam je u korijenu destruktvan i nazadan, dok su kulturalne
razliitost i pripadnost izvor zajednitva, socijalne raznolikost i vitalnost.
Takvu raznolikost trebamo njegovat i dopustt joj da se izrazi na vlastt
nain. Ili, po miljenju Murraya Bookchina; to to bi odreeni ljudi trebali
imat slobodu razvit svoj kulturni potencijal nije samo njihovo pravo, ve
njihova potreba. Ukoliko velianstveni mozaik razliith kultura ne zamijeni
kulturno osakaen i jednolian svijet stvoren od modernog kapitalizma,
svijet e bit uistnu jednolino mjesto.
6
Ali, kao to Bookchin upozorava, kulturnu slobodu i raznolikost ne smijemo
brkat s nacionalizmom. Nacionalizam je puno vie (i etki puno manje) od
jednostavnog prepoznavanja kulturalne jedinstvenost i ljubavi za domom.
Nacionalizam podrazumijeva elju za stvaranjem drave-nacije, i iz tog se
razloga anarhist protve nacionalizmu, u svim njegovim oblicima.
To podrazumijeva kako se nacionalizam ne moe, i ne smije pobrkat s
narodnou. Narodnost je proizvod raznih drutvenih procesa, dok je
nacionalizam proizvod dravnog djelovanja i vladajuih elita. Drutvena
evolucija se ne moe ugurat u uske, ograniavajue granice drave-nacije,
jer tada tet pojedincima, iji ivot omoguuju taj ist drutveni razvitak.
Drava je centralizirano tjelo koje posjeduje mo i monopol nad silom
(policija, vojska). Kao takva, drava prisvaja autonomiju nad podrujima i
ljudima, te u ime nacije unitava ivuu realnost nacija (ljude i kulture)
s jednim zakonom, jednom kulturom i jednom slubenom povijeu.
Za razliku od veine nacionalista, anarhist prepoznaju injenicu kako nit
jedna nacija u realnost nije homogena, i nacije smatraju puno
kompleksnijima od linija na mapama, stvorenih osvajanjima. Smatramo
kako stvaranje centralizirane drave na nekom odreenom podruju,
onako kako to nacionalistki pokret generalno i zahtjevaju, ne moe
rijeit tzv. nacionalno pitanje.
Na posljetku, kako Rudolf Rocker to navodi, nacija nije uzrok, ve
posljedica drave. Drava je ta koja stvara naciju, a ne nacija dravu.
Svaka drava je umjetni mehanizam nametnut ljudima odozgo od
nekakvog vladara, i nikada ne slui nit jednom drugom cilju do obrane i
osiguravanja interesa privilegiranih manjina u drutvu. Nacionalizam
nikada nije bio nita drugo do politke religije moderne drave. Stvoren je
kako bi ojaao dravu, osiguravajui poslunost ljudi koji dijele jezine,
etnike i kulturalne afnitete. U sluaju da navedeni afnitet ne posto-
je, drava ih stvara centraliziranjem obrazovanja u svoje ruke, nameui
slubeni jezik i pokuavajui unitt kulturalne razlike ljudi unutar
vlastth granica.
7
To se dogaa jer drava ne tretra grupu ljudi kao unikatne indivi-
due, nego radije, prema rijeima Rudolfa Rockera: kao individue s
ogranienim brojem karakternih crta i posebnim psiholokim svojstvima ili
intelektualnim kvalitetama to nepovratno vodi monstruoznom
lanom zakljuku. Ovakva pretpostavka stvara teorijsko opravdanje za
autoritarizam, kao to i dozvoljava izbacivanje svih oblika individualnos-
t, lokalnih obiaja i kultura koje ne zadovoljavaju apstraktni standard. U
dodatku, nacionalizam skriva klasne razlike unutar nacije argumentrajui
za ujedinjenost ljudi oko takozvanih zajednikih interesa (kao lanova iste
nacije), dok u stvarnost oni nemaju nita zajedniko zbog postojanja
hijerarhija i klasa.
Errico Malatesta prepoznaje navedeno kada tvrdi kako ne moemo priat
o dravama kao da su homogene etnografske zajednice, svaka s vlas-
ttm interesima, eljama i ciljevima, u suprotnost s interesima, eljama i
ciljevima suparnikih zajednica. Ovo moe bit relatvno istnito, onoliko
dugo koliko potlaeni, a osobito radnici, nemaju samosvijest i ne uspijevaju
prepoznat nepravdu vlastte inferiorne pozicije te tako ostaju posluna
sredstva vlasttm tlaiteljima. U tom sluaju dominantna klasa je jedina
koja je vana i ovo posjedovanje elje da sauva i uvea vlasttu mo
moe poveat rasne ambicije i mrnju, i poslat svoju naciju, svoje jato
na strane zemlje, a sve kroz perspektvu oslobaanja isth od trenutnih
tlaitelja, i podvrgavajui ih svojoj politkoj i ekonomskoj dominaciji.
U tom smislu, nacionalizam je kljuan alat za zamagljivanje klasnih
razlika, s ciljem da ljudi podloni hijerarhiji ponu tu hijerarhiju shvaat
kao neto prirodno. Kao takav, igra vanu ulogu u odravanju postojeeg
sistema (stoga ne iznenauje to se drava-nacija pojavila u isto vrijeme kao
i kapitalizam). Jednako je i s internacionalnim podjelama unutar radnike
klase, koje koriste dravi-naciji kako bi se radnike roene u odreenoj
zemlji okrenulo protv imigranata. Uspijevajui u tome da domai radnici
okrivljavaju pridolice, kapitalistka klasa oslabljuje svaki otpor vlasttoj
moi, isto kao i kada ekonomska/gospodarska pitanja pretvara u rasna/
nacionalistka pitanja.
8
U tom svijetlu, nacionalizam je ideologija drave, koja na kraju uvijek
govori u terminima nae zemlje nasuprot stranoj, mislei pod tme kako
smo najprije robovi vlastte vlade. Nacionalizam pokuava zamijenit ljubav
prema roenom kraju u kojem smo odrasli - ljubavlju prema dravi, stoga
prema Bakunjinu on nije iskreno izraavanje ovog prirodnog osjeaja,
ve je izraz koji je iskrivljen pomou pogrene apstrakcije, a sve u korist
izrabljivake manjine.
Ne treba ni rei kako je nacionalizam buroazije esto u izravnom
sukobu s ljudima koji ine tu naciju, za koju buroazija tvrdi da ju toliko voli.
Bakunjin je jednostavno izrekao injenicu kada je zabiljeio da bi se
kapitalistka klasa radije predala stranom gazdi, nego odrekla vlastth
privilegija i prihvatla ekonomsku ravnopravnost. Ovo ne znai kako je
buroazija nepatriotska; ba suprotno patriotzam je u svojem najuem
smislu bazina buroaska odlika. Ali buroazija voli svoju zemlju jedino
zato to za njih zemlja (izraena u dravi) predstavlja uvara ekonomske
sigurnost te politkih i drutvenih privilegija. Svake nacije, koja bi im
uskratla takvu vrstu zatte, bi se odrekli. Stoga, za buroaziju zemlja jest
drava. Dravni patriot postaju najljui neprijatelji masa, u sluajevima
kada narod postane dovoljno umoran od rtvovanja i gaenja da odbije
poslunost dravi.
Kada bi buroazija morala birat izmeu masa koje se protve dravi i
stranog napadaa, buroazija bi zasigurno izabrala potonje. S obzirom na
Bakunjinove stavove, on zasigurno ne bi bio iznenaen pojavom faizma
u Italiji, nit razbijanjem revolucionarnih pokreta od strane Saveznika u
post-faistkoj Italiji i davanjem svoje podrke faistma koji su se izvukli
prelazei na njihovu stranu.
Nacionalizam je esto koriten kako bi se opravdali strani zloini, u
kojima nacija uspjeno zamjenjuje Boga, u smislu da opravdava nepravdu i
opresiju, i dozvoljava pojedincima da operu ruke od svojih
nedjela. Jer, pod idejom nacije, svata se moe sakrit, argumentra
Rocker (ponavljajui Bakunjina).
9
Nacionalne zastave skrivaju svaku nepravdu, svaku nehumanost, svaku
la, svako nasilje, svaki zloin. Kolektvna odgovornost drutva ubija osjeaj
pravednost u pojedincu, i dovodi ovjeka do toke nereagiranja na uinjenu
nepravdu; do toke kada mu se poinje init da je predanost interesima
nacije hvalevrijedan in. Pa stoga, kada raspravljamo o nacionalizmu
Rudolf Rocker tvrdi kako:
ne smijemo zaboravit da uvijek imamo posla s organiziranom sebinou
privilegiranih manjina koje se kriju ispod suknje nacije, kriju se iza
lakovjernih masa. Govorimo o nacionalnom interesu, nacionalnom
kapitalu, podrujima nacionalnog interesa, nacionalnoj ast i nacionalnom
duhu; ali zaboravljamo da su iza ovoga skriveni sebini interesi politara
koji oboavaju mo i interesi biznismena koji oboavaju novac, za koje je
nacija prigodan paravan za skrivanje svoje osobne pohlepe i planova za
osvajanje politke moi, daleko od oiju svijeta.
Preesto vidimo uspjene pokrete za nacionalno osloboenje koji
zamjenjuju stranu opresiju s onom domaom. Nacionalistke vlade,
prema Bookchinu, preuzimaju najgore osobine upravo onih carstava
kojih su se potlaeni pokuali rijeit. Ne samo da reproduciraju dravne
aparate koji su jednako tako nasilni kao i oni koji su im nametnut kolonijalnim
silama, nego i jaaju te iste mehanizme kulturalnim, religijskim, etnikim i
ksenofobnim karakteristkama, koje se esto koriste za potpaljivanje
regionalnih i domaih mrnji i pod-imperijalizma.
Ovo ne iznenauje s obzirom da nacionalizam daje mo lokalnim
vladajuim klasama, jer se oslanja upravo na preuzimanje dravne moi.
U konanici, nacionalizam nikada ne moe oslobodit radniku klasu
(veliku veinu odreene nacije), jer je njegova funkcija izgradit masovnu
potporu iz baze lokalnim elitama, koje se protve imperijalizmu jer on koi
njihove ambicije da vladaju i eksploatraju vlasttu naciju i sunarodnjake.U
bit, nacionalizam nije prijetnja kapitalizmu, ak nit imperijalizmu. On
nadomjeta imperijalistku dominaciju lokalnom elitom i izvanjsku opre-
siju i eksploataciju lokalnom verzijom istoga.
10
To to lokalne elite, ba kao i imperijalistke, ponekada uvode reforme
od kojih ima korist veina, ne mijenja prirodu novih reima, iako ih
potencijalno dovodi u sukob s imperijalistkim silama. Kao to Noam
Chomsky tvrdi, za imperijalizam nacionalizam sam po sebi nije prijetnja,
nego nezavisni nacionalizam koji se usredotouje na potrebe populacije, a
ne samo na bogate sektore i strane investtore s kojima su povezani.
Podaniki nacionalizam koji ne mari za potrebe populacije je i vie nego
dobrodoao; on je voljan i nosit se s potrebama populacije ukoliko je i
ona spremna prodat zemlju stranom gospodaru, kao to su elite Treeg
svijeta (ukljuujui i veinu zemalja istone Europe) esto spremne uinit,
jer mogu uvelike proftrat ak u sluaju da im zemlje budu unitene. Ipak,
nezavisni nacionalizam je poput socijalne demokracije u imperijalistkim
zemljama, i utoliko to moe, u najboljem sluaju, smanjit zla
klasnog sistema i drutvenih hijerarhija, ali ih se u konanici nikad ne moe
rijeit (a u najgorem sluaju, stvara nove klase i nove hijerarhije koje su
koncentrirane oko dravne birokracije).
Anarhist se suprotstavljaju nacionalizmu u svim njegovim
oblicima, kao tetnom za interese onih koji tvore naciju i njihove kulturalne
identtete. Kako to Rocker objanjava, ljudi i skupine ljudi su postojale daleko
prije drave i razvijale su se bez potpore drave. Skupine ljudi su jedino
bile sprijeene u svom prirodnom razvoju kada su se neke izvanjske sile
umijeale i nasilno njihove ivote stavile u kalupe za koje prije nisu znali.
Suprotno tome, nacija podrazumijeva itav spektar razliith ljudi i skupina
ljudi, koji su svi zajedno, manje-vie, nasilnim metodama stavljeni u okvir
zajednike drave. Ili drugim rijeima, nacija je bez drave nezamisliva.
S obzirom na izreeno, mi podravamo narodnost i kulturalne razlike,
raznolikost i samoodreenje kao prirodni izraz nae ljubavi prema slobodi i
podravanju decentralizacije. Ipak, ovo ne treba pomijeat s podravanjem
nacionalizma. Jasno je, da narodnost koja preuzme ideje o rasnoj,
kulturalnoj ili etnikoj superiornost ili istoi ili pak vjeruje kako su
kulturalne razlike na neki nain bioloke odreene nee dobit potporu
anarhista.
11
Ono to jednako tako ne iznenauje da su anarhist oduvijek bili
najdosljedniji neprijatelji ekstremnijeg oblika nacionalizma faizma
(politko-ekonomske drave, pri emu se vladajua klasa svake
zemlje prema svojim ljudima ponaa isto kao to se ponaa prema ljudima u
koloniziranim zemljama) tovie, mi ne podravamo one aspekte
odreene kulture koje odravaju drutvene hijerarhije, (npr. mnoge
tradicionalne kulture imaju seksistke i homofobne tendencije).
Podravajui narodnost, ne zagovaramo toleranciju prema navedenim
aspektma. Ali jednako tako, negatvni aspekt odreenih kultura ne
opravdavaju intervenciju drugih drava koje im ele nametnut svoju
volju u ime civilizacije. Kao to povijest pokazuje takve humanitarne
intervencije samo su paravan za opravdavanje imperijalistkih osvajanja i
eksploatacije i rijetko uspjevaju, jer se kulturalna promjena treba izborit
odozdo, samostalnim akcijama potlaenih, kako bi promjena uistnu bila
uspjena.
U suprotstavljanju nacionalizmu, anarhist su prema Malatest
ponosni internacionalist. Stremimo okonanju svih opresija i
izrabljivanja, nastojimo probudit svijest o suprotstavljenost
interesa izmeu dominirajuih i dominiranih, izmeu izrabljivaa i radnika,
razvijat klasnu borbu unutar svake zemlje i solidarnost izmeu svih
radnika neovisno o granicama, protvimo se svakoj predrasudi i svakoj ras-
noj ili nacionalnoj strast.
Moramo istaknut da se anarhist, protvei se svim formama eksploatacije
i opresije, protve i dominaciji (nad ljudima i teritorijem) jedne zemlje nad
drugom (imperijalizmu). Ovakav stav proizlazi iz naeg osnovnog principa,
rijeima Petra Kropotkina, da e stvarni internacionalizam bit ostvaren
nezavisnou svake narodnost, male ili velike, rasprene ili koncentrirane
isto kao to se anarhija ostvaruje neovisnou svakog pojedinca. Ako
kaemo da ne priznajemo vlast ovjeka nad ovjekom, kako onda moemo
dozvolit vladanje osvajakih nacija nad osvojenim nacijama?
12
Nacionalizam je oruje vladajue klase
Govorimo o nacionalnom interesu, nacionalnom kapitalu, podrujima
nacionalnog interesa, nacionalnoj ast i nacionalnom duhu; ali
zaboravljamo da su iza ovoga skriveni sebini interesi politara koji
oboavaju mo i interesi biznismena koji oboavaju novac, za koje je nacija
prigodan paravan za skrivanje svoje osobne pohlepe i planova za osvajanje
politke moi, daleko od oiju svijeta.
13
Lokalna grupa Rijeka Mrea anarhosindikalista
Spojem lokalnih radnika i novopridolih studenata iz Pule stvara se koncem
2008. godine klasna anarhistka grupa u Rijeci koja prerasta u Lokalnu
grupu Rijeka slubeno ulazei u Mreu anarhosindikalista na 3. Kongresu
odranom u Zagrebu 21.-22.03.2009.
Mrea anarhosindikalista (MASA) je osnovana 2008. u Zadru, a danas ima
lanove u tri najvea grada, u Zagrebu, Splitu i Rijeci, te u Puli, Delnicama,
Karlovcu, Varadinu, Osijeku, Slavonskom Brodu, u Zadru, Splitu, na Brau
i u Dubrovniku.
Djelujui neformalno jo od konca 2008. godine, a zatm formalno
od 3. mjeseca 2009. godine u sklopu MASA-e, naa grupa prikupila je
iskustva u sudjelovanju i organizaciji (ant-vladinih, protu-privatzacijskih,
ant-kapitalistkih) ulinih prosvjeda 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012.
godine u Rijeci.
Takoer, grupa je prikupila iskustva i u iniciranju i u sudjelovanju u
studentskim blokadama 2009. godine, na Sveuilitu u Rijeci, s ciljem
ostvarivanja besplatnog obrazovanja (potpuno javnog fnanciranog
visokokolskog obrazovanja), u nacionalnim akcijama solidarnost MASA-e
s otputenim radnicima GETRO-a, u angamanu protv privatzacije rijekog
brodogradilita 3. MAJ, u beneft dogaanjima za pritvorene drugove u
Srbiji.
Grupa ima iskustva i u nacionalnim kampanjama MASA-e; protv ulaska
Hrvatske u Europsku uniju Ne u Europsku uniju!, u antizbornoj kampanji
MASA-e 2011. Radnika klasa ne glasa!, u kojoj je pozivano na aktvan
bojkot izbora, te u Protunacionalistkoj kampanji 2012. godine.
Danas lanice i lanovi Lokalne grupe Rijeka Mree anarhosindikalista
sudjeluju u direktnodemokratskim organizacijama koje su potaknuli na
osnivanje ili sudjelovali u osnivanju isth.
14
Organizacije, kolektvi i inicijatve poput:
Autonomnih studenata, direktnodemokratskog kolektva na
Filozofskom fakultetu u Rijeci, koji se bori za besplatno obrazovanje,
ukidanje Bolonje, za direktnodemokratsko organiziranje studenata,
Antfa Rijeke, antfaistke organizacije za revolucionarne
ant-autoritarne socijaliste koji se bore protv faizma kao simptoma kapi-
talizma,
Slobodarskog bloka, inicijatve za uline prosvjede u Rijeci na
direktnodemokratskim, nestranakim, van-parlamentarnim osnovama,
Mree uzajamne pomoi, inicijatve za meusobnu pomo radnika,
nezaposlenih, studenata i umirovljenika,
Akademske solidarnost, prvog direktnodemokratskog sindikata
visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Svi koji ele, na van-parlamentarnim osnovama, doprinijet u irenju
direktne demokracije, solidarnost, direktne akcije i antkapitalizma, u
Rijeci i ire i doprinijet u stvaranju kulture otpora i solidarnost meu
svojim kolegama na radnom mjestu ili u obrazovnim insttucijama, te meu
sugraanima u naim zajednicama, dobrodoli su u redove nae rijeke
grupe kao ravnopravni drugovi i drugarice, isto kao i u redove nabrojanih
inicijatva, organizacija i sindikata.
Lokalna grupa Rijeka, MASA
Internet prezentacija grupe: masa-hr.org/lg/rijeka
Kontakt e-mail: rijeka@masa-hr.org
Kontakt telefon: 092/249-9249
16