Dr avni hidrometeorolo ki zavod

Antonio Horvati

UVOD
Dr avni hidrometeorolo ki zavod je temeljna ustanova za meteorologiju i hidrologiju na podru ju Hrvatske. Osnovan je uredbom Vlade Narodne Republike Hrvatske (NRH) 27. kolovoza 1947. godine. Danas u DHMZ-u radi oko 440 djelatnika raspore enih u DHMZ12 odjela. Pored profesionalaca DHMZ sura uje s oko 3000 honorarnih motritelja. Svojim meteorolo kim i hidrolo kim aktivnostima DHMZ pokriva cijelu Republiku Hrvatsku od Dunava do Prevlake.

STRUKTURA

DJELATNOSTI
Temeljna djelatnost DHMZ-a su meteorolo ka motrenja (mjerenja i DHMZopa anja), prijenos podataka i njihova daljnja obrada. Motrenja se na nekoliko stotina meteorolo kih postaja diljem Hrvatske obavljaju po jedinstvenim mjerilima koje propisuje SMO. O ispravnosti i to nosti mjernih ure aja vodi skrb Meteorolo ki laboratorij koji je ovla ten za ispitivanje i izdavanje certifikata za mjerila u DHMZ-u, kao i mjerila vanjskih korisnika. DHMZDio mjerenih podataka alje se u me unarodnu razmjenu, a ve i dio se zadr ava unutar DHMZ-a, gdje se podvrgava daljnjoj kontroli i DHMZobradi na elektroni kim medijima s brzim pristupom.

PROGNOZA VREMENA
Prognoza vremena je jedna od aktivnosti DHMZ-a po DHMZkojoj je meteorolo ka slu ba prepoznatljiva u javnosti. Sve se prognoze temelje na objektivnim izra unima razvoja stanja atmosfere koji se provode u ve im meteorolo kim centrima (Reading, Offenbach, Toulouse itd.). Uz pomo dodatnih vlastitih obrada (meteogrami, vertikalni presjeci i sl.) navedene se podloge prevode u prognoze vremena za podru je Hrvatske i to za razli ite namjene: za javnost, provo enje obrane od tu e, obrane od poplava, za tite od umskih po ara, za promet, vodoprivredu, elektroprivredu itd.

AGROMETEOROLOGIJA I HUMANA BIOMETEOROLOGIJA

U okviru agrometeorolo kih postaja, pored uobi ajenih meteorolo kih mjerenja, obavljaju se mjerenja temperature i vla nosti tla na razli itim dubinama te fenolo ka opa anja (pra enje faza razvoja bilja). Prikupljeni podaci se kontroliraju i pohranjuju ve inom na magnetne medije. Unutar agrometeorolo ke djelatnosti obavljaju se i odgovaraju i poslovi vezani za za titu uma od po ara. U pripremi je izdavanje posebnih prognoza za pojedine bolesni ke skupine ili vrstu aktivnosti.

SLU BA OBRANE OD TU E
Obrana od tu e je najkonkretniji primjer umjetnog djelovanja na vrijeme. Ona se zasniva na na elu smanjenja razorne mo i zrna tu e djelovanjem na obla ne sustave. Danas je to slo ena mre a radara (Puntijarka, Trema, Bilogora, Vara din, Stru ec, Osijek, Gorice i Gradi te), raketnih postaja i prizemnih generatora putem kojih se pravovremenim djelovanjem poku avaju smanjiti tete koje tu a mo e nanijeti gospodarstvu na prostoru od oko 2,5 milijuna hektara. Taj prostor ine: me urje je Save i Drave, Me imurje i dio Pokuplja. Sredi njica sustava je unutar DHMZ-a u Zagrebu. DHMZ-

HIDROLO KA DJELATNOST
Iako je svijet bogat vodom, zalihe slatke vode u krutom, teku em ili plinovitom stanju razmjerno su male (oko 2%). Stoga je razumljivo da se, osobito u posljednje vrijeme, vodi posve uje doli na pozornost u svjetskim okvirima. U okviru DHMZ-a, kao i srodnih ustanova budno se prate DHMZzbivanja u svijetu vezana za pra enje vodnih resursa te gospodarenje s njima. Podaci se objavljuju u dnevnim tiskovinama i elektroni kim medijima. Ve ina podataka se naknadno kontrolira i pohranjuje na magnetne medije. Osim toga izdaju se odgovaraju e hidrolo ke ekspertize na zahtjev korisnika, kao i hidrolo ke prognoze.

POMORSKA METEOROLO KA SLU BA

Unutar te slu be odvijaju se dvije osnovne djelatnosti: motrenje stanja vremena i mora na Jadranu i u probalju te prognoza tih stanja. Putem posebnih prognoza vremena i stanja mora, pomorska meteorolo ka slu ba doprinosi sigurnosti plovidbe i prometa na moru. Posebna prognoza vremena objavljuje se u glavnim emisijama prvog programa Hrvatskog radija, nekoliko puta na dan. Ona sadr i detaljnu prognozu za 12-satno razdoblje, uz dodatak 12sa etka prognoze za daljnjih 12 sati.

ZA TITA UMA OD PO ARA

Vjerojatnost pojave po ara mo e se izraziti pomo u tzv. indeksa opasnosti od po ara. DHMZ u ljetnom razdoblju svakodnevno izra uje takav indeks koji je poglavito ovisan o vremenskim prilikama tj. temperaturi i vla nosti zraka, vjetru ali i oborini, odnosno koli ini vlage u listincu. Kada po ar nastupi, na njegovo irenje presudno utje u smjer i brzina vjetra. Spomenuti indeks obi no se prognozira za jedan dan unaprijed. Na taj se na in olak ava protupo arnim slu bama odabir stupnja pripravnosti. U Hrvatskoj su umski po ari naj e i u obalnom i oto nom pojasu tijekom ljetnih su a. Osim prirodnim procesima, kao to je na primjer udar groma, po are esto izazivaju ljudi neodgovornim pona anjem.

PRA ENJE KLIME

U okviru tih zadataka DHMZ kontinuirano odr ava bazu meteorolo kih podataka, obra uje ih i objavljuje rezultate u vidu godi njaka. Godine 1979. SMO uspostavlja Svjetski klimatski program u koji je uklju ena i Hrvatska. Cilj programa je pra enje klimatskih kolebanja kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini, osobito kolebanja temperature i oborine.

TEHNI KA METEOROLOGIJA
DHMZ je aktivno uklju en u va ne nacionalne programe kao to su Hrvatski energetski program ili Program za razvoj otoka. Tako er sudjeluje u izradi meteorolo kih normi za projektiranje razli itih objekata. Po potrebi DHMZ obavlja specijalna meteorolo ka mjerenja na lokaciji objekta, ovisno o zahtjevu korisnika. Prosudba vremenskih uvjeta bitan je imbenik pri izdavanju uvjerenja radi procjene teta od elementarnih nepogoda ili za dono enje sudskih presuda. U brojnim okolnostima tra e se originalna rje enja s obzirom na posebnosti lokacije, namjenu ili veli inu objekta. Zbog toga se navedeni poslovi esto svrstavaju u kategoriju primijenjenih meteorolo kih istra ivanja.

ZA TITA ATMOSFERE
U DHMZ-u ve nekoliko desetlje a postoji odjel koji se DHMZsustavno bavi problemima za tite atmosfere. U sastavu tog odjela redovito se obavljaju mjerenja kiselosti oborine i koncentracija nazna enih sastojaka atmosfere. Pri gradnji termoelektrana, toplana i drugih industrijskih postrojenja uzimaju se u obzir meteorolo ki imbenici koji odre uju uvjete prostorne razdiobe one i enja. U tu svrhu koriste se slo eni modeli za prora un prijenosa i rasprostiranja one i enja. Primjenom tih modela i atmosferskih prognosti kih modela prognoziraju se prijenos i razdioba one i enja na raznim udaljenostima od njegova izvora i planira djelovanje u slu aju akcidenata.

ISTRA IVANJE I RAZVOJ

DHMZ tako er sudjeluje u nizu me unarodnih projekata koji se bave globalnom promjenom klime, utjecajem alpskog masiva na vrijeme u Europi, vodnim resursima u dunavskom slivu itd. S obzirom na tehnolo ku osnovu kao i me unarodnu komponentu, neophodna je kontinuirana izobrazba stru njaka. Trenuta no se izra uje novi plan za sustavno obavljanje te djelatnosti. Taj proces se provodi u suradnji s drugim institucijama, ali i uz pomo stru njaka DHMZ-a koji su DHMZve dulje vrijeme predava i na nekolicini fakulteta u Republici Hrvatskoj.