SP, br. 3., 1045.-1066.

Zagreb, 2008. UDK: 334.73(497.5)1935/1936 364:314.742-053.2](497.5) Izvorni znanstveni lanak Primljeno: 11. 10. 2008. Prihvaeno: 24. 10. 2008.

Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge pasivnim krajevima 1936. godine.
IVICA UTE Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska
U radu autor nastoji prikazati na koji je nain Gospodarska sloga, kao ekonomska organizacija Hrvatske seljake stranke, pomagala pasivnim hrvatskim krajevima u poecima svog organiziranog djelovanja. Naglasak pritom stavlja na znaajan doprinos amerikih i kanadskih Hrvata u novcu i moralnoj potpori, kao i na specifinu akciju Gospodarske sloge oko preseljenja djece iz siromanih krajeva u bogatije krajeve preko Kupe i Save. Kljune rijei: Gospodarska sloga, prehrana, pasivni krajevi, djeca, preseljenje, Ameriki fond

1. Uvod
Gospodarska sloga (dalje: GS) osnovana je 5. srpnja 1935. godine u Zagrebu pod nazivom Sloga, kulturno gospodarska i pripomona zadruga s ogranienim jamstvom.1 Vrijeme u kojemu se GS, kao ekonomska organizacija HSS-a i hrvatskoga seljakog pokreta poinje organizirati i pokretati svoju viestruku djelatnost jest razdoblje postupnog naputanja i prevladavanja gospodarske krize, ije su se posljedice jo jako osjeale na hrvatskom selu. Poloaj seljatva u Hrvatskoj znatno je obiljeilo vrijeme ekonomske krize, budui da se ono snano odrazilo na cjelokupni ivot seljatva i ostavilo posljedice kako na gospodarskim, tako i na politikim i kulturnim podrujima njihovih buduih aktivnosti.2 Meutim, ono to je presudno obiljeilo GS u buduoj djelatnosti i konano utjecalo na kasniju percepciju njezinog rada i utjecaja meu hrvatskim
O organizaciji i osnutku Gospodarske sloge vie u: Ivica UTE, Organizacija i djelovanje Gospodarske sloge (1935.-1941.), doktorska disertacija, Zagreb 2007.; Marijan MATICKA, Obiljeje poetka rada Gospodarske sloge u poetku njezine djelatnosti, Historijski zbornik, XXIXXXX/1976.-1977., 493.-500. 2 O specifinim gospodarskim problemima hrvatskog sela u vrijeme velike gospodarske krize vidjeti: M. MATICKA, Odraz privredne krize (1929-1935) na poloaj seljatva u Hrvatskoj, Radovi Instituta za hrvatsku povijest 8/1976., 277.-364.; Zdenka IMONI-BOBETKO, Selo u Hrvatskoj 1918-1934. godine gospodarski aspekti, Povijesni prilozi 13/1994., 139.-178.; ISTA, Seljatvo i poljoprivreda u Hrvatskoj 1929-1941, Meunarodni kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf, Osijek 1983., 205.-215. Za ovu problematiku konzultirati i tamo navedenu literaturu.
1

1045

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

seljatvom u drugoj polovici 1930-ih godina jesu upravo poeci. U prve dvije godine rada, tj. od srpnja 1935. pa sve do polovice 1937. godine udareni su temelji organizaciji i radu GS-a. Sve nakon toga bila je samo nadogradnja na ve postojeu bazu te nastavak i razvijanje ve zapoetih djelatnosti. Pokreti, preko kojih je, i zbog kojih je GS stekla ime i poziciju u hrvatskom/jugoslavenskom drutvu u posljednjem desetljeu pred rat, postat e zatitnim znakom cjelokupnoga rada. Upravo u to doba GS se manifestira kao organizacija velikog broja ljudi u permanentnom i nezadrivom pokretu, koji ozbiljno prijeti dotad ustajaloj zgradi hrvatskoga/jugoslavenskoga seljakog ivota. GS vraa seljatvo u ovo nemirno vrijeme na scenu kao subjekt, a ne kao objekt vladine neinventivne politike u ovom (pre)vanom segmentu narodnog gospodarstva. U tom smislu i s obzirom na znaajan respekt koji je svojim akcijama postigla u Hrvatskoj, GS postaje atraktivna i seljatvu s ostalih jugoslavenskih prostora te se s manjim ili veim uspjehom iri i na podruje Slovenije i Srbije. U naponu snage, a znatno potaknuta i ohrabrena uspjehom HSS-a na opinskim izborima 1936. godine,3 GS kree u realizaciju novih i velikih zadataka koji ozbiljno prijete njezinim realnim kapacitetima: zapoinje sa seljakim pokretima, osniva znanstveno-istraivaki Zavod za prouavanje seljakoga i narodnoga gospodarstva, koji bi trebao na principu teorije i anketnih metoda omoguiti uinkovitu i praktinu pomo seljatvu, zatim pokree akciju oko zajednikog cijepljenja stoke, ruei monopol dotadanjih privatnih proizvoaa cjepiva i seruma na unutarnjem tritu, podie zadrune domove i hambare, a na kraju odluuje se i za najzahtjevniji pothvat gradnju vlastitoga rezidencijalnog doma. Pa ipak, njeni prvi koraci protekli su relativno tiho i neujno. Obiljeeni humanitarno-socijalnim predznakom, nisu pruali argumente za zakljuak kako e iz ovih akcija organizacije gospodarsko-pripomonog karaktera nastati iroki gospodarski pokret velikog broja seljaka. Djelatnost GS zapoela je, a zatim se i provodila, nizom akcija uglavnom usmjerenih na rjeenje nekog od mnogobrojnih problema iz seljakog ivota.4 Meutim, rad GS u ranim poecima, tj. od srpnja 1935. pa do polovice 1936. godine nije bio, kako se to obino misli, iskljuivo usmjeren na podizanje gospodarskih kapaciteta hrvatskog seljatva i plasmana njegovih proizvoda na domaa trita. tovie, bio je usmjeren na itav niz socijalnih akcija, koje su korespondirale s radom odbora za pomou u krizi koje je osnivala
Suzana LEEK, Selo i politika politizacija hrvatskog seljatva 1918-1941., Hrvatska politika u XX. stoljeu, Zagreb 2006., 125.-127. 4 Tako se uobiajeno kao prva znaajnija akcija spominje ona vezana uz podizanje cijena rogatom blagu i sajamski pokret. M. Maticka primjerice poinje svoju analizu djelovanja GS-a na hrvatskom selu akcijom za podizanje cijena rogatoj stoci. M. MATICKA, Obiljeja poetka rada Gospodarske Sloge, 498.-500. M. Vukovi i B. Stojsavljevi govorei saeto o radu GS-a spominju itav niz akcija koje je ona provodila od 1936. godine nadalje, taksativno ih navodei i ne ulazei podrobno u analizu svake od njih. M. VUKOVI, Istorija zadrunog pokreta u Jugoslaviji 1918-1941, Beograd 1966., 176.; B. STOJSAVLJEVI, Seljatvo u Jugoslaviji (1918-1941), Zagreb 1952., 125.
3

1046

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

Seljaka sloga, a sve s ciljem ublaavanja posljedica velike gospodarske krize. Upravo se zato prva akcija GS-a moe s punim pravom nazvati humanitarnom jer je, osim davanja materijalne pomoi nastradalim seljacima u pojedinim dijelovima Hrvatske i BiH, podrazumijevala i ukupnu pomo oko smjetaja i prehrane siromane djece u bogatijih zadrugara na sjeveru Hrvatske. Bio je to izlazak GS-a na javnu scenu i prvi pokuaj afirmacije meu seljatvom s pomou jedne specifine akcije koja je bila osobito osjetljiva jer je zahtijevala iznimnu koordinaciju i solidarnosti svih lanova GS-a. Stoga je ova akcija predstavljala i neku vrstu ispita uspjenosti dotadanjeg rada i priprema GS-a i povjerenitava. Prva zadau koju je GS preuzela bila je vrlo intrigantna. U sluaju uspjene provedbe mogla je presudno utjecati na porast ugleda organizacije i povjerenja lanstva u njezinu uspjenost i korisnost za narodne interese, kao i na irenje broja novih lanova-zadrugara. Uspjehom na socijalnom planu mogla je priskrbiti i odreenu afirmaciju u hrvatskom drutvu i osigurati ulogu respektabilnog partnera u itavom nizu drugih pothvata koje je namjeravala provesti ili im se prikljuiti. No, isto tako, u sluaju neuspjeha mogao je to biti i poetak kraja jednoga velikog entuzijazma koji je obuzeo sve one ukljuene u njezino osnivanje, kao i na s tim u vezi - opadanje broja tadanjih i potencijalnih lanova. Prema tome, pokretanje akcije pomoi u prehrani pasivnim krajevima nastradalim u vrijeme velike sue i gladi, kao i zbrinjavanje siromane djece u bogatijim krajevima Hrvatske, bio je za GS veliki izazov i rizik, koji je ona, pak, svjesno prihvatila i to neposredno nakon svog organiziranja u drugoj polovici 1935. godine.

2. Prvi nastup
U prvo vrijeme rad GS-a obuhvaao je ponajvie grad Zagreb i njegovu bliu okolicu. Bilo je to vrijeme kada je i veina njezinih lanova dolazila iz Zagreba i kada se ova mlada ekonomska organizacija HSS-a tek poela razvijati i iriti mreu svojih povjerenitava po Hrvatskoj.5 Prva zabiljeena akcija GS-a u gradu Zagrebu, koja se do sada u literaturi uope nigdje nije spominjala, bila je usmjerena na pruanje socijalne pomoi nezaposlenom radnitvu. U tu je svrhu GS osnovala i organizirala zimsku kuhinju, koja je radila tri i pol mjeseca tijekom zime. U tom razdoblju podijeljeno je ukupno 17.865 obroka, odnosno za tu je akciju GS potroila 21.032,50 dinara.6 Takoer je posebna briga posveena narodnim stradalnicima i njihovim obiteljima, odnosno obiteljima zatoenih ili preminulih lanova HSS-a, kojima je GS pomagala novano
Poetkom sijenja 1936. godine GS je imala 6.186 lanova, a ve krajem iste godine, u mjesecu prosincu, 116.011 lanova. Do travnja 1937. godine taj je broj narastao do 146.201 lanova. Najvie je organiziranih zadrugara bilo u kotaru Karlovac (4.111), a nakon njega dolazili su kotar Bjelovar (4.103) i Zagreb (3.838). I. UTE, n. Dj., 222-223. 6 Izvjetaj ravnateljstva Gospodarske Sloge podnesen prvoj redovitoj glavnoj skuptini dne 28. lipnja 1936., Gospodarska sloga, br. 12, 28. 6. 1936., 4.
5

1047

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

ili, pak, namjetenjem u nekim slubama u sklopu novopokrenute ustanove.7 Ukupno je u svrhu socijalne pomoi do 31. prosinca 1935. podijeljen iznos od 79.654 dinara.8 Ova se socijalna pomo nezaposlenom radnitvu realizirala dobrovoljnim prilozima koje su zagrebaki mesari, pekari, povrari i trgovci ivenih namirnica donirali kuhinji GS-a, a grad Zagreb je za tu svrhu ustupio prostoriju u Fijanovoj ulici. Meutim, kako se GS naglo irila po svim ostalim hrvatskim krajevima, tako je i rad postupno prenosila na sva ostala podruja Hrvatske i BiH.9 Sljedee djelovanje GS-a nakon to je provedena organizacija i uvrena mrea povjerenitava bilo je usmjereno na pomo nastradalim zadrugarima u pasivnih krajevima. Nezapamena sua i teke gospodarske prilike u drugoj polovici 1935. godine izazvale su veliku glad u Lici, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini. U nerodnim krajevima, kao to su bili ovi, sav prirod - koji je i inae bio vrlo oskudan - potpuno je podbacio, pa nije bilo kue, koja bi makar do Boia imala ne kruha, nego pure, palente.10 Niti u bogatijim krajevima s druge strane Save situacija te godine nije bila bolja. Prirod sa zemlje takoer je podbacio, a vikovi za trite bili su neznatni pa je sve to dodatno utjecalo da se situacija oko pomoi pasivnim krajevima znatno otea. Uz to, veliku potrebu seljaka iz nastradalih krajeva za hranom, u odnosu na male koliine raspoloivog kukuruza i ita u zemlji, iskoritavali su mnogobrojni prekupci i pekulanti, traei za hranu iznimno visoke cijene. Sve je to utjecalo da je uoi nastupajue zime 1935. godine velikom dijelu june Hrvatske odnosno ondanje Primorske banovine prijetila glad i zaduenje. Radi toga su razne organizacije i drutva u Hrvatskoj osnovale Odbor za narodnu pomo, koji je poveo pokret najirih razmjera kako bi se stanovnitvo pasivnih krajeva spasilo od gladi. Sjedite Odbora bilo je u Zagrebu, a na elu mu je bio narodni zastupnik dr. Ante Trumbi.11
7 Isto, 3. O tim akcijama za pomo tzv. narodnoj fronti govori i Biani u svom elaboratu o GS-a: Od te akcije ostala je Gospodarskoj Slozi do danas pomaganje politikih stradalnika i davanje pripomoi. Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu (HDA), Ostavtina Rudolfa Biania, Gospodarska Sloga, kut. 4, F-VIII, 1. U tom svjetlu treba gledati i na esta presluavanja na koja je u zagrebakom redarstvu bio privoen ravnatelj GS-a dr. Dragutin Toth. Dne 28. listopada 1938. bio je presluavan povodom istrage protiv jednoga odbjegloga vojnog i politikog kanjenika jer ga je ovaj teretio da mu je pomagao u njegovu bijegu, tj. da mu je davao novac. Nakon presluavanja Toth je puten na slobodu jer nije bilo razloga za daljnji postupak protiv njega. I inae je na GS vlast gledala kao na potencijalni paravan za zapoljavanje politikih osuenika i bivih zatvorenika, kojima je Toth, kao bivi politiki zatvorenik, pruao namjetenja u ovoj organizaciji. HDA, Sluba dravne sigurnosti SUP-a SR Hrvatske, kut. 42, ifra: 013.1, Redni broj: 2, Dosje dr. Dragutina Totha, 1.-39. 8 Izvjetaj ravnateljstva, Gospodarska sloga, 3. 9 Od ostalih znaajnih socijalnih akcija u prvoj godini svoga djelovanja vrijedi spomenuti i pomo GS-a prigodom poplave u Zagrebu 1936. godine, kada je za pomo poplavljenim graanima skupljeno ukupno 11.276,25 dinara. Isto, 13. 10 Gospodarska Sloga gospodarska grana hrvatskog seljakog pokreta, Kalendar Gospodarske sloge za godinu 1939., Zagreb 1939., 53. 11 Zanimljivo da u svojoj, inae iznimno iscrpnoj i do sada najboljoj biografiji Ante Trubia, Ivo Petrinovi uope ne spominje ovaj Trumbiev angaman. Vidjeti: Ivo PETRINOVI, Ante Trumbi politiko shvaanje i djelovanje, Split 1986.

1048

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

Dr. Ante Trumbi (lijevo) na jednom od svojih posljednjih javnih nastupa prigodom polaganja kamena temeljca za Dom Gospodarske sloge u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, u svibnju 1938. godine. Kalendar Gospodarske sloge za godinu 1939., Zagreb 1939., str. 48.

Mjere, koje je ovaj odbor u tu svrhu proveo, bile su dvojake. Jedan dio podrazumijevao je prikupljanje hrane u plodnijim krajevima Savske banovine (Slavonija, Podravina) i njihovo slanje u nerodna i ugroena podruja, a drugi dio, pak, smjetaj i skrb o siromanoj djeci iz Like, Primorja, Dalmacije, Hercegovine i Bosne. U tom sveobuhvatnom i sloenom poslu aktivno je sudjelovala i netom osnovana GS, koja je preuzela i izvrila najvei dio posla.

3. Pomo u hrani
Kako je ve spomenuto, rad GS-a u prva dva-tri mjeseca bio je ogranien samo na grad Zagreb i njegovu bliu okolicu. No, potrebe su uvjetovale da se njezin djelokrug to bre proiri na preostale hrvatske krajeve. Ovu su potrebu dodatno potencirale elementarne neprilike u ljeto 1935. godine, kada je sua unitila gotovo svu etvu u Dalmatinskoj zagori, Lici, zapadnoj Bosni i Hercegovini. Trebalo je stoga organizirati hitnu pomo tim krajevima i osigurati jeftin plasman itarica i druge robe iz sjevernih krajeva u juna hrvatska podruja i dijelove Bosne i Hercegovine. U tom poslu HSS nije bio bez iskustva. Naime, u vrijeme funkcioniranja Radieve Oblasne skuptine Zagrebake oblasti u drugoj polovici 1920-ih godina, slinu je ulogu obavljao jedan od osam odjela ove skuptine. Rije je o odjelu za socijalnu pomo koji je vodio dr. Juraj Krnjevi. Uz pomo ovog odjela pomagalo se sirotinji u raznim dijelovima Hrvatske, a slano je jefitno ito u Hercegovinu.12
Mira KOLAR-DIMITRIJEVI, Stjepan Radi i gospodarstvo, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 32-33/1999.-2000., 252.
12

1049

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

Kada je krajem 1935. u pasivnim krajevima nastupila nestaica ljudske hrane, nastupio je i vrhunac krize koji je utjecao na obustavljanje sjetve, kako jesenske 1935., tako i proljetne u 1936. godini. Siromano seljatvo pasivnih krajeva, u krajnjoj bijedi, upotrijebilo je za odranje golog ivota i sjeme odreeno za sjetvu.13 U to kritino vrijeme za mnogobrojno seljatvo u navedenim krajevima kao spasonosno rjeenje njihovih nevolja poslana je odreena svota novca iz SAD za Fond dr. V. Maeka, koja je jednim dijelom odmah uporabljena za osnivanje sjemenskih hambara i za distribuciju hrane u ugroena podruja. Naime, osim ve spomenutog fonda Odbora za pomo pasivnim krajevima i tehnike potpore koju je GS davala u cilju realizacije ove akcije, od presudne je pomoi za uspjeh itavog pothvata bio tzv. Amerikanski fond dr. Vladimira Maeka. Rije je o fondu koji su otvorili hrvatski iseljenici u Americi, koji su dobrim dijelom potjecali upravo iz krajeva koji su ponajvie bili pogoeni glau i zahtijevali materijalnu i hitnu pomo. Svi skupljeni prihodi iseljenika iz SAD-a i Kanade uplaeni su u spomenuti fond za pomo nastradalim krajevima. Iz tog je fonda nabavljen 51 vagon hrane i 11 i pol vagona sijena u ukupnom iznosu od 708.068,75 dinara.14 Rije je o zaista velikom iznosu, kako u hrani tako i u novcu, budui da je ukupno sakupljeno oko 100 vagona hrane i 350.000 dinara priloga. Prema tome, bila je rije o polovici ukupnog iznosa prikupljene pomoi, to govori o velikom angamanu hrvatskih iseljenika u SAD-u i Kanadi. Olakotna okolnost u itavom angamanu hrvatskog iseljenitva oko pomoi domovini sastojala se u injenici da su se nekako u isto vrijeme i u SAD-u i Kanadi poele jae organizirati i povezivati hrvatske iseljenike kolonije.15 Veze hrvatskih iseljenika sa starim krajem bile su vrlo ive i u ranijim razdobljima, a rodbina je uglavnom bila u stalnom pismenom kontaktu. Takoer se uobiajilo i slanje novane pomoi rodbini u domovini, to je predstavljalo i pitanje ugleda svakoga pojedinog iseljenika. Tako su, primjerice, ogulinske kolonije i skupno pomagale svom zaviaju te su slale poiljke znatne novane pomoi iz zajednica u McKeesportu, Duquesneu i Kansas Cityju u SAD-u rtvama velikih poara (pogorelcima), koji su se 1920-ih godina dogodili u vie sela ogulinskog kraja, npr. Salopekima (ogulinskim), Kuiniima i Sv. Petru.16 Takoer su pomagali i raznim vjerskim, politikim i kulturnim institucijama. No, nakon najuspjenijeg razdoblja za hrvatske kolonije 1920-ih godina, zapoet e njihovo naglo slabljenje, izazvano velikom gospodarskom krizom u SAD-u. Budui da su propale mnoge banke te da su mnogi radnici ostali bez posla i uteevina, znaajan broj hrvatskih iseljenika naao se u tekoj materijalnoj i financijskog situaciji. S tim je u vezi i pomo staroj domovini bila ograMladen BAKOVI, Gospodarska Sloga i njeno djelovanje, Pregled, Sarajevo, sv. 163164, juli-avgust 1937., 502. 14 Isto. 15 O tome vie u: Ivan IZMI, Hrvati u ivotu Sjedinjenih Amerikih Drava, Zagreb 1982.; ISTI, Povijest Hrvatske bratske zajednice, Zagreb 1994. 16 Hrvoje SALOPEK, Stari rodovi Ogulinsko-modurke udoline, Zagreb 2000., 151.
13

1050

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

niena, umanjena, a u veini sluajeva i potpuno obustavljena. Meutim, od sredine 1930-ih godina pa nadalje razvija se organizacijska mrea HSS-ovskih organizacija i drutava od kalifornijske obale pa do kanadskog Vancouvera, koje u svojim proglasima istiu potrebu i elju da osim lijepih rijei (...) i mi iseljeni Hrvati doprinesemo svoju rtvu za bolju budunost hrvatskog naroda i domovine.17 U itavoj akciji oko skupljanja milodara za pomo nastradalima ukljuilo se i tamonje hrvatsko novinstvo, koje je redovito oglaavalo donacije iseljenikih obitelji i koje su onda prenosili haesesovski listovi. Ispod naslovnica, koje su obino glasile Pomognimo domovini, Pomo brai u domovini itd., obino se opisivao nain na koji se prikupljao novac. Rije je ponajprije o prigodnim zabavama koje su se odravale u prostorijama raznih iseljenikih kulturnih i gospodarskih drutava ili, pak, o sastancima stranakih organizacija. U Kanadi je u tom smislu rad hrvatskih iseljenika na svestranoj pomoi ugroenim krajevima u domovini bio osobito aktivan. Tako je npr. u Hamiltonu (drava Ontario) skupljeno ukupno 200,10 dolara, pri emu je naseobina u Huntevilleu, Ontario, (skuplja Josip Brunski), takoer sudjelovala. Frank Ugrin iz Kirkland Lakea (Ontario), primio je potvrdu od ureda dr. V. Maeka za 203,85 dolara glede pripomoi hrvatskom narodu, a koji su predani Amerikanskom fondu Dr. Vladka Maeka. Hrvatska seljaka organizacija u Lackawanni, Burlamague i Siscoe u SAD-u i Kanadi poslala je u Zagreb 173 dolara, dok je u Torontu skupljeno 30.67 dolara, a u Whitneyu (Ontario) 28,20 dolara. U susjednim Sjedinjenim Amerikim Dravama, u koloniji Duquesne (Pennsylvania) posebni je odbor skupio zajedno s Hrvatskom enom 30,65 dolara. Pri tom skupljanju u Torontu i Duquesni istaknuli su se S. P. Grani i Juraj M. Salopek18 i drugi. Hrvati u Port Arthuru (Ontario) odrali su veliku skuptinu u Hrvatskom domu pod predsjedanjem Ivana Filipovia, predsjednika tamonjeg HSS-a, te su nakon govora Ivana Modria i Rudolfa Toplaka poeli prikupljati doprinose. Skupljeno je preko 70 dolara, te je izabran posebni odbor za zabavu na elu s Ivanom Braovcem. Ples je uspjeno odran te je skupljen isti prihod od preko 50 dolara. Zajedno s prijanjim doprinosima za pomo brai u domovinu skupljeno je ukupno 127.98 dolara te je taj iznos ve 1. lipnja 1936. upuen u Zagreb.19 Nita manja aktivnost nije zabiljeena u susjednim Sjedinjenim Amerikim Dravama, gdje su se mnogbrojne hrvatske naseobine ukljuile u skupljanje novanih priloga. Hrvatska ena u Indiana Harbor-Eastu, Chicago (Indiana) darovala je 25 dolara za brau u domovini i poslala tu svotu u Zagreb. Takoer je u Detroitu (Michigen) u SAD-u priredilo Kolo hrvatskih sinova i
Hrvatski seljaki pokret u izseljenoj Hrvatskoj, Seljaki dom, br. 29, 10. 12. 1936., 3. Iz hrvatskih naseobina, Hrvatski dnevnik, br. 81, 13. 8. 1936., 1. Inae, uz ve postojei ogranak Hrvatske bratske zajednice u Duquesneu, osnovan je 1921. u kui Franje Salopeka i odsjek Hrvatske katolike zajednice br. 6 iji je predsjednik bio navedeni Juraj M. Salopek. On je ujedno obavljao i dunost predsjednika HSS-a koji je u hrvatskoj koloniji u Duquesneu bio osobito aktivan. H. SALOPEK, n. dj., 146. 19 Isto.
17 18

1051

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

keri uspjenu zabavu u Hrvatskom domu, na kojoj je prisustvovalo i Hrvatsko pjevako drutvo Slavuj, a ista je dobit bila namijenjena gladnoj brai u domovini.20 Odbor Hrvatskoga narodnog doma iz Chicaga okupio je deset organizacija HSS-a u nazonosti glavnog predsjednika Jurja Svetia te prikupio 200 dolara za ovu akciju. U popratnom pismu Maeku moli da se upotrijebi za one svrhe za koje vidi da je najpotrebnije.21 Osim ve objavljenih prinosa iz Amerike, na adresu dr. Maeka i njegova Amerikanskog fonda stizali su od Hrvatskog kola u SAD-u i Kanadi te od pojedinih Kola hrvatskih sinova i keri (HSK) nove svote za gladne u pasivnim hrvatskim krajevima. Iz priloenih popratnih pisama primjeuje se koliko i oni ve est godina stradavaju od poslovne depresije, od koje pati cijela Amerika.22 S obzirom na tu injenicu, kao i s obzirom na to da je najveim dijelom bila rije o radnitvu i srednje imunom sloju hrvatskog iseljenitva, moe se objasniti i odreena skromnost u pojedinanim iznosima poslanih donacija, ali i svojevrsna plemenitost i privrenost starom kraju. O tome svjedoe mnogobrojna pisma iseljenika upuena osobno V. Maeku, koja su redovito imala novane priloge, a od kojih ovom prilikom donosimo samo dva jer su ilustrativna za itav ovaj nesebian primjer suradnje izmeu iseljenitva i domovine. Jedno pismo poslano iz Aberdeena (Washington) glasi: Gospodine predsjednie! Evo se mi iseljeni Hrvati rado odazivamo svetoj domovinskoj dunosti, da pomognemo, koliko pomoi moemo, onoj hrvatskoj siroadi, koju je priroda tako tekom suom pogodila. Za to je hrvatska kolonija u Aberdeenu priredila zajedniki izlet, iju istu dobit od dolara 150 aljemo Vama, da je upotrebite tamo, gdje to najpotrebnijim smatrate. Uz seljaki pozdrav u ime cijele hrvatske kolonije, tajnik centralnog odbora Josip Buri, P.O. Box 10. Junction City Wash. USA. U drugom pismu koji su poslali HSS-ovci iz Pennsylvanije, kae se: Dragi na predsjednie! Mi Hrvati iz Johnstowna (Pennsylvania) okupljeni u HSS aljemo u Va fond za pomo pasivnim krajevima svotu od Din 60 dolara sakupljenih na izletu za dan proglaenja amerike nezavisnosti.23

Isto. Isto, 2. U nastavku se poimenino navode donacije pojedinaca okupljenih u ovom drutvu hrvatskih iseljenika u SAD. 22 Prinosi amerikih Hrvata za pasivne krajeve, Hrvatski dnevnik, br. 34, 27. 6. 1936., 4. U istom se lanku navode i pojedinani iznosi koje su spomenute organizacije darovale za pomo pasivnim krajevima: Hrvatsko Kolo iz glavne blagajne 100 dolara; Kolo HSK iz Philadelphije (Pennsylvania) 10 dolara; Kolo HSK iz Youngstowna (Ontario) 10 dolara; Kolo HSK iz Aberdeena (Washington) 10 dolara, Kolo HSK iz Wilmerdinga (Pennsylvania) 0 dolara; Kolo HSK iz Milwaukeeja (Wisconsin) 5 dolara; Kolo HSK iz Campbella (Ontario) 5 dolara, Kolo HSK iz Roycroft (Alta, Kanada) 26 dolara; Kolo HSK iz New Yorka (New York) 75 dolara; Kolo HSK iz Maidesville (West Virginia) 10 dolara; Kolo HSK iz Detroita (Michigen) 50 dolara; putem Hrvatskog narodnog ureda, New York, 10.60 dolara; Hrvatski prosvjetno-potporni klub Ljudevit Gaj, East Chicago (Indiana) 68.20 dolara. 23 Pomo hrvatskih iseljenika brai u domovini, Hrvatski dnevnik, br. 125, 26. 9. 1936., 5.
20 21

1052

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

Kada je novana pomo hrvatskih iseljenika preko Amerikanskog fonda dr. Maeka konano bila realizirana, odnosno kada je taj novac bio uporabljen za nabavu hrane i organizaciju sjemenskih hambara, poslao je Maek Hrvatskoj bratskoj zajednici (HBZ) u Pittsburgh detaljan izvjetaj o tome kako je i na koji nain potroen njihov novac. Glavni odbor HBZ-a odgovorio mu je na taj izvjetaj, u kojem mu izrie veliku zahvalnost za rad oko podjeljivanja pomoi, koji su braa iz Amerike uputila.24 Nekoliko dana kasnije stiglo je od Ivana Butkovia iz Pittsburgha drugo pismo s ekom od 1.200 dolara, kao prinos HBZ-a za pomo stradalima od sue u Hrvatskoj.25 Prema svemu navedenome moe se zakljuiti kako je ova suradnju izmeu lanak Iz hrvatskih naseobina u Hrvathrvatskih iseljenika i njihovih organizaskom dnevniku (Zagreb) od 13. kolovoza cija i starog kraja imala dvostruki znaaj. 1936. godine o darovanoj pomoi iseljenih Prvi se sastajao u pruanju toliko poHrvata brai u domovini. trebne novane pomoi za organizaciju prehrane i osiguranje opskrbe u uvjetima sue i nestaica u pasivnim krajevima Hrvatske. S druge strane je vano da je akcija amerikih i kanadskih Hrvata imala snano nacionalno obiljeje, kojim se eljeno pokazati jedinstvo hrvatskog naroda bez obzira na postojee granice i prostornu udaljenost, kao i pokazati na osjeaj zajednice, toliko bitan u ideologiji hrvatskoga seljakog
Ameriki Hrvati Dru Vladku Maku. Hrvatski iseljenici sjeaju se brae u domovini i alju im novanu potporu, Hrvatski dnevnik, br. 172, 12. 11. 1936., 1. Pismo je objavljeno u cijelosti u navedenom broju i budui da nije opirno, donosimo ga u nastavku: U znak priznanja za Va rodoljubni rad i za Vau brigu, koju vodite za na hrvatski narod, glavni odbor zakljuio je i primio rezoluciju, u kojoj Vam se izraava zahvalnost i priznanje za Va rad u kojoj Vam se obeaje da uvijek moete raunati na nau moralnu i materijalnu pomo u pitanju borbe hrvatskog naroda. Ova rezolucija bit e posebno izraena i podpisat e je svi odbornici, pa e Vam kasnije slubenim putem biti uruena. U posebnom omotu ja Vam vraam sve spise, koje ste mi poslali na uvid pa Vam jo jednom u ime organizacije, u ime hrvatskog iseljenikog naroda izruujem nau zahvalnost na radu, koji ste uinili. S pozdravom i tovanjem: Ivan D. Butkovi, glavni predsjednik. Prava je teta to ovi spisi nisu sauvani jer bi pruili detaljan i precizan uvid u itavu akciju oko prikupljanja i raspolaganja novcem hrvatskih iseljenika. 25 Isto. Organizacija bive HSS broj 3 dr. uro Basariek iz Cooksvillea (Ontario, Kanada) poslala je nekoliko dana kasnije 40 dolara i to 20 dolara u fond za gradnju doma Gospodarske sloge, a 20 dolara u fond dr. Maka za pomo stradalim krajevima. Pismo su potpisali predsjednik Franjo Iviek i tajnik Mijo Diki. Takoer je iz Milwaukeeja od Hrvatske sredinjice stiglo Maeku pismo s priloenim ekom od 558 dolara. Novac su skupila 23 hrvatska drutva ulanjena u Hrvatskoj sredinjici, a prikupili su ga na organiziranom zajednikom izletu prireenom u korist stradalima od sue u domovini. Pismo je potpisao blagajnik Hrvatske sredinjice Vasilj Tiholla.
24

1053

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

pokreta u meuratnom razdoblju. Osim materijalne i moralne potpore, koja je ovom brigom i zanimanjem iseljenika za stradalu brau nesumnjivo manifestirana, itava je akcija dobila snaan peat nacionalne homogenizacije hrvatskog naroda, kako onog preko Atlantika, tako i onog na prostoru Kraljevine Jugoslavije.

3.1. Tijek akcije

Posao oko naruivanja, primanja i razdiobe hrane pripao je u odgovornu dunost agilnih narodnih poslanika HSS-a. Njihova je uloga bila propagandne naravi, a svojim su autoritetom i poloajem posredovali pri naruivanju hrane, voenju akcije te preuzimali na sebe punu odgovornost glede uspjenosti posla. Tehniki i ujedno najsloeniji dio posla preputen je povjerenicima GS-a, koji su najbolje poznavali teren i prilike u pojedinim krajevima gdje se hrana imala dijeliti. Ve u prvoj godini dana (do lipnja 1936.) skupljeno je ukupno 108 i pol vagona hrane u naravi i 348.271,75 dinara. itav tehniki posao oko otpreme i dijeljenja hrane obavljen je preko GS-a i njezinih povjerenika, jednako za hranu nabavljenu preko GS-a, kao i ukupno odbora za narodnu pomo.26 I dioba hrane vrena je preko povjerenika GS u pasivnim krajevima, to potvruje da je u to vrijeme GS bila ve sasvim dobro organizirana i na podrujima Like, Dalmacije i Hercegovine. Uz sve ovo, GS je raspaavala i markice pod nazivom Bijeda te je u korist ove akcije raspaano ukupno tih markica za 36.878,50 dinara.27 Posao oko prikupljanja i distribucije hrane iao je postupno. U velikoj je mjeri ovisio o odobrenju besplatnog prijevoza, koji su u konanici davale Dravne eljeznice u Beogradu. Uz to trebalo je uzeti u obzir da e glad biti najjaa u razdoblju od sijenja do travnja, pa i u svibnju, te da e i tijekom tih mjeseci trebati organizirati transport hrane u ugroene krajeve. Stoga je trebalo skupljenu i popisanu hranu skupiti u veim mjestima i pohraniti ih u za to ureenim hambarima. Iz Sredinjice se osobito upozoravalo mjesne povjerenike da paze na to da skladita dobiju besplatno i da budu u blizini eljeznikih postaja. Tovarne listove za svaku poiljku povjerenici su dobivali od Sredinjice, a nakon sreivanja papirologije i prijevoza, njihova je zadaa bila ukrcati ivene namirnice u vagone i to bez vree u rasutom stanju na ve za to predvienu adresu. Ovaj posao oko skupljanja hrane zaokupio je sve raspoloive snage GS-a u doba kada njezina organizacija ionako nije bila provedena u svim hrvatskim krajevima. Poevi ovako sloenu i sveopu akciju, GS se vrlo rano zatekla pred mnogobrojnim zahtjevima velikog broja seljakog stanovnitva diljem Hrvatske. Svakako je na poetni elan utjecala i svjesnost o nemogunosti udovoljavanja svim nagomilanim potrebama hrvatskog sela u pasivnim krajevima
26 27

Izvjetaj o radu GS u godini 1936., Gospodarska sloga, 13. Isto.

1054

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

pa se odmah nakon zaetka akcije poelo u glasilu organizacije traiti opravdanje za eventualne propuste. Na taj su nain izravno priznavali vlastite, ali i tue pogreke prilikom organiziranja i provedbe ove sloene operacije. Upozoravalo se, naime, da treba ekati dok se Gospodarska Sloga uvrsti i ojaa, da moe sigurno i na obe zadovoljstvo izvriti svoj zadatak, te se otvoreno istie kako ona ne e moi poslati hrane niti onima, koji su zatraili snienu cijenu, a niti onima koji bi platili punu cijenu, bez podvoza.28 Koji su to krajevi kojima je bila hitnije potrebna pomo i koliko je bila njihova potreba? Meu prvima i najpotrebnijima isticali su se ovi kotarevi: Tablica I. Najugroenija podruja (broj ljudi i kua) Ugroeni kotari Makarska (Dalmacija) Benkovac (Dalmacija) Imotski (Dalmacija) Bra (Dalmacija) Split (Dalmacija) Senj (Hrvatsko primorje) Prozor (Bosna) Ljudi 3.666 4.326 9.840 13.093 9.840 4.021 Kua 816 279

Izvor: Gospodarska Sloga, br. 1, 1. sijenja 1936., 7.

Prema navedenim podacima pomo je trailo nekoliko desetaka tisua ljudi. Ispunjenje tog zadatka ovisio je u velikoj mjeri o odazivu zadrugara na skupljanje i darovanje hrane za pasivne krajeve. Zanimljivo je da se neki bogatiji kotari u istonoj Slavoniji i Baranji nisu odmah odazvali, dok je obrnuta pojava bila u siromanim kotarima u Hrvatskom zagorju i Posavini, koji su prvi stupili u ovu akciju. Poseban je kotar Pregrada,29 koji je unato tome to je spadao meu agrarno najnapuenije i najsiromanije krajeve Hrvatske, prednjaio u pomoi. U prvih nekoliko mjeseci odravanja akcije ovi su se kotari istaknuli u sakupljenoj pomoi: Tablica II. Pomo pasivnim krajevima u kukuruzu i penici Kotar Karlovac Pregrada Sisak urevac akovo Mtc. kukuruza 142 122 310 150 150 Mtc. penice 36 4 12 100 Dinara 3.241 3.616 2.391.50 3.400 11.351

Izvor: Gospodarska Sloga, br. 1, 1. sijenja 1936., 7.

Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 1, 1. 1. 1936., 7. Meu svim kotarevima Hrvatskog zagorja, kotar Pregrada je prednjaio po gustoi naseljenosti te je iznosio ak 165 stanovnika na km2. Rudolf BIANI, Agrarna prenapuenost, Gospodarska struktura Banovine Hrvatske, broj 3, Zagreb 1940., 4.
28 29

1055

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

Najvie su prijavili ovi kotarevi: Ludbreg etiri do pet vagona kukuruza, Vinkovci est vagona kukuruza, urevac, uz kukuruz i penicu, jo pet vagona krumpira i tako dalje.30 Gotovo u svakom broju glasila organizacije isticali su se pojedinani primjeri u kojima je pojedino selo, najveim dijelom i samo siromano, prikupilo i doniralo hranu za svoju gladnu brau na hrvatskom jugu. Na taj su se nain eljelo stimulirati druga sela, poglavito ona iz bogatijih kotareva, da se aktivnije ukljue i natjeu s ostalim krajevima Hrvatske.31 Rezultati sabiranja po pojedinim kotarima objavljivali su se u glasilu Gospodarska sloga i nastali su na temelju duplikata sabirnih araka iz svih sela, koji su pristigli na adresu Sredinjice, a koji su sadravali ne samo koliko itav kotar daje i prima, nego i koliko od toga otpada na pojedina sela. Za Sredinjicu su ti podaci bili izrazito vani jer se prema njima mogla procjenjivati gospodarska snaga pojedinih kotareva, ali, to je jo vanije, svijest i portvovnost tamonjeg naroda, a i marljivost i sposobnost naih povjerenika.32 Akcija u poetku oito nije uzela maha. Svjedoe to i stalne kritike iz Zagreba prema kojima jo ima dosta sela i mjesta koja pri skupljanju hrane i novca nisu dala onoliko koliko bi uistinu mogla. Ne mogavi objasniti uzrok ovako slabom odazivu, novonastala se situacija pokuava objasniti tako to se itav neuspjeh pripisao looj organizaciji, tj. ljudima, koji su tu akciju vodili.33 Na taj su nain neizravno optuili sami sebe odnosno svoje lokalne podrunice na terenu koje su bile zaduene za organizaciju i provedbu pomoi. Kako bi ublaili vlastitu odgovornost, velik dio krivnje prebacili su na stare neprijatelje, bogate trgovce, posjednike, bankare, lijenike i odvjetnike, ali i na bogatije seljake, koji krtare u davanju pomoi.34 Tako se esto spominje kako je najvie dala sirotinja, odkidajui si od usta, doim su dobri gospodari davali tek toliko, (...) pa je bilo sluajeva (Reetari, Vrbje) da je gazda od 20-30 jutara
30 Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 1, 1. 1. 1936., 8. Nadalje se potiu i stimuliraju drugi krajevi isticanjem kako su sabirai u nekim selima doli da sabiru hranu, a davali su ljudi punom akom i vie nego su zapisali. 31 Tako se npr. spominju Hrastovica u petrinjskom kotaru, Greda u opini Sunja, kotar Sv. Ivan Zelina itd., koji su unato svom siromatvu aktivno i vrlo poduzetno sudjelovali u pomoi gladnim krajevima Hrvatske i BiH. 32 Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 2, 15. 1. 1936., 5. 33 Isto, 6. Ili oni sami nisu bili dovoljno svjestni, da se tu radi o ogromnim potrebama, da je d u n o s t svakoga Hrvata i ovjeka, da za svoju gladnu brau dade ne milodar, kao prosjaku, ne 1 kg kukuruza, ako moe dati 10 ili 50 kg, nego da je dunost svakoga, da dade n a j v i e t o m o e dati. Neki su valjda sami i bili svjestni toga, ali drugomu to nisu htjeli ili znali protumaiti, a nekima opet, je bilo neugodno, da idu po selu od kue do kue. Zato mora biti nekomu neugodno, da sudjeluje u najastnijem poslu za potenog ovjeka i svjestnoga Hrvata, u radu oko spasavanja ivota stotine i stotine hiljada naega najboljega naroda. Jer Dalmatinska Hrvatska (osobito Zagora) i naa Hercegovina prednjae svima nama u svijesti i portvovnosti. 34 Ima bogatih trgovaca, posjednika, bankara, lijenika i advokata, koji su dali 20, 10, 5 i 2 dinara za pomo gladnima. to ih nije Boga strah i sramota pred svijetom. A sutra e zakartati 200 ili 1000 i vie dinara ili e toliko potroiti na kakovoj zabavi ili proslavi. A isto tako ima i seljaka, dobrih gruntaa sa 15, 20 i vie rali zemlje, pa je dao 1, 2 ili 5 kg kukuruza. U popisu sam vidio da je jedan, meni inae dobro poznati seljak, koji ima veliki grunt, a k tomu jo vrei stroj, na kojemu godinje zaradi i preko 2 vagona penice dao samo 1 kg penice. Isto, 5.-6.

1056

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

zemlje dao dva kilograma.35 S druge strane, najveu su pomo dali posavski kotarevi, koji su i sami esto stradavali od sue i mraza, te zagorski kotarevi, ije je stanovnitvo samo morali kupovati viak harane za vlastitu prehranu.36 Potencirajui i konfrontirajui dobrohotnost i savjesnost siromanih seljaka nasuprot krtim i sebinim bogatijim seljacima-gospodarima, elnitvo GS-a posredno je opovrglo dogmu o homogenosti seljakog stalea. Priznajui duboke socijalne, a u ovom sluaju i moralno-psiholoke, razlike izmeu dvaju slojeva istog stalea, priznata je i podvojenost meu seljatvom. S druge strane, drava je pokazala neosjetljivost za rjeavanje socijalnih pitanja, posebice u odnosu na seljatvo. Djelomini uzrok ovakvoj nezainteresiranosti motiviran je i politikim razlozima jer vlasti ne ele konkretnim i efikasnim mjerama pomagati organizacijama koje su u svom radu i ustroju vezane uz HSS. Sredinom sijenja 1936. zapoela je otprema prikupljene pomoi. Iako je hrana ve ranije bila prikupljena i spremna za transport, ekalo se od Ministarstva saobraaja (prometa) da konano odobri besplatan prijevoz ili barem popust, jer je u suprotnom prijevoz bio iznimno skup, 2.500 do 3.000 dinara po vagonu. Iako se Odbor za pomo pasivnim krajevima posebnom molbom obratio navedenome ministarstvu, uzdajui se u ugled i znaaj njegova predsjednika dr. Trumbia, ipak do eljenog odobrenja nije dolo. Zahvaljujui donacijama iseljenika skupljeno je dovoljno novaca, ali je prva namjera bila da se za taj novac kupi kukuruz, a ne da se plati eljezniki prijevoz. Kolika je teta nastala vidi se po tome, to e se za 100 vagona, koje je narod dao badava, morati eljeznici platiti 250-300.000 dinara,37 a to bi, u protuvrijednosti, bilo 25 do 30 vagona kukuruza. Drava je ubudue ipak davala odreenu pomo, ali je ona gotovo uvijek bila oskudna i ograniena, uglavnom premala u odnosu na kroninu krizu koja je vladala u osiguranju prehrane. S obzirom na to da je u nekim krajevima situacija bila kritina, poslano je odmah oko stotinu vagona: iz kotara Koprivnice jedan vagon krumpira za Perui na A. Vlajinia; iz kotara Novi Marof dva vagona kukuruza za Klimno (Krk) na Iv. Orkovia; iz kotara Petrinja jedan i pol vagon kukuruza za Bilaj (Gospi) na N. Ilia; iz kotara Karlovac jedan i pol vagon kukuruza u Obrovac (Graac) na M. Klaria; iz kotara urevac (Virje) jedan i pol vagon krumpira za Split na Povjerenitvo
Vijesti Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 3-4, 26. 2. 1936., 13. U tom su se smislu redovito objavljivali primjeri potenih i pravednih Hrvata koji su otkidali od svojih usta i slali hranu napaenoj brai na jugu Hrvatske. Karakteristian je sluaj jednog seljaka iz Hrvatskog zagorja o kojemu glasilo organizacije obavjetava kotarski povjerenik, a kojeg ovdje navodimo kao indikativan primjer za sve ostale: Iao sam sakupljati popisani kukuruz za pasivne krajeve. Doao sam tako i do svoga susjeda i roaka J. Znam, da je siromaan ovjek, koji mora sam da kupuje kukuruz, da bi se prehranio sa svojom brojnom obitelji. Da mu pritedim neugodnost, da me mora odbiti, nisam iao k njemu, nego sam njegovu kuu zaobiao. Meutim, odmah sutradan, pozvao me je moj susjed na red: uje, povjerenie, kae mi, zato si Ti mene mimoiao, kad si sabirao kukuruz za nau hrvatsku seljaku brau, koja najjae stradaju. Zar misli, da ja ne znam to je narodna dunost, makar sam siromah? Zar ja nisam Hrvat? I doista, nastavi povjerenik, morao sam otii k njemu u kuu, gdje mi je od juer kupljenoga kukuruza, dao dvadeset kilograma, a to znai skoro polovinu svega kukuruza to je imao. Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 10, 1. 5. 1936., 12. 37 Isto, 6.
35 36

1057

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

Sloge.38 Primatelj je bio obvezan o primitku poiljke obavijestiti kako Sredinjicu u Zagrebu, tako i samog poiljatelja.39 Ovo posljednje je bilo to nunije jer je kotarski povjerenik spomenutu potvrdu trebao proitati na sastanku svih povjerenika, pa e narodu biti drago, da je sve u redu stiglo jer se boji da se poiljka ne bi izgubila ili da ne bi dospjela u krive ruke.40 Do sredine oujka 1936. skupljeno je samo 84 vagona hrane i poslano u pasivne krajeve, a od tog je broja GS morala platiti podvoz za 59 vagona, dok je 25 vagona poslano besplatnim uputnicama.41 Potrebni novac skupljao se na razne i domiljate naine. Tako su se diljem Hrvatske prireivale prigodne zabave i sabirne akcije za pomo pasivnim krajevima. Osobita se panja pridavala upuivanju priloga umjesto davanja novca za vijence na odar pokojnim roacima, prijateljima ili, zaslunim Hrvatima (npr. umjesto vijenca za spomenik Mihanoviu, umjesto estitaka za Boi i sl.). Popisi osoba koje su na taj nain podrale akciju objavljeni su takoer u glasilu organizacije i meu njima nalazimo poprilian broj poznatih lanova ondanjega hrvatskog drutva kao to su npr. mr. ph. K. Vouk, budui predsjednik zagrebake Trgovako-obrtnike komore, Ante Trumbi, Ana Vrkljan, Nada Jurinac-Klai, Marija Klai i drugi,42 kao i itav niz institucija i udruga (Klub studenata medicine, inovnitvo Sveobe kreditne banke itd). Opinsko povjerenitvo zadruge Sloga u Luanima priredilo je 2. veljae 1936. zabavu u korist pasivnih krajeva. Tom je prigodom prikazan igrokaz Sjednica zemljitne zajednice ignjara iz Virja te deklamacije Pjesma kukuruzu i Hrvatskoj domovini, a od priredbe je skupljen isti prihod od 344,50 dinara.43 Ovakvih i
Isto. U svakom broju glasila navedeni su toni podaci o poiljatelju, koliini poslane hrane, kao i o primatelju odreene poiljke pa se vrlo lijepo moe pratiti itav proces pomoi nastradalim krajevima. 39 Obrazac kako je trebalo obavjetavati Sredinjicu i cjelokupno lanstvo o primljenoj pomoi i dobro obavljenom poslu jest onaj iz kotara Livno te ga zbog toga na ovom mjestu navodimo u cjelini: Primili smo 8 vagona kukuruza, koji je priposlan za izhranu siromanog puanstva, pa Vas molimo, da se preko glasila Gospodarske Sloge u ime nae zahvalite, kao i u ime siromanog puanstva, koje je tu pripomo dobilo, onima, koji su imali srdca i osjeaja, pa su se sjetili svoje brae, koja gladuju. Veoma hvala, koji ste vodili glavnu brigu o sakupljanju i poiljci za nae krajeve, a isto tako itavom Odboru za pomo pasivnim krajevima. Isto tako zahvaljujemo se na pripomoi i siromanom puanstvu naih krajeva, koju ste poslali kao novanu pripomo za osnivanje Sloginih itnih hambara. Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 11, 20. 6. 1936., 11. 40 Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 3-4, 26. 2. 1936., 10. 41 Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 5-6. 13. 3. 1936. 11. 42 Osim poznatih osoba iz javnog ivota Hrvatske, bio je i nemali broj obinih pojedinaca koji su svojim prilozima podrali akciju GS-a. Tako je, primjerice, Antonija ud. Svoboda uplatila svotu od 100 dinara na raun GS-a i to od svote koja je ostala od novca prikupljenog za vijenac njezinom pokojnom suprugu i od njegovih kolega eljezniara. Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska Sloga, br. 8,, 15. 4. 1936., 12. Isto tako je posjednik iz Krivog Puta, kotar Senj, Ivica Tomljanovi poslao na raun GS-a i za pripomo pasivnim krajevima 300 dinara. Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 11, 20. 6. 1936., 11. 43 U gradu Zagrebu su do kraja veljae 1936. gospoe i gospoda iz raznih kulturnih drutava te od Odsjeka privrednika Glavnog odbora za narodnu pomo krajevima nastradalim od sue skupili oko 2.500.000 dinara. Za sav prikupljeni novac kupovali su povjerenici GS-a kukuruz izravno od seljaka i to za 1 do 1,10 din. po kilogramu. Isto, 15.
38

1058

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

slinih primjera bilo je uistinu mnogo i takav je oblik prikupljanja novaca bio est na selima diljem sjeverne Hrvatske. Uspjeh itave akcije dosta je ovisio i o sposobnosti te agilnosti narodnih zastupnika onih kotareva u koje je navedena pomo trebala doi. Bio je to svojevrsni ispit uspjenosti u narodnom radu u 1935. godini izabranih narodnih zastupnika na listi dr. Maeka. Oni su svojim autoritetom meu narodom, kao i kontaktima koje su kao lanovi vodstva HSS-a mogli ostvariti u Zagrebu, trebali jamiti uspjenost organiziranja i primanja pomoi. Njihov se rad u promatranom razdoblju neposredno nakon izbora 5. svibnja 1935. sastajao u neprekidnom obilaenju i najzabitijih sela u svome kotaru, kao i pomnom biljeenju potrebne pomoi za koju e se naknadno obratiti Zagrebu. Taj je rad narodnih zastupnika iz pasivnih krajeva umnogome podsjeao na rad prvih lanova nekadanje Hrvatske puke seljake stranke, koji su irili i jaali nauk brae Radi obilazei, najee pjeice, sve krajeve u kojima je ivio hrvatski narod. U tom svom radu esto su nazivani i apotolima pa su tako i sredinom 1930-ih narodni poslanici apotolski obilazili svoj kotar i obavjetavali Sredinjicu GS-a i Odbor za narodnu pomo o stvarnim mjerama koje bi trebalo poduzeti kako bi se pomoglo tamonjim siromanim obiteljima. Za podruje Dalmatinske zagore taj je posao vrlo uspjeno obavljao Pako Kaliterna,44 za Liku Ivan Murkovi,45 za Hrvatsko primorje Matija Mogu,46 a za Hercegovinu
44 O uistinu velikoj djelatnosti Kaliterne na poslovima pomoi Dalmatinskoj zagori svjedoe mnogobrojni izvjetaji o akcijama koje je on na tom podruju vodio, ili ih inicirao. Sve to je radio bilo je povezano s jaanjem HSS-a u ovom kraju, pa se moe s punim pravom rei kako su za vrijeme djelovanja ovog popularnog i omiljenog pukog tribuna gotovo sve dalmatinske opine prele u ruke HSS-a. Jedna od njegovih najuspjenijih akcija bila je ona oko pomoi najsiromanijim opinama Zagore muanskoj i levianskoj opini, koju je Kaliterna provodio 1939. godine, a sve na temelju iskustava steenih u ovom ranom razdoblju djelovanja GS-a. Kako e se podijeliti hrana narodu oskudne Zagore, Hrvatski glasnik (Split), br. 59, 10. 3. 1939., 6. ; Dalmatinska zagora treba hitnu pomo (Akcija narodnog zastupnika Paka Kaliterne), br. 22, 26. 1. 1939., 5.; Oskudica hrane u zagorskom dijelu dalmatinske Hrvatske, br. 33, 8 2. 1939. 4.; Sutra zapoinje velika akcija za pomo oskudnoj dalmatinskoj Zagori, br. 34, 9. 2. 1939., 7.; Hrvatski Split pomoi e brai iz dalmatinske Zagore, br. 36, 11. 2. 1939., 5.; Politiki sastanci HSS u Muu i Klisu, br. 37, 12. 2. 1939., 5.; Ne smijemo dozvoliti da u naoj neposrednoj blizini caruje bijeda, br. 38, 14. 3. 1939., 6.; Dalmatinski skup u Zagrebu za pomo Zagori, br. 40, 16. 2. 1939., 5.; Pako Kaliterna u Leevici, br. 43, 20. 2. 1939., 5.; Hrvatski nogometai za gladnu zagoru, 5. i Veliki dobrotvorni koncert za pomo oskudnoj Zagori, br. 44, 21. 2. 1939., 6; Kotarski sastanak i skuptina Gospodarske Sloge u ibeniku, 4. i Nastavlja se akcija za pomo gladnoj Zagori, br. 46, 23. 2. 1939., 6.; Teko stanje u zapadnom dijelu Imotske krajine, br. 47, 24. 2. 1939., 8.; Pako Kaliterna u Leevici, 5. i Graanski-Hajduk 2:1. prisustvovao P. Kaliterna, doprinos za Zagoru, br. 48, 20. 2. 1938., 5. i dalje. O ovoj akciji vidjeti obvezatno i druge brojeve istog lista, koji je redovito informirao itateljstvo o poduzetim mjerama i potezima zastupnika Kaliterne. 45 Da je naa Lika ovako izdano pomognuta od Sloge ide hvala i naem neumornom narodnom zastupniku Ivanu Murkoviu, koji nije alio truda ni troka da vie puta ode u Zagreb i pokuca na vrata Sloge. Za to su se njegovi Liani na njegov poziv svi odazvali i ulanili se u Slogu, pa je gospiki kotar danas jedan od najjaih kotara sa lanovima Sloge. Zastupnik Murkovi danomice dri sa seljacima konferencije i daje im upute u svim pravcima, kako na ekonomskom, tako i na kulturnom te politikom polju. Sloga je poslala u Gospi vie vagona besplatnog kukuruza za liku sirotinju, Hrvatski dnevnik, br. 5, 28. 5. 1936., 5. 46 Mogu je bio pokrovitelj svih akcija koje su bile usmjerene na organiziranje i dostavu hrane za podruje kotara Senj. Kao roeni Lianin (roen u Likom Leu 23. veljae 1896.) imao je

1059

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

i Bosnu Ivan elan,47 odnosno Mato Miki.48 Radei na ovom poslu, koji je bio to zahtjevniji jer je podrazumijevao iznimnu energiju, vrijeme i portvovnost, ovi su lanovi vodstva HSS-a istovremeno na terenu irili i obnavljali mreu stranakih organizacija, pa tako i utemeljivali mladu ekonomsku organizaciju HSS-a u najudaljenijim hrvatskim krajevima. Za primljenu pomo obino su stizali izrazi zahvalnosti na adresu Sredinjice i onih kotareva koji su pomo u hrani poslali. Zahvale su objavljivane u glasilu Gospodarske sloge i sluile su jaanju solidarnosti i daljnjem pomaganju, ali i kao potvrda o uspjenosti provedenih akcija.49 One su ujedno, kao i itava akcija pomoi pasivnim krajevima, imale i ulogu katalizatora irenja lanstva, pa se tako u povodu uspjene dostave pomoi gladnom stanovnitvu kotara Gospi jasno istie kako je time Sloga za Liku u ovo najtee doba napravila
senzibilitet prema stanovnitvu zalea grada Senja te je vodio dosta dobro koordiniranu akciju glede pomoi siromanom stanovnitvu senjskoga kraja. Kao veoma agilnog narodnog zastupnika, koji sve svoje slobodno vrijeme proboravi u selima svoga kotara, gdje daje upute i vri ulogu pravog narodnog zastupnika spominje ga i M. Glojarni u svojim portretima hrvatskoga narodnog zastupstva. Mirko GLOJNARI, Borba Hrvata, Kronika dvaju desetljea politike povijesti 1919-1939, Zagreb 1940., 148. 47 elan je za podruje kotara Livno predstavljao znaajan autoritet. Potjecao je iz imune seljake obitelji te je kao vrsni govornik bio odlian organizator mnogobrojnih akcija na livanjskom podruju. O njegovu iznimnom utjecaju i poloaju koji je uivao u zapadnoj Bosni najbolje govori podatak da se u njegovu rodnom selu Orguzu odravala proslava imendana na kojoj su sudjelovali seljaci i uglednici iz itavog kotara. Takav je privilegij imao jo samo predsjednik stranke, iji se roendan i imendan slavio 20. odnosno 21. srpnja svake godine i na prostoru itave Hrvatske. Proslava imendana narodnog zastupnika G. Ive elana, Hrvatski glasnik, br. 7, 30. 12. 1938., 3. 48 O svom radu na ovom podruju narodnog posla Miki je govorio i za novine. Vidjeti: ivot u Bosanskoj Posavini, Hrvatski dnevnik, 5. 12. 1936., 15. 49 Karakteristini su izrazi zahvale brae Hercegovaca, koju je u njihovo ime seljacima i lanovima GS kotara Naica uputio ve spominjati fra Rudo Mikuli iz Humca u Hercegovini, a koja glasi: Prole i ove godine bio sam svjedokom one ljubavi i simpatija, koju na hrvatski narod ima i goji po Hrvaskoj i Slavoniji prema svojoj brai u ovom kru. Ova ljubav i ove materijalne i moralne rtve, iskazane i uinjene, nadilaze sve ono, to nisam mogao sebi ni predstaviti. Devet mjeseci u ovoj mojoj akciji za prehranu nae pokrajine i smjetanje djece proveo sam tako, da se ne mogu nadiviti svemu onome to ljudi uinie za nas. Neka dobri Bog blagoslovi sav Va trud i one nae brae, koja su nam pokazala toliko srca i ljubavi! Zahvalnost brae Hercegovaca, Hrvatski dnevnik, br. 25, 18. 6. 1936., 4. I seljaci kotara senjskog zahvalili su za primljenu pomo i to preko narodnog zastupnika Milana Mogua i kotarskog povjerenika GS-a Petra Tomljanovia. U njihovom pismu upuenoj Sredinjici u Zagrebu navodi se: Ovime Vas molimo, da bi u naoj Gospodarskoj Slogi javili hrvatskoj seljakoj brai da smo uredno primili kukuruz poslan nam od seljake brae iz kotareva Sisak i Vinkovci, kojega smo razdijelili na siromani narod kotara senjskog i to 6 kg po dui. Ovu pomo, koja je dola u najkritinije vrijeme, narod je primio od drage mu hrvatske seljake brae, sa izvanrednim veseljem i zahvalnou. Ovom pomoi bar je donekle utiana bijeda i nevolja, koja je naroito ove godine pritisnula ovaj siromani, ali nada sve poteni seljaki narod. U ime toga naroda, ovime izriemo najveu zahvalnost Slogi i svoj seljakoj brai za pruenu pomo. Uz hrvatski seljaki pozdrav!. Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 9, 1. 9. 1936., 7. O razliitim oblicima zahvale svjedoi i sluaj iz kotara Sanski Most, Banjaluka i Kotorvaro, odnosno Bosanske Posavine, gdje su tamonji grkokatolici iz Kamenice i Dubrave poslali ak deputaciju tamonjem povjereniku dru ondriu, te izrazili njemu kao predstavniku Gospodarske Sloge zahvalu za podijeljenu pomo u kukuruzu. Zahvalnost siromanog naroda Gospodarskoj Slogi, Hrvatski dnevnik, br. 12, 4. 5. 1936., 6.

1060

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

mnogo, a to likoj sirotinji daje jo vie ljubavi i poticaja za upis i podupiranje Sloge u ovim krajevima.50 Akcija za pomo pasivnim krajevima zavrena je u lipnju 1936. godine.51 Zavravajui svoj rad na pomoi pasivnim krajevima i nastradalim obiteljima, Odbor za narodnu pomo povjerio je GS pretiak (predujam) od 163.367,88 dinara zajedno s jednom ulonom knjiicom Prve hrvatske tedionice na 1.179.58 dinara i jednim zlatnim prstenom.52 Razlog zbog kojeg je to uinio lei u namjeri Odbora da podupre budue akcije GS-a, odnosno da ova organizacija moe sva ta sredstva slobodno upotrijebiti i namijeniti svom zadrunom zadatku, poimence fondu osnovanom za reguliranje cijena, za zajedniku nabavu hrane za siromane seljake, kao i za povratak siromane djece. Oito je steeno povjerenje na narodnom radu na pomoi siromanim krajevima utjecao na Odbor i Antu Trumbia da novac i ostala materijalna sredstva preusmjeri u korist ove organizacije HSS-a. Jedan dio tog novca smjesta je uporabljen za osnutak sjemenskih hambara GS-a.

4. Djeca iz pasivnih krajeva

Druga velika akcija koja je tekla paralelno s ovom vezanom uz prikupljanje novaca iz iseljenitva i distribucijom hrane, bila je smjetaj djece iz pasivnih krajeva u bogatije krajeve sjeverne Hrvatske. U tim akcijama oko smjetaja djece u prekosavske krajeve HSS, odnosno njezini elni ljudi, imali su ve odreenog iskustva. Pritom se obino misli na akciju, koju je tijekom Prvoga svjetskog rata provodio istaknuti lan stranke dr. uro Basariek, a odnosila se na zbrinjavanje ugroene djece iz Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Istre i Slovenskog primorja od 1916. do 1918. godine. Naime, ne samo izbivanje ljudi na frontama ve i strahovita sua 1916.-1917. (kao i 1935. kada GS poinje ovu akciju), izazvali su silnu glad u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine. Velikom energijom uro Basariek je s dr. Perom Roguljem i dr. Josipom iloviem, a uz pomo dr. Vinka Krikovia, podbana Hrvatske i Slavonije, razvodnio administrativne granice u Monarhiji i uspio dobiti dozvolu da ugroenu djecu zapadno od Drine moe pravovremeno otpremiti u krajeve sjeverno od Save, gdje je bilo dovoljno hrane.53 Basariek je u to doba bio tajnik Sredinjega zemaljskog odbora za zbrinjavanje obitelji ratnika, koji je 1917. promijenio ime u Odbor za zatitu djece. Posredovao je pri stvaranju 1.491 odbora u svim upanijama sjeverne Hrvatske i jugoistone Maarske pod koju su potpadali Banat, Baka i Baranja, te je uz pomo tih odbora, sastavljenih od kotarskih naelnika, uitelja, trgovaca, sveenika itd.
Sloga je poslala u Gospi vie vagona besplatnog kukuruza za liku sirotinju, Hrvatski dnevnik br. 5, 28. 5. 1936., 5. 51 Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 11, 20. 6. 1936., 11. 52 Izvjetaj o radu Gospodarske Sloge u godini 1936., Gospodarska sloga, 31. 53 M. KOLAR-DIMITRIJEVI, Prilog poznavanju ivota i rada Radievca i humanitarca dra ure Basarieka (1884.-1928.), Podravski zbornik (Koprivnica), br. 23/1997., 87.
50

1061

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

smjeteno oko 23.000 djece.54 Bila je to golema i do tada neviena akcija na naim prostorima. Sredinom 1930-ih godina, kako je ranije spomenuto, GS jo nije imala puno lanova, ali je u mnogim selima ve razvila mreu svojih povjerenitava, koja su sada idealno posluila u ovoj akciji. Povjerenici u bogatijim krajevima prekosavske Hrvatske, veinom u sredinjoj Hrvatskoj i Slavoniji, prikupljali su meu svojim suseljanima raznu hranu te je stavljali na raspolaganje Odboru, a povjerenici iz nerodnih krajeva javljali su i obavjetavali sredinjicu u Zagrebu gdje je najvea potreba za distribucijom hrane. Konano je i sama Sredinjica GS-a preuzela na sebe itavu brigu oko otpreme hrane i prijevoza, kao i smjetaja djece. Brigu oko razmjetaja djece po obiteljima vodio je Odbor za narodnu pomo. Naime, osobito osjetljiv i odgovoran posao bio je smjetaj i skrb o djeci iz pasivnih krajeva, koja su bila prebaena u sjevernu Hrvatsku. Taj je posao bio to delikatniji jer je bila rije o premjetaju djece iz jednog podneblja, preteno stoarskog i dinarskog, u ravniarski kraj. Osim geografsko-klimatskih promjena, veliki je psiholoki ok predstavljalo i to to su se djeca nala kod drugih obitelji, u stranom domu, meu ljudima koji su preuzeli potpunu brigu o njihovu smjetaju, hrani i kolovanju. Odvojenost od roditeljskog doma i rodnog kraja esto je bila veliki teret kako za samu djecu, tako i za njihove privremene roditelje. Nije stoga sluajno da je upravo od strane GS upozoravalo i molilo sve one obitelji koje e takvu djecu primiti u svoj dom, da ih prime toplo, bratski, otinski, da im olakaju raztanak od rodne kue i dragih roditelja, da osjete da su kod kue meu svojima. tovie, upozoravali su ih da ih paze bolje nego vlastitu djecu, da im uspomena na vas i na ovaj kraj njihove domovine bude draga.55 Ve u sijenju 1936. povjerenici s terena javljali su zagrebakoj Sredinjici da imade preko 2.000 djece koju bi trebalo preseliti, ali da je javljeno samo oko 800 mjesta za takovu djecu, od ega je samo sisaki kotar ponudio smjetaj za 156 djece.56 Upravo se Posavina, uz upanjski kotar, isticala kao idealan kraj za njihov smjetaj jer se u tom kraju nalazilo dosta sela gdje je bilo malo djece i gdje je proces depopulacije, unato relativnom bogatstvu zemlje i blaga, uzeo velikog maha. Na taj se nain na ovaj pothvat gledalo i kao na svojevrsni oblik tihe kolonizacije i jednako tako, kao potencijalnu mogunost za demografsku obnovu depopuliranih podruja prekosavskih hrvatskih krajeva. Takoer je bilo izriito odreeno da djeca kolske dobi moraju odmah ukljuiti u redovitu nastavu u najblioj koli te da se osobito prati da ne zaostanu u naobrazbi. Povjerenici GS imali su dunost voenja nadzora nad tom djecom,
54 Isto. O ovoj temi vidjeti: M. KOLAR-DIMITRIJEVI, Zbrinjavanje gladne djece u Hrvatskoj za Prvoga svjetskog rata, Slavonski Brod 2008.; ISTA, Zbrinjavanje istarske djece krajem Prvog svjetskog rata u sjevernoj Hrvatskoj, Pazinski memorijal, 22/1992., 149.-158.; ISTA, Zbrinjavanje gladne istarske djece tijekom Prvoga svjetskog rata u Krievcima i okolici, Cris, br. 1/2006., Krievci 2006., 14.-25. 55 Djeca iz pasivnih krajeva, Gospodarska sloga, br. 1, 1. 1. 1936., 6. 56 Isto.

1062

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

kao i o postupcima obitelji nad njima, te redovitog izvjetavanja Sredinjice o tim pitanjima. Posebno se pazilo da ona djeca koja su obvezna redovito pohaati kolu ne budu optereena eventualnim radom na zemlji jer nije (na) seljak uzeo tu djecu zato, da mu budu sluge ili pastiri, nego da im osigura i olaka ivot. Isticalo se kako e se nakon povratka svojim roditeljima ova djeca s ugodnou i ljubavlju sjeati onih, koji su ga u nevolji zatitili, a to je bilo iznimno vano jer se tako produbljuje ljubav, izmeu Hrvata iz svih hrvatskih krajeva.57 Prema ovome moemo zakljuiti kako je veliku ulogu ova akcija imala u procesu nacionalnog povezivanja, kao i stvaranja doivljaja zajednice na irokom hrvatskom prostoru, bez obzira na administrativne i politike granice. Ona je, stoga, imala ne samo socijalno-humanitarnu, nego i snanu nacionalo-integrativnu funkciju, ija je glavna poveznica bila u slozi i zajednitvu svih lanova organizacije. Ako neko dijete nije imalo potrebnu odjeu i obuu, a niti gospodar koji ga je primio nije bio u mogunosti to mu osigurati, povjerenici su obavjetavali Sredinjicu u Zagrebu pa je ona u kratkom roku pribavljala i slala na traenu adresu potrebnu robu. Poetkom 1936. godine pristigla su prva djeca iz stradalih krajeva u nove domove preko Save i Kupe. Ukupno ih je bilo smjeteno 473, pri emu su djeca iz jednog kotara bila smjetena zajedno na podruju istog kotara. Tako je npr. njih 108 iz ibenskog kotara smjeteno na podruje brodskog kotara, iz splitskog u sisaki kotar 99, s otoka Krka poslano je u novogradiki, vojniki i karlovaki kotar 180 djece, te, na kraju, s otoka Paga 86 djece u kotar Novsku. U veljai 1936. smjeteno je 19 djece iz apljine (Bosna) u novogradiki kotar, 29 djece iz kotara Metkovi poslano je u brodski kotar, a 30 djece iz Biograda na moru u urevaki kotar.58 Istovremeno su poslane karte za dodatnih 150 djece iz mostarskog kotara, koja e se smjestiti u kotaru Novoj Gradiki i za 150 djece iz Tomislavgrada, koja e otputovati u kotar bjelovarski, zajedno s jo 200 djece iz kotara Slunj. Posebno je zanimljivo da su ovu plemenitu akciju oko slanja siromane hercegovake djece na prehranu k imunijim obiteljima u sjevernoj Hrvatskoj najveim dijelom organizirali hercegovaki franjevci. U tom je smislu specifian sluaj slanja djece iz ljubukog kotara na prehranu u Savsku banovinu. Njihov je transport organizirao i vodio te o njihovu konanom udomljenju brinuo fra Rudo Mikuli. Zahvaljujui njegovu angamanu i organizaciji GS-a u hercegovakom kraju, otpremljeno je do polovice 1936. godine oko 400 djece iz ovog kotara u bogatije krajeve prekosavske Hrvatske. 59 Reakcije koje su pristizale s terena govorile su o uspjenosti primanja i udomljavanja novopridole djece. Uz pomo glasila organizacije (Gospodarska
Do sada je smjeteno 473 djece, Gospodarska Sloga, br. 2, 15. 1. 1936., 7. Djeca iz pasivnih krajeva, Gospodarska sloga, br. 3-4, 26. 2. 1936., 10. 59 Ve prvi transport iz ljubukog kotara (iz opine Posuje 70, a iz opine Vitine 68 djece) otpremljen je 14. II. 1936. Drugi transport sa 150 djece otpremljen je 16. travnja iz opine Humca, Drinovaca i Rakitna, a trei i konani sa 140 djece otputovao je 5. svibnja iste godine. Djeca iz ljubukog kotara na prehrani u Hrvatskoj, Hrvatski dnevnik (Zagreb), br. 3, 26. 5. 1936., 4.
57 58

1063

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

sloga) javljali su se roditelji iz pasivnih krajeva i zahvaljivali udomiteljima njihove djece na privremenoj skrbi.60 No, bilo je i iznimaka, gdje djeca plau za domom i roditeljima, kao i sluajeva da su bjeali, ali sve je to bilo samo zbog nagle promjene okoline i naina ivota, pa su se djeca brzo smirila, osobito tamo gdje su se nali ljudi i ene, koji s djecom znaju postupati.61 Unato ve opsenom broju pristigle djece, potreba za novim smjetajem bila je urgentna.62 U meuvremenu se javilo jo 3.441 djece koju je trebalo nekamo smjestiti, to nam jasno govori da se javilo premalo ljudi koji bi spomenutu djecu primili i udomili. Zato su iz Sredinjice upozoravali povjerenike da pronau u selima dodatni smjetaj za njihov prihvat te su istovremeno vrlo otro kritizirali slavonska i srijemska sela zbog njihova slabijeg angamana u vezi s ovim pitanjem, budui da tamo ima malo djece, a dosta svega.63 Uoi prve glavne godinje skuptine GS-a, a radi priprema za povratak djece, u ljeto 1936. zatraila je Sredinjica od svojih mjesnih povjerenika da sastave popis sve djece s tono navedenim: a) prezimenom i imenom djeteta, oca i mjesta, opine i kotara iz kojeg je pristiglo i b) imenom i prezimenom gospodara kod kojeg se nalazilo na prehrani, selo i kuni broj te opina i kotar privremenog prebivalita. Takoer je u navedeni popis trebalo navesti je li dijete nastavilo kolu ili nije u novom kraju, koliko je djece ve vraeno iz mjesta sa svim podacima i tko je obavljao nadzor nad djecom.64 S obzirom na skori poetak nove kolske godine i s tim u vezi prijeke potrebe da se djeca vrate do poetka nastave u svoj rodni kraj, ovaj je poziv povjerenicima ponovljen 14. kolovoza 1936.65 Tijekom ljeta 1936. godine mnoga su se djeca vratila svojim roditeljima. Na temelju pristiglih popisa Sredinjica je isposlovala za njihov prijevoz kui besplatne vozne karte. Meutim, dogaalo se da je najprije bilo javljeno da e neko dijete biti otpremljeno kui, pa da se u presudnom trenutku i prije polaska predomislilo ili dijete, ili hranitelj, ili roditelj pa je dijete, na kraju, ostalo kod hranitelja. Zbog toga je Sredinjica bila zakinuta za toan popis djece koja se nisu vratila svojim domovima. Ovaj im je popis bio potreban jer je u meuvremenu Sredinjica morala odgovarati na itav niz upita te se dopisivati s povjerenicima iz pasivnih krajeva, dok traeno dijete ne bi bilo konano pronaeno. Sve je to, naravno, smetalo kako roditelje, tako i Sredinjicu, koju je itav ovaj postupak stajao vremena i novaca. Uz to, na Sredinjicu su vrlo esto stizali upiti i pritube od strane roditelja u kojima se ale da im se djeca ne javljaju po nekoliko mjeseci, unato tome to su njima i hraniteljima redovito slali svoja pisma. Drugi je problem bio taj to mnoga djeca iz
Tako se npr. javila skupina roditelja s otoka Paga: Isto tako zahvaljujemo naoj brai iz kotara Novske, koji su nau djeicu bratski primili i otinski prigrlili. Prijatelju Luka. Sretni su oni, koji mogu davati i pomoi svoga brata, Gospodarska sloga, br. 5-6, 13. 3. 1936., 11. 61 Isto. 62 U oujku 1936. Gospodarska sloga javlja kako je pronaeno mjesta za 1.765 djece, a da je do tada ve smjeteno 1.382 djece. Uz to, poslane su karte za prijevoz 232 djece te je jo bilo raspoloih mjesta za 150 djece. Gospodarska sloga, br. 5-6, 13. 3. 1936., 11. 63 Isto. 64 Vijesti i poruke Gospodarske Sloge, Gospodarska sloga, br. 11, 20. 6. 1936., 11. 65 Isto, br. 17, 15. 8. 1936., 10.
60

1064

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

pasivnih krajeva, koja su preuzeta na prehranu, nisu redovito polazila kolu, premda su se hranitelji obvezali da e ih redovito slati na nastavu.66 Ovaj je podatak izazvao odreenu neugodnost i zabrinutost u zagrebakoj Sredinjici. Upozoravao je na to da se neki hranitelji nisu pridravali prihvaenih obveza glede postupanja s pridolom djecom te da su ta djeca bila, umjesto kolovanja, koritena za rad na gospodarstvu svoga hranitelja. Problem je bio to vei jer je posredno potvrdio da pojedini mjesni povjerenici nisu potivali naputke Sredinjice i nisu obavili nadzor nad djecom i postupanjem njihovih domaina prema njima.

Kalendar Gospodarske sloge za godinu 1938., Zagreb 1938., str. 63.

No, bez obzira na sve mane koje je ovakav komplicirani i sveobuhvatni pothvat nosio sa sobom, potrebno je konstatirati sljedee rezultate. U nepunih godinu dana (srpanj 1935. - lipanj 1936.) ukupno je bilo udomljeno 2.273 djece, od kojih se jo u ljeto 1936. godine njih 908 nalazilo kod svojih dobroinitelja te su mnoga od te djece ostala stalno u svojim novim domovima.67
Djeca iz pasivnih krajeva, Gospodarska sloga, br. 1, 22. 1. 1937., 7. Zanimljivo je da je GS uputila poseban apel svim onim obiteljima koja trae muku djecu i koja bi htjela primiti na odgoj djeake, bilo zato da ih poslije posvoje ili da ih postave na noge i obue u radu na imanju. Svi zainteresirani mogli su se javiti na adresu GS-a s pismom u kojem su trebali navesti: 1. ime i prezime, 2. opis svoga imovinskog stanja, 3. koju nakanu imaju s djeakom i 4. iz kojeg bi kraja najvie eljeli da bude dijete. Pretpostavljam da je i u ovom sluaju bila rije o siromanoj djeci iz pasivnih krajeva Hrvatske i BiH ili, pak, o djeci bez roditelja, koja su trebala udomitelja i skrbnika. Nisam uspio utvrditi koliki je bio eventualni broj takve djece i obitelji koja su takvu djecu primila na skrb.
66 67

1065

IVICA UTE, Amerikanski fond dr. V. Maka i pomo Gospodarske sloge

SP, br. 3., 1045.-1066. (2008)

Djeca su se povratila kui nahranjena i u veini sluajeva snabdjevena novom odjeom, vesela i zadovoljna.68

5. Zakljuak
Prva zadau koju je Gospodarska sloga preuzela bila je vrlo intrigantna. U sluaju uspjene provedbe mogla je presudno utjecati na porast ugleda organizacije i povjerenja lanstva u njezinu uspjenost i korisnost za narodne interese, kao i na irenje broja novih lanova-zadrugara. Uspjehom na socijalnom planu mogla je priskrbiti i odreenu afirmaciju u hrvatskom drutvu i osigurati ulogu respektabilnog partnera u itavom nizu drugih pothvata koje je namjeravala provesti ili im se prikljuiti. No, isto tako, u sluaju neuspjeha mogao je to biti i poetak kraja jednoga velikog entuzijazma koji je obuzeo sve one ukljuene u njezino osnivanje, kao i na, s tim u vezi, opadanje broja tadanjih i potencijalnih lanova. Prema tome, ulazak u akciju oko pomoi u prehrani pasivnih krajeva i zbrinjavanja siromane djece u bogatijim krajevima Hrvatske, bio je za Gospodarsku slogu veliki izazov i rizik koji je svjesno prihvatila neposredno nakon organiziranja u drugoj polovici 1935. godine. U tom smislu pomo amerikih i kanadskih Hrvata bila je izrazito vana s financijskog, ali jo vie moralnog aspekta. Predstavljala je zajednitvo i slogu iseljenih i domovinskih Hrvata te je dodatno afirmirala i osnaila djelovanje tada jo uvijek mlade organizacije HSS-a. Uspjenost ovih akcija dodatno je ohrabrila Gospodarsku slogu i stvorila nune preduvjete za njeno daljnje irenje meu hrvatskim seljatvom.

SUMMARY AMERICAN FUND OF DR V. MAEK AND GOSPODARSKA SLOGA HELP TO PASSIVE AREAS DURING 1936
The article presents how Gospodarska sloga, the economic organization of the Croatian Peasant Party at the beginning of its organized acitivity tried to provide support to passive areas. Particular attention is given to the financial and moral support of Croat who lived in the United States and Canada during that action. During the action Gospodarska sloga also took part in the resettlement of children from passive areas to more prosperous regions in northern Croatia. Key words: Gospodarska sloga organization, nourishment, passive areas, children, resettlement, American fund
68

Izvjetaj o radu GS u godini 1936., Gospodarska Sloga, 12.

1066