Professional Documents
Culture Documents
Državni Hidrometeorološki Zavod - DUIS
Državni Hidrometeorološki Zavod - DUIS
Antonio Horvati
UVOD
Dr avni hidrometeorolo ki zavod je temeljna ustanova za meteorologiju i hidrologiju na podru ju Hrvatske. Osnovan je uredbom Vlade Narodne Republike Hrvatske (NRH) 27. kolovoza 1947. godine. Danas u DHMZ-u radi oko 440 djelatnika raspore enih u DHMZ12 odjela. Pored profesionalaca DHMZ sura uje s oko 3000 honorarnih motritelja. Svojim meteorolo kim i hidrolo kim aktivnostima DHMZ pokriva cijelu Republiku Hrvatsku od Dunava do Prevlake.
STRUKTURA
DJELATNOSTI
Temeljna djelatnost DHMZ-a su meteorolo ka motrenja (mjerenja i DHMZopa anja), prijenos podataka i njihova daljnja obrada. Motrenja se na nekoliko stotina meteorolo kih postaja diljem Hrvatske obavljaju po jedinstvenim mjerilima koje propisuje SMO. O ispravnosti i to nosti mjernih ure aja vodi skrb Meteorolo ki laboratorij koji je ovla ten za ispitivanje i izdavanje certifikata za mjerila u DHMZ-u, kao i mjerila vanjskih korisnika. DHMZDio mjerenih podataka alje se u me unarodnu razmjenu, a ve i dio se zadr ava unutar DHMZ-a, gdje se podvrgava daljnjoj kontroli i DHMZobradi na elektroni kim medijima s brzim pristupom.
PROGNOZA VREMENA
Prognoza vremena je jedna od aktivnosti DHMZ-a po DHMZkojoj je meteorolo ka slu ba prepoznatljiva u javnosti. Sve se prognoze temelje na objektivnim izra unima razvoja stanja atmosfere koji se provode u ve im meteorolo kim centrima (Reading, Offenbach, Toulouse itd.). Uz pomo dodatnih vlastitih obrada (meteogrami, vertikalni presjeci i sl.) navedene se podloge prevode u prognoze vremena za podru je Hrvatske i to za razli ite namjene: za javnost, provo enje obrane od tu e, obrane od poplava, za tite od umskih po ara, za promet, vodoprivredu, elektroprivredu itd.
SLU BA OBRANE OD TU E
Obrana od tu e je najkonkretniji primjer umjetnog djelovanja na vrijeme. Ona se zasniva na na elu smanjenja razorne mo i zrna tu e djelovanjem na obla ne sustave. Danas je to slo ena mre a radara (Puntijarka, Trema, Bilogora, Vara din, Stru ec, Osijek, Gorice i Gradi te), raketnih postaja i prizemnih generatora putem kojih se pravovremenim djelovanjem poku avaju smanjiti tete koje tu a mo e nanijeti gospodarstvu na prostoru od oko 2,5 milijuna hektara. Taj prostor ine: me urje je Save i Drave, Me imurje i dio Pokuplja. Sredi njica sustava je unutar DHMZ-a u Zagrebu. DHMZ-
HIDROLO KA DJELATNOST
Iako je svijet bogat vodom, zalihe slatke vode u krutom, teku em ili plinovitom stanju razmjerno su male (oko 2%). Stoga je razumljivo da se, osobito u posljednje vrijeme, vodi posve uje doli na pozornost u svjetskim okvirima. U okviru DHMZ-a, kao i srodnih ustanova budno se prate DHMZzbivanja u svijetu vezana za pra enje vodnih resursa te gospodarenje s njima. Podaci se objavljuju u dnevnim tiskovinama i elektroni kim medijima. Ve ina podataka se naknadno kontrolira i pohranjuje na magnetne medije. Osim toga izdaju se odgovaraju e hidrolo ke ekspertize na zahtjev korisnika, kao i hidrolo ke prognoze.
TEHNI KA METEOROLOGIJA
DHMZ je aktivno uklju en u va ne nacionalne programe kao to su Hrvatski energetski program ili Program za razvoj otoka. Tako er sudjeluje u izradi meteorolo kih normi za projektiranje razli itih objekata. Po potrebi DHMZ obavlja specijalna meteorolo ka mjerenja na lokaciji objekta, ovisno o zahtjevu korisnika. Prosudba vremenskih uvjeta bitan je imbenik pri izdavanju uvjerenja radi procjene teta od elementarnih nepogoda ili za dono enje sudskih presuda. U brojnim okolnostima tra e se originalna rje enja s obzirom na posebnosti lokacije, namjenu ili veli inu objekta. Zbog toga se navedeni poslovi esto svrstavaju u kategoriju primijenjenih meteorolo kih istra ivanja.
ZA TITA ATMOSFERE
U DHMZ-u ve nekoliko desetlje a postoji odjel koji se DHMZsustavno bavi problemima za tite atmosfere. U sastavu tog odjela redovito se obavljaju mjerenja kiselosti oborine i koncentracija nazna enih sastojaka atmosfere. Pri gradnji termoelektrana, toplana i drugih industrijskih postrojenja uzimaju se u obzir meteorolo ki imbenici koji odre uju uvjete prostorne razdiobe one i enja. U tu svrhu koriste se slo eni modeli za prora un prijenosa i rasprostiranja one i enja. Primjenom tih modela i atmosferskih prognosti kih modela prognoziraju se prijenos i razdioba one i enja na raznim udaljenostima od njegova izvora i planira djelovanje u slu aju akcidenata.