Professional Documents
Culture Documents
Uputsvo
Uputsvo
Analiza trita i okruenja, te projekcije poslovanja su kljune stavke vaeg plana. Svetska iskustva govore da je za propast poslovnog plana u 81% sluajeva zasluna pogrena analiza trita, da je u 68% krivac sam autor jer je previe bio zaljubljen u svoju ideju, u 54% sluajeva su bile presudne nerealne procene posla, dok u 40% sluajeva nije bilo dovoljno biti prvi u nekom poslu, nego i najbolji (pobedila ih konkurencija). Poslovni plan vam koristi u jo jednom smislu. On je skoro obavezujui dokument ukoliko elite da se predstavite potencijalnom partneru, za otpoinjanje novog posla, da pozajmite kapital od privatnih investitora, banaka ili velikih kompanija. Jednom kada se plan dobro pripremi, on slui kao opipljiv dokaz vae sposobnosti da upravljate vaom idejom i plan postaje znaajan faktor u odluci finansijera ili partnera da vam odobri sredstva koje traite. Kroz poslovni plan vi stiete prvu proveru poverenja vaih potencijalnih partnera koji treba da uloe vreme, znanje ili novac ba u va projekat, a ne u neki drugi. To je vrlo esto prekretniki i pokretaki korak u realizaciji vaeg biznisa, jer da ga moete samostalno realizovati, pomo i podrku ne bi ni traili. Iz prakse zapadnih banaka izdvajamo 2 podatka: 60% poslovnih planova je odbijeno od strane banaka jer autori i predlagai nisu bili dovoljno struno kvalifikovani ili je sam plan nestruno postavljen 50% planova je odbijeno jer nisu ispotovali proceduru i standarde
PRETHODNE AKTIVNOSTI
Pre poinjanja na izradi poslovnog plana morate sprovesti odredjene predradnje i aktivnosti kojima e va poslovni plan dobiti smisao: 1. Prikupiti informacije o: sopstvenom poslovanju tritu konkurenciji
Bez valjanih informacija nema dobrih inputa za izradu poslovnog plana. Validnost i pouzdanost vaeg poslovnog plana zavisi od tanosti i koliine informacija i injenica koje su vam dostupne. Ne moraju biti presudne za uspeh, ali svakako su bitne za neuspeh. Na loim ili nedostajuim informacijama se ne moe realno planirati. 2. Izgraditi strategiju koncipiranja poslovnog plana: Poslovni plan koncipirate pre svega vodei rauna o sledeim elementima: Ko je nosilac poslovnog plana (vaa pouzdanost, snaga, vrline, jaina) Kome ide P.plan (kako funkcionie investitor, ta mu je bitno, standardi) ta je kljuno u P.planu (rizik, profit, razvojna ansa, sigurnost) Slabosti (umanjiti, prekriti ali ne i skrivati) Prednosti (isticati bez preterivanja i stalno ih ponavljati kroz P.plan)
4. Formiranje i donoenje odluke o optoj poslovnoj strategiji koja e nositi P.plan 5. Paralelna izrada i prognoza planova proizvodnje, marketinga, finansija i prodaje i njihovo medjusobno uskladjivanje i povezivanje. Ti planovi su kompromis i rezultanta razliitih interesa i potreba. 6. Plan kadrova koji slede iz usvojenih prethodnih planova. 7. Plan budueg razvoja sa vizijom gde se namerava ii dalje. 8. Kontrolni parametri po kojima se ocenjuje uspenost plana. 9. Sve vreme izrade poslovnog plana podatke koje koristite i izvore istih skladitite u odeljak zaduen za dokumentaciju. 10. Na kraju piete kratak, atraktivan i efektan Rezime za poetak vaeg P.P-a.
KONTROLA PLANIRANJA
Pregledajte napisano i proverite da li vam se javljaju standardne greke tipa: plan likvidnosti nije konzistentan i ima prekide cash flow (tok novca) je idealan ali ne i realan (niste predvideli udare) trine injenice su vam paualne ili zastarele marketing plan i budet su vei od realnih prihoda koji to mogu da pokriju plan prodaje je sumnjiv i predimenzioniran nigde ne postoji konkurencija (domaa i strana) u vaem poslovnom planu na jednom mestu su jedni podaci a na drugom drugi za istu stvar ne drite se osnovne ideje poslovnog plana u celom dokumentu mnogo opcija
NASLOVNA STRANA
Na naslovnoj strani naznauje se period na koji se odnosi poslovni plan.
REZIME
Ovaj deo poslovnog plana se sastavlja na kraju, iako se pie na poetku, i osvetljava najznaajnije rezultate dobijene prilikom izrade ostalih elemenata poslovnog plana. Vrlo je vano istaknuti detalje vezane za poslovni proces i finansijsku konstrukciju. U rezimeu mora da se navede poenta plana i to na takav jednostavan i atraktivan nain da se odmah skrene panja. Odmah definiete u rezimeu sve kljune parametre: ideja, investicija, rok, profit, sredstva.
PRVI
DEO
VIZIJA
Viziju firme definie Generalni Direktor firme. U ovom delu treba doarati kako e biznis da izgleda za recimo 5 do 10 godina ( veliina i priroda posla, irina i opseg operacija itd.). Vizija definie gde eli da bude organizacija posle deset ili dvadeset godina. Ona daje odgovore na pitanja : ta organizacija eli da bude ? Koji su to budui proizvodi ? Koja su budua trita ? Kako zadovoljiti zahtev interesnih grupa ?
MISIJA
Misiju firme definie Generalni Direktor firme. Misija definie svrhu postojanja organizacije. Misija definise svrhu postojanja organizacije koja je esencijalna za implementaciju kvaliteta. Misija predstavlja polaznu taku za aktivnosti vezane za menadment procesima i strateko planiranje. ta radite za koga radite kako radite Misija ima ulogu da iskae svrhu postojanja organizacije koja je esencijalna za implementaciju kvaliteta. Misija predstavlja polaznu taku za aktivnosti vezane za menadment procesima i strateko planiranje.
CILJEVI
Ciljevi su opte izjave o tome ta organizacija pokuava da postigne. Ciljevi moraju da se ravnaju sa misijom i vizijom organizacije. Ciljevi moraju da budu konkretni kao i da budu tako koncipirani da mogu da obezbede fleksiblnost kojom bi se obuhvatili i nepredvieni dogaaji vrlo esto u ekstremnom okruenju firme. Oni moraju biti merljivi tokom vremena sa rezultatima koji se mogu kvatifikovati i vrednovati. Treba da budu tako koncipirani da motiviu ime izuskuju izvesno naprezanje, ali da ipak budu realno ostvarljivi. Moraju biti razumljivi onima koji e na osnovu njih delovati. A ono najvanije da izmeu ciljeva firme mora postojati povezanost da ne bi jedni druge iskljuivali.
OPTE O FIRMI
- OPTE INFORMACIJE O FIRMIOvde se daju osnovne informacije o preduzeu, kao to su informacije o seditu, vrsti vlasnitva, vrednosti deonica, strukturi kapitala, broju zaposlenih, i ostali bitni detalji koji se tiu organizacije preduzea.
DELATNOST FIRME
U okviru ovog segmenta neophodno je da bude prikazana delatnost firme za koju je ono i osnovano.
DRUGI
DEO
ANALIZA TRITA
Ovaj segment se sastoji od tri dela: I Poslovna aktivnosti firme za 200x godinu: Opis proizvoda ili usluge: Pre same analize trita, treba pre svega definisati i opisati sopstveni proizvod ili uslugu zbog koje je stvoren poslovni plan. Dajemo kratak opis sa iznoenjem kljunih faktora. Taksativno nabrajamo: Karakteristike Funkcionalnost Svrha Prednosti Kvalitet Inovativnost Cenovni rang ivotni ciklus proizvoda Nakon toga sledi analiza aktuelnog trita. U ovom delu treba dati odgovore na sledea pitanja: 1. Kolika je proizvodnja u zemlji.? 2. Koliki je rast? 3. Koji su najznaajniji regioni? 4. Koliki je obim prodaje? 5. Koji su osnovni trendovi? 6. Kakvo je politiko i pravno okruenje? 7. Ko je konkurencija? 8. Koje su prednosti konkurencije? 9. Koje su osnovne prepreke za ulazak na trite? 10. Koji supstituti i alternativni proizvodi usluge postoje?
Analiza segmenata trita: Definiemo segmente i subsegmente posla i dajemo opis njihovih pozicija na tritu i u naem poslu. Posebno se fokusiramo na:
Definiemo trite na kojem poslujemo, odnosno hoemo da poslujemo. Tu se pre svega misli na odredjivanje: Ciljne grupe Profil kupca Veliinu potencijalnog trita
Sledei korak je detaljnija analiza potencijalnih kupaca, njihovo razvrstavanje, podela, potencijali, karakteristike, mogunosti plasmana. Napomena: Nakon izvrenih analiza trita neophodno je da firma kroz tabelarni prikaz i komentar tabela i kratak uvod prikae rezultate analiza. II SWOT ANALIZA: U okviru analize trita radi se SWOT analiza. SWOT znai S-STRENGTH = SNAGA, WWEAKNESS = SLABOSTI, O-OPPORTUNITY = MOGUNOSTI i T-THREAT = PRETNJE. Neophodno je da svaka poslovna funkcija kroz tabelu prikae izvrenu svoju analizu. Podaci izvrene analize se navode precizno, kratko i jasno. Neophodno je biti iskren o svojim glavnim slabostima i opasnostima uz naznaku da treba objasniti kako odgovoriti na njih. Primer sledi: STRENGTHS:
Rasprostranjenost mree Najvei broj korisnika u Srbiji Struni i obueni ljudski resursi u oblasti ISP-a Marketinka prepoznatljivost (korporativni imid) u odnosu na konkurenciju Konstantno uvodjenje novih usluga
WEAKNESSES:
Vie cene usluga Nedostatak 24x7 support-a Nepotpuno definisani tarfini sistemi ograniavanje ponude na mali broj trinih segmenata
OPPORTUNITIES: Dinamian rast i perspektive razvoja trita u Srbiji Nove tarife THREATS: Jaanje konkurencije Mogunost pojavljivanja jaceg ISP-a
Nakon izvrene SWOT analize injenice uneti u tabelu: III Uporedni pregled firme sa konkurentnim preduzeem:
Konaan korak u analizi trita je analiza konkurencije. Ovaj segment definie sluba marketing-a. Vrlo je vaan aspekt dobro sagledati konkurenciju, jer kroz taj presek moemo videti anse i prepreke za posao. Najbitniji parametri za analizu konkurencije su: Trino uee Cena Kvalitet Poznatost Prodajni kanali Advertising Dizajn Pakovanje Asortiman Obrt Tehnologija Inovacije Fin.potencijal Ljudstvo
TREI DEO
PLAN RAZVOJA FIRME
Neophodno je da ciljevi koji su dati u prvom delu poslovnog plana u ovom delu budu razradjeni. Neophodno je da planiranu prodaju, proizvodnju ili aktivnosti firma prikae tabelarno. U tabeli je neophodno navesti u kojim jedinicama mere se podaci prikazuju. Ako postoje izvesne specifinosti u poslovanju po mesecima dati komentar i te podatke na odredjeni nain istai. U ovom delu se pravi analiza prodaje za koju se veruje da se moe dostii na tritu. Da bi se to uradilo neophodno je dati prikaz sledeih faktora (primer): 1. Prodajna mrea 2. Asortiman ponude 3. Pokrivenost trita i kupaca 4. Isporuka servisa 5. Prognoza prodaje sa vie scenarija 6. Instrumenti prodaje 7. Cenovna politika U ovom delu treba posvetiti panju i novim aktivnostima koje su planirane za narednu godinu. U ovom segmentu navesti inovativnost proizvoda, ostvaren ili unapredjen patent, dobijene licence i dozvole za tu delatnost, ukoliko je to neophodno. Na kraju treba izvesni deo panje posvetiti i strategiji poslovanja. Pri definisanju poslovne strategije koristimo parametre kao to su: 1. Ciljna grupa, 2. Ciljano trite, 3. Prodajni kanali, 4. Cenovna politika, 5. Asortiman, 6. Koncept prodaje, 7. Inovacije 8. Kritine take za posao
Sama izgradnja poslovne strategije mora da prodje kroz 8 koraka koji moraju da se definiu kroz poslovni plan. Izgradnja strategije tee na sledei nain: 1. Segmentacija trita 2. Kvanitifikacija 3. Razumevanje 4. Prioriteti 5. Strateki plan 6. Akcioni plan 7. Izvrenje 8. Kontrola Sam izbor jedne ili vie strategija je stvar nosioca poslovnog plana i njegove vizije posla i trita. Posao ocenjivaa je da procene koliko je ta strategija realna i primenljiva. Napomena: Nakon izvrenog plana razvoja neophodno je da firma kroz tabelarni prikaz i komentar tabela i kratak uvod prikae rezultate planiranja.
Koraci u planiranju koje su informacije vitalne i regularnog karaktera kome su informacije potrebne kada su potrebne i u kojoj formi Kada smo definisali porebe Pogledajte kako to rade partneri, konkurencija, uspeni Prodiskutujte predloge ponuaa servisa Napravite mali elaborat ta e biti dobiti, izazovi koje morate reiti, ta se mora uraditi i okvirne investicije. Preporuke Obratite panju da ete morati da uvedete promene u stilu rada. Vano je da one odraavaju vidljivu dobit za kompaniju a i za izvrioce. Krenite sa jednostavnijim manjim promenama koje imaju dobru verovatnou uspeha. Obavezno prezentacija rezultata i pohvala izvrilaca . Sada ih podstaknite za kompleksnije izazove ali na nain da kreirate njihovu samoinicijativu a ne kao neto nametnuto i nejasno. Pored Microsoft reenja pogledajte i opensorce aplikacije ( koje su besplatne-plaaju se samo napredna i kastomizirana reenja ) kao Sugar CRM, Confluence intranet,...
FINANSIJSKI POKAZATELJI
Ovo je jedan od najznaajnijih elemenata poslovnog plana. On pokazuje finansijsku opravdanost ulaska u posao. Da bi se to ostvarilo neophodno je analizirati: 1. Bilans uspeha 2. Bilans stanja
Neophodno je da firma prikae plan prihoda i rashoda za 2004 godinu kroz bilans uspeha po mesecima. A planirani bilans stanja daje se zbirno za celu firmu. BILANS STANJA omoguava da se utvrdi knjigovodstvena vrednost preduzea, kao i da se izraunaju pokazatelji likvidnosti i solventnosti i na taj nain utvrdi bonitet preduzea.
BILANS USPEHA Ovde je prisutna veza sa marketing planom (sprovedena istraivanja trita, ocena ciljnih segmenata, marketing kampanja i procenjeni trokovi), proizvodnim
planom (utvrivanje cene proizvodnje, procena varijabilnih trokova) i prodajnim planom (projekcija obima prodaje, utvrivanje prodajne cene, procena trokova distribucije i reijskih trokova). Sve ovo govori o potrebi pravljenja koherentnog Biznis plana. Projekcija obima plasmana, kao i utvrivanje prodajne cene treba da budu to realniji (uz maksimalno uvaavanje naela opreznosti). Radi toga posebnu panju treba obratiti na istraivanje i paljivo prikupljanje podataka (primarnih i sekundarnih). Prodajnu cenu treba odrediti u trouglu: procenjeni trokovi - utvrena cena kotanja (koja predstavlja donji sprat), trite (spremnost kupaca da plate odreenu cenu, elastinost tranje koja daje gornji sprat) i konkurencija (supstituti i komplementi). Postoji vie metoda za odreivanje prodajne cene. Ovde emo pomenuti najee korieni metod "trokovi plus", gde se cena kotanja uveava za ciljno odreeni % zarade. Varijabilni trokovi se projektuju tako da prate obim plasmana, dok se fiksni trokovi dre na istom nivou tokom celog perioda projekcije. Bitno je obratiti panju na projekciju relativno fiksnih trokova, koji se pomeraju pri uvoenju novih kapaciteta. Bilans uspeha je preporuljivo projektovati na mesenom nivou. Nakon prikazane eme bilansa uspeha po neophodno je dati saetu tabelu ukupnih prihoda i rashoda po poslovnim funkcijama.
ORGANIZACIJA
U segmentu je prikazana pvo organizaciona ema firme uz objanjenje organizacione strukture, a posle se navodi sistem upravljanja kvalitetom i naini za odranje i unapreenje dobijenog certifikata kvaliteta kroz naredna dva poglavlja. -SISTEM UPRAVLJANJA KVALITETOM-ODRAVANJE I UNAPREDJENJE KVALITETAU ovom segmentu sluba planira za celu godinu sistem provere kao i plan obuke samog centra za kvalitet na godinjem nivou.
Kada se daju odgovori na sva ova pitanja. Sluba u ovom segmentu treba da prikae stukturu zaposlenih; da da vienje obrazovanja i usavravanja kao i sistema selekcije i nagraivanja zaposlenih. Tabelarno da prikae plan obuke kao i uporedni pregled broja zaposlenih kao i planirani broj za 20xx godinu.
NAPOMENA:
Prilikom sainjavanja poslovnog plana pratite sadraj poslovnog plana kroz tri dela koji ga ine i grupu naslova u okviru svakog dela. Neophodno je da se za firmu saini poslovni plan u WORD dokumentu. Takoe je neophodno da tabele popunjavajte u EXCEL dokumentu koji je ve sainjen za firmu. Ispod svake tabele u Excel dokumentu data je naznaka kako se tabela popunjava, ako postoje izvesne specifinosti ili mogunosti njenih izmena prilikom planiranja.