Feljton

78
tekst MIROSLAV AMBRU KI foto REUTERS
KOLIKO JO IMA
DO ATOMSKOG
HOLOKAUSTA?

F
E
L
J
T
O
N

Sat Sudnjeg dana

trenutano pokazuje
5 minuta do ponoi,
koja znai nuklearno
unitenje Zemlje
79 17/1/2012
P
red okupljenim novinarima u Washingto-
nu 10. sijenja nuklearni su znanstveni-
ci na Satu Sudnjega dana pomaknuli jed-
nu minutu unaprijed. Na pet minuta pri-
je ponoi. Od 1947. nuklearni znanstveni-
ci okupljeni oko asopisa Bulletin of the Atomic Scienti-
sts jednom godinje objave "koliko je sati". Ove je godine
sat pomaknut blie ponoi, trenutku kad ovo simbilino
mjerilo oznai opi nuklearni rat i smak svijeta.
Otkako je uveden, Sat Sudnjega dana ponavlja se kao
grafiki element na koricama asopisa. Oblikovala ga je
grafiarka Martyl Langsdorf, supruga nuklearnog fizi-
ara Alexandera Langsdorfa ml. koji je radio na Projek-
tu Manhattan, a bio je meu 155 zabrinutih znanstve-
nika iz Oak Ridgea koji su potpisali peticiju La Szilr-
da protiv bombe. I sama ta peticija, na kojoj je malo tko
vaan izostao, nakon to je u srpnju 1945. poslana pred-
sjedniku Harryju Trumanu, bila je hrabar istup. Nika-
da nije dospjela u ruke predsjednika, ali je zato direk-
tor Projekta Manhattan, general Leslie Groves, naredio
istragu nezakonitoga i nedomoljubnog ponaanja potpi-
snika, od kojih je veina izgubila posao.
IZ SZILRDOVE SU SE PETICIJE izravno stvorila dva
foruma uglednih znanstvenika protiv nuklearnog rato-
vanja. Ve 1946. Le Szilrd i Albert Einstein utemeljili
su Hitan odbor atomskih znanstvenika. Osmorici osni-
vaa sa samim Einsteinom na elu 1962. pridruio se i
Linus Pauling, nakon to je dobio Nobela za mir. Ve je
sljedee godine skupina znanstvenika javnosti predsta-
vila Sat Sudnjega dana. Te je, prve godine, u osvitu hlad-
noga rata, sat postavljen na sedam minuta do pono-
i (na asopisu je kazaljka postavljena na 8). Otada se
na osnovi rezultata izraunavanja nekoliko odabranih
parametara ta kazaljka u sijejnu svake godine pomi-
e blie ili dalje od ponoi. Svake godine ta se promjena
poprati esejem o odnosima u svijetu.
Na grafikonu se vidi kako je kotirala koja godina,
ali se ne vide ba dobro pojedinani dogaaji koji su
mogli zavriti Armagedonom. Kubanska je raketna kri-
za poela, kulminirala do opasnog vrhunca i zavrila
1962. godine, a da je jednogodinji ritam otkucaja Sata
Sudnjega dana nije dospio predvidjeti i zabiljeiti.
U TO JE VRIJEME AK i Jugoslavija lelujala izmeu
politike miroljubive koegzistencije, nenasilja u meu-
narodnim odnosima, povezane s velikim brojevima
nesvrstanih u glasakim mainerijama na svjetskoj sce-
ni i pokuaja da se proizvede vlastito nuklearno oru-
je. Zbog toga u siromanoj zemlji, samo 15 godina posli-
je zavretka II. svjetskog rata, nije bilo ogranienja u
ulaganju u nuklearne znanosti. Vina je dobila nukle-
arni reaktor i dala fiziara od autoriteta Pavla Savia,
Ljubljana je dobila Institut Joef tefan, a Zagreb je
dobio Institut Ruer Bokovi. Zahvaljujui autorite-
tu, lukavstvu i radikalnom pacifizmu Ivana Supeka, u
Zagrebu su instalirani istraivaki kapaciteti koji ni na
koji nain nisu mogli voditi nuklearnom oruju, a isto-
dobno su donijeli ugled domaoj znanosti otkriima na
svjetskoj sceni. Najznaajniji iz toga Supekova koncepta
bio je razvoj medicinske dijagnostike u kojoj su zagre-
Nuklearni
znanstvenici
od 1947. svake
godine namjeste
kazaljke na Satu
Sudnjeg dana
pokazujui
koliko jo
minuta ima
do unitenja
svijeta. Sat
Sudnjeg dana
namjeta se u
skladu s utrkom
u naoruanju
i procesima
detanta, a od
1991. pokazuje
zabrinjavajui
trend porasta
opasnosti: nakon
poputanja
napetosti 80-ih
nuklearne sile
gomilaju nove
arsenale
1968.
Sovjeti uguili
Prako proljee - 7
minuta do ponoi
80
Feljton
baki nuklearci i medicina jedno vrijeme prednjaili u
svijetu i pokazivali put kojim se medicina treba razvijati
u lijeenju malignih blesti.
PRVO PROPADANJE NA samo tri minute do ponoi
bilo je 1949. kad je Sovjetski Savez uspjeno ispalio vla-
stitu prvu nuklearnu bombu. Samo etiri godine poslije
kazaljka se 1953. na samo dvije minute opasno priblia-
va ponoi kad Sovjetski Savez i Sjedinjene Drave u raz-
maku od samo devet mjeseci izvode testove jo razor-
nijim termonuklearnim bombama. To je najuspravni-
ji poloaj kazaljke. Nakon toga sat 1960. pomiu ak
pet minuta unatrag. Znanstvenici primaju na znanje da
se dvije supersile polako poinju uiti ponaanju kako
bi izbjegle uzajamno unitenje taktikim odgovorom
"masovne odmazde". O tome vojni stratezi obiju stra-
na otvoreno raspravljaju i zauzimaju se da se ve pripre-
mljeni planovi proglase i slubenom procedurom. Na
te signale iz militaristikog lobija politiari su odgovo-
rili zrelije, odustajui od izravnoga sukoba 1956. u vri-
jeme Sueske krize. Te se godine na javnoj sceni znan-
stvenici otvoreno suprotstavljaju nuklearnom naorua-
vanju, od Meunarodne geofizike godine do Konferen-
cije Pughwash - utemeljene 1955. na temelju manifesta
Bertranda Russella i Alberta Einsteina - na kojoj su slo-
bodno sudjelovali znanstvenici iz obaju ideoloki suko-
bljenih blokova. I na Ivan Supek.
TAJ JE OPTIMIZAN podebljan na 12 minuta 1963. kad
su dvije svjetske velesile potpisale Sporazum o djelomi-
noj zabrani pokusa. Bilo je to za pet godina naivne vjere
da se suparnici nee ponovno poigrati ivcima. S nukle-
arnim znanstvenicima ne slae se britanski redatelj
Stanley Kubrick koji 1964. dovrava antologijsku anti-
ratnu crnu komediju "Dr. Strangelove ili: kako sam nau-
io prestati brinuti i zavolio bombu". Ni jedno umjetni-
ko djelo do danas nije snanije javnosti izloilo nekon-
trolirano ludilo u vrhovima supersila koje moe dovesti
do kobnog svjetskog sukoba. Godine 1968. pono je bli-
a za pet minuta. Na sedam do ponoi kazaljku su podi-
gnuli Vijetnamski rat, sedmodnevni rat Izraela protiv
Najbolja
situacija je bila
1991. kada
je na krilima
optimizma
zbog pada
komunizma sat
bio namjeten
na 17 minuta do
ponoi
1949.
Eksplozija prve
ruske atomske
bombe - 3 minute
do ponoi
1963.
SAD i SSSR
potpisali dogovor
o ograniavanju
nuklearnih
testova - 12
minuta do ponoi
1953.
Lutke na kojima
su Amerikanci
testirali tetu
od nuklearne
eksplozije - 2
minute do ponoi
1984.
1980.
Ronald Reagan pokree
program Ratovi zvijezda
- 3 minute do ponoi
Sovjetska okupacija
Afganistana - 7 minuta
do ponoi
81 17/1/2012
Nakon sloma
SSSR-a 90-ih
ponovno je
poraslo ulaganje
u nuklearno
oruje te je
doseglo razinu
iz Hladnog rata
svih arapskih susjeda i okupacija koja ne prestaje ni
danas, sovjetska vojna okupacija ehoslovake i slom
Prakog proljea, indijsko-pakistanski rat 1965. te prvi
pokusi nuklelarnog oruja koje izvode Francuska i
Kina. Nuklearna napetost poputa 1969. jer Senat SAD-
a ratificira Sporazum o neirenju nuklearnog oruja.
Sa 10 na 12 minuta od ponoi kazaljke se pomiu 1972.
nakon to SAD i SSSR potpisuju Sporazum o ogrania-
vanju stratekog naoruanja SALT 1 i Sporazum o anti-
balistikim raketama.
GODINA NASMIJEENOG BUDE, nuklearnoga poku-
sa koji istoimenom bombom prvi put izvodi Indija,
nastavak modernizacije interkontinentalnih balisti-
kih raketa koje nose vie nuklearnih glava za pogaa-
nje vie ciljeva te zastoj u pregovorima o sporazumu
SALT 2 na satu uzimaju jo dvije minute. Ali to je "tek"
devet minuta do ponoi. Moe li gore? Moe! Olimpij-
ske su igre u Moskvi 1980. i te godine kazaljke su na
sedam minuta do ponoi. Razlog: zaotravanje jer SAD
i njegovi zapadni saveznici povlae svoje timove s Olim-
pijskih igara u Moskvi, poinje sovjetsko-afganistanski
rat, a ameriko-sovjetski pregovori su u slijepoj ulici.
Rizik se jo vie poveava dolaskom Ronalda Reaga-
na u Bijelu kuu. Samo je etiri minute do ponoi 1981.
jer je upravo Reagan otkazao sve pregovore o nadzo-
ru oruja i objavljuje da je jedini poeljan ishod Hlad-
noga rata da ga SAD dobije. Taj se trend nastavlja iako
ga znanstvenici priznaju pomicanjem na tri minute do
ponoi tek 1984. kad utrka u nuklearnom noruanju
dosee vrhunac. Da, i istoni blok vraa milo za dra-
go odsutnou na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.
NAPETOST POINJE poputati kako slabi Sovjetski
Savez i stisak njegove ape nad okupiranim savezni-
cima. Optimizam skae 1990. uz pad Berlinskog zida
na deset minuta, a na nikad prije ili kasnije dosegnu-
tih optimistinih 17 minuta 1991! Surova je istina da su
upravo ti globalni procesi doveli do zapostavljanja svih
procesa koji su doveli do krvavoga sukoba na podru-
ju zemalja bive Jugoslavije. SAD je opijen pobjedom u
Hladnom ratu, Rusija lie svoje rane i brine svoje bri-
ge nad raspadom sovjetskog imperija, a ostatak svije-
ta promatraki sudjeluje u novoj podjeli centara moi.
Sve je to praeno nadama da svijet poslije sloma nape-
tosti izmeu dvaju blokova mora postati bolji. Zato
je zakasnio pogled svijeta prema Balkanu. Nitko nije
vidio svu strahotu Vukovara i Dubrovnika, a jo manje
animalne strasti i okrutna krvoprolia na terenu koja
su ljude ispunila otrovom ija e se detoksikacija mo-
da zavriti kad bude uklonjena posljednja mina. Jo je
vie zakasnila mlaka intervencija koja je na vrijeme
energino mogla sprijeiti strahote koje su kulmini-
rale u Srebrenici, a potom je gnjev gubitnika iskaljen
zvjerstvima na Kosovu prekinut zakanjelim bombar-
diranjem Srbije u kojemu je bilo dopunskog razaranja i
nepotrebnih rtava.
Slavlje u povodu olakanja s poetka 90-ih defini-
tivno su otrijeznili podaci iz 1995.: potronja svjetskih
drava na oruje masovnoga unitenja jednaka je kao
za vrijeme Hladnoga rata! Ovoga puta bez opravdanja
u vojnim blokovima koji licitiraju uzajamne prijetnje.
Od tadanjih 14 minuta trendovi nemilosrdno idu niz-
brdo: 1998. pada na devet, jer Indija i Pakistan izvode
1998.
Zaotravanje
odnosa izmeu
dviju nuklearnih
sila, Pakistana i
Indije - 9 minuta
do ponoi
2001.
Teroristiki napad
na Blizance i
poetak "Rata
protiv terorizma"
- 7 minuta do
ponoi
1990.
Pad Berlinskog
zida - 10 minuta
do ponoi
nuklearne eksplozije kao pokuse. Bilo je jasnije da su
to uzvrati tipa milo za drago i poveavanje napetosti.
Jo se dvije minute gube 2002. zbog zastoja u anti-
nuklearnim pregovorima i straha od onoga to na tom
podruju smjeraju centri globalnoga terorizma posli-
je napada putnikim avionima 11. rujna 2001. Pet godi-
na poslije otkinuto je jo pet minuta: od meunarod-
ne zajednice posve odmetnuta Sjeverna Koreja izvo-
di svoju prvu nuklearnu eksploziju. U to vrijeme otkri-
va se i kampanja vojnoga sektora da se ozbiljnije rau-
na s nuklearnim orujem, dok istodobno u javnost izla-
ze katastrofalni propusti u uvanju 26 tisua nuklear-
nih bojnih glava u SAD-u i Rusiji! U potencijalne opa-
snosti za opstanak ovjeka zabrinuti dio znanstvenika
uvrtava i nemar najveih sila za klimatske promjene,
koje su uzele maha bez ikakvih naznaka zaustavljanja.
TRAAK OPTIMIZMA vraa kazaljku Sata Sudnjega
dana sa pet na est minuta 2010. zbog nekih napora da
se ogranii posjedovanje nuklearnoga oruja, ali sve to
blijedi ove godine, kad se kazaljka vraa na pet minu-
ta. "Pet je minuta do ponoi. Prije dvije godine inilo se
Feljton
82
da su se svjetski voe prihvatili rjeavanja svjetskih pro-
blema", kae u ovogodinjem priopenju Bulletin of the
Atomic Scientists.
SUPREDSJEDNIK BAS-OVA odbora sponzora
Lawrence Kraus i suosniva te inicijative uglednih zna-
stvenika ovako je obrazloio gubitak te minute i dovo-
enje na razinu s kraja 50-ih, kad su obje sile bile vrlo
potentne u volji da se jedna drugoj nametnu nuklear-
nim orujem, kao i opasnog razdoblja Reaganova koc-
kanja sa svjetskim mirom iz sredine osamdesetih:
"Na nesreu, Einsteinova izjava iz 1946. godine da
se sve promijenilo, a mi moramo ouvati nain na koji
razmiljamo, ostaje bolno istinita. Privremeni napre-
dak koji se nazirao prije dvije godine zaustavljen je. Sat
vraamo na vrijednost iz 2007. godine. Suoavamo se
s jasnim dananjim opasnostima od irenja nuklear-
noga oruja, poveavanjem napetosti od regionalnih
nuklearnih sukoba i klimatskih promjena, te neiskre-
nim suoavanjem s potrebom da se poradi na prona-
laenju odrivih i sigurnih izvora energije. To nas je
nagnalo da pomaknemo kazaljku prema veoj opa-
snosti. Vidimo da je u jezgri opstanka ovjeanstva
u XXI. stoljeu nain na koji odgovaramo na povea-
ne potrebe za energijom radi gospodarskoga rasta.
Industrijske se zemlje ponaaju prema obrascu koji
vodi daljnjem ugroavanju klime, izlaui ovjean-
stvo gubitku zdravlja, ali i osjeaja zajednitva. Pove-
ava se i rizik od irenja nuklearnog oruja, a s druge
strane, ovjeanstvo je izloenju globalnom padu kva-
litete ivota."
ALLISON MACFARLANE, predsjednica BAS-ova
Odbora za znanost i sigurnost, rekla je: "Globalna se
zajednica blii toki s koje nema povratka u spreava-
nju katastrofe koja prijeti iz promjena u Zemljinu omo-
tau. Meunarodna agencija za energiju predvia da,
ako se u sljedeih pet godina ne iznau alternative ener-
giji koja pri potronji isputa viak ugljikova dioksida,
svijet nema izgleda da se odupre toplijoj klimi, atmos-
ferskim ekstremima, suama, gladi, nestaicama pit-
ke vode, poveavanju razine oceana, nestanku otonih
drava i poveanom zakiseljavanju oceana. Energetska
postrojenja koja se planiraju izgraditi od 2012. do 2020.
uz energiju davat e viak ugljikova dioksida jo sljede-
ih 40-50 godina. Taj se trend vie nee moi obuzdati,
a svi pokuaji onih koji raspolau polugama moi postat
e uzaludni zbog toga zakanjenja!"
rilananin Jaynatha Dhanapala, bivi podtajnik
UN-a za poslove razoruanja, rekao je: "Unato izjava-
ma o posveenosti smanjivanju napetosti izmeu SAD-
a i Rusije, Odbor za znanost i sigurnost smatra da se ne
radi na uklanjanju prepreka i da su voe u tom poslu
podbacili. Neratifikacija novoga sporazuma START vra-
a stanje na stara lutanja u odnosima izmeu dviju
drava, a mogla bi biti kobna neuinkovitost obiju stra-
na da na Sporazum o zabrani privole Kinu, Iran, Indiju,
Pakistan, Egipat, Izrael i Sjevernu Koreju, svijet stavlja
pred rizik proizvodnje novih zaliha nuklearnog oruja.
Sa 19 tisua nuklearnih glava na svijetu, jo je mogue
viekratno unititi cijelo ovjeanstvo!"
ROBERT SOCOLOW, jedan od dvojice glavnih istrai-
vaa s Princetona, istie neslaganja izmeu SAD-a i Rusi-
je: "Nitko nije promislio smisao i svrhu raketnih obram-
benih titova, kao i nedovoljnu transparentnost, plani-
ranje i suradnju izmeu devet zemalja koje posjeduju
nuklearno oruje koje razara povjerenje. Rezultat toga
je da sve zemlje, umjesto da smanjuju postojee zalihe,
samo moderniziraju svoje nuklearne arsenale. Tvrd-
nje da se premjetanjem kljunih komponenti bombi i
lansirnih sustava dobrovoljno smanjuju rizici, pokazu-
ju se zapravo u obratnom svjetlu, kao dogradnja nukle-
arnih sustava."
Izvrni ravnatelj Bulletina kae da odbor prigrlju-
je fenomene kao to su Arapsko proljee, pokreti zau-
zimanja, politiki prosvjedi u Rusiji, akcije obinih lju-
di u Japanu koji trae poteno postupanje prema stvar-
nim potrebama stanovnitva koje je pogodila katastro-
fa nuklearke Fukushima-Daiichi:
"MO LJUDI JE bitna i morala bi voama pokaziva-
ti to da rade. To je razlog zbog kojega pozivamo druge
znanstvenike i strunjake da nam se pridrue u pobu-
ivanju obinih graana. Najvanije je to samo tako
moemo traiti odgovore i akciju!"
BAS je dananje zahtjeve formulirao u est najzna-
ajnijih toaka:
Q nunost palamentarne potvrde opsenoga Spo-
razuma o zabrani pokusa i napretka u Sporazu-
mu o smanjenju zaliha fisijskih tvari od strane
SAD-a i Kine;
1947. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2010.
1947.
1949.
1953.
1960.
1963.
1968.
1969.
1972.
1974. 1980.
1981.
1984.
1988.
1990.
1991.
1995.
1998.
2002.
2007.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
11:59
11:58
11:57
11:56
11:55
11:54
11:53
11:52
11:51
11:50
11:49
11:48
11:47
11:46
11:45
11:44
11:43
12:00 0
Sat sudnjega dana: Minute do ponoci 1947.-2010.
2010.
2012.
OSCILACIJE na Satu Sudnjeg
dana pokazuju jaanje i
slabljenje politike napetosti
u svijetu
Nuklearno
oruje iri
se svijetom
i sve je vea
mogunost
da bude
upotrijebljeno
u nekom
regionalnom
sukobu
83 17/1/2012
Reemo trokove ispisa. O, da!
T
F
A
E
W
01 240 99 99
01 240 91 30
Savica I. 119, 10000 Zagreb
info@copy-electronic.hr
www.copy-electronic.hr

Besplatna dostava i instalacija odnosi se na Zagrebaku upaniju. Za ostale upanije kupac plaa samo trokove vozila.
Slike mogu sluiti kao ilustracija proizvoda. Nashuatec i Nashuatec logo registrirani su zatitni znaci Ricoh grupe.
Besplatna
dostava
i instalacija
[Uteda] [Brzina] [Ekologija]
CVYK
-68%
+PDV
999 kn
Nashuatec SPC231N
Brzina: 20 u boji, 20 c/b ispisa u minuti
Standardno: laserski pisa u boji
Rezolucija: 2,400 x 600 dpi (ekvivalent)
Format: A4
Sadri: Mrena kartica, USB 2.0
+PDV
3.170 kn
C
V
Y
K
Dizajniran za utedu. O, da!
AMERIKI RAKETNI TIT kao brana od
iranskih projektila - podizanje tenzija u svijetu
Q stvoriti meunarodnu upravu nad ciklusom civil-
ne uporabe nuklearne energije s jasnim mjerili-
ma sigurnosti i spreavanja njihove proliferacije
prema nuklearnom oruju, ukljuujui i naknad-
nu obradu zbog izvlaenja plutonija iz goriva
istroenog u nuklearnim elektranama;
Q ojaati kapacitete Meunarodne agencije za
atomsku energiju da nadzire nuklearne materija-
le, razvoj i prijenos te tehnologije;
Q prihvaanje i ispunjenje sporazuma o klimatskim
promjenama kako bi se smanjilo isputanje uglji-
kova dioksida poreznim poticajima i pravilima
usklaenim s praksom;
Q posve preinaiti energetski sektor utemeljen na
ugljenu, nametanjem djelotvornog hvatanja uglji-
ka ili njegovim zatvaranjem;
Q snano poveanje javnih i privatnih investici-
ja u alternativne izvore energije poput solarne i
energije vjetra, kao i ulaganja u sustave sprema-
nja energije.
To alarmiranje svjetske javnosti rezultat je cjelo-
godinjeg promatranja i analiziranja svjetskih kreta-
nja sa zavrnim simpozijem think tanka okupljenoga
oko asopisa 9. sijenja u Washingtonu. Bez odgovo-
ra su ostala gorua legtimna pitanja opstanka: kakva
je budunost nuklearne energije poslije Fukushime,
kako pouzdano upravljati nuklearnim arsenalima u
svijetu pojaanih kolebanja na podrujima ekonomi-
je, okolia i politike, koje su veze izmeu klimatskih
promjena, sve praznijih resursa, sukoba i nuklearnog
oruja te to je potrebno za djelotvornu primjenu Spo-
razuma o biolokom oruju.
MODA SE NEKOGA taj rjenik doima suvie diplo-
matski: ova minuta manje pljuska je SAD-u i Izrae-
lu zbog opasne, potpuno pogrene politike i eskalaci-
je prema Iranu (i Sjevernoj Koreji). Pljuska je to tako-
er neodgovornoj sabotai najveih na UN-ovu klimat-
skom summitu u Durbanu, porastu surovih egoizama
koji gue perspektive rjeavanja globalnih problema i
crnom, vrlo crnom pogledu prema budunosti!
Politike elite oito raunaju i na lov u mutnom
u kompliciranom okruenju koje je najiroj javno-
sti tee objasniti od jednostavnog suoavanja bipo-
larno suprotstavljenoga svijeta Hladnoga rata. Pritom
"prponost" tzv. malih igraa koji jedan drugom prije-
tei mau nuklearnim orujem postaje zagonetka koju
veliki ne znaju rijeiti. Dovoljno je da mala skupina
neodgovornih posegne za iluzornim pokuajem posti-
zanja "konanog rjeenja" pa da nuklearni sukob izme-
u Izraela i Irana srui svjetski poredak mira izmeu
nuklearnih velesila. Izrael stalno opasno svrbi kai-
prst na nuklearnom okidau s pritiskom na politiko
vodstvo da se upusti u akciju "dok Izrael jo ima znat-
nu prednost".
OVO VRIJEME nije nita manje opasno od najnape-
tijih godina Hladnoga rata, poruuju znanstvenici iz
Washingtona. Svijetu nedostaju veliki vizionari i nepo-
kolebljivi zagovornici interesa ovjeanstva poput Iva-
na Supeka. Gospodarska, bankarska i medijska globali-
zacija nije praena globalnim pogledom na potrebe lju-
di i planeta koji bi taj trenutak preokrenuli u globaliza-
ciju rjeavanja svjetskih problema. Umjesto toga na dje-
lu su dravnici koji nisu na razini zadatka i zato se poja-
ava strepnja za sudbinu svijeta.
"U politici se sve vrti
oko sadanjeg vremena.
Matematike su jednadbe
zauvijek", pisao je iz svog
ljetnikovca na Long Islandu
Albert Einstein 16. srpnja 1939.
predsjedniku F. D. Rooseveltu
zagovarajui amerike napore
u izradi nuklearne bombe, a
pomagao mu je istomiljenik
iz Maarske Lo Szilrd. Pismo
je 2. kolovoza Rooseveltu
uruio ekonomist Alexander
Sachs. Pismo se smatra
prijelomnim argumentom da
SAD odlui napraviti atomsku
bombu. Einsteina je iz Projekta
Manhattan njegov voa
general Leslie Groves udaljio
iz "sigurnosnih razloga", zbog
njegovih pacifistikih pogleda.
Ve je 1947. Einstein gorko
zaalio zbog toga pisma. Sam
je veliki znanstvenik tada za
mjesenik Atlantic napisao
lanak zauzimajui se da SAD
odstupi os svog nuklearnog
monopola te da se sve nuklearno
oruje treba predati UN-u kao
sredstvo odvraanja od njegova
posjedovanja. Tada je napisao:
"Ne znam kako e izgledati III.
svjetski rat, ali znam da e se
etvrti voditi kamenjem."
'IV. svjetski rat vodit e
se kamenjem'