Kako iskoristiti deset dana zul-hideta

][Bosanski

:
] [

Elvedin Pezi

Pregledao: Grupa studenata :

Pomoni ured za dawu pri Rebwi Rijad 8002 8241

Kako iskoristiti deset dana zul-hideta

Kazao je Allahov Poslanik, podstiui muslimane na injenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hiddeta: ''Ne postoje dani u kojima je injenje dobrih djela drae Allahu od ovih dana'', mislei na prvih deset dana zul-hiddeta. Rekli su ashabi: ''Pa ak ni borba na Allahovom putu?'' Rekao je: ''Ni borba na Allahovom putu!'' Nastavio je: ''Osim ovjeka koji izae u borbu na Allahovom putu borei se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati nita od toga.'' (Buharija i dr.) Da li smo sada svjesni veliine vremena koje nam je na pomolu? Vrijeme koje mnogi nisu doivjeli, a dali bi sve to su posjedovali da su samo jo jednom doivjeli tu veliku sezonu. Da li je ovo jedini argument koji ukazuje na vrijednost ovih dana?, upitat e neko. Nije. Mnogo je drugih argumenata koji ukazuju na vrijednost ovih dana. Na vrijednost ovih dana ukazuje hadis Allahovog Poslanika: ''Ne postoje velianstveniji dani kod Allaha, niti dani u kojima su dobra djela draa Allahu od ovih deset dana, mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovarajui rijei la ilahe illellahu), et-tekbirom (velianjem Allaha izgovarajui rijei Allahu ekber), et-tehmidom (zahvalom Allahu rijeima elhamdulillahi).'' (Hadis je zabiljeio imam Taberani sa dobrim lancem prenosilaca, kao to je to potvrdio ejh Albani.) Na vrijednost ovih dana ukazuje i injenica da se Uzvieni Allah u Kur'anu zaklinje ovim vremenom: ''Tako mi zore i deset noi'' (Fedr, 1.-2.). Ibn Kesir je spomenuo u komentaru ovog ajeta rijei Ibn Abbasa, r.a., da su to noi prvih deset dana zul-hiddeta. Vie puta u tekstovima smo spominjali da Allahova zakletva nekim od Njegovih stvorenja ukazuje na veliinu tog stvorenja. Uzvieni Allah se ne kune osim velikim i vrijednim stvorenjima. Uzvienom Allahu je dozvoljeno da se zakune nekim od Svojih stvorenja, dok Njegovim stvorenjima nije dozvoljeno da se zakunu osim Allahom (bilo kojim Njegovim imenom) ili nekim od Njegovih svojstava. Insan k'o insan, u svojoj radoznalosti postavi pitanje: Da li postoji neka mudrost u tome to je Allah odabrao ba ovih deset dana? Islamski uenjaci pokuali su da daju odgovor na to. Kazao je hafiz Ibn Hader u ''Fethu'': ''Mislim da je razlog odlikovanja deset dana zul-hiddeta zato to su u njima sakupljeni svi temeljni ibadeti: namaz, post, sadaka, hadd, a to nije sluaj ni sa bilo kojim drugim vremenom.'' 2

Upitan je ejhul-islam Ibn Tejmijje o deset dana zul-hiddeta da li su bolji od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, pa je odgovorio: ''Dani deset dana zulhiddeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca ramazana, a noi zadnje treine ramazana bolje su od noi deset dana zul-hiddeta.'' Zamislite da su dani koji su pred nama bolji od dana zadnje treine ramazana, koje mi maksimalno pokuavamo iskoristiti!

Da li smo ikada postavili sebi pitanje: Da li sam zahvalan Allahu na tome to me je poivio do ove velike sezone, do vremena za koje bi umrli dali cijeli dunjaluk da ga poive? Nama u tome treba da bude pouka. Da li je iskazivanje zahvale na taj nain to mjesec dana ranije planiramo gdje emo slaviti Novu godinu, praznik u kojem se toliko grijeha poini?! Toliko grijeha u danima koji su najodabraniji dani tokom cijele godine. alosno je da muslimani vie panje posveuju tom prazniku nego oni iji taj praznik i jeste. Naa djeca tokom cijele godine eljno oekuju i sanjaju o Djedu Mrazu i novogodinjem paketiu. Nisu oni krivi! Krivi su njihovi roditelji to ih nisu nauili da se paketii kupuju za Bajram, a ne za Novu godinu.

Ako se u naim srcima probudila elja za iskoritavanjem ove velike sezone za koju nismo znali, i niko nam ne moe garantovati da li emo je ponovo doivjeti, evo nekoliko savjeta kako da na najbolji nain popunimo to vrijeme.

Prvo: ovjek koji vjeruje u Allaha nada se susretu s Njime i sprema se za Dan polaganja rauna, trebao bi da u ovim danima povea injenje dobrih djela openito Bez razlike o kojem dobrom djelu se radilo, bilo veliko ili malo, prezreno u oima ljudi, treba maksimalno pokuati da vrijeme popuni injenjem dobrih djela. Na to nam ukazuje openitost rijei Allahovog Poslanika: ''Ne postoje dani u kojima je injenje dobrih djela drae Allahu od ovih dana.'' Svako dobro djelo je dobrodolo u ovim

danima. Problem je u nama i naim ambicijama, tj. kada se nama kae da inimo bilo kakvo dobro djelo, mi to shvatamo da ne treba initi nita.

Drugo:

Ove

dane

treba

iskoristiti

pokajanju

Uzvienom

Allahu

Ove blagoslovljene dane ovjek bi trebao da iskoristi i da njima obnovi ugovor pokornosti sa Uzvienim Allahom. Da se prisjeti koristi pokajanja i povratka Uzvienom Allahu. Da se prisjeti da Allah voli pokajnike, da se raduje njihovom pokajanju, da je obeao da e loa djela pokajnika pretvoriti u dobra. Da se prisjetimo argumenata koji ukazuju na obaveznost pokajanja svim ljudima, bez razlike kojem staleu pripadali.

Tree: Obavljanje hadda i 'umre Oni koji imaju mogunost u ovim danima da odu i da obave hadd i 'umru zasigurno bi uinili veliko djelo. Koliko je samo hadisa u kojima Allahov Poslanik podstie na obavljanje hadda i 'umre! Allahov Poslanik je kazao: ''Za primljen hadd ne postoji druga nagrada osim Dennet.'' (Dobrim hasen ga je smatrao ejh Albani.) Zar Allahov Poslanik nije, takoer, kazao: ''Kontinuirano obavljajte hadd i 'umru, zaista oni briu siromatvo i grijehe kao to kovaki mijeh isti eljezo od neistoe.'' (Nesai od Ibn Abbasa, r.a., vjerodostojnim ga je smatrao ejh Albani.) Ako svemu tome pridodamo da e ovjek prilikom obavljanja hadda i 'umre imati priliku da klanja u haremu Kabe, u kojem je namaz vredniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu, to biva dodatni faktor koji u ovjeku budi elju za obavljanjem hadda i 'umre.

etvrto:

Velikim

stepenom

pohvaljenosti

smatra

se

post

ovih

dana

Mnogo je argumenata koji ukazuju na vrijednost posta openito, ako na to dodamo blagoslov ovog vremena i da je bila praksa Allahovog Poslanika da posti ove dane, onda shvatamo zato je ulema kazala da je post ovih dana na visokom stepenu pohvaljenosti. Preneseno je od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio 4

devet dana zul-hiddeta. Prenosi se od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio: dan Aure, devet dana zul-hiddeta i tri dana u svakom mjesecu. (Hadis je zabiljeio imam Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani.) A to se tie devetog dana zul-hiddeta dana Arefata o postu tog dana doli su posebni hadisi. Kazao je Allahov Poslanik, kada je upitan o postu na dan Arefata (devetom danu zulhiddeta): ''Iskupljuje od grijeha prolu i narednu godinu.'' (Muslim i dr.) Kako je Allahova milost prema nama velika, kako sa naizgled malehnim djelima moemo zasluiti oprost malih grijeha kojih svako od nas ima i za izvoza! Ako bi neko postavio pitanje: ta je sa hadisom Aie u kojem kae da nikada nije vidjela Allahovog Poslanik da posti deset dana zul-hiddeta? (Muslim i dr.) Odgovor je vie nego jednostavan: ona je prenosila ono to je znala, i to ne znai negiranje suprotnog. Druge supruge prenose da su ga vidjele da posti u tim danima. Slino tome je pitanje mokrenja stojei. Aia, r.a., kazala je: ''Ko vam bude kazao da je Poslanik mokrio stojei ne vjerujte mu, nije mokrio osim uei.'' (Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani.) A Huzejfe, r.a., prenio je ono to je on vidio, da je Poslanik mokrio stojei. Svako prenosi ono to je vidio, i nema kontradiktornosti izmeu hadisa. Dozvoljeno je jedno i drugo, sa pojanjenjima koja je spomenula ulema vezano za ovo pitanje i spajanje prividno kontradiktornih hadisa. Deseti dan zul-hiddeta je Bajram kada nije dozvoljeno postiti po konsenzusu islamskih uenjaka. Na to ukazuje hadis Omera, r.a., da je Poslanik zabranio da se posti dan u kojem je Bajram. (Buharija i Muslim)

Peto: Donoenje tekbira Ove blagoslovljene dane trebalo bi iskoristiti u donoenju tekbira, velianju Uzvienog Allaha. Dvije su vrste donoenja tekbira u ovim danima. Prva vrsta: opi tekbiri, koji su propisani tokom cijelog ovog perioda. Imam Buharija zabiljeio je predaju da su Ibn Omer i Ebu Hurejre, r.a., u ovim danima izlazili na pijacu, pa bi donosili tekbire, pa bi cijela pijaca poela sa njima da velia Allaha. Druga vrsta: posebni tekbiri, koji se donose nakon farz-namaza. Poevi od sabaha devetog dana zul-hiddeta pa sve do ikindija-namaza zadnjega dana Mine. Po ovom pitanju postoji razilaenje meu uenjacima, ovo je, po meni, najjae miljenje.

esto: Klanje kurbana Od dobrih djela koja se mogu uiniti u ovim blagoslovljenim danima je klanje kurbana. Dovoljno je vrijednosti za klanje kurbana to je to bila neprestana praksa Allahovog Poslanika. Takoer, hadis Allahovog Poslanika: ''Ko ima mogunost pa ne zakolje kurban neka se ne pribliava naoj musalli (mjestu obavljanja namaza).'' (Hadis je zabiljeio imam Ibn Made, dobrim hasen ga je smatrao ejh Albani.)

Treba ukazati na injenicu da je u naem narodu proiren velik broj slabih hadisa koji ukazuju na vrijednost klanja kurbana, koji su mnogo vie poznati nego oni koji su vjerodostojni. Jedan od njih je da e kurbani nositi njihove vlasnike preko Siratuprije. Hadis o tome je mnogo slab (daif-didden) i ne moe se koristiti kao erijatski argument, pa ak ni kod onih uenjaka koji su dozvolili rad po slabim hadisima, jer su i oni postavili uvjete za postupanje po slabom hadisu, a jedan od uvjeta je da slabost hadisa nije velika. Takoer, hadisi da e vlasnik kurbana imati za svaku dlaku dobro djelo, da za krv kurbana nagrada bude upisana prije nego to krv padne na zemlju, da je to najbolje djelo koje ovjek moe uiniti prvog dana Kurban-bajrama. Kolika je vanost klanja kurbana govori nam injenica da je veina uenjaka smatrala da je klanje kurbana pritvreni sunnet, dok je bilo i onih koji su smatrali da je to obaveza onima koji su imuni.

Mnogo je dobrih djela koja bi ovjek trebao da ini i da prakticira tokom ovih dana. U nastavku emo spomenuti samo neka djela, podsjeanja radi, bez spominjanja dokaza koji ukazuju na njihovu vrijednost: - mnogo upuivanje dove, ne zaboravljajui na brau, rodbinu, prijatelje, a posebna panja i dova za stanje ummeta, - dobroinstvo roditeljima, - obilazak rodbine, prijatelja, poznanika, brae u vjeri, - uenje Kur'ana i poduavanje drugih Kur'anu,

- klanjanje dnevnih i nonih nafila, - sjedenje u damiji izmeu namaza, a naroito sjedenje u damiji od sabaha do izlaska sunca, i klanjanje dva rekata nakon izlaska sunca, - uenje zikrova, posebno poslije namaza, pred spavanje, jutarnji i veernji, - obilazak bolesnika, - udjeljivanje sadake, posebna panja prema iznemoglim osobama, hudovicama i jetimima, - pozivanje ljudi u Allahovu vjeru, pojanjavanje propisa Allahove vjere onima kojima je potrebno, - maksimalno uvanje od grijeha, naroito onih koji su veliki, a u oima mnogih postali su sitniji od muice, kao to je gibet (ogovaranje), nemimet, la, gledanje u ono to nije dozvoljeno, kamata, mito.

To su samo neka djela koja bismo mogli da inimo tokom ovih dana, a bitno u svemu tome jeste da ovjek oisti namjere, odnosno da sve to ini bude iskreno radi Uzvienog Allaha. Kazali su uenjaci prvih generacija: ''Koliko je malih djela (u oima ljudi) a njih je iskrenost uinila velikim, a koliko je velikih djela (u oima ljudi) a njih je neiskrenost uinila malehnim.''