Tehnologija Hrvatska

Lansiranje Atlasa V iz Cape Canaverala

Letjelica X-37

Tajna iz pustinje Mojave

Godina orbitalnog predatora

Unutranjost lansirne rampe

64

Provjera letjelice prije lansiranja u orbitu

Ameriko ratno zrakoplovstvo poslalo je u svemir fantomsku letjelicu o emu nije objavljeno ni rijei; neprekidni let traje drugu godinu i sve zanima to toliko dugo ondje radi
tekst MIROSLAV AMBRU KI foto NCL

Raunalna grafika letjelice X37B

este li znali da jedan space shuttle oko Zemlje u orbiti krui ve punih godinu dana? Na vrhu Lockheed Martinove rakete Atlas V iz baze Ratnog zrakoplovstva Vanderberg u Kaliforniji lansirana je 5. oujka prole godine u orbitu letjelica oznaena kao X-37B. Bilo je to ve drugo lansiranje fantomske letjelice u misiju o kojoj nije javljeno ni koliko e trajati, a kamoli koji su joj ciljevi. Meunarodna zajednica nezavisnih promatraa orbitalnih letjelica povezana internetom prati njenu putanju i potvruje da se bespilotni shuttle nije prizemljio ni poslije vie od godine dana. To je ve druga letjelica u orbiti, a sprema se i trei let. Ameriko Ratno zrakoplovstvo je svoje ape na udan nain stavilo na odbaenu NASA-inu eksperimentalnu letjelicu, vratila je s groblja aviona u pustinji Mojave i sad oko X-37B izvodi program o kojemu - osim injenice da su lansirane dvaput, a jedna se spustila poetkom prosinca 2010. nakon sedam mjeseci orbitiranja - nigdje ni slova! TA JE LETJELICA IMALA jo udniju i zagonetniju povijest, a time to ju je vojska povukla iz umirovljenja u vrijeme dok je Obamin ministar obrane bio republikanac Robert Gates, bila je to i svojevrsna provokacija novoizabranom predsjedniku i prvorazredni skandal, i unutranji ameriki i meunarodni. Mediji posve sigurno ne prenose ljutnju iz Obamina Ovalnog ureda, ali ni sastanke koji su upravo tim povodom odrani u Glavnom stoeru Oruanih snaga Ruske Federacije. Znakovito je i to da je informacija o lansiranju objavljena na stra-

Amateri astronomi koji prate X-37B javljali su da je odreene toke nadlijetao svaki etvrti dan, a najee Sjevernu Koreju i Afganistan
nicama USAF-a samo 24 sata prije Obamina posjeta Cape Canaveralu i Svemirskom centru Kennedy. Obama je tamo u travnju 2010. prvi put cjelovito izloio svoju novu svemirsku politiku: ukidanje Busheva iracionalnog programa Constellation i zaokret prema ambicioznijim ciljevima te potporom privatnom sektoru. Znalo se da e i jedan od tih naglasaka biti "Nikad vie shuttle!". Zato je prvo lansiranje uz paljivo tempirano vojno priopenje bilo dvostruki izazov, a mnogi su ga ocijenili i kao drski izazov Obami. Jedan je to je X-37B odbaeni Boeingov projekt koji se razvijao za NASA-u, a drugi je to ga je preuzela druga dravna tehnoloka agen13/3/2 0 1 2 65

Tehnologija

cija, Pentagonova DARPA. Sada njome upravlja tijelo Ratnoga zrakoplovstva pod nazivom Ured USAF-a za munjevite kapacitete (US Air Force Rapid Capabilities Office), ma to to znailo. ORBITALNI AVION razvijao je NASA-in vojno-civilni laboratorij Ames-Dryden od 1957. do 1963., a stajao je 660 milijuna dolara. Isti je taj odjel razvio pijunski avion U-2 i druge eksperimentalne letjelice poput karizmatinog SR-71 Blackbirda kojih je poslije Lockheedov SkunkWorks proizveo 32 komada, a konstruktor mu je bio Clarence Kelly Johnson, isti genijalac koji je nacrtao i U-2. Taj X-20 Dyna-Soar trebao je biti viekratno upotrebljiva orbitalna letjelica s jednim pilotom specijaliziran za vojne misije poput izvianja, svemirskog spaavanja, odravanja vlastitih i unitavanja neprijateljskih satelita i isputanja bombi iz orbite. Lansirao bi se raketama Atlas, poput Mercuryja i Geminija, a sputao bi se pod kontrolom pilota na aerodromske piste. Bilo je to dijete imaginacije Wernhera von Brauna iz razdoblja dok su njegove rakete V-2 iz Peenemndea gaale London. Kasnije su te njegove koncepte izravno provjeravali za ameriko Ratno zrakoplovstvo. Taj je najtajniji vojni projekt istisnuo je drugi isto toliko tajni - MOL, Manned Orbital Laboratory. Bila je to u tajnosti izgraena svemirska stanica iz elemenata tehnike za Gemini. Trebala je to biti prva pijunska svemirska stanica s posadom koja bi runo iz svemira snimala objekte zanimljive vojnim obavjetajcima, a filmove (!) bi iz svemira astronauti vojnici na zemlju slali u kapsulama od 50 kilograma! Sav je taj skupi razvoj, spreman za lansiranje, naputen kad se shvatilo da je ljudska prisutnost za snimanje zemaljskih ciljeva potpuno nepotrebna i besmislena. Za projekt MOL saznalo se da je uope postojao tek kad su, spremajui hangare u Canaveralu, civilni ljakeri pronali nepoznate plave skafandere! Naputeni projekt X-20 vraen je u razmatranje da bi ga 1972. godine predsjednik Richard Nixon bez prevelike medijske pompe odobrio kao Projekt Space Shuttle. PROJEKT X-37 JE BIO isprva NASA-ina razvojna letjelica za budui "amac za spaavanje" s Meunarodne svemirske stanice. Izravni je nasljednik jo manjeg eksperimentalnog modela X-40, a oba su na umanjenom modelu ispitivala tehnologije i avioniku da se smanje rizici pokusnih letova budue letjelice. U orbi-

Orbitalna testna letjelica X-37B

X-37B bespilotna je svemirska testna letjelica amerikog Ratnog zrakoplovstva, napravljena prema NASA-inu originalnom dizajnu X-37
OBLOENI TERET GLAVNI MOTOR

SPREMNIK HIDROGEN PEROKSIDA

SPREMNIK ZA GORIVO JP-8 S KEROZINOM KAPSULA ADAPTERI

POTISNICI ZA UPRAVLJANJE

PROSTOR ZA EKSPERIMENTE

OVJEK VISINE 1,8 M UZET KAO OMJER

AKCELERATOR ATLASA V

ELEKTRONIKA OPREMA POTISNICI ZA UPRAVLJANJE

MOTORI RD-180 AKCELERATOR ATLASA V

VISINA DUINA RASPON KRILA TEINA PRI LANSIRANJU

2,9 M 8,9 M 4,5 M 4990 KG

X-37B

SPACE SHUTTLE

Izvor: NASA, UNITED LAUNCH ALLIANCE

Letjelica sa est putnika, na kojoj postoje boni prozori, a kamere su smjetene sprijeda i straga

U travnju 2010. Obama je izloio novu svemirsku politiku: ukidanje Busheva programa Constellation i zaokret prema ambicioznijim ciljevima
66

est astronauta je u prednjem dijelu, prozori su sprijeda i sa strane, a kamere samo u repu

tu je X-37 trebao biti prvobitno isputen iz shuttleova teretnog prostora. NASA je X-37 zapravo naruila 1999. godine od kalifornijskog Boeingova vojnog ogranka Phantom Works. Godine 2004., potaknuta katastrofom Challengera, NASA se predomislila, a X-37 je kao odbaen i preskup projekt preuzela Pentagonova DARPA i proglasila ga klasificiranim. Jo u rujnu 2004. X-37 je izbaen na pokusno jedrenje i slijetanje s nosaa SpaceShip Onea, Rutanova White Knighta u Zranoj i svemirskoj luci Mojave. U FACT SHEET O TOM PROJEKTU, ije je sudjelovanje u vojnom budetu klasificirano, stoji samo ovo: Orbitalna testna letjelica (OTV) je najnoviji i najnapredniji viekratno upotrebljivi satelit. Temelji se na dizajnu NASA-ina X-37. OTV je dizajniran da bude okomito lansiran u nisku Zemljinu orbitu u kojoj moe izvoditi dugotrajne pokuse svemirske tehnologije. Na naredbu sa zemlje OTV se autonomno vraa u atmosferu, sputa i prizemljuje na aerodromsku pistu. Jedina dosadanja orbitalna letjelica koja se tako sputala bez pilota na aerodromsku pistu bila je sovjetski shuttle Buran, naputen na vrijeme jer je bio preskup. Uostalom, kao i ameriki shuttle. Oba razvikanija raketoplana imala su i usporedne vojne zadatke, a ameriki ih je shuttle i obavljao. Letio je u vie od desetak misija u kojima je u orbiti ostavljao klasificirane terete, a lovio je i amerike satellite - pod izlikom da ih "vraa na popravak". Znalo se koje je spustio na zemlju, ali o eventualnom ponovnom njihovom lansiranju nema ni slubenih, a ni neslubenih informacija iz mree privatnih satelitskih watchdoga. Letjelica je, po onome u to je mogla biti preureena, mogla postati svemirski predator. Orbitalni lovaki avion ili - budui da u trupu ima teretni prostor - lovac neprijateljskih satelita. Ruse je to lansiranje naljutilo jer su im ti pokusi djelovali kao opasna igra ivaca upravo u trenutku nakon to je u Pragu potpisan sporazum o ograniavanju balistikog nuklearnog oruja Start II, pa je letjelica koja u orbitu moe ponijeti vie nuklearnih glava s mogunou da ih odande ispusti na bilo koju toku Zemlje izgledala kao farsa. Dojam je bio da je Barack Obama ili u pregovorima s Rusima bio bezono neiskren, ili da se vojska posve otela kontroli. PROSVJEDOVALI SU I KINEZI. O tonu kineske diplomatske note ne znamo nita, web portal China Daily izlanuo se sumnjom o prenoenju oruja u svemir, ali je Xinhua ve dan kasnije iako je govorila o oruju - o tome govorila mnogo umjerenijim tonom. Da Kinezi u sijenju ove godine nisu ponovno izali s optubama kako OTV X-37B pijunira njihovu orbitalnu svemirsku stanicu Tiangong-1, meu promatraima bi vladalo uvjerenje kako su sve zainteresirane strane X-37B primili na znanje te da se prema toj injenici diskretno ravnaju prema vlastitim strategijama.
13/3/2 0 1 2

Richard Nixon odobrio je projekt X-20 kao projekt space shuttle

Werner von Braun, s oficirima SS-a, bio je vodei raketni strunjak nacistike Njemake

Orbitalna testna letjelica (OTV) najnoviji je i najnapredniji viekratno upotrebljivi satelit to se lansira u nisku Zemljinu orbitu i izvodi pokuse
Amaterski astronomi koji prate i X-37B javljali su o promjenama orbite i upadljivo estom nadlijetanju Sjeverne Koreje i Afganistana te neto rjee nadlijetanja podruja od iznimnog zanimanja amerike vanjske politike. Uoavalo se da je odreene zanimljive toke nadlijetao svakog etvrtog dana. Ova misija koja se sada protegla u drugu godinu neprekidnoga orbitiranja imala je designaciju USA-226 koja je trebala po duini boravka nadmaiti prvi let od 270 dana. I on je bio znatno premaio projektiranu trajnost boravka u svemiru od 180 dana, a ovaj koji je vie nego dvostruko premaio projektirani kapacitet neprekidnog ostanka namee dva pitanja. Prvo je oigledno: to toliko dugo ondje radi. Letjelica iji je trup dug 8,38 metara i jednako joj je velik teretni prostor nije lansirana samo da bi u njemu nosila kamere. Druga je manje oigledna, a izaziva jo podvojenija nagaanja: sve to vrijeme u kojemu je mijenjana orbita troilo se mnogo goriva. Bila bi dobra vijest kad bi sav teret u transportnom sanduku bilo samo dopunsko gorivo. LANI JE BOEING objavio da "o svom troku" razvija letjelicu X-37C. To e ve biti ozbiljan shuttle za do est lanova posade, uvean od pokusnog dizajna X-37B za 165-180 posto. Foru "o vlastitom troku" privatne kompanije, navikle da posluje s dravom ili Pentagonom iskljuivo na visokobudetnim projektima koje se unaprijed plaa, malo je tko od upuenih primio kao potpunu istinu. Pogotovo ako se zna da je NASA-i strogo zabranjeno zanositi se bilo kakvim primislima o shuttleu.
67

Dyna-Soar 3, specijaliziran za vojne misije izvianja i svemirskog spaavanja

Sovjetski shuttle Buran na nosau Antonovu 225

Ameriki letjelica X-20 nakon testnog leta