U PRODAJI

INFORMACIJE NA TEL.: 061/515-515 i 061/736-651

SAFF broj 284

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Medina: Abdulmuhsin ibn Muhammed el-Kasim

Vjernost je osobina velikih ljudi i proienih dua Kolumna

Borba za opstanak

8 18 24

Faizam zgnjeenog naroda Pogledi

Definicije borbe za Republiku Bosnu i Hercegovinu (3. dio)

Krajnji cilj Dejtonskog procesa je ukidanje RBiH Fetve

Aktuelna pitanja i dileme

Allah, delle anuhu, je stvorio svijet radi ibadeta, a ne radi Muhammeda Duplerica
Udruenje/Udruga za upravljanje projektima u Bosni i Hercegovini UUPuBiH

32 34 36 50 54

Prvih 30 projekt menadera u BiH po programu IPMA Pobonost

Putevi duhovnog uzdizanja: Takvaluk (bogobojaznost)

Vatru smutnje gasite bogobojaznou Islamnet

KSA

Ghazal 1- Prvi saudijski automobil! Islambosna

Kuran i hadis

Opis Dehennema prema tekstu Kurana i Sunneta

7. januar - 3. saffer

U PRODAJI JE

INFORMACIJE NA TELEFON

062/103-480

Uvodnik

Snaga argumenta
K
ada smo pred nastupajuu Novu 2010. godinu objavili rubriku Godinjak islamofobije i pobrojali sve primjere vrijeanja vjerskih osjeaja bonjakog naroda u toku 2009., meu kojima je najdrastinija bila karikatura iz Osloboenja u kojoj se Kuran asni naziva KUJANOM to nije izazvalo posebnu medijsku pozornost. Mada, valja primijetiti, islamofobija je u 2009. godini bila umnogome morbidnija, jer njeni kreatori jo nisu znali da e neko konano poeti pratiti i zapisivati sve te udare na ljudska i graanska prava bonjakog naroda. U protekloj godini islamofobija u BiH nije bila tako morbidna, pa p da vrijea Kuran asni, ali je zato dobila jednu drugu osobinu postala je konstantna, bestidna u svome uvjerenju da je mrnja prema islamu demokratska tekovina. Na to ukazuju i reakcije na na tekst Godinjak islamofobije, koji je obilno komentiran u nekoliko j sarajevskih medija. ta se to dogodilo u medijskom prostoru bh. metropole, pa da Godinjak islamofobije za 2009. bude preuen, a da Godinjak za 2010. bude svojevrstan medijski dogaaj? Pretpostavljamo da su pred Novu 2010. godinu mnogi bili iznenaeni pojavom nekoliko medijskih adresa (kao to je Sluba za odnose sa javnou Rijaseta IZ) i nekoliko autora (Veli, Alispahi, Tucakovi i dr.) koji su pred javnost podastrli mnotvo dokaza o ueu nekih medija u rasistikom i ovinistikom proganjanju vjerskih osjeanja bonjakog naroda. Rije je o medijima iza kojih stoje zapadni donatori i mentori, a koji su ovdje zadueni da nam tumae demokratiju i ljudska prava. Ali, ako ti mediji na najprizemniji nain, u stilu ratne propagande Radovana Karadia, kontinuirano, iz hefte u heftu, vrijeaju islam i muslimane, onda je to faizam od kojeg bi se zapadne vlade morale ograivati, a ne podravati ga! Nikada niko, ni Krug 99, ni Helsinki komitet, pa ni Vijee kongresa bonjakih intelektualaca, a ni mnoge druge navodne demokratske adrese, nisu otvorile raspravu o pozadini, karakteru i krajnjim ciljevima medijskih napada na islam i muslimane u Sarajevu. Dokazi koji su ponueni izgubili su se u proraunatoj utnji, koja je razotkrila istinske demokratske i ljudske kapacitete dejtonske BiH. Ve tada smo mogli znati da se usred Sarajeva napad na islam ima smatrati demokratskom kulturom, a ne faizmom i rasizmom. Za godinu dana ta je utnja uznapredovala, jer je poetni ok zbog toga to neko prati, zapisuje i analizira napad na muslimane sada preobraen u nevienu drskost, po kojoj se analiza islamofobije smatra napadom na slobodu govora. U prijevodu ja imam pravo da vas vrijeam na najgori nain, a ako vi te moje uvrede zapiete, i kaete da vrijeati ma koga nije lijepo, onda u vas optuiti da me stavljate na odstrijel i da napadate slobodu govora. Godinjak islamofobije koji je objavljen u prolom broju, obilno je citiran i komentiran u nekim sarajevskim medijima, ali ne kao argumentirani i opravdani kritiki govor protiv vrijeanja Bonjaka, ve kao navodni poziv na odstrijel onih koji su vrijeali islam i muslimane. U tome je razlika izmeu naeg prologodinjeg i ovogodinjeg Godinjaka islamofobije, jer su kreatori islamofobije u meuvremenu smislili da odbranu Ustavom zagarantiranih vjerskih osjeanja proglase napadom na one koji, u sutini, taj napad vre. Nije li to stari faistiki obrazac? Pa i Hitler je optuivao Jevreje za tota, kao to i cionisti danas optuuju goloruke i iznurene palestinske civile da su militanti i ekstremisti! Kako trenutno stoje stvari na terenu, vrijeanje Bonjaka i njihove vjere bit e intenzivirano sa uspostavom nove vlasti, jer izborni pobjednici nisu nikada kazali ni jednu rije protiv islamofobije. A ljudi koji su u islamu znaju da snaga nije u sili, ve u istini. A zna to i ta sila.
7. januar - 3. saffer

Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Zenica (KM) 1610550001210010 (DV) 502012000550080 swift: RZBABA2S Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opa in, Nedim Hara i, Adem Zalihi, Nedim Makarevi Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra aju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com

www.saff.ba

asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Hutba

Koga molimo
i od koga pomoi traimo
Znaenje la ilahe illellah je da u itavom svemiru nema apsolutno bie koje zasluuje da bude oboavano osim Allaha, da se samo Njemu ima klanjati u znak oboavanja i pokornosti, On je Jedini koji posjeduje svu mo (El-Kadir) i sve ivo od Njega zavisi i Njega je potrebno. Uzvieni je rekao: O ljudi, vi ste siromasi i vi trebate Allaha, a Allah je neovisan i hvale dostojan. Ako hoe, uklonit e vas i nova stvorenja dovesti. To Allahu nije teko
Pie: Abdulvaris Ribo ajvanije i najfundamentalnije uenje sa kojim su dolazili svi poslanici i vjerovjesnici je vjerovanje u Jednog Boga, Uzvienog Allaha. To vjerovanje je izraeno u rijeima la ilahe illellah to znai da nema istinskog i pravog boga osim Allaha, Koji jedini zasluuje da Ga oboavamo i da Mu ibadet inimo. Sutina islamskog uenja je tevhid Prvi i najvei zadatak svih poslanika u svim vremenima bio je korigovanje vjerovanja ljudi, odnosno popravljanje veze izmeu ljudi i Uzvienog Allaha, pozivanje na iskrenu odanost Allahu i pokornost i ibadet samo Njemu, Koji je Jedini u stanju da donese korist i tetu, Koji je Jedini dostojan da Mu se klanjamo, da bude prizivan, da se kod Njega trai utoite i da Mu se iskazuje

Ljudi su ovisni o svome Stvoritelju i Gospodaru

Znaenje la ilahe illellah je da u itavom svemiru nema apsolutno bie koje zasluuje da bude oboavano osim Allaha, da se samo Njemu ima klanjati u znak oboavanja i pokornosti, On je Jedini koji posjeduje svu mo (El-Kadir) i sve ivo od Njega zavisi i Njega je potrebno. Uzvieni je rekao: O ljudi, vi ste siromasi i vi trebate Allaha, a Allah je neovisan i hvale dostojan. Ako hoe, uklonit e vas i nova stvorenja dovesti. To Allahu nije teko. ovjek je Allahovo stvorenje koje u odanost kroz vrenje raznih ibadeta. svakom momentu i u svakom smislu ima Uzvieni Allah je rekao: Onaj ko ne potrebu za Allahom, svojim Stvoriteljem. vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha U hadisi-kudsiju stoji: O robovi dri se za najvru vezu, koja se nee Moji, svi ste vi u zabludi osim oni koje prekinuti. A Allah sve uje i zna. (El- sam Ja uputio, pa zato od Mene uputu Bekare, 256.). traite, uputit u vas. O robovi Moji, svi Nevjerovanje u ejtana (taguta) ste vi gladni osim oni koje sam Ja nahraznai odbacivanje svih lanih boan- nio, pa od Mene traite hranu, nahranit stava koja neko priziva umjesto Allaha, u vas. O robovi Moji, svi ste vi neodjenaputanje svih vidova idolatrije i pre- veni, osim onih koje sam ja odjenuo, pa ziranje irka. od Mene odjeu traite, odjenut u vas. Vjerovanje u Allaha znai: initi O robovi Moji, vi grijeite i danju i nou, ibadet iskljuivo Allahu, sa iskrenom a Ja sve grijehe opratam, zato od Mene ljubavlju, krajnjom poniznou i pot- oprosta traite, oprostit p u vam. punom predanou. To je iman (vjera ovjek u svom ivotu prolazi kroz u Allaha) sa kojim su doli svi Allahovi razna iskuenja, nedae, brige, strahove, poslanici i to je iskren odbolesti i slino i islam nas ui nos prema Allahu. Rijei la da se u tim tekim trenucima ilahe illallah znae potvrZnai bit i ivota obraamo za pomo ivanje njihovog znaenja sutina vjere samo Allahu i da od Njega znanjem, jezikom i djelima. islama je izlaz i pomoi traimo. Pogreno je vjerovati da tevhid, odnosno rijei la ilahe illallah znavjerovanje Samo Tebe oboavamo e: Nema stvoritelja niti u Allahovu i samo od Tebe pomoi opskrbitelja osim Allaha, jednou u traimo jer takvo razumijevanje issvemu, a kljuuje vjerovanje da je prije svega Jedan od ajeta koji svakodsamo Allah dostojan da Mu u ibadetu, tj. nevno uimo u namazima je se ini ibadet (tevhidul-iba- Samo Allah ima i ajet u suri Fatiha: deh), a i idolopoklonici i da se oboava i Ijjake nabudu ve ijjake nevjernici iz vremena vje- da Mu se ibadet neste in. Samo Tebe (Allahu) rovjesnitva vjerovali su da ini. I sam oboavamo i samo od Tebe nema stvoritelja i opskrbiKuran posebno pomoi traimo. I ovaj ajet je telja osim Allaha, pa im tanaglaava sr ove sure, a ujedno i sr kvo vjerovanje nije bilo od to uenje i islamskog uenja. koristi bez tevhidul-ibadevjerovanje. Naalost danas mnogi ta. Kae Uzvieni Allah: A muslimani prije nego to da ih upita: Ko je nebesa i zatrae pomoi od Allaha i Zemlju stvorio i ko je Sunce prije nego li se Njemu obrai Mjesec potinio? sigurno te, obraaju se stvorenjima i bi rekli: Allah! Pa kuda se onda odme- nadaju se da e im oni pomoi. Rijei u? ? (El-Ankebut, 61.). ehadeta la ilahe illellah na nama i Idolopoklonici su, i pored svoje za- u naem ivotu moraju ostaviti dubolutalosti i neznabotva, znali koliko je ke tragove. Vjerovjesnici i pravovjerni znaenje ehadeta velianstveno, ali su iz su dobro shvatili znaenje ovih rijei svoje zablude i oholosti ta znaenja pori- i zato su samo Allahu ibadet inili, od cali. Uzvieni Allah kae: Njega samo pomo traili, samo Njega I oni ih, nepravedni i oholi, porekoe, ali veliali, samo na Njega se oslanjali i u su u sebi vjerovali da su istinita, pa pogledaj Njega uzdali. Tako Uzvieni jezikom kako su skonali smutljivci Ibrahima kae: Koji me je stvorio i na
7. januar - 3. saffer

pravi put uputio, koji me hrani i poji, kad se razbolim lijei, i koji e mi uzeti ivot i kasnije me proivjeti. Ovaj ajet je u skladu sa hadisi-kudsijem koji smo prethodno naveli. Od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: Jednog dana sam bio iza Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa mi je rekao: O, mladiu, poduit u te nekim rijeima: -Znaj za Allaha, Allah e te uvati. Pazi na Allaha, nai e Ga ispred sebe. Kada moli, moli Allaha. Ako trai pomo, trai je od Allaha. Znaj, da kada bi se svi ljudi sakupili da ti neku korist pribave, ne bi ti mogli pomoi osim samo onoliko koliko ti je ve Allah propisao. Takoer, kada bi se sakupili da ti nanesu neku tetu, ne bi ti mogli nauditi osim onoliko koliko ti je Allah ve odredio. Dignuta su pera i osuile su se stranice. Znai bit i sutina vjere islama je tevhid, odnosno vjerovanje u Allahovu jednou u svemu, a prije svega u ibadetu, tj. Samo Allah ima da se oboava i da Mu se ibadet ini. I sam Kuran posebno naglaava to uenje i vjerovanje. Dova je sr ibadeta Postoji vie oblika i vidova ibadeta. Ibadet je namaz, post, had, kurban koji prinosimo Allahu. Ibadet je i nada u Allahovu milost i strah od Njegove kazne. Meutim, ima neto to je sutina i sr ibadeta. To je dova. Dova je najvei vid ibadeta. Prenosi se od Numana ibn Beira da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Dova, to je ibadet. A zatim je prouio ajet: Gospodar va je rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati. Oni koji iz oholosti nee da Mi se klanjaju ui e sigurno u Dehennem. Uzvieni Allah nam u mnogim ajetima nareuje da Ga molimo i da od Njega traimo. Hvalei Svoje poslanike i vjerovjesnike Uzvieni Allah kae: Oni su se trudili da to vie dobra uine i molili su nam se u nadi i strahu i bili su prema Nama ponizni. Postoje dvije vrste dove: dova kojom neto traimo i dova kojom ibadet inimo. Dova kojom neto traimo je dova u kojoj se od Allaha trae dobra ovog ili drugog svijeta, a dova ibadeta obuhvata sve to pribliava Allahu, i ona djela koja su vidna, a i ona koja srca skrivaju. Ko ini ibadet Allahu, on prieljkuje da mu Uzvieni taj ibadet primi i nada se nagradi

naredbe za to. Sve kuranske da se dova upuuje Allahu i sve zabrane obraanja dovom nekome drugom umjesto Allahu, kao i pohvale onih koji Allaha prizivaju u dovi, svrstavaju se u ove dvije vrste dove. Smisao dove

Dova dolazi do izraaja onda kada mi uinimo sve to je u naoj moi pa tek onda molimo Allaha Uzvienog. Dova i rad u ime Uzvienog Allaha idu zajedno.

U islamu, ovjek se bez ikakva posrednika moe obraati svome Stvoritelju. Jedan od naina tog obraanja jeste i dova koja se prevodi kao molba, molitva, prizivanje u pomo. Dova je vrsta ibadeta, ili kako to kae Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, sr ibadeta a znai ponizno i skrueno upravljanje molbi Stvoritelju Koji sve moe uiniti. Monome, K Dova dolazi do izraaja onda kada mi uinimo sve to je u naoj moi pa tek onda molimo Allaha Uzvienog. Dova i rad u ime Uzvienog Allaha idu zajedno. Dova je ibadet, a svaki ibadet, pored iskrenog nijjeta i vjere u Uzvienog Allaha, ima i svoju spoljanju formu. Svaki musliman moe svojim rijeima moliti Uzvienog Allaha, naravno uz uvjet da ne moli za grijeh ili tetu svome bratu muslimanu. Poznato je da Uzvieni Allah usliava molbe u posebnim prilikama a neke od njih su: no uoi petka, pred iftar, na Arefatu, izmeu ezana i ikameta, kada pada kia, kada se vidi Kaba...

Cijeli vjernikov ivot bi trebao biti dova, molitva i ibadet. Pogreno je moliti Uzvienog Allaha samo kada zapadnemo u neprilike, a obino samo tada se mnogi od nas iskreno sjete Uzvienog Allaha. Muhammed, a.s., kae: Ko voli da mu dova bude primljena u nevolji i nesrei, neka se Allahu moli u srei i blagostanju. Ako analiziramo dove poslanika moemo vidjeti da su oni uglavnom molili za iskreno vjerovanje, jer je to najvee bogatstvo, i za oprost grijeha na buduem svijetu. Na poslanik Muhammed, a.s., preporuuje: Molite Allaha da vas sauva od tekih nesrea, traginih posljedica zle sudbine, i da se neprijatelj vaim zlom ne naslauje. Dova treba i mora biti vjernikovo osvjeenje, izraz njegove ljubavi prema Uzvienom Allahu i Njegovom poslaniku Muhammedu, a.s., u ovjeku stvara svijest o odgovornosti, samokritiku i iskreno kajanje. Dova znai vlastito preobraenje i stupanje na stazu spasa, samosvijest o samome sebi i onome to jesmo. Ako budemo ispravno ivjeli islam, Uzvieni Allah e nam se odazvati na nae molbe.

7. januar - 3. saffer

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: Dr. Saud urejm

Medina: Abdulmuhsin ibn M

Princip nagrade i kazne Vjernost je oso

Preveo i saeo: Amir Durmi

avjetujem vam da budete bogobojazni j i da se samo na Allaha oslanjate. vrsto se prihvatite Njegove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s., jer je u njima spas od zablude i jasni putokaz ka Uputi i istinskom uspjehu. U svemu to nas okruuje prisutne su suprotnosti. Svojim ulima s lahkoom primjeujemo da postoji dobro i zlo, kufr i iman, pokornost i grijeenje, lijepo i runo, pravda i nepravda itd. Ukoliko precizno i duboko razmislimo o ovim suprotnostima, primijetit emo Ukoliko da se sve ono to je vezano precizno za njih u sutini vraa na i duboko ka, s.a.v.s., bila usmjerena u dva principa, a to su prinrazmislimo ovim pravcima, pa je u tom cip nagrade i kazne. Dakle, o ovim kontekstu on i rekao: Svi nagrada je propisana za suprotnostima, pripadnici moga ummeta iman, pravdu, pokornost i primijetiemo e ui u Dennet osim onih svaku vrstu dobra i dobroda se sve ono koji to odbiju. Kada su ga instva, a isto tako, kazna to je vezano upitali ko e to odbiti da je propisana za nevjerstvo, za njih u sutini ue u Dennet, on je odgonepravdu, nepokornost i vraa na dva vorio: Onaj ko mi se pokosvaku vrstu zla. Ajeti koji principa, a ri, takav e ui u Dennet, o ovome govore su mnoto su princip a onaj ko mi bude nepokogobrojni. Izmeu ostalog, nagrade i ran, takav je odbio (da ue Uzvieni Allah je u prijekazne. u Dennet) (Buhari). Privodu znaenja Kurana remjenjujui principe i prakao: Ko ini dobro, u svoju vila nagrade i kazne, ovaj korist ini, a ko radi zlo, na ummet i zasluuje da se nasvoju tetu radi. A Gospodar tvoj nije zove ummetom sredine, tj. ummetom nepravedan prema robovima Svojim. srednjeg puta. Oni prave jasnu razli(Fussilet, 46.). Ovaj i svi drugi sli- ku izmeu onoga to je dobro i ononi ajeti jasno ukazuju na nemjerljivu ga to je loe, i to dvoje se kod njih razliku izmeu onoga to je dobro nikako ne moe niti smije pomijeati. i onoga to je runo, a drugi slini Stoga, draga brao, znajte dobro da ajeti nedvojbeno ukazuju i na razli- Allah estoko kanjava ali da je On i ku izmeu onih koji su inili dobro milostiv i da mnogo prata. Isto tako, i onih koji su inili zlo. Na to uka- moramo biti jasni i otvoreni kada zuje i sljedei ajet: Zar emo postupiti je o ovome rije, pa onome ko je na s onima koji vjeruju i ine dobro kao Pravome putu i ko ini dobro jasno s onima koji prave nered na zemlji, trebamo rei: U pravu si, tako i treili, zar emo postupiti s onima koji se ba!, kao to onome ko je pogrijeio i grijeha klone isto kao i s grj r enicima? ko je odlutao sa Pravoga puta nedvo(Sad, 28.). Ovi i svi drugi erijatski smisleno trebamo rei: Pogrijeio si, tekstovi slinog sadraja ljude pod- kloni se toga!. Tako emo uz Allastiu da ine sve vrste dobrih djela u hovu pomo biti od istinskih sljedbekoje poziva islam, ali i da se isto tako nika Kurana i sunneta, od onih koji klone svakog zla od kojeg islam od- postupaju pravedno i korektno i koji vraa i na kojeg upozorava. Stoga je i svaku stvar stavljaju na njeno odgovacjelokupna misija Allahovog Poslani- rajue mjesto.
7. januar - 3. saffer

ljudi i proi
Preveo i saeo: Semir Imamovi

vaka hvala i zahvala pripada Allahu, od Njega pomo i oprost traimo, i Njemu se utjeemo od zla naih dua. O ljudi, bojte se Allaha onako kako ga se treba bojati i vrsto se drite islamskog ueta. Savrenstvo due postie se iskrenim oboavanjem Allaha, delle anuhu, i lijepim odnosom prema Njegovim stvorenjima. Allah, delle anuhu, trai od ljudi da se okite lijepim, a klonu se runih i prizemnih osobina. U lijepe osobine (karakteristike), kojima tee samo iste i prosvjetljene due, svakako spada vjernost i uzvraanje na dobroinstvo dobroinstvom. Na ovom principu poiva zdravo drutvo i opstoji ljudski rod. Vjernost ima svoje stepene. Najvei stepen vjernosti je ispunjavanje zavjeta datog Allahu, delle enuhu, a koji se ogleda u Njegovom iskrenom oboavanju i odbacivanju svih oblika irka (oboavanja bilo koga i bilo ega drugog mimo Njega). Allah, delle anuhu, nas u 40. ajetu sure El-Bekare, poziva da izvrimo preuzeti zavjet prema Njemu, i obeava nam da e, ukoliko to uradimo, i On ispuniti Svoj zavjet prema nama: O sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam vam podario, i ispunite zavjet koji ste Mi dali, - ispuniu i Ja svoj koji sam vama dao, i samo se Mene bojte! ! Vjernost i uzvranje na dobroinstvo osobina je velikih ljudi, i neumoljivi je pokazatelj njihovog duhovnog napretka i etikog i moralnog kvaliteta. Ovu osobinu, u najveoj mjeri, ispoljili su Allahovi poslanici, neka je na n njih Allahov mir i blagoslov. Na poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, demonstrirao je u vie navrata svojim vlastitim primjerom ta je vjernost (uzvraanje na dobroinstvo) i kako se ona implementira u praktinom ivotu. Poznate se njegove rijei u Bici na Bedru: Da je El-Mutim ibn Adij kojim sluajem iv i da me zamoli da pustim sve ove zarobljenike, pa i one najgore meu njima, prihvatio bi njegovo posredovanje i ustupio bi ih njemu. (Buharija). Da podsjetimo, El-Mutim ibn Adij je u kritinom periodu Poslanikove misije, kada je ona bila jo uvijek i na nivou tajnog pozivanja u islam,

bn Muhammed el-Kasim

Kuds: Ismail Nevahide

osobina velikih Kobne posljedice nepravde ienih dua

pruio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, utoite i na taj nain ga zatitio od uznemirava v nja idolopoklonika. Pa ipak, njegovu vjernost u punom smislu te rijei

osjetili su njegovi najblii prijatelji. Na Ebu-Bekrovu nesebinu rtvu na putu pomaganja i promicanja istine, Poslanik, sallallahu alejhi e ve sellem, je uzvratio tako to je rekao: Da mi je dozvoljeno da iz svog ummeta nekoga uzmem za bliskog prijatelja (halil), onda bi to sigurno bio EbuBekr, ali poto nije, onda je on moj brat i drug. (Muttefekun alejhi). Na slian nain je postupio i prema ostalim pravovjernim halifama, njegovim vjernim nasljednicima, Omeru, Osmanu i Aliji. Za Omera, s kojim je islam dobio na ponosu i ugledu, i koji je na putu islama podnio velika iskuenja, rekao je da je njegov kraj u Dennetu (Ahmed); za Osmana, koji je za opremanje pohoda zvanog ElUsre dao 1.000 zlatnih dinara, rekao je: Osmanu nakon ovog dana vie nita nee moi nauditi. (Tirmizi), a Aliju, radijallahu anhu, je, zbog njegovog ranog primanja islama, postavio na elo vojske u Bici na Hajberu, rekavi samo dan prije toga: Dat u sutra zastavu ovjeku koji voli Allaha i Njegovog Poslanika, i kojeg Allah i njegov poslanik vole (Muttefekun alejhi). e

Savrenstvo due postie se iskrenim oboavanjem Allaha, delle enuhu, i lijepim odnosom prema Njegovim stvorenjima.

Preveo i saeo: Esad Mahovac

Allahovi robovi, o uvari Allahove kue, Allah Uzvieni govori: A ti nikako ne misli da Allah ne motri na ono to rade zulumari! On im samo puta do Dana kada e im oi ostati otvorene, i kada e urei, uzdignutih glava, netremice gledati; a srca e im prazna biti. (Ibrahim, 42.-43.). Zulum-nepravda je uzrok propasti naroda i drutva, kao i porodica i pojedinaca. To je glavni razlog nesree s kojom je suoen ljudski rod. Zulum je put koji sigurno vodi do Allahove kazne. On predstavlja tmine koje prate zulumara na ovom svijetu, a na buduem e ga utjerati u Vatru. Zato emo nai da veliki broj kuranskih i hadiskih tekstova upozoravaju na zulum i njegove teke posljedice, a nareuju pravednost i pomaganje onih kojim je nepravda uinjena. U jednom hadisikudsiju i u Allah Uzvieni kae: O robovi Moji, Ja sam nepravdu Sebi zabranio, pa ni vi ne inite nepravdu jedni drugima... Islamski uenjaci kada definiu zulum nepravdu kau da je to postavljanje stvari na mjesto koje joj ne pripada i postupanje sa tuem imetkom i pravom suprotno principima pravednosti. Prema tome postavljanje neodgovorne osobe na odgovorno mjesto, i obrnuto, jeste nepravda kojoj smo svakodnevno svjedoci. Razlog tome

Postavljanje neodgovorne osobe na odgovorno mjesto, i obrnuto, jeste nepravda kojoj smo svakodnevno svjedoci.

je to on ne pripada odreenim krugovima, strankama i opredjeljenjima. O tome Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada se odgovorna stvar povjeri onome ko je nije dostojan, oekuj Sudnji dan. Takoer r je rekao: Dova mazluma onog kome je nepravda uinjena, se ne odbija, pa makar on bio i pokvarenjak. Nakon ovih rijei koje smo uli mi se moramo boriti protiv svih oblika nepravde i da nikada ne pruamo pomo onim koji zastupaju nepravdu, kao to su, recimo, razne vrste vlastodraca. Da bi uspjeli u ovome moramo imati na umu da nepravde ili zuluma imaju tri vrste: prva vrsta jeste zulum ovjeka prema svome Gospodaru i to putem nevjerovanja i raznih oblika idolatrije, kao to Uzvieni kae: Mnogobotvo je, zaista, velika nepravda. (Lukman, 13.). Druga vrsta je zulum ovjeka prema samome sebi i to putem naputanja nareenih stvari, slijeenjem strasti i injenjem grijeha. Allah Uzvieni o tome kae: Ne ini njima Allah nepravdu, oni je sami sebi ine. (Ali Imran, 117.). I trea vrsta je nepravda ljudi jednih prema drugima putem oduzimanja njihovih prava i imetaka, a primjer za to imamo u postupcima nekih ljudi koji enskim nasljednicima oduzimaju prava koja im pripadaju, a to je itekako prisutno u naem drutvu.

Polumjesec
Vladika Grigorije Biljana Plavi

Vladikin povratak u Mostar Ratna zloinka zadovoljna kako njen uenik Dodik nema nikakve veze sa po- odrauje nauene lekcije ruenja BiH zloinka Biljana Plavi oci- p o r u i l a vratkom Srba u ovaj grad Ratna jenila je u izjavi agenciji Srna da je D o d i k u
Republika Srpska danas uspjena i da e morati da se osamostaljuje, to budu j jai napadi na njeno postojanje. to budu jai napadi, RS e morati da se osamostaljuje. Tako bi trebalo da bude i mislim da hoe, jer vrlo je teko izdrati te pritiske. Zloinka Plavieva je jo dodala da garnitura koja vodi RS, na elu sa predsjednikom Miloradom Dodikom, dobro obavlja posao te je istakla da Dodik ima dugo i veliko iskustvo jo od vremena kada je bio poslanik, a potom i premijer. Plavika je na ovaj nain da je zadovoljna to se dri lekcija koje je nauio od svojih vjernih uitelja, ratnih zloinaca, osim nje i Radovana Karadia i drugih.

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Pulji

d nedjelje, 2. januara ove godine Mostar je nakon 18 godina ponovo postao sjedite Eparhije zahumsko-hercegovake i primorske. Tog dana episkop Grigorije je vratio sjedite ove eparhije iz Trebinja u Mostar. Iz Eparhije je saopteno da je povratak eparhijskog sjedita u Mostar in podrke i ohrabrenja Srbima povratnicima u obnovi ivota u ratom rasijanom i poruenom Mostaru, ali i narodima drugih vjeroispovijesti koji u svojoj raznolikosti vijekovima ive rame uz rame u gradu na Neretvi. Bosanskohercegovaki mediji su ovom dogaaju dali veliki znaaj. Povratak sjedita Eparhije zahumsko-hercegovake i primorske u Mostar predstavljen je kao dogaaj od velikog znaaja, dogaaj koji e omoguiti veliki povratak Srba u dolinu Neretve. Meutim, prema pouzdanim podacima situacija u Mostaru, kada je u pitanju mogui povratak Srba, nije ni izbliza takva kako je predstavlja vladika Grigorije. Poznato je da su mostarski Srbi ve davno prodali skoro svu svoju imovinu. Isto tako, sam vladika Grigorije je prodao dosta crkvene imovine u Mostaru. Dakle, povratak sjedita Eparhije zahumsko-hercegovake i primorske u Mostar nee bitnije popraviti povratak Srba u ovaj grad. Sve e to ostati na medijskoj atrakciji koju vladika Grigorije pokuava iskoristiti za linu promociju.

Kardinal Pulji - BiH ne smiju bez nas praviti, ali i mi moramo pokazati i dokazati da je ta zemlja i naa domovina
adbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Pulji je povodom 20. godinjice biskupskog reenja dao podui intervju Katolikoj tiskovnoj agenciji BK BiH. Kardinal Pulji je u tom intervjuu bio veoma korektan prema Bosni i Hercegovini. To se najbolje osjetilo kroz pitanje novinara Ima li budunosti za Bosnu i Hercegovinu i imali Carigradski patrijarh Bartolomej

budunosti za katolike, koji su najveim dijelom Hrvati, u njoj?, te kroz kardinalov odgovor: Bosnu i Hercegovinu ne smiju bez nas praviti, ali i mi moramo pokazati i dokazati da je ta zemlja i naa domovina, gdje smo jedino kod kue. Gdje god odemo, a moe nam ak biti i bolje, nigdje nismo kod kue nego smo samo dolje.

Patrijarh prekinuo liturgiju dok nije prouen ezan na oblinjoj damiji

arigradski patrijarh Bartolomej, duhovni poglavar svjetskog pravoslavlja, sluio je liturgiju u katedrali Svetoga Georgija. Odmah po otpoinjanju liturgije zauo se glas mujezina s oblinje damije koji je, kao i uvijek, u podne pozivao muslimane na molitvu. U tome trenutku patrijarh Bartolomej prekinuo je posveenje, tiina je vladala dok mujezin nije zavrio. Patrijarh je dostojanstveno sluao
7. januar - 3. saffer

mujezina i tek kada je on zavrio, nastavio svoju molitvu. Ovaj potez patrijarha Bartolomeja zasluuje svaku pohvalu. Patrijarh nam je svima odrao lekciju kako se ivi suivot u multietnikim zajednicama. Kada bi patrijarh Srspke pravoslavne crkve Irinej i njegovi sljedbenici u BiH slijedili primjer patrijarha Bartolomeja situacija u BiH i regionu bi bila daleko optimistinija.

10

Glas Srpske

Sarajevo

Besramno ismijavanje sa nanom Fatom Orlovi

oliko su mediji u Republici Srpskoj ogrezli u nacionalistikoj mrnji prema Bonjacima koji ive u ovom entitetu pokazuje primjer Glasa Srpske. Naime, urednitvo ovog lista je odluilo da u sklopu teksta Smijena strana 2010, pod naslovom Nanini poeni, stavi izjavu nane Fate Orlovi kao jednu od najsmjenijih izjava u protekloj godini. Vadei iz konteksta izjavu nane Fate Orlovi, Glas Srpske je istu izjavu stavio u sasvim drugi i do kraja neprimjeren kontekst. Izjava o kojoj je rije glasi: Vie nikoga neu
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve

pustiti u kuu da se sa mnom slika, da kupi poene na nani. Samo bolestan ovjek moe uraditi neto slino, novinari, odnosno urednitvo Glasa Srpske nema ni trunke morala. Njihova mrnja prema nani Fati Orlovi je najsramniji dogaaj u 2010. godini.

Safet Zec protiv izgradnje spomenika papi Vojtili ispred sarajevske Katedrale

Ko o emu patrijarh Irinej o islamu

artrijarh Srpske pravoslavne crk ve Irinej je krajem prolog mjeseca u Niu ponovo pozvao svoje sljedbenike da se odupru islamu. Ovaj put je to pokuao umotati u dvosmislen govor, govor koji sve jasno otkriva. Imamo jedan problem... itavo hrianst vo ga ima s novom religijom koja se brzo iri, da leko od toga da mislimo da vodimo borbene i strateke razgovore i poduhvate, ve da naemo zajednik i nain da se logikom i istinom odupremo religiji koja se brzo iri u svetu, rekao je Irinej.

edavno je na istaknuti umjetnik Safet Zec, putem sarajevskog lista Osloboenje iznio svoje protivljenje izgradnji spomenika papi Vojtili ispred sarajevske Katedrale. U tekstu Safeta Zeca se navodi: Potovane Sarajlije. Susreem i itam u zadnje vrijeme pisanja, razmiljanja i ve polemine stavove o namjeri stavljanja spomenika zahvalnosti papi Vojtili ispred same sarajevske katolike Katedrale... Protiv sam svakome, pa i ovome nesporazumu i intervenciji u samom srcu starog grada. Naknadnome (pa ma o kakvom djelu se radilo i povodom bilo kojeg razloga) donoenju i unoenju u arhitektonski ambijent koji ve stotinu godina postoji i koji su neki pametni ljudi zamislili i izveli na sreu i urbano zadovoljstvo tolikih generacija, tolikih generacija koje ga vole i pamte onakvog kakav je. Jo niko nije reagirao na ovaj stav uvaenog umjetnika Safeta Zeca. To je dokaz da je Safet Zec u pravu i da zagovornici tog spomenika ne znaju ta da mu odgovore. Jer, ovjek je jednostavno u pravu.

11

Zenica

Sead Fetahagi

Bra a Damir i Dinko Mrzio islam iz dna svoje due je 28. deprimili islam U Sarajevu cembra preminuo
Sead Fetahagi, jedan od istaknutijih i agresivnijih ateista u Bosni i Hercegovini. Fetahagi e ostati upamen kao ovjek koji je mrzio islam iz dna svoje ateistike due. Malo ko je u Bosni i Hercegovini znao napisati uvredu na raun islama i muslimana. Njegov ateistiki mozak je smislio onu sramnu i ogavnu reenicu Iftarim se varIvo Josipovi

ponedjeljak, 27.12.2010. godine u Zenici, tanije u dematu Trgovie nakon jacijanamaza odran je nesvakidanji dogaaj. Javno pred dematlijama i gostima, dvojica mladia Kundali Damir i Dinko, inae roena braa, primili su islam. Dino i Danko odrasli su u ateistikoj porodici, otac Bonjak koji se javno deklarie kao ateista i majka katolkinja koja potie iz porodice koja je privrena svojoj vjeri. Mladii su svoje djetinsto proveli u Maleziji jer ima je otac radio za sarajevski Energoinvest. U Maleziji zavravaju osnovnu kolu, ali ubrzo nakon toga vraaju se u Bosnu jer im otac gubi posao. Surovost ivota mladii osjeaju uveliko na vlastitim koama. Dobro poznavanje engleskog jezika otvara im puteve nafake, tako da se danas sami snalaze kroz ivot, radei za amerike i engleske izdavake kue kao crtai stripova. Jedan od glavnih razloga njihovog primanja islama, jeste problem koji uglavnom mui ogroman dio tinejderske populacije, a to je praznina due. S obzirom da je internet njihovo glavno orue za rad, nailaze na mnoge islamske tekstove i video klipove koji produbljuju njihov ar za islamom. Upoznaju se sa vrnjacima koji redovno obaljaju namaz, koji ive islam. Shvataju sami da je islam spas za njih i nakon nekoliko mjeseci tajnog prakticiranja islama, odluuju da svoju pravu vjeru i javno obznane. Molimo Uzvienog Allah da ovim mladiima podari ustrajnost na putu islama, korisno znanje i dobra djela.

cima. Pored te izjave Fetahagi je napisao i onu da se muslimanke pokrivaju zato to im je lijeno da peru kosu.

Predsjednik Hrvatske vodi licemjernu i opasnu politiku prema BiH

ada je Ivo Josipovi pobijedio u izbornoj utrci za predsjednika Republike Hrvatske, njegova pobjeda je u Bosni i Hercegovini doekana sa velikim oekivanjima. SDP Bosne i Hercegovine je Josipovievu pobjedu predstavio kao veliku pobjedu, pobjedu koja e Bosni i Hercegovini donijeti veliku korist. Nije trebalo dugo da se uvjerimo da takvi stavovi nemaju veze sa pravom politikom linou Ive Josipovia. Umjesto stranakih kolega iz SDP-a Bosne i Hercegovine Ivo Josipovi je za saradnike u BiH

uzeo Milorada Dodika i Dragana g ovia. Milorad Dodik moe biti prezadovoljan jer je Ivo Josipovi zajedno sa Borisom Tadiem, predsjednikom Srbije, uinio mnogo na njegovoj promociji. Takoer, Ivo Josipovi zagovara stvaranje treeg hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini. U medijima se predstavlja kao umjerni politiar koji se zalae za potivanje dogovora naroda u BiH a tajno i polutajno podrava trei entitet. Ve se dokazalo, Ivo Josipovi vodi licemjernu i opasnu politiku prema BiH.

7. januar - 3. saffer

12

Mladi i kriminal

Kako spasiti omladinu od kriminalnih zabluda?

koro svakodnevno sluamo i itamo vijesti o pogibijama, silovanjima, oruanim obraunima na ulicama Bosne i Hercegovine. Kriminal se opasno iri u naem drutvu. Naalost, najpodloniji toj vrsti poasti su mladi ljudi koji se ujedno, u posljednje vrijeme, najvie spominju kao poinioci tekih krivinih djela kao to su ubistvo i silovanja. Ako je suditi po tome koliko

Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu

dravne institucije ulau napora da se ova teka situacija u naem drutvu jednom pone popravljati onda se nemamo emu radovati. Vjerovatno e stanje biti jo gore. Jedino to nam preostaje da svi mi u svojim porodicama poveamo pozornost nad svojom djecom, da dan i no bdijemo nad njima. Jedino tako moemo mlade spasiti od sigurnih kriminalnih zabluda.

474 godine kontinuiranog rada na polju edukacije i odgoja mladih ljudi

Nastavak promocije humanitarnog broja

akon napada izraelske vojske na pojas Gaze, u januaru 2009. godine, volonteri MFS-EMMAUS-a odluili su dii svoj glas protiv blokade Gaze, te organizirati prikupljanje humanitarne pomoi za ugroeno stanovnitvo. Od tada je MFS-EMMAUS uloio sve napore da tu pomo dostavi ljudima kojima je namijenjena. Predstavnici nae organizacije su mnogo puta pokuali ui u pojas Gaze, to su konano uspjeli u avgustu iste godine, kada smo dobili zvanino odobrenje za registraciju naeg ureda u Distriktu Er Rimal u Gazi. Poetkom 2010. godine stupili smo u kontakt sa turskom organizacijom IHH, te u maju mjesecu poslali humanitarnu pomo za stanovnitvo Gaze u sklopu humanitarne flotile, brodom Mavi Marmara. MFS-EMMAUS uspostavio je plan rada koji ima za cilj nastavak organiziranja prikupljanja i dostavljanja humanitarne pomoi za ugroeno stanovnitvo Gaze, te razvijanje projekata sa lokalnim organizacijama u Gazi, ije e aktivnosti biti usmjerene na zatitu prava ena i djece. Nemojte misliti da Vi sami ne moete uiniti puno i da Va poziv nee vratiti osmijeh na lica ljudi koji ive u Gazi. Djelujui kao pojedinac svako od nas moe uiniti mnogo i pomoi da narod u ovom podruju ne doivi nepravdu koju je naa zemlja doivjela. Potovani, s obzirom da se u decembru zavrava akcija prikupljanja pomoi preko humanitarnog broja odluili smo da Vas ponovo informiemo

o akciji i podstaknemo da pomognete one kojima je pomo vie nego potrebna. U cilju nam je da pomognemo ratom pogoenoj Gazi i da ljudima na tom podruju obezbijedimo i to bolje uslove ivota, da ne dozvolimo da se ponovi ono to se desilo u Bosni i Hercegovini i da im barem malo olakamo te teke trenutke kroz koje prolaze. Akcija je i dalje u toku i svi zainteresovani mogu se ukljuiti pozivom na humanitarni broj 090 292 048, a poziv na ovaj broj iznosi 3 KM. Graani koji su iz dijaspore mogu pomoi ovu akciju uplatom na: Transakcijiski raun EUR: Intesa Sanpaolo Banka 50301200037761 SWIFT code: UPBKBA 22 IBAN: BA39 1542001100085746 Za sva dodatna pitanja, slobodni ste da me kontaktirate na navedene kontakt informacije. S potovanjem. Azra Ribi Sektor za razvoj i saradnju MFS-EMMAUS 062 977-299
7. januar - 3. saffer

azi Husrev-begova medresa u Sarajevu je u petak, 7. januara obiljeila 474. godinjicu kontinuiranog rada na polju edukacije i odgoja mladih ljudi. Ovaj veliki jubilej ujedno govori o veliini i vanosti Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi nepunih 470 godina. Osnovana je 26. redeba 943. godine po Hidri (8. januara 1537. godine po gregorijanskom kalendaru). Njen osniva je unuk turskog sultana Bajazida II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne Gazi Husrev-beg, ija Vakufnama ini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove kole. Gazi Husrev-begova medresa nije samo kola, a pogotovu ne obina kola. Po pet osnova je, meu slinim kolama u Evropi, opravdano primat uivala: po svome osnivau; po svome zdanju; po svome programu; po svojim profesorima; i po svojim uenicima. Gazi Husrev-begova medresa danas djeluje kao srednja struna kola. kolovanje traje etiri godine. Nastava se izvodi na bosanskom jeziku po Nastavnom planu i programu koji donosi Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a odobrava Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Svrenici Gazi Husrev-begove medrese mogu nastaviti kolovanje na bilo kojem fakultetu u Bosni i Hercegovini i na mnogim fakultetima u inozemstvu, posebno u islamskom svijetu. Ovim putem upuujemo iskrene estitke naoj brai iz Gazi Husrev-begove medrese sa eljom da ova institucija doeka jo mnogo znaajnih jubileja.

13

Politika
Neizvjesna budunost Bosne i Hercegovine

Suverenitet BiH
Spor oko dravne imovine na vidjelo je izbacio sve slabosti drave Bosne i Hercegovine i bonjakog naroda. Zato se dozvoljava Miloradu Dodiku i ostalim srpskim politiarima iz RS-a da nesmetano rue BiH. Zato danas niko ne brani suverenitet BiH
Pie: Ezher Beganovi role godine, 2. februara, u ranim jutarnjim satima u Gornju Maou upalo je oko hiljadu policajaca, a pripadnika raznih policijskih agencija Bosne i Hercegovine. Upad u Gornju Maou izveden je po nalogu Tuilatva Bosne i Hercegovine a uz obrazloenje da su stanovnici Gornje Maoe ugroavali teritorijalnu cjelinu Bosne i Hercegovine te da su izvrili napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Tih dana, brojni dunosnici u vlasti BiH, naroito bonjaki politiari koji uivaju u udobnim foteljama dravnih ministarstava, tvrdili su da je ova akcija pokazala kako je Bosna i Hercegovina spremna da brani svoj suverenitet i ugroavanje ustavnog poretka bez obzira o kome se radilo.

nema ko da brani
Oni mogu ta im je volja

Naalost, dok su izgovarali ove velike rijei graani Bosne i Hercegovine su znali da nas nai politiari bezono lau. I prije nego se dogodio upad policijskih snaga u Gornju Maou, a i poslije tog napada bili smo svjedoci svakodnevnog, planskog ruenja Bosne i Hercegovine od strane srpskih politiara iz Republike Srpske. Nema dana da Milorad Dodik otvoreno ne prizna da je njegov politiki cilj slabljenje Bosne i Hercegovine i jaanje Republike Srpske do osamostaljenja. Naalost, jo se niko nije naao da ga zaustavi na tom putu. Zato naa drava dozvoljava Miloradu Dodiku i ostalim srpskim politiarima iz Republike Srpske da nesmetano i svakodnevno rade i ulau sav svoj kapacitet na ruenju Bosne i Hercegovine? Odgovor na ovo pitanje znaju svi graani Bosne i Hercegovine, naroito ruitelji nae drave iz Republike Srpske. Iako je to teko priznati, Bosna i Hercegovina nema snage niti adekvatnih odbrambenih kapaciteta da zatiti svoj suverenitet i ustavni poredak od ruitelja kao to je Milorad Dodik. U to smo se najbolje uvjerili ovih dana nakon to je u Republici Srpskoj proglaen zakon o dravnoj imovini po kome Bosna i Hercegovina vie nee imati ni pedalj svoje imovine na tlu Republike Srpske. Iako je donoenje ovakvog zakona u Narodnoj skuptini Republike Srpske u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno

Narodna skuptina Republike Srpske nije imala zakonsko pokrie za donoenje navedenog zakona, iako je bilo oigledno da Republika Srpska vri pravno nasilje, koje bi u pravoj dravi bilo ugueno policijskim pendrecima, sudska, izvrna i zakonodavna vlast Bosne i Hercegovine uope nije reagirala. Naravno, dravna imovina nije jedini antiustavni atak Republike Srpske na Bosnu i Hercegovinu. U ovom entitetu do sada su izglasani brojni zakoni koji zadiru u suverenitet Bosne i Hercegovine. Sjetimo se kako je Milorad Dodik koristei svoju silu i nemo drave Bosne i Hercegovine progurao Zakon o referendumu po kojem e Republika Srpska imati zakonsko pravo da jednog dana organizira referendum o nezavisnosti. Osim toga, izbornim ininjeringom i zloinakom politikom Srbi su etniki poistili Bonjake iz institucija vlasti ovog entiteta. Da ne govorimo o najavljenom markiranju granica Republike Srpske. Mogli bi ovako nabrajati jo dugo. Sve su to sluajevi koji duboko zadiru u suverenitet nae drave, odnosno opasno i gotovo sigurno ugroavaju opstanak Bosne i Hercegovine. Srpski politiari iz Republike Srpske znaju da vre pravno nasilje. Oni se uputaju u takav posao jer se ne boje, odnosno svjesni su injenice da drava Bosna i Hercegovina nije u stanju da ih silom zaustavi u ruenju nae drave. Oni znaju da Bosna i Hercegovina protiv njih ne

14

moe poduzeti silu kakva je poduzimana protiv HDZ-a prije devet godina kada su domae policijske snage uguile takozvanu hrvatsku samoupravu, naravno da ne govorimo o slinosti sa policijskom akcijom u Gornjoj Maoi. O tome ovih dana pie Rajko Vasi, Dodikov intimus. Razraujui mogue modele raspada Bosne i Hercegovine Vasi samouvjereno istie da u Bosni i Hercegovini ne postoji politiki sistem niti ustavni poredak, a ni sila, unutranja i vanjska, koja moe u duem vremenu drati zemlju na dravnom okupu. ta to znai u praktinom smislu funkcioniranja vlasti u Bosni i Hercegovini? Srpski predstavnici iz Republike Srpske imaju ogromnu mo i uticaj na funkcioniranje vlasti Bosne i Hercegovine. Oni kontroliraju sve bitne segmente vlasti Bosne i Hercegovine, naroito onaj dio drave Bosne i Hercegovine koji je po Ustavu BiH odgovoran za ouvanje suvereniteta i ustavnog poretka nae drave. Sjetimo se sluaja Dragana Lukaa, biveg zamjenika direktora SIPA-e. Milorad Dodik preko svog kadra Mirka Lujia, uspjeno kontrolira SIPA-u. Kada se Dragan Luka oteo kontroli svog direktora Mirka Lujia i kada je Tuilatvu Bosne i Hercegovine podnio tubu protiv Milorada Dodika istog momenta je dobio nogu iz SIPA-e. Niko ga nije mogao sauvati od Milorada Dodika. Uzaludni su bili pokuaji meunarodne zajednice i domaih politiara iz Federacije BiH da Lukaa odbrane od Milorada Dodika. Znamo da je na kraju bilo kako je odluio Milorad Dodik. Ne dri Dodik pod kontrolom samo SIPA-u. On to radi i sa Tuilatvom Bosne i Hercegovine koje vodi tuilac Milorad Baraanin. Iako se u javnosti drukije doima, Dodik preko Baraanina uspjeno kontrolira Tuilatvo BiH. Tuilac Baraanin zna izdati nalog da se poalje hiljadu policajaca na Gornju Maou, zna on i to isto raditi po Bihau gdje je sa SIPA-om izveo raciju na Kantonalni MUP Unsko-sanskog kantona a sve uhapene sproveo u zatvor u Banja Luku. Takve akcije Milorad Baraanin nikada nee niti smije izvoditi po manjem bh. entitetu. Treba li

vei dokaz koliku mo ima Milorad emu sve ovo vodi Dodik nad sudskim i sigurnosnim agencijama Bosne i Hercegovine od Kada je to tako, kuda nas onda sluaja kada je on uprkos protivljenju takvo stanje vodi? Nema sumnje meunarodne zajednice zajedno sa da e srpski politiari iz Republike Sjedinjenim Amerikim Dravama i Srpske, osokoljeni i ubijeeni u svu domaim politikim subjekatima pro- represivnu nemo drave Bosne i tjerao strane tuioce i sudije iz Suda Hercegovine, i dalje nastaviti sa Bosne i Hercegovine. sprovoenjem svog pravnog i svakog Osim direktnih kontrola koje drugog nasilja protiv interesa Bosne ostvaruje preko svojih srpskih ka- i Hercegovine. Prema njihovim najadrova, Milorad Dodik ima dobru vama u narednom periodu slijedi jo kontrolu i nad drugim institucijama nekoliko akcija na jaanju Republike vlasti BiH kao to je Ministarstvo Srpske, odnosno slabljenju Bosne i sigurnosti Bosne i Hercegovine gdje Hercegovine. Rije je o najavi vraasjedi Sadik Ahmetovi. Nije Milorad nja nadlenosti koje su sa Republike Dodik tek tako dao sve od sebe da Srpske prele na dravni nivo. Kada animira domae i strane uspiju sa postizanjem zacrpolitike faktore da se iz tog tanih ciljeva ruitelji Bosne Kada bi ministarstva istjera Tarik i Hercegovine iz Republike Republika Sadovi i dovede Sadik Srpske e se odluiti za zaSrpska danas Ahmetovi. Znamo da se vrni udarac koji e Bosna proglasila upravo Dodik pitao hoe li i Hercegovina teko preinezavisnost ne Sadik Ahmetovi zamijeniti vjeti. Zahvaljujui uspjehu bi im se skoro Tarika Sadovia. Tek kad se u stvaranju pravnih osnova niko oruano uvjerio da e imati potpunu pomou kojih e ubijediti suprotstavio. kontrolu nad Ahmetoviem meunarodnu zajednicu da Znamo da su tada mu je dao zeleno postoje sve pravne pretpoBonjaci koji svjetlo. stavke za postizanje samoIz navedenog se vidi ive u Republici stalnosti (Politiki predSrpskoj zato su Milorad Dodik i stavnici Republike Srpske apsolutno kolege mu iz RS-a sigurni su svjesni da ne mogu od nemoni, da Bosna i Hercegovina ne meunarodne zajednice zapravo oni bi moe protiv njih poduzitraiti nezavisnost RS-a mogli jedino mati bilo kakve represivne od ostatka BiH bez pravponovo biti mjere. nih, politikih i drugih rtve.

7. januar - 3. saffer

15

argumenata. Zato oni uporno insistiraju na donoenju zakona u Narodnoj skuptini Republike Srpske, kao to su zakoni o referendumu, dravnoj imovini i slino.), te zahvaljujui represivnoj, politikoj i svakoj drugoj nemoi Bosne i Hercegovine oni su shvatili da se pribliio dan za ruenje Bosne i Hercegovine to je najvaniji preduvjet za proglaenje nezavisnosti RS-a. Najbolji detektor za otkrivanje jesu li u Republici Srpskoj shvatili da je dolo vrijeme za odlunije akcije na ruenju Bosne i Hercegovine jeste ve citirani Rajko Vasi, Dodikov savjetnik iz ijih se tekstova jasno mogu razaznati kljuni detalji rasprava koje vode Milorad Dodik, Rajko Vasi i drugi na svojim sijelima gdje planiraju svoj sveti srpski in ruenja Bosne i Hercegovine i postizanje nezavisnosti Republike Srpske. U tekstu naslovljenom Moje neprijateljstvo prema Bosni i Hercegovini Rajko Vasi nam najavljuje kako e se narednih mjeseci odvijati plan ruenja ili, kako on kae, raspada Bosne

i Hercegovine. Raspad irokog Spektra podrazumijeva irok spektar mogunosti u okviru tog procesa. Jedan je, svakako, belgizacija BiH. Jo prije vie od trideset godina Belgija je bila osam mjeseci bez vlade. Od tada traje njen raspad. Takvu sudbinu moe doivjeti i BiH. Drugi je razaranje Federacije na konkretniji, institucionalizovaniji nain nego to je to sadanje stanje. Hrvati e na svom podruju graditi svoje institucije koje e tiho djelovati kao institucije entiteta i pokrivati upanije sa hrvatskom veinom. U fazi pogodnih uslova donijee se odgovarajue odluke u vezi tih i drugih institucija. Trei je Trei. Trei entitet je dobio pravo pominjanja i zastupanja to je ogroman demokratski skok, s jedne, i raspadajui p j otkorak, s druge g strane. etvrti je Samostalnost Republike Srpske, p u okviru BiH ili izvan BiH. iroki spektar raspada jedino iskljuuje nasilje i novi rat obzirom da unutranji potencijal za to ne postoji. Ova zadnja reenica o nepostojanju unutranjih potencijala
7. januar - 3. saffer

za rat je kljuna motivacija srpskim ruiteljima da nastave svoj naum o ruenju Bosne i Hercegovine. Kada ovako pie, jasno je da Rajko Vasi pod unutranjim potencijalom za rat podrazumijeva jadno stanje bonjakog naroda. Bonjaci su tokom agresije na BiH stali na put srpsko hrvatskom agresoru i tako sprijeili njihov vjekovni san. Danas su Bonjaci totalno poraeni po svakom aspektu. U pravu je Rajko Vasi. Kada bi Republika Srpska danas proglasila nezavisnost ne bi im se skoro niko oruano suprotstavio. Znamo da su Bonjaci koji ive u Republici Srpskoj apsolutno nemoni, zapravo oni bi mogli jedino ponovo biti rtve. A to se tie Bonjaka koji ive u Federaciji BiH, sigurni smo da bi se rijetko koji Bonjo odluio napustiti svoj topli dom i ii ratovati po brdima i dolinama Republike Srpske. Tako dolazimo do kljunog zakljuka. Suverenitet Bosne i Hercegovine danas nema ko da brani. Drava je potpuno nemona a Bonjaci su se ve davno predali.

16

Politika i drutvo
Dravna imovina BiH

Dravna imovina BiH ve ima

zakonitog vlasnika - dravu BiH
Zvanino objavljivanje tog zakona u Slubenom listu RS, ime on stupa na snagu, je udar na dravu BiH. Umjesto odluke kojom e staviti ovaj Zakon van snage Inzko ga je ostavio u ivotu, a njegovu primjenu odloio do odluke Ustavnog suda
Autor: Sven Rustempai Sarajevo, 5.1.2011. dvija se velika prevara i kriminal unitenja drave Bosne i Hercegovine od strane domaih vlasti i OHR-a u domenu dravne imovine, u koji je sada uvueno i Vijee za implementaciju mira (PIC). Kriminal je olakan viegodinjim etapnim prevarama, a sada se oslanja na istini potpuno suprotnoj i protudravnoj odluci Vijea ministara BiH iz 2004., da dravna imovina ne obuhvata imovinu koja se zvala drutvenom (prirodna bogatstva i dobra u opoj upotrebi: ume, livade, planine, brda, vode i sl.). Sada zavrnici prevare doprinosi OHR izmiljanjem problema dravne imovine iako je o tome legislativa odavno zavrena i povoljna je po BiH. Podvalu prihvata i PIC unosei izmiljeni problem u svoje uvjete (5+2) za zatvaranje OHR-a. Visoki predstavnik Inzko prihvaa vrenje popisa po kriminalnoj odluci Vijea ministara iz 2004., suprotnoj definiciji, stvarnom stanju u zemljinim knjigama i vaeem zakonu o dravnoj imovini - pa OHR-ov popis ne ukljuuje dravnu imovinu koja se nekad zvala drutvenom svojinom (ili imovinom), ime kri odredbe Dejtonskog ugovora koje su to pitanje rijeile, kao i Odluku Ustavnog suda BiH. Sada OHR i PIC trae da se politiari dogovore oko raspodjele 1,27% dravnog zemljita iz OHR-ovog popisa, iako ono ustvari obuhvata 54% teritorije BiH. Gdje je prevara? Pa, kada bi se dogovorili oko samo 1,27% naspram stvarnih 54%, to bi vailo za cjelokupnu dravnu imovinu i ponitilo vaeu legislativu. Da nas zabrinu da emo ostati bez drave ako ne prihvatimo ovu otimainu (kojom doista ostajemo bez drave!), sada se poneki pozivaju na PIC i OHR u tvrdnjama da e drava BiH nestati ako se politiari ne dogovore oko uvjeta ulaska BiH u EU i NATO. To je reketiranje da BiH ostane bez vlasnitva nad dravnom imovinom, a entiteti budu njeni vlasnici, a time i drave. U Dejtonskom ugovoru postoje barem tri uporita p da j je dravna imovina vlasnitvo drave BiH: 1. lan 1 po kome dejtonska BiH nastavlja kontinuitet RBiH; 2. Odredba da su zakoni Republike BiH vaei dok se ne donese drugi zakon kojim se ponitava zakon RBiH iz te oblasti; 3. Odluke Ustavnog suda BiH o imovini koje su konane i obvezujue za sve. Ujedno i u Sporazumu o sukcesiji bivih republika SFRJ, dravna imovina RBiH pripada dejtonskoj BiH. Sa druge, nezakonite strane, je regulativa Republike srpske, ija je okosnica Zakon o prenosu sredstava iz drutvene u dravnu svojinu (Slubeni list RS 4/93) u Republici srpskoj, donesen 1993. (prije Dejtona). j ) Njegova jg kljuna j odredba j je u lanu 3, koja po teritorijalnom principu odreuje da sva drutvena sredstva na teritoriji RS postaju njena dravna svojina. Ovdje je bitna odredba da na niim nivoima nije nita odreeno, ve je sve skoncentrirano na nivou RS. U RS je 2007. doneseno autentino tumaenje toga Zakona (S.L. RS 74/2007) ( ) koje j g glasi: Svojina j koja je postala dravna na osnovu lana 3 Zakona o prenosu sredstava drutvene u dravnu imovinu, upisati e se u zemljinim knjigama kao svojina Republike srpske. Dat je nalog svim zemljinoknjinim uredima RS da po slubenoj dunosti, umjesto drutvenog i dravnog vlasnitva, izvre upis vlasnitva RS. Sulejman Tihi se obratio Ustavnom sudu BiH u vezi sa nelegalnim zakonom objavljenim nedavno u Slubenom listu RS, ali Valentin Inzko nije donio Odluku
7. januar - 3. saffer

da taj zakon stavi van snage, nego samo Nalog kojim nije uao u meritum stvari niti ga proglasio nevaeim i eliminirao ga iz ustavnopravnog sistema BiH. Beriz Belki (SBiH) je ispravno zakljuio: Inzko ga je ostavio u ivotu, a njegovu primjenu odloio do odluke Ustavnog suda; a za to je imao alibi jer je Tihi u zahtjevu prema Ustavnom sudu traio privremene mjere. Dakle, smatram da je Inzko iao jednom kompromisnom i mlakom varijantom i SBiH smatra da nije djelovao u skladu sa svojom dunou da titi Dejtonski sporazum i eliminie sve ono to je protivdejtonsko. Belki je dodao da je takav pristup Visokog predstavnika ovom vrlo vanom pitanju, vjetar u lea Dodiku koji ve sada najavljuje da nema namjeru prihvatiti Nalog. Posebno tetnim ocjenjuje glasanje Rusije protiv Naloga. ta bi bila ispravna reakcija stranaka iz Sarajeva koje navodno predstavljaju odane graane drave BiH? One trebaju hitno traiti: 1. uvaavanje ve postojee legislative koja je ovaj problem rijeila; 2. da OHR poniti nelegalno upisanu dravnu imovinu na prostoru RS i naredi njeno isknjiavanje iz vlasnitva RS, a uknjiivanje kao dravnog vlasnitva BiH; 3. da se dravna imovina sa OHR-ovog popisa takoer uknjii kao dravno vlasnitvo bez obzira da li se nalazi u jednom ili drugom entitetu; 4. odbacivanje prenosa vlasnitva nad dravnom imovinom sa drave na entitete, kantone i optine; 5. tretiranje drutvene imovine takoer kao dravne i upisivanje kao takve. I, veoma vano, da prestanu dogovarati ve dogovoreno i rjeavati ve rijeeno! Vojna imovina (69 lokacija interesantnih NATO-u) bi se mogla odmah upisati kao dravno vlasnitvo BiH pod upravom Ministarstva obrane BiH. Za to ne treba suglasnost entiteta; sve je dravno. Tako bi se to skinulo sa dnevnog reda, a u skladu sa zahtjevom Vijea Evrope i Rezolucije Amerikog kongresa od 12.5.2009., koji trae da BiH to prije postane funkcionalna drava.

17

Kolumna
Borba za opstanak

Faizam
Kada Srbi ukinu Republiku Srpsku, kada Hrvati ukinu herceg-bosanske ume, pote i elektroprivrede, kada Bonjacima omogue jednaka graanska prava, moi emo govoriti o odumiranju srpskohrvatskog zbratimljenog faizma. Dotad, svaki je faizam u Bosni i Hercegovini srpski i hrvatski, i svaki je antifaizam u Bosni i Hercegovini samo i iskljuivo bonjaki
i ustaa forsirani tzv. mladomuslimanski faizam. Kako drukije, osim ekstremizmom, objasniti izmiljanje faizma u Bonjaka i medijsko forsiranje te izmiljotine? Znai li to da su Fakultet politikih nauka, kao organizator, i Grad Sarajevo, kao pokrovitelj ove opasne lakrdije, ukljueni u jedan neastan, kriminalni, faistiki zadatak izmiljanja faizma tamo gdje ga nema i prikrivanja faizma tamo gdje ga ima?

zgnjeenog naroda
stranom svoga horizonta? Sigurno bi i predstavnici Mladih Muslimana, kao i mnogi bonjaki autori(teti), mogli dati plodan doprinos Zalud vam to raspravi o faizmu i antifase nigdje ne izmu. Upravo sa ove take, oitujete kao iz ovog konkretnog problefaista, to ma, treba otpoeti istinitu Bonjaci su narod bez javno govorite raspravu o karakteru savredesnice u slavu menog faizma u Sarajevu. antifaizma Jer ako neko istrajava na Objektivnost ovog nai bosanskog navodnom ekskluzivnom zovi simpozijuma itljiva je jedinstva, za pravu da bude ef i ofer va je grijeh i iz sastava sudionika, koji antifaizma, onda to nije pripadaju jednom te istom dovoljno to to antifaizam, ve njegova zloideolokom miljeu. Nauni idete u damiju upotreba, s neasnim ciljem! pedigre Asima Mujkia i ili jae od nule Zanima nas, dakle, zato se Edhema Muftia vezan je iskazujete uvijek u antifaistikim poza SDP-ovski ideoloki misvoju vodima zaobilaze institucije i lje, tako da se u startu moe bonjaku pojedinci koji istiu svoj boznati ta e ovakvi naunici pripadnost. njaki i muslimanski identipriopavati. Moda nije tolitet. I ko ih to zaobilazi? Da ki problem to jednojajani li to zaobilaenje znai ve dijalog/monolog predstavlja gotovu namjeru da se neko, domete njihovih intelektualnih kapa- bez dokaza, stigmatizira kao navodni citeta, i to razgoliuje njihov kuka- ekstrem i kao faista? Zalud vam to viluk, ve je problem to takva praksa se nigdje ne oitujete kao faista, to iskljuivanja intelektualne pluralnosti javno govorite u slavu antifaizma i ima za cilj stigmatiziranje odree- bosanskog jedinstva, za va je grijeh nih grupacija. Zato na ovakav skup dovoljno to to idete u damiju ili jae nisu pozvani predstavnici Udruenja od nule iskazujete svoju bonjaku priMladi Muslimani? Zato nije pozvan padnost. Dovoljno je da ne pripadate niko iz bonjakog intelektualnog kru- SDP-ovskom krugu srpsko-hrvatskih ga? Recimo, Demaludin Lati! Nije sluga i bezbonika, da taj krug prezili vei izazov u antifaistiki dijalog rete i ismijavate, pa da odmah budete ukljuiti i one koje smatramo desnom izopeni iz demokratskih standarda.
7. januar - 3. saffer

otkraj godine na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu odran je simpozijum pod nazivom Antifaizam i faizam danas, a poruke sa ovog skupa su toliko skandalozne da se ini kako su sami organizatori i njihovi sponzori zapravo faisti iji je cilj da bonjaku rtvu optue za faizam. Prvo to pada u oi je da skup nije vezan ni za kakav neposredni povod, kao to je mogao biti vezan za Dan dravnosti BiH, a drugo da su SDP-ovski mediji slono, partijski, odreagirali na intenciju optuivanja mladomuslimana za faizam. Njih ne zanima etniki i ustaki faizam, koji je ukljetio budunost BiH, uao u institucije, u dejtonsku ideologiju, za njih taj etniki i ustaki faizam ne zavreuje da bude raspravljan i da bude metnut u naslov informacije sa ovog skupa, njih zanima nepostojei, niim dokaziv, a od etnika

18

A ko to ima pravo iskljuivati estite ljude i organizacije iz antifaistikog civilizacijskog kruga? Asim Mujki? Mirko Pejanovi? Vildana Selimbegovi? Ko se plai istine o antifaistikom opredjeljenju Udruenja Mladi Muslimani? Ta istina bi razbrkala kukaviki i kvislinki raspored neistina i predrasuda, po kojemu etnicima i ustaama treba pridodati i tzv. muslimanske ekstremiste. A koliko su SDP-ovski naunici zglajzali u sluganstvu dejtonskom, velikosrpskom i velikohrvatskom poretku, svjedoi to to potpuno zanemaruju historijske injenice po kojima u bonjakom narodu nikada nisu postojali elementi hegemonije, agresije i ovinizma, na osnovu kojih bi se mogao razviti taj faizam. Historija je krcata dokazima da se bonjaki narod od odlaska Turske na ovamo branio, povlaio, defetizirao, te da do ovog vremena nije nauio voditi brigu ni o onome to stvarno jeste njegovo. Kako bi se onda u tom zgnjeenom narodu - kako kae akademik Nedad Ibriimovi - uope mogao zalei faizam? Pa Bonjaci nestaju, tope se, samosagorjevaju, i nema tu vitaliteta ni za opstanak, p a kamo li za faizam! etniki i ustaki faizmi imaju svoje historijske korijene, a

A ko to ima pravo iskljuivati estite ljude i organizacije iz antifaistikog civilizacijskog kruga? Asim Mujki? Mirko Pejanovi? Vildana Selimbegovi? Ko se plai istine o antifaistikom opredjeljenju Udruenja Mladi Muslimani?

glavni smisao crpe iz komadanja j Bosne i Hercegovine. g ta bi to i od koga bi to mogao komadati bonjaki narod, pa da se uspostave pretpostavke za postojanje faizma? I sa naunog i sa antifaistikog stanovita bilo bi poteno kazati kako bonjaki narod nikada u historiji nije bio na strani faizma niti je bio, niti je mogao biti - a o emu kazuje i podatak da su Bonjaci nakon Jevreja narod koji je procentualno podnio najvee rtve u Drugom svjetskom ratu. SDP-ovski naunici sigurno znaju za mnoge podatke koji dokazuju da ni jedan narod na Balkanu nije poput Bonjaka toliko egzistencijalno vezan za ideje antifaizma i tolerancije, jer od ustavne realizacije tih ideja ovisi bonjaki opstanak. Zato onda SDPovski naunici ne kau kako bonjaku politiku, kao i bonjaku drutvenu i kulturalnu praksu u svim vremenima, treba izdvojiti iz ma kakvog faistikog konteksta? Za takvo to, naprosto, nema dokaza! Nikada ni jedan dio bonjakog politikog bitka nije bio na strani faizma, ve je u cijelosti vezivan za ideje ZAVNOBiH-a. Bonjaki narod je narod bez desnice, jer je desnica suprotna bosanskim zakonitostima opstanka. Evo, i ovaj magazin, kojega
7. januar - 3. saffer

19

uporno, i uzaludno!, kleveu za tzv. radikalizam i tzv. vehabizam, nikada nije bio protiv ZAVNOBiH-a, protiv zabrane faistikih organizacija i svih zakonskih apsekata sprjeavanja ekstremizma. U emu je onda problem? Problem je u izmiljanju neega to ne postoji, kako bi se udovoljilo velikosrbima i velikohrvatima, koji etniku i ustaku sutinu dejtonskog drutva nastoje relativizirati izmiljanjem svake vrste ekstremizma u Bonjaka. Onaj ko vidi tu zavjeru, bit e prognan i obiljeen kao faista! Monolog magle s maglom Heroj pomenutog skandaloznog skupa u Sarajevu ispao je dr. Edhem Mufti, i to zbog sljedee izjave: U BiH i dalje su na snazi tri faistika pokreta koje je godinama konstantno rue, a to su proetniki, proustaki i mladomuslimanski pokret. Moda doktor Mufti i ne bi bio toliki heroj da njegovu izjavu odmah nisu doekali SDP-ovski mediji, koji su izmiljotinu o mladomuslimanskom faizmu istakli u pravi plan. I, nikom nita. S time se slae kompletan Fakultet politikih nauka u Sarajevu, slae se Grad Sarajevo, pa i Federalno ministarstvo kulture, koje je podralo ovaj skup. Namjerno ne pominjemo suorganizatora Savez antifaista, iz potovanja prema godinama ovih zloupotrebljenih ljudi. Svi su oni saglasni da su SDA, koja je proizila iz MM-pokreta, kao i prvi predsjednik nezavisne BiH Alija Izetbegovi, taj trei list u bh. faizmu. Elem, da nije reagiralo Udruenje Mladi Muslimani i ukazalo koliko je netano, i zlobno, dovoditi u vezu sa faizmom antifaistiki i antikomunistiki mladomuslimanski pokret, skandal bi ostao bez reakcije. A svakako je i ostao... Doktor Mufti se izvinuo rekavi da je nakon rekonstrukcije dogaaja zakljuio da je rije o lapsusu, jer je moja namjera bila da pomenem tri aktuelna profaistika, odnosno ekstremna pokreta, etniki, ustaki i vehabijski. A sada nekoliko pitanja za doktora Muftia... Da li u BiH postoji registriran tzv. vehabijski pokret? Ima li ikakav logotip, zastava, peat na kome to pie? Kako se moe govoriti da je pokret neto to uope ne postoji, to se takvim ne zove, to nema svoje programske dokumente i ciljeve? ...Za razliku od etnikog i ustakog pokreta. Da li je ikad iko stradao od tog nepostojeeg vehabijskog pokreta? Da li su tzv. vehabije otvarali konclogore, klali ljude, silovali ene, ruili etniki i ustaki faizmi imaju svoje historijske korijene, a glavni smisao crpe iz komadanja Bosne i Hercegovine. ta bi to i od koga bi to mogao komadati bonjaki narod, pa da se uspostave pretpostavke za postojanje faizma?

bogomolje? Ima li i jedno jedino zlo tzv. vehabija koje se moe porediti sa brojnim zlodjelima etnikog i ustakog pokreta? Kako se moe u istu, faistiku ravan, stavljati neto to ima svoju negativnu historijsku potvrdu, sa neim to je izmiljotina novijeg datuma, koju su plasirale upravo etnike i ustake snage involvirane u dejtonski reim? Istinski antifaizam danas bi bio u detektiranju tih snaga koje se nastoje sakriti iza dejtonske parademokratske minke, a u faistiki kontekst gurnuti rtvu tog faizma. No, dejtonsko drutvo, predvoeno intelektualnim slugama tipa Asima Mujkia, nema hrabrosti, snage i potenja da otvori jednu takvu raspravu. To to se naziva simpozijumom, ne samo da je daleko od nauke, ve i od elementarne kulture dijaloga. To je monolog jedne magle s drugom maglom. Namjera da se sloboda bosanskog drutva ukalupi u ideoloke monologe SDP-a i njegovih dejtonskih pomagaa providna je i jeftina. Postoji mnogo slobodnih pojedinaca koji vide i smiju naglas rei kako su atributi bosanstva i ZAVNOBiH-a zloupotrebljeni od velikosrpskih i velikohrvatskih sluga, s ciljem izmiljanja tzv. bonjakog faizma, kao naina da se opravda trijumf beogradske i zagrebake okupacije Bosne i Hercegovine. Jer da nije tako, osjeao bi se prozvanim Fakultet politikih nauka u Sarajevu, kao mjesto irenja naune i politike neistine; udarilo bi to na ponos upravi Grada Sarajeva, koja je bila domain izmiljanja tzv. mladomuslimanskog, odnosno,
7. januar - 3. saffer

tzv. vehabijskog faizma; pobunio bi se makar ko protiv tog trpanja Bonjaka u ma kakav dodir sa ideologijom faizma, s kojim su ovdje jedino zbratimljeni i Srbi i Hrvati, kojima je normalno da Bonjaci nakon 200.000 mrtvih i 1.300.000 raseljenih - nestaju i sa ovog frtalja bh. teritorije. Kada Srbi ukinu Republiku Srpsku, kada Hrvati ukinu herceg-bosanske ume, pote i elektroprivrede, kada Bonjacima omogue jednaka graanska prava, moi emo govoriti o odumiranju srpsko-hrvatskog zbratimljenog faizma. Dotad, svaki je faizam u Bosni i Hercegovini srpski i hrvatski, i svaki je antifaizam u Bosni i Hercegovini samo i iskljuivo bonjaki. Zato? Zato to Bonjaci ni na jednom pedlju bosanske zemlje nisu ni jednom Srbinu i Hrvatu uskratili graanska prava, pa ni u vrijeme genocidne agresije i tekih iskuenja, za razliku od srpskog i hrvatskog kolektiviteta koji i dalje istrajava na postignuima genocida, etnikog ienja Bonjaka i otimanja bonjake imovine. To to T Televizija Republike Srpske u Novogodinjem programu emitira sevdalinke i puta i bonjake pjevae da koju zapjevaju, i to to koalicija iz Karaoreva od etniki oiene Banja Luke pravi metropolu humanizma, u kojoj se dodjeljuju regionalne nagrade za progres, dok bonjaki mulci u svemu ovome statiraju bez pameti i kompasa... sve to nema veze za realnou u kojoj je, do daljnjeg, antifaizam blii svakom mudahedinu, nego bezmalo svim srpskim i hrvatskim politiarima.

20

Intervju
Murat Tahirovi, predsjednik Saveza logoraa Bosne i Herecegovine

RS e morati platiti
obeteenja logoraima
U RS-u nismo uspjeli realizirati tube, sud jednostavno nije imao, da li elje, da li sluha, da to rjeava na adekvatan na in. Ali je injenica da je RS, odnosno, njena vlast uspjela uspostaviti jedan sistem, koji za sada jako dobro funkcionie, a gdje su sve pore sistema uklju ene u razbijanje drave BiH, a sa ciljem odvajanja RS-a. To je valjda svima jasno. Po evi od zakonodavne, izvrne, pa i sudske vlasti, svi su se stavili na raspolaganje i imaju samo jedan cilj, stvoriti RS kao nezavisnu dravu. Na tome, dakle, svi rade i naalost za sada uspjeno Pie: Anes Dunuzovi
ospodine Tahirovi, Savez logoraa BiH pokrenuo je akciju podnoenja tubi protiv RS-a od strane vaih lanova, odnosno ljudi koji su bili u logorima na prostoru RSa! O kakvim se tubama radi? Tahirovi: Radi se o tubama za naknadu nematerijalne tete. Znai, kad su pitanju logorai za vrijeme provedeno u logoru, gdje po meunarodnim konvencijama, ali i po Ustavu BiH neko mora da obeteti ta lica. S obzirom da je RS odgovorna za poinjene zloine, odnosno da je preuzela obavezu za sve ono to je uradila Vojska RS-a za vrijeme rata u BiH, mi podnosimo tube protiv RS-a za naknadu nematerijalne tete. Neke tube ve su u dubokoj fazi i oekujemo presude u ovoj godini, a one se naravno u kontinuitetu podnose i do sada je podneseno negdje oko 12.000 tubi protiv RS-a. Imajui u vidu da mi imamo oko 55.000 lanova, a od toga nekih 80% su ljudi koji su bili
7. januar - 3. saffer

u logorima pod kontrolom Vojske RS-a, odnosno tada Vojske Srpske republike BiH, mi oekujemo da e se omasoviti tube nakon prvih presuda kada ljudi shvate da je to neto na ta imaju pravo. To e naravno opteretiti sudove, a na koncu i budete RS-a jer e morati isplatiti odtete, a to e se desiti negdje u 2012. ili 2013. godini. Kojim se sudovima tube podnose i koja je procedura podnoenja tubi, kome se trebaju javiti logorai za vie informacija? Tahirovi: Prva adresa za svakog logoraa je matino udruenje u opini u kojoj on ivi. Naalost, ima puno opina u kojima nemamo nae udruenje. U tom sluaju se treba Ko god je obratiti kanoteen na tonalnom ili bazi krenja regiona lnom meunarodnog savezu, a ukoprava, liko ni to onda meunarodnih se moe obrakonvencija, titi Savezu rezolucija, logoraa u Ustava BiH, Sarajevu na ljudskih prava adresi Kulina prije svega, bana ili na ima pravo mail: slbih@ podnijeti tubu. b i h . n e t . b a sa osnovnim svojim informacijama, a nae slube e vrlo brzo odgovoriti na upit i uputiti podnosioca na advokata

21

koji zastupa tu opinu ili regiju. Mi trenutno imamo 25 advokata tako da smo pokrili cijelu BiH i apsolutno nije problem da neko od advokata preuzme svaki novi predmet. Dakle, imamo advokate podijeljene po regijama, za krajinu, tuzlansku regiju, travniku, mostarsku, Sarajevo, itd. Jednostavno, potreban je samo prvi kontakt, a onda Savez i advokati sve preuzimaju na sebe. Vrlo bitno je da se tube ne plaaju. Savez pokriva trokove vjetaenja, a poslije kada budu presude i konani rezultati advokati e dogovarati sa klijentima svoj dio zarade. A do tada, dakle, do presude sve trokove pokriva Savez logoraa u dogovoru sa advokatima. Radi se, dakle, o pojedinanim tubama? Tahirovi: Da, s tim to advokati objedinjuju neke predmete, kada se radi o istim ili slinim sluajevima, npr. kada se radi o istom logoru i pritom istoj grupi logoraa i sl. Ali, bez obzira na to, radi se o pojedinanim tubama i svako e imati pravo na naknadu koja mu pripada. Po kojoj osnovi vi tuite RS? Zato je to RS, a ne opine ili neke druge instance? Tahirovi: Pazite, mi smo uzeli u obzir etiri osnovne stvari koje su vezane za tubu: 1) Ustav BiH koji garantuje jednaka prava za sve graane. Pretoeno u praksi, ako ima pravo na naknadu bivi predsjednik RS-a zato to je uhapen na legalan nain, proveo u pritvoru odreeno vrijeme i nije dokazana krivica pa je osloboen, zato onda ne bi imali logorai. Ako pravo na naknadu ima pop sa Pala koga je SFOR pretukao, zato ne bi i logorai. 2) Drugi osnov je presuda Meunarodnog suda pravde, po osnovu tube BiH protiv Srbije, koja kae da je RS odgovorna za zloine poinjene na njenom prostoru. 3) Trei osnov su presude Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, koji je u tim presudama jasno definisao lica na odgovornim funkcijama u RS-u, poev od Biljane Plavi pa dalje. 4) I etvrti osnov su meunarodne konvencije i rezolucije koje garantuju obeteenje za rtve torture. Dakle, mi smo identifikovali da je odgovorna RS, odnosno Vojska RS-a i MUP RS. A to su sastavni djelovi RS-a i danas. Odnosno, vojska RS-a danas ne postoji, ali je RS

odlukom iz 2006. godine preuzela obaveze koje su proistekle iz ratnog perioda, pa i obaveze koje je napravila Vojska RS-a. Tako da je i obeteenje za zloine Vojske i MUP-a na Vladi RS-a. Na kraju krajeva, u RS-u se i danas slavi dan i krsna slava Vojske RS-a, MUP-a RS-a. Pa ako ve slave te dane, te institucije, neka prihvate i odgovornost za ono to su one napravile. Ovo se tie samo logora na prostoru RS-a!? ta je sa logoraima koji su bili zatoeni u logorima tzv. Herceg-Bosne ili tzv. AP Zapadna Bosna, koga e oni tuiti? Pa i Vi ste bili u logoru Abdieve tzv. AP Zapadna Bosna!? Tahirovi: to se tie Fikreta Abdia i logora njegove vojske tu jo uvijek imamo dilema ko je odgovoran s obzirom da ta vojska ne postoji, da je bila paravojna formacija jednog ovjeka. Meutim, ne sumnjam da e advokati nai rjeenja i za te ljude, odnosno i za te logorae, kako i koga e tuiti i realizirati svoja prava na novanu naknadu. Za sada se ini da e to biti BiH, ali ostaje kaem da advokati to jo razmotre i da donesu konanu odluku koga treba tuiti po tim predmetima. to se tie logora HVO-a stvar je jasnija. Ova vojska je bila sastavni dio Vojske FBiH, dakle, priznata vojna komponenta u BiH tako da se zna nasljednik te vojske, to je FBiH, i mi podiemo tube
7. januar - 3. saffer

protiv FBiH. Mogu Vam rei da ve imamo i neke presude, u Travniku, a pred novu godinu smo dobili i dvije presude u Mostaru, po kojima je FBiH duna da plati odtetu za zatoenitvo u logorima HVO-a. Tako da kad su u pitanju Vojska RS-a i HVO stvari su jasne i po pitanju odgovornosti ali i toga ko treba platiti obeteenje. Bilo je logora za graane BiH, prije svega Bonjake, i izvan BiH, u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj na prostoru tzv. SAO Krajine. Da li ti logorai mogu tuiti ove drave, kakva je situacija po tom pitanju? Tahirovi: Mi smo Srbiju tuili 2007. godine jer je tano da su ljudi deportovani, da su protjerani sa svojih ognjita i da su se nali u Srbiji, da su tamo zavrili u logorima Sremska Mitrovica i ljivovica, odnosno Mitrovo polje i ljvovica. Takoer, postojali su logori i oko Beograda, iz Batkovia su recimo ljudi odlukom Radovana Karadia slati u Beograd na tzv. radnu obavezu. Dakle, te tube su u zavrnoj fazi. Naalost, imamo jednu presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu u kojoj se kae da je nastupila zastara po tim predmetima. Uloena je alba pa vidjeemo. Meutim, mi emo ukoliko izgubimo tube u Srbiji, a iskren da budem oekujemo takav ishod za sve predmete, ii emo prema Strazburu. Ve imamo advokatski tim od nekih

22

15-ak advokata koji e preuzeti te predmete po okonanju ovih postupaka. to se tie Crne Gore znamo za deavanja koja su bila 1991.-1992. godine. Znamo da su deportovani Bonjaci koji su bili izbjegli iz BiH u Crnu Goru. Deportovani su u logore u RS, prije svega u Fou, ali i u Bileu i neke druge logore. Crna Gora je prihvatila odgovornost za deportovana lica i ve isplauje oteene, a oekujemo da e u ovoj godini isplatiti obeteenje licima koja su podnijela tubu preko gospodina ekija Radonia i advokatske kancelarije Prelevi. Ali, isto tako smo ovih dana dobili jednu presudu za logor Morin gdje je konano presueno da je to bio logor i da su tamo ljudi zlostavljani i tueni. Jedan broj lica sa prostora Mostara koji su bili tamo su podnijeli tubu za naknadu tete i dobili su prvu presudu. Sada naravno ide albeni postupak, ali vjerujem da e to zavriti u korist logoraa. to se tie Republike Hrvatske tu nismo jo podigli postupke, jer tu postoji problem to su logori bili pod kontrolom vojske tzv. SAO Krajina. Mada je bilo logora i pod kontrolom Hrvatske vojske. U tzv. SAO Krajini bilo je 10-ak logora koje smo mi evidentirali, a u kojima su bili dravljani BiH. Ovdje imamo slian problem kao sa logorima tzv. AP Zapadna Bosna, koga tuiti!? U ovom momentu pregovaramo sa jednom grupom advokata iz Zagreba oko tih predmeta i mislim da emo i to uspjeti rijeiti, jer po Ustavu Republike Hrvatske, ona je bila i jeste u obavezi da zatiti svakog graanina i stranog dravljanina na svom prostoru bez obzira gdje se nalazio. Pokuaemo na toj osnovi, na osnovi Ustava Republike Hrvatske da tuimo Republiku Hrvatsku i da traimo obeteenje za lica koja su bila u logorima tzv. SAO Krajine. Da se vratimo ovim tubama protiv RS-a. Vi ste najprije te tube 2007. godine bili podnijeli u RS-u, ali ste zbog trogodinje opstrukcije na kraju ih povukli? Tahirovi: Da, opstrukcija je bilo, ima ih i danas. Zapravo, advokati su odluili da povuemo te tube jer je postalo jasno da e do presuda teko da se doe i da e se maksimalno iskoristiti vrijeme i postupci razvui u nedogled. Advokati su pronali u Zakonu o parninom postupku mogunost da lice moe podnijeti tubu u mjestu gdje ima

stalni boravak. A poto veina logoraa ima sada boravak u opinama FBiH onda se tube podnose u tim opinama. Za sada imamo dobru reakciju suda u Sarajevu koji je ve dobar dio predmeta proslijedio prema Pravobranilatvu RS-a da se oituje, tako da e to ii na taj nain i u drugim opinama. U RS-u nismo uspjeli realizirati tube, sud jednostavno nije imao, da li elje, da li sluha, da to rjeava na adekvatan nain. Ali je injenica da je RS, odnosno, njena vlast uspjela uspostaviti jedan sistem, koji za sada jako dobro funkcionie, a gdje su sve pore sistema ukljuene u razbijanje drave BiH, a sa ciljem odvajanja RS-a. To je valjda svima jasno. Poevi od zakonodavne, izvrne, pa i sudske vlasti, svi su se stavili na raspolaganje i imaju samo jedan cilj, stvoriti RS kao nezavisnu dravu. Na tome, dakle, svi rade i naalost za sada uspjeno. A ta e biti sa logoraima koji su se vratili u RS i sada tamo imaju prijave!? Oni moraju tube podnijeti u RS-u!? Tahirovi: Njihove tube e ii prema sudovima u RS-u. Pokuaemo iskoristiti maksimalno mogunosti koje zakon prua. Ukoliko ne bude reakcije i produe se opstrukcije povui emo te tube i ii direktno prema Strazburu. Mada moram priznati nisu ni oni tako naivni pa ekaju zadnje zakonske rokove pa onda poalju rjeenja za dopunu, za plaanje odreenih taksi i sl., te tako produavaju postupak i donoenje presuda. Ali, mislim da tim advokata ima znanja, volje i iskustva, te da se mogu nositi i sa ovim problemom. Strazbur je konana instanca za ostvarivanje prava... Tahirovi: Naravno, Strazbur je zadnja instanca kojoj emo se obratiti i mislim da e puno predmeta zavriti tamo. Ja ne sumnjam da emo mi dobiti na sudovima tuene strane, ali e biti veliki problem naplatiti obeteenja s obzirom da entiteti ve imaju doneene zakone kojima se dio ratne tete prenosi na dugorono 30 do 50 godina. Iako smo mi to 2007. godine oborili na Ustavnom sudu BiH, meutim ta odluka Ustavnog suda nije sprovedena, nisu zakoni promijenjeni. Meutim, ovdje se radi o
7. januar - 3. saffer

nematerijalnoj teti, tako da mislim da ti zakoni nee imati puno uticaja na presudu u Strazburu i kada taj sud donese presudu onda e se morati nai rjeenja, a ta e rjeenja vjerovatno dovesti u blokadu tuenu stranu. No, to e biti u dogledno vrijeme, nekad za 10-ak godina. Tube o kojima smo do sada govorili odnose se samo na logorae. Imate dosta iskustva sada, koga biste jo pozvali da se povede vaim primjerom i da pokrene tube za svoje u ratu pretrpljene tete!? Ve se oglaava IZ, zatim roditelji ubijene djece opkoljenog Sarajeva!? Tahirovi: Ko god je oteen na bazi krenja meunarodnog prava, meunarodnih konvencija, rezolucija, Ustava BiH, ljudskih prava prije svega, ima pravo podnijeti tubu. To su lica koja su deportovana, to su civilne rtve rata koje su stradale u neselektivnom granatiranju i snajperskoj vatri, a i ovaj segment je obuhvaen u presudama pred Sudom u Haagu, gdje je jasno reeno da je postojala namjera ubijanja civila. Dakle, oslanjajui se na presude, na rezolucije svako ko je stradao na taj nain ima pravo da podnese tubu. Takoer lica koja su izgubila imovinu, bilo da je to IZ, katolika crkva, ili fizika lica. Zatim svako ko je izgubio radno mjesto, itd. Moj im je prijedlog da se posavjetuju sa svojim advokatima. Meni je nelogino da vam neko napravi kuu 5x5, a vi ste imali kuu 12x10 i da vam kae da ste obeteeni. Vi time niste obeteeni. Ako bivi oficir JNA moe tuiti FBiH za stan i da mu se isplati puni iznos za stan 65.000 eura, zato neko ko je izgubio kuu koja vrijedi 200 hiljada eura sada dobije kuu koja vrijedi 50 hiljada eura. Zato kao i oficir JNA ne dobije kuu u punoj vrijednosti kakvu je imao prije agresije!? U emu je razlika, zato je on manje vrijedan od tog oficira!? Pazite ovo, biva Jugoslavija je 1949. godine izvrila popis imovine koja je unitena tokom Drugog svjetskog rata i ispostavila fakturu Njemakoj. Ve 1955. godine Njemaka je poela sa reparacijom prema bivoj Jugoslaviji. Naravno ne u novcu ve u materijalno-tehnikim stvarima. Jugoslavija je dobila ogromno bogatstvo u tehnici to je bio zamah razvoju drave. Zato mi nemamo pravo na obeteenje!? Imamo, ali samo trebamo nai metod da to realiziramo.

23

Pogledi
Definicije borbe za Republiku Bosnu i Hercegovinu (3. dio)

Krajnji cilj Dejtonskog

procesa je ukidanje RBiH
Mukotrpnih 15 godina (ne) funkcioniranja BiH, omoguava jedino OHR, organ za provoenje Dejtona. Kada RS dobije sve papire od rtava lidera i parlamentaraca stranaka odanih graana RBiH - OHR se zatvara i Visoki predstavnik javlja Sekretarijatu UN u New Yorku, da je Dejtonski proces uspjeno okonan, te da se iz grunta UN (tek tada!) izbrie Republika Bosna i Hercegovina, a upie Republika srpska kao suverena drava
Pie: Sven Rustempai Sarajevo, 7.11.2010. d dva metoda pristupa sporu, pravni i metod koristi Republici BiH, a dogovorni i agresorima (jer tu vae i nezakoniti argumenti: lobiji, ratni zloini, konc. logori). Naalost, lideri RBiH su od 1990. umjesto pravnog, odabrali dogovorni metod, pa su i SAO, granatiranja, masovne egzekucije... prihvatili kao argumente, a sebe formalno-pravno snizili na nivo ubojica stanovnitva u gradskim getima i sigurnosnim zonama, te ujedno pristali da predmet pregovora postane ustavna kapitulacija. Mnogi su diplomati djelovali protiv RBiH iz sjene dok se nije pronio glas da na elu RBiH stoje lideri koji tijesno surauju na podjeli te zemlje. To je u Americi potisnulo probosanske snage, a inicijativu predalo agresorima. se tada baca da ukoliko zatreba i svojim Ali, i dalje se zaboravlja da je pristanak golim tijelima odbrani RS, pri emu se na dogovore sa onima koji ne priznaju neki od njih jo nadaju da e im kad-tad dravu i ubijaju njene stanovnike, pri- merika pomoi da podijele Federaciju zvao i podrao agresiju vojnih postrojbi iz i dobiju svoj trei entitet, pa makar se u Srbije, Crne gore i Hrvatske kao pregova- Sarajvu protezo tek od Vakufske banke rake argumente sa graanima u Vrazovoj do Vratnike kapiRBiH. Tvrdnja da dogovorni je. Ta pohota je kulminirala umjesto pravni pristup, smajanuara 1994., kada su proglanjuje opasnost od rata, pokasili Muslimansku republiku zala se kobno netanom kako (za javnost Bonjaku), vjeu periodu 1990-1995, tako i rujui da udvaranjem meu Dejtonskom procesu. Ko riki, Klintonu, mogu dobiti prihvati da mu noem naneku teritoriju za sebe, da tu metnu poredak, opet i ubrzo budu u svojoj vjeri, na svojoj e mu sve silom nametnut. zemlji (parola autokefalnih Ako se ova pouka ne primjemuslimana vrhuke SDA, ni, nova e generacija svoje preguslana iz kriarskog bojkoljae doekati razoruana nog poklia u svom ruvu, o laju da je nagraen zloinac, Zapad nije svom kruvu, graniara sela milostiv zloinac. Imperativ potpisao Gunja sa lijeve obale Save kod mira i opstanka drave Bosne taj ugovor Brkog, u ratu sa muslimanii Hercegovine i njenih odanih (Amerikanci su ma Osmanskog carstva). I ba graana, je ponitenje Aneksa samo svjedoci je zato Richard Holbrooke do4, a ne pozivanje na njega i potpisnici su ao da prekrii trodijelnu i ponjegove institucije. predstavnici gura dvodijelnu podjelu BiH; RH, SRJ i Zapadu Muslimanija ne Venecijanska komisija je RBiH), i nije (!) dolazi u obzir niti na kvadraDejtonski ustav proglasila neozakonio RS, turi dvorita Begove damije. funkcionirajuim m i time ga stanego je samo Pa je Holbrooke uzdigao sebi vila na diskusiju (to je blizu zacrtao Aneks karijeru prodavajui tenje i odbacivanju), uzalud ekajui 4 i proces potpise vlasti u Sarajevu na potvrdu iz Sarajeva da on jeste u kojem e ukidanje RBiH, kao svoju takav. Kada nametnuti ustav je ozakoniti diplomatsku pamet i vjetinu ne funkcionira, automatski stranke (uz malo posipanja pepelom se vraa prethodno pravno preostalih oko navodnog vuenja za rustanje, Ustav RBiH (koji se odanih graana kav). Tu izdaju iz Sarajeva, zatim moe amendirati). Ali RBiH. skupo plaa i Mostar, kojeg SDA i SBiH, u savezu sa RS, SDA ve 20 godina nudi potom jo bre izglasavaju HDZ-u. Nije problem samo zakone sa zadranim entitetu SDA i SBiH; svakom poskim nadlenostima uz uobiajenu la kuaju ponitavanja i prelaska entitetskih da se radi o zakonima na dravnom ni- granica kantonizacijom ili regionalizavou u skladu sa zahtjevima EU - iako su cijom cijele BiH, i zapjenjeni branioci ostavili samo dalju legalizaciju entitetskih multikulture (ali samo u enklavama obrazovanja, financija, policija... SDA gdje tavore preostali Bonjaci) pruaju
7. januar - 3. saffer

24

ostraen otpor vidjevi u tom obraunu priliku udvaranja svojim srpskim gospodarima. Adnan Terzi, taj neumorni uvar srpske drave zapadno od Drine (i srpskih export-import firmi s obje strane), u vrijeme objave Venecijanske komisije da je dejtonska BiH nefunkcionirajua, spaavao je RS stalno ponavljajui da u BiH sve funkcionie i nagovarajui politiare EU da prihvate BiH sa RS u paketu u kojem bi sluaju porazni Dejtonski ustav uao u EU i tako postao jo branjiviji i legitimniji za RS; jedina drava koja bi ula u EU, bila bi Republika srpska. Zloin bez kazne U organizaciji pojedinaca, branitelja RBiH, u Sarajevo je poetkom ljeta 2005., doputovao prof. dr. Francis Boyle, kao uesnik Naune konferencije o zloinu u Srebrenici. Taj ameriki advokat je 1993. u ime RBiH tuio SRJ i te godine dva puta izvojevao ubjedljivu pobjedu na Svjetskom sudu. A u Tubu je RBiH 1994. ukljuila i RS kao sukrivca, te je ona i sama tuena strana kao paradravna tvorevina koju je u cilju razaranja RBiH ratnim zloinima i genocidom, stvorila glavnooptuena SRJ. U vie intervjua je Boyle tada naglasio da se na Svjetskom sudu kao kaznena mjera obavezno mora zatraiti ukidanje RS jer je i samo njeno postojanje rezultat ratnih zloina i genocida nad graanima RBiH, te jedan od glavnih ciljeva agresije. Druga

Boyleova preporuka je bila da drava BiH trai ratnu odtetu od barem 50 milijardi dolara. Ali SDA i ostale stranke sa centralama u Sarajevu, profesorov su poziv ne samo ignorirale, nego su lideri SDA ak uurbali dogovaranje sa tuenom stranom da proces vode tako da joj presuda ne donese nikakve kazne. Ameriki profesor i neki branitelji RBiH su za to dogovaranje saznali, pa je Boyle uputio javno upozorenje koje ovdanji mediji, oekivano, nisu prenijeli - da su iz originalne tube koju je on kao advokat RBiH podnio 1993. Svjetskom sudu, Sulejman Tihi i Sakib Softi izbrisali zahtjev za restituciju (povrat) na stanje prije agresije i genocida, tj. povrat RBiH te su tako pojaali obranu Republike srpske, a ujedno i veleizdaju drave Bosne i Hercegovine. I pored njihove sabotae da to bude zloin bez kazne, Presuda Svjetskog suda od 26.2.2007. je neumitnou pravne logike i solidnosti, ipak dovoljno povoljna - kao to je naglasio i advokat Phon van den Biesen da se njome moe ukinuti RS; ali u Sarajevu jo ne trae, a izgleda im niti ne pada na pamet da trae, izvrenje Presude. Kinezi kau da niko nije slijep kao onaj ko ne eli da vidi. Kada bi samozvani pro-bosanski politiari progledali, ukazalo bi im se da RS nema
7. januar - 3. saffer

RS je u Dejtonu uspostavljena de facto (faktiki), ali je de jure (zakonito) poput formulara sa praznim rubrikama i bez potpisa i peata - s time da joj ve 15 godina te prazne rubrike pune parlamentarne stranke iz Sarajeva.

izlaznu varijantu. Veto, diktat, vulgarnost, uvrede i ostalo divljanje RS nad BiH, samo dodatno dokazuju nefunkcioniranje i zloinaki karakter Dejtonskog ustava/ustroja. Odbacivanjem srpsko-hrvatskog nacistikog divljatva i ucjena, ne prestaje postojati drava Bosna i Hercegovina, nego jo bre nestaje Republika srpska; otvaraju se korisni aspekti sudskih procesa na Tribunalu i Svjetskom sudu, otvara se prostor internacionalnoj arbitrai u kojoj bi umjesto nacistikih principa, djelovali principi UN, nespojivi sa supremacijom etnikog nad graanskim. Tada bi RBiH spasili iz pogubnog Poglavlja 6 UN, koje tretira BiH kao humanitarni problem poput zemljotresa, poplava, tsunamija... i vratili u Poglavlje 7, koje tretira BiH kao pravni problem i nalae UN da ga rijei, konkretno, izvrenjem Presude svoga Svjetskog suda od 26.2.2007. Iako skida s udice republike Srbiju i Crnu goru, ona presuuje Republici srpskoj i jo jednom dokazuje da ona nema temelj za svoje postojanje osim ako je mi ozakonimo. Izvrenje Presude bi vratilo status quo ante, Ustav RBiH. Ne lezi vrae, u Sarajevu je nisu dvije godine ak niti na bosanski jezik preveli, a kamo li zatraili njeno izvrenje, tj. nae pravo na restitutio in integrum (povratak na poetno stanje) zasnovano na normi Internacionalnog

25

prava jus cogens. Presuda je iskaz dobre volje Svijeta da se budunost BiH rjeava povratkom na stanje prije agresije i genocida, restitutio in integrum, utemeljeno na imperativnim normama prava jus cogens. To Tihi, Silajdi, B. Izetbegovi, Lagumdija... znaju, ali izigravaju pravdu i pravo rtve na pravdu, to rezultira ouvanjem tekovina zloina agresije i genocida. Sudsko rjeenje iskljuuje potrebu suglasnosti ne samo RS, nego i dejtonskih institucija OHR i Vijea za implementaciju mira. Dejtonski ugovor nametnut od dvaju susjednih agresorskih drava, moe biti tretiran samo kao mirovni ugovor a ne poetak novog ustavnog postojanja BiH metodom udruivanja entiteta, kako to danas tvrde u Banjaluci. I stoga bh. javnost treba zatraiti da se konano proglasi da Aneks 4 jeste nefunkcionirajui i zatrai izvrenje Presude Svjetskog suda. Tu priliku ova generacija ne smije propustiti, jer drugih vie nee biti. Atributi suvereniteta Treba BiH ponovo vratiti u pravni domen, te koristiti argumente suvereniteta i kontinuiteta dravnosti BiH koji su namjerno zaboravljeni. Sjetimo ih se: Suverenitet je nedjeljiv. To znai da nije mogao u Dejtonu biti sauvan vanjski a rtvovan samo unutarnji suverenitet stvaranjem RS unutar BiH. Ova obmana izaziva neprekidnu nemo da bh. javnost i politika prizna stanje u kojem RS ima pravo veta nad dejtonskom BiH, a BiH nema pravo veta nad RS. Suverenitet je neprenosiv. To znai da nije legalan ustav kojeg donosi neko osim legalne Skuptine RBiH kao vlasnika nosioca suvereniteta: lojalnih graana RBiH. Ovaj atribut suvereniteta iskljuuje tzv. paralelne odnose entiteta sa susjednim dravama i ini nitavnim dejtonski potpis predsjednika susjednih drava, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske, a i ulogu Sjedinjenih drava kao svjedoka (koje su domai potpisnici unaprijedili u garanta pa ak i potpisnika Dejtona, to je drska la). Suverenitet je neupitan. To znai da se izvan institucija suvereniteta i Ustava RBiH, mogao pregovarati samo prekid vatre, razmjena zarobljenika i sl. - ali nikako i bitan atribut suvereniteta kao to je Ustav Republike. Prema tome, Aneks 4 je po predmetu nezakonit. Ova tri atributa i imperativna norma Internacionalnog prava o pravu na kontinuitet ustavnosti i ustavnih procedura i nepriznavanju rezultata diskontinuiteta

(ratom, puem, nelegitimnim i nelegalnim ugovorima kakav je dejtonski), omoguavaju legitiman poziv da se RBiH izvede iz suspenzije, dakle, da se vrati status quo ante e, zadnje (i jedino!) legalno stanje u BiH: Ustav RBiH od prije agresije (a time i prije ustavnih zakona donoenih u toku agresije radi parafiranja rezultata nelegitimnih pregovora). Naime, dokaza o Dejtonu kao procesu diskontinuiteta dravnosti lanice UN, ima dovoljno u teoriji i praksi, a i u samom tekstu Aneksa 4, da je ispostavljanje zahtjeva za njegovo ukidanje, legitimno i legalno. Ti elementi (zabranjenog) diskontinuiteta dravnosti, nalaze se svugdje tamo gdje se Dejtonski ugovor osim mirovnom bavi i ustavnom problematikom. Dejtonska unija BiH Po Dejtonskom ustavu, BiH nije (!) drava, nego samo ad hoc c, labava, privremena unija jedne drave u procesu legalizacije, Republike srpske, i nestabilne Federacije BiH od 10 mini-drava (kantona). Unija drava nije drava. Npr., unija ima zajednike e, a drava jedinstvene organe. Tako po Aneksu 4 imamo Vijee ministara BiH (organ unije), a ne Vladu RBiH (organ drave); zajedniku vojsku (unija), a ne jedinstvenu (drava); zajedniku policiju (unija), a ne jedinstvenu (drava); zajednike kompanije, korporacije, javne servise to i nisu organi drave, nego privatna pravna lica, poduzea. U jeziku podvala je i rije entitet t, koja ne postoji u Internacionalnom pravu i proizvoljna je, te otprilike znai (neka) tvorevina. Republika je drava, i kao takva je neka tvorevina, dakle, entitet. Tom rijeju se prikriva da je Republika srpska, kako i sam naziv (koji nas bode u oi) kae, republika - jest jednako drava. Republika nije ime za neki model automobila, parfem, hotel (iako i to moe biti u svijetu lagodnosti), nego je ime za dravu (odreene strukture). Ako je neka tvorevina republika, onda je sigurno i drava! Varaju nas i da je BiH drava sastavljena od dva entiteta; ali jedan od tih entiteta je drava, i to republika u procesu legalizacije, a BiH je pri tome samo unija drava, ali ne i drava. Skrivanje i poluistinito opisivanje pravnih injenica, slui varanju javnosti dok unitavaju dravu. Mukotrpnih 15 godina (ne)funkcioniranja BiH, omoguava jedino OHR, organ za provoenje Dejtona. Kada RS dobije sve papire od rtava lidera i parlamentaraca stranaka odanih graana RBiH - OHR se zatvara i Visoki predstavnik javlja Sekretarijatu UN u New Yorku, da je Dejtonski proces uspjeno okonan, te da se iz grunta
7. januar - 3. saffer

UN (tek tada!) izbrie Republika Bosna i Hercegovina, a upie Republika srpska kao suverena drava. Popis stanovnitva i podjela dravne imovine - to ak niti Dejton ne trai zadnji su akti potrebni RS. Ako BiH ostane bez imovine, a na pola BiH je daju RS, ako izvri popis stanovnitva koji ponitava popis iz 1991. i ozakonjuje stanje na terenu ostvareno agresijom Dejtonski proces je okonan, a time i drava BiH. Zato jo 1995. nisu RS ozakonili kao dravu, nego ona 15 godina stalno trai papire svoje dravnosti kroz glasanje stranaka sa centralama u Sarajevu? Zato je kroz Sarajevo 1996-2010 proparadiralo na stotine svjetskih dravnika, diplomata, politiara, emisara i toliko se puta odavde p putovalo u Brisel, Washington, g New York? emu stalno toliko glasanja u korist RS od predstavnika njene rtve? Jednostavan je odgovor: RS u Dejtonu nije mogla biti potvrena kao drava jer bi krenje Povelje UN i Internacionalnog prava bilo oigledno i stoga Zapadu nedopustivo sa stanovita interesa zatite pravnog poretka koji njemu treba. RS je u Dejtonu uspostavljena de facto o (faktiki), ali je de jure e (zakonito) poput formulara sa praznim rubrikama i bez potpisa i peata - s time da joj ve 15 godina te prazne rubrike pune parlamentarne stranke iz Sarajeva i potpisuju i peate za njeno de jure e postojanje, besprijekornu zakonitost na svjetskom nivou. To je Dejtonski proces: da te stranke ukinu RBiH i ozakone RS, a da svjetski pravni poredak ne pretrpi nikakvu tetu, pa niti manju blamau. Na kraju RS treba imati sve papire sakupljene i to ne od svjetskih pravnih institucija, nego od SDA, SDP i SBiH. Niko na svijetu ne moe ozakoniti RS, nego stranke koje okupljaju Bonjake! Zapad titi pravne alate svoje globalne dominacije - Povelju UN i Internacionalno pravo za potvrdu svoje pravinosti pred stotinama miliona svojih stanovnika kada neku dravu bombardira do kamenog doba i ubija, sakati milione njenih stanovnika. Zapad nije potpisao taj ugovor (Amerikanci su samo svjedoci i potpisnici su predstavnici RH, SRJ i RBiH), i nije (!) ozakonio RS, nego je samo zacrtao Aneks 4 i proces u kojem e je ozakoniti stranke preostalih odanih graana RBiH. Eto, zato - da mi sami sebe unitimo preko svojih izdajnika - tako esto po Sarajevu ibaju i po 90 km/h kolone luksuznih diplomatskih automobila sa policijskom pratnjom. I zato bonjake lidere uvaavaju strani diplomati; i zato tako kod njih i stranakih im komesara i priipetlji, nekanjeno hara korupcija nagrada im za unitenje drave.

26

Prenosimo
www.rijaset.ba

Zajednica dobra
Svi novoizabrani su dobili povjerenje muslimana. Povjerenje je emanet, kao to je i vjera Boiji emanet. Kuran pouava da je emanet vjere nuen nebesima i Zemlji, ali su ga oni odbili preuzeti iz straha od obaveze i tereta. ovjek je prihvatio emanet vjere i Bog mu se objavio, darovao mu uputu. Vjera je, dakle, povezana sa emanetom, povjerenjem, vjerom u dato Boije obeanje i prihvatanjem ponude. Takoer, emanet ide uporedo sa odgovornou. Onaj ko nije odgovoran, nije spreman nositi izazove i teret odgovornosti, on nije vrijedan emaneta
Pie: Ekrem Tucakovi slamska zajednica je zajednica dobra! Zajednica rada za dobro i rtve na putu dobra! Sa stanovita sagledavanja njenog poslanja, ciljeva i smisla postojanja to bi bilo, prije svega, jedno njeno ope vjerniko vienje. Promovirati vjeru, Boiju Rije i Njegove vrijednosti implicite podrazumijeva raditi dobro i isijavati ga na okolinu. Jer, vjera je, ustvari, dobro, Boije dobro darovano ljudima. Mi zajednica dobra, rada za dobro i rtve smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato za dobro? Koliko su svjesni te injese Gospodaru svome moli i kurban kolji. nice njeni lanovi, volonteri, oni koji (Kuran: 108, 1,2). Iskaz zahvalnosti privremeno ulaze u nju, koji se birai znak prepoznavanja Boijeg dobra ju u njene organe, a koliko je snana darovanog kroz vjeru prisutnost ove injenice na nivou jeste prinoenje rtve, kolektivne svijesti i nacionalnog odnosno trud i napor korpusa, jer se Islamska zajednica da se dobro uspostavlja odreuje i kao zajednica muslimai dijeli meu ljudima. na Bonjaka? Po ustavnom odreeProteklih dana zavreni su iznju, poslanje Islamske bori za razliite organe Islamske zajednice je, izmeu zajednice, dematske odbore, orostalog, nareivanje gane medlisa, Sabor Islamske zadobra i odvraanje od jednice. Preko deset hiljada ljudi zla i nemorala. Princip je bilo na izbornim listama, vie dobra je ideal kojem Stoga je hiljada ih je izabrano u organe musliman i njegova neophodno Islamske zajednice. Vie hiljada da Islamska Islamska zajednica novih-starih osoba, naih demapermanentno tee, koji zajednica tlija, komija, ljudi koji nisu proih neprekidno nadahuvijek i na fesionalno angairani u Islamskoj njuje i usmjerava. Bez svakom mjestu zajednici je direktno ili indirekistih i uzvienih idebude vrsti tno, na osnovu izbora, ukljueno ala ivot se preoblikuje smjerokaz u njen rad. Najee su to osobe u besmisao. I kada ti za neupitne koje na volonterskoj osnovi nude isti ideali i uzvieni duhovne, svoje usluge, znanje, vrijeme, lismislovi bivaju zamadrutvene, ne resurse, moralni i intelektugljeni ljudskim sebikulturoloke, alni kredibilitet. To je znaajan nim interesima i prizeekonomske potencijal i energija koja se moe mnim postupcima, to i politike osloboditi, pozitivno i kreativno ne umanjuje njihovu vrijednosti ukljuiti u rad i razvoj Islamske vrijednost i uzvienost. muslimana zajednice. posebno, i Imajui to na umu, vano je Svijest o rtvi za Bonjaka promiljati s kakvom svijeu dobro openito. i ambicijama svi ti ljudi ulaze u Islamsku zajednicu? Koliko su oni Mi, koji smo uposvjesni misije, zadataka i potreba slenici Islamske zajedIslamske zajednice? Razumijevaju nice na razliitim nivoima ili po ra- li oni Islamsku zajednicu kao zajednizliitim osnovama, koliko smo svjesni cu zajednikog dobra, predanog rada i te temeljne njene odrednice, da je to nesebine rtve za drutvo u kojem e
7. januar - 3. saffer

28

e princip biti istina i pravda? Koliko se ini na njihovoj edukaciji i usmjeravanju kako bi razumjeli izvorne interese i potrebe Islamske zajednice, shvatili duh njenog funkcioniranja i prioritete? Drugi vaan aspekt koji u ovom kontekstu valja naglaavati jeste princip povjerenja, odnosno emaneta. Svi novoizabrani su dobili povjerenje muslimana. Povjerenje je emanet, kao to je i vjera Boiji emanet. Kuran pouava da je emanet vjere nuen nebesima i Zemlji, j ali su ga g oni odbili preuzeti p iz straha od obaveze i tereta. ovjek je prihvatio emanet vjere i Bog mu se objavio, darovao mu uputu. Vjera je, dakle, povezana sa emanetom, povjerenjem, vjerom u dato Boije obeanje i prihvatanjem ponude. Takoer, emanet ide uporedo sa odgovornou. Onaj ko nije odgovoran, nije spreman nositi izazove i teret odgovornosti, on nije vrijedan emaneta. Islamska zajednica je emanet koji se nosi i prenosi, preuzima i dalje proslijeuje. Taj emanet se moe, ali ne smije iznevjeriti. Izabrani predstavnici muslimana Bonjaka u organe Islamske zajednice moraju biti svjesni povjerenja koje su im muslimani dali, emaneta koji su preuzeli, odgovornosti koja se od njih oekuje, ali i posljedica izigranog povjerenja, neizvrenog emaneta, neodgovornog ponaanja u izvravanju

zajednikih poslova razvoja, unapreenja i uvanja digniteta, slobode i autonomije Islamske zajednice, muslimana i nepovredivosti islamskih vrijednosti. Pozicija orijentira

Takoer, ne treba zaboraviti da je, po ustavnoj definicija, islamska tradicija Bonjaka jedan od konstitutivnih elemenata Islamske zajednice. Zato je vano da Islamska zajednica i svi njeni predstavnici stalno dre na umu i tu injenicu i jaaju tu svijest. Islamska zajednica, kao zajednica dobra vjere i dobra naeg naroda, svojim srednjim putem ostaje kao vertikala ispravne vjere i sveukupnih progresivnih tradicijskih vrijednosti i konstruktivne batine naeg naroda. Stoga je neophodno da Islamska zajednica uvijek i na svakom mjestu bude vrsti smjerokaz za neupitne duhovne, drutvene, kulturoloke, ekonomske i politike vrijednosti muslimana posebno, i Bonjaka openito. I onda kada je usamljena na tim pozicijama, ak i ako druge nacionalne institucije bonjakog naroda, njegove politike organizacije, dravni organi kroz koji se
7. januar - 3. saffer

Princip dobra je ideal kojem musliman i njegova Islamska zajednica permanentno tee, koji ih neprekidno nadahnjuje i usmjerava. Bez istih i uzvienih ideala ivot se preoblikuje u besmisao.

artikuliraju njihovi interesi zakau, pogrijee, odstupe ili zastrane. Islamska zajednica kroz nesebinu participaciju znaajnog broja izabranih predstavnika u radu njenih organa, mora uvati tu poziciju orijentira, mjere, sredine iji su skuti otvoreni za boravak, dolazak i, dakako, povratak odlutalih, koji mogu znati emu se povratiti i koja je mjera korekcije. Islamska zajednica treba u vrijedonosnom smislu biti ta kritina mjera, medij artikuliranja autentinih interesa naeg naroda i katalizator eventualnih isuvie radikalnih ili ekstremnih tendencija, bilo lijevih ili desnih, ultranacionalistikih ili anacionalnih. Pozicija zajednikog dobra nalae da ono (dobro, ali i ta pozicija) pripada svima koji u njemu ele sudjelovati i graditi ga ili se njime koristiti. Ono se ne moe prisvojiti, ne moe se monopolizirati. Zato se tim dobrom, pa tako ni Islamskom zajednicom, ne moe vladati. Zajednikom dobru, tj. Islamskoj zajednici, treba sluiti, snaiti ga, voljeti ga, nadahnjivati se njime, na nain kako se slui vjeri, kako se ona snai, voli, kako se njome nadahnjuje.

29

Mladi i drutvo
Delinkvencija mladih, oblici individualnog ponaanja (IV): Neposredni drutveni uzroci delinkventnog ponaanja

Porodina atmosfera,
najneposredniji faktor u oblikovanju mladih
U porodici se stiu prva ivotna iskustva, te ona ostavlja trajan peat na psihofiziki razvoj mladih. Proces socijalizacije, koji je neophodan za uspjeno prilagoavanje drutvenoj sredini, upravo zapoinje u porodici. Da li e taj proces prilagoavanja uspjeti i kakvog e karaktera biti zavisi od karaktera porodice i od kvaliteta odgoja u porodici
Pie: Demal Subai valitet stanovanja je sastavni dio ukupnog ekonomskog standarda. Loe stambene prilike esto proizlaze iz loih materijalnih prilika. Meutim, ovo obiljeje ima i izvjesno samostalno znaenje koje se ogleda kroz njegovu neposrednu vezu s odgojem mladih i njihovom socijalizacijom. Stambeni problemi koji se veu za loe i skuene uslove stanovanja uslovljavaju mlade da znatno vie vremena provode izvan kue, te tako bivaju preputeni odgoju ulice, odnosno uticaju negativne ire sredine. Stambeni problemi porodice U literaturi se mnogo raspravlja o uticaju loeg standarda stanovanja, na kriminalnu aktivnost s obzirom da rezultati mnogih istraivanja pokazuju porast nekih oblika kriminaliteta u takvim prilikama. Loi stambeni uslovi doprinose nastanku nekih krivinih djela kao to su uvreda i kleveta, tjelesne povrede, tunjave, a nerijetko i imovinski delikti. (R. Mlaenovi - Kupevi, Kriminologija, Sarajevo, 1982., str. 169.). Skueni i prenastanjeni stanovi se drutvenoj sredini, upravo zapoinje u posmatraju faktorom koji pridonosi poreme- rodici. Da li e taj proces prilagoavanja aju meusobnih odnosa u pouspjeti i kakvog e karaktera rodici, tj. smanjuje podnoenje biti zavisi od karaktera porodifrustracije, poveava nervno ce i od kvaliteta odgoja u pooptereenje roditelja i netrpeljirodici. To predstavlja znaajan preduslov njene funkcionalne vost, te ometa normalni proces socijalizacije. Nepovoljni uslovi adekvatnosti. Nasuprot tome, stanovanja popratna su pojava poremeaji u sastavu poroi nieg, socijalno-ekonomskog, dice i druge nepovoljnosti u obrazovnog i drutvenog statunjenoj strukturi imaju negatisa u porodici, ime se negativni van odraz na cijeli porodini aspekti ivota gomilaju. (M. sistem i njegovo funkcionisaSinger, Kriminologija, Zagreb, nje. Takvi elementi direktno 1994. god., str. 226.). ili preko slabljenja porodinih Brojna istraivanja delinPorodica funkcija negativno djeluju na kventnog ponaanja mladih predstavlja razvoj i socijalizaciju mlade rezultirala su zakljukom da onu drutvenu linosti. Zbog toga se pojava postoji povezanost izmeu sredinu (uu delinkvencije mladih dovodi u loih uslova stanovanja i odresocijalnu usku vezu sa poremeajima poenih karakternih osobina sredinu) koja rodine strukture (degradirana delinkvenata. Utvreno je da najneposrednije porodica), poto je u takvim kod tih mladih postoji vea utie na uslovima najvie ugroena sopravilan cijalna adaptacija i socijalizacisklonost vandalizmu, destruktivno-sadistike tendencije, razvoj linosti ja najmlaih lanova porodice. nia verbalna inteligencija, mladih. Ona U literaturi se najee istiu: osjeaj izolacije i nepovjerljidoprinosi da nepotpunost porodice, prevevost. Prema tome, loi uslovi se kod linosti lik broj djece, nepovoljan stastanovanja znaajno pridonose formiraju rosni sastav porodice, porodipojavi delinkventnog ponaaosnovne ne svae i nesuglasice, nizak nja, ali samo u smislu da su oni karakterne crte, obrazovni i kulturni nivo rodipospjeitelji ve prisutnih krite moralne, telja i sl. Meutim, neosporno minalnih sklonosti na osnovu radne i druge je da najtee posljedice po pouticaja i drugih faktora. navike. rodicu i socijalizaciju i razvoj najmlaih ostavlja razorenost Sastav i veliina porodice sastava porodice. Za ovakve porodice u literaturi se esto Porodica predstavlja onu upotrebljava izraz deficijentna drutvenu sredinu (uu socijalnu sredinu) (manjkava) porodica. Deficijentnost pokoja najneposrednije utie na pravilan ra- rodice, u kvantitativnom smislu, postoji u zvoj linosti mladih. Ona doprinosi da se svim sluajevima kada je ona nepotpunog kod linosti formiraju osnovne karakterne sastava usljed nedostatka jednog ili oba rocrte, te moralne, radne i druge navike. U ditelja. Ovdje je od znaaja i uzrok manjporodici se stiu prva ivotna iskustva, te kavosti. Naime, razliito se psiholoki na ona ostavlja trajan peat na psihofiziki djecu odraava nedostatak jednog roditerazvoj mladih. Proces socijalizacije, koji lja usljed smrti, razvoda, naputanja, odje neophodan za uspjeno prilagoavanje sustva zbog izdravanja kazne, odsustva
7. januar - 3. saffer

30

zbog privremenog rada u inostranstvu itd. nepotpunih porodica. Za razliku od njih, (R. Maenovi - Kupevi, Kriminologija, druga grupa autora se ograuje od tog pojSarajevo 1982., str. 178.). ma, smatrajui da je sam pojam preopeIzgleda da razorenost porodice koja je nit, neodreen i nedovoljno diferenciran, rezultat uticaja koji su van moi porodi- pa stoga nenauan i neupotrebljiv. To ce, kao to je smrt nekog roditelja, imaju stanovite opravdavaju injenicom da poslabije nepovoljno dejstvo. Za razliku od jam nepotpune porodice po svojoj prirotoga, porodice ija je struktura poreme- di obuhvata razliite situacije, a da se, pri ena preteno subjektivnim slabostima tome, ne vodi dovoljno rauna o tome da roditelja, kao to su razvod, vanbranost li je do deficijentnosti porodice dolo od i drugi razlozi odvojenog ivota rodite- strane jednog roditelja, razvodom, smru lja, j imaju j neuporedivo p tee posljedice p j jednog roditelja, nestankom u toku rata, po djecu i njihov razvoj. (. B. Jaovi, razdvojenou ratnim razaranjima, vanKriminologija maloljetnike delinkvencije e, branim roenjem i dr., kao i o tome to Beograd, 1991. god., str. 241.). je dovelo do nastanka tog dogaaja, da li Pri razmatranju kriminogenog utica- je gubitak kompenziran, ta je taj gubitak ja porodice, znaajno je utvrditi ta je to znaio za mlade, u kojoj fazi razvoja su doto bi moglo djelovati u odreenim okol- ivjeli taj gubitak. Prema tome, vjerovatno nostima kriminogeno u nekoj razorenoj je da porodica koja je postala nepotpuna porodici. Na prvom mjestu to su teke zbog smrti jednog roditelja moe imati materijalne prilike koje obino prate ra- puno kvalitetnije meuljudske odnose, zaranje porodice i koje negativno utiu nego ona porodica u kojoj je dolo do rana sve aspekte ivota preostalih lanova zvoda usljed dugogodinjih nerazumijevaporodice. Nadalje, razaranjem porodice, nja, optuivanja svaa i trzavica. dolazi i do slabljenja porodine discipline i Faktor koji se u literaturi esto dovodi do slabljenja odgoja i nadzora djece, jer je u vezu sa pojavom poremeaja u ponaapreostali roditelj obino zaponju i delinkvencijom mladih, slen i manje vremena provodi jeste vanbrano roenje djeteu kui sa djecom. Nedostatak Od mnotva ta. Ovaj faktor je dosta blizak roditeljske kontrole omogunepovoljnih sa nepotpunom porodicom, jer ava djetetu da vie vremena elemenata se upravo ona javlja kao esta provodi van kue i time se porodine posljedica vanbranog roepoveava mogunost dolaska atmosfere koji nja. Meutim, i u sluaju kada djeteta u kontakt sa kriminalse negativno je porodica potpuna bilo zbog nim i devijantnim licima, bilo odraavaju ouha ili vanbranog partnera maloljetnim ili punoljetnim. na ponaanje majke, ivot moe biti ispuTakoer, razorenost porodice mladih, te njen konfliktima zbog ranije dovodi i do niza negativnih tako doprinose greke majke. Posebno teemocionalnih promjena u pojavljanju ke posljedice za razvoj djeteta rodinim odnosima, to, uz delinkvencije, predstavljaju diskriminirajue sve navedene okolnosti, olaknajtee reakcije okoline (ire socijalne ava formiranje i ispoljavanje posljedice sredine) u kojoj mladi ive. raznih oblika asocijalnog, pa i imaju loi meusobni Odnosi u porodici i delinkventnog ponaanja. Pojmu nepotpune ili defiodnosi porodina atmosfera cijentne porodice pridavalo se roditelja. razliito znaenje radi razjaOdnosi u porodici ili ponjenja kriminalnog ponaanja rodina atmosfera predstavlja uopte, a posebno delinkvencije mladih. najneposredniju oblast djelovanja na Miljenja autora o tom problemu mogu se mlade i njihov razvoj. Pod porodinom podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu ine atmosferom se podrazumijeva sveukuautori koji uspostavljaju linearnu i parci- pnost meusobnih odnosa lanova pojalnu vezu izmeu nepotpune porodice rodice. Na porodinu atmosferu utiu i delinkvencije mladih. Opravdavanje za mnogobrojni faktori kao to su: matesvoje stavove nalazili su u podacima o vrlo rijalni, stambeni, zatim faktori koji se visokom udjelu maloljetnih delinkvenata veu za moralne, drutveno-ekonomiz nepotpunih porodica u vaspitno-po- ske, idejne, mentalno-zdravstvene kapravnim domovima. Ta istraivanja poe- rakteristike njenih lanova, hijerarhiju, la su jo 1923. godine i posebno se veu za tradiciju i interakciju izmeu lanova imena Clifforda Shawa i Herya McKaya porodice, kao i odnose izmeu porodice koji su na uzorku od 1.675 delinkventnih i ire drutvene zajednice. Pozitivni odmaloljetnika, u usporedbi s kontrolnom nosi u porodici imaju pozitivnu ulogu skupinom od 7. 7 278 nedelinkvenata iste u procesu socijalizacije i razvoja mladih, dobi i istih predjela stanovanja u Chicagu, koja se ogleda upravo u stupnju njenog utvrdili da 42,5% delinkventnih ispitani- doprinosa formiranju linih, pravilno ka, samo 36,1% nedelinkvenata potie iz orijentiranih svojstava mladih. Veina
7. januar - 3. saffer

autora, koji su se bavili tim problemima, istie da je postojanje odgovarajue pozitivne emocionalne klime u okviru porodice vrlo znaajna pretpostavka za uspjeni proces socijalizacije. Ova polazita imaju svoje uporite u neposrednoj injenici da u naim prilikama dijete u porodici ne stie socijalizirane oblike ponaanja toliko zbog potovanja apstraktnih drutvenih normi, ve, prije svega, iz ljubavi prema svojim roditeljima. Ukoliko taj faktor nije dovoljno snaan, ostali uticaji dat e prilino manjkave rezultate. (M. Singer i Lj. Miksaj-Todorovi, Delinkvencija mladih, Zagreb, 1993., str. 161). Od mnotva nepovoljnih elemenata porodine atmosfere koji se negativno odraavaju na ponaanje mladih, te tako doprinose javljanju delinkvencije, najtee posljedice imaju loi meusobni odnosi roditelja, lo odnos roditelja prema mladim u porodici, te njihov negativan odnos prema drutvenim vrijednostima i propisima kojima se te vrijednosti tite. Lo odnos meu roditeljima ogleda se kroz sukobe, neslaganja, vrijeanje, omalovaavanje, ugnjetavanje, prezir i emocionalnu hladnou. Sve to naruava porodinu atmosferu, te tako stvara osjeaj straha, nemir, napetost i razne negativne emocije kod djece. To se dalje odraava na psihiko zdravlje djece, razvoj negativnih karakteristika linosti i, s tim u vezi, ispoljavanja delinkventnog ponaanja. O stupnju povezanosti elemenata porodine atmosfere s delinkventnim ponaanjem vrena su brojna istraivanja. Rezultati istraivanja koja su proveli Todorovi (1966.) i Jaovi (1978.) pokazuju da se 68,1% svih ispitanika regrutira iz porodica u kojima su odnosi izmeu roditelja nepovoljni za razvoj njihove djece. Takoer, i lo odnos roditelja prema svojim mladim pridonosi delinkventnom ponaanju. Istraivanjem je utvreno i to da je fiziko kanjavanje i uopte strah od roditelja est razlog bjekstva maloljetnika od kue (20%). Roditelji maloljetnih delinkvenata, za razliku od roditelja nedelinkvenata, u izrazito velikom broju ne nadziru niti usmjeravaju slobodno vrijeme svoje djece. Odnosi u porodici, kao kriminogeni faktor delinkvencije, se ispoljavaju kroz: a) neposredan uticaj na delinventno ponaanje, b) uticaj na formiranje kriminogenih linih svojstava, c) modifikaciju ili pojaavanje djelovanja inae gotovo irelevantnih svojstava linosti, odnosno mobilizacije njihovog neznatnog i latentnog kriminalnog znaaja.

31

Fetve
Aktuelna pitanja i dileme

Allah, delle anuhu, je stvorio svijet radi ibadeta, a ne radi Muhammeda

Saff redovno prenosi fetve eminentnih islamskih uenjaka iz razliitih pravnih i drugih islamskih naunih oblasti i cjelina
Pripremio: Mr. Semir Imamovi Da li je svijet stvoren radi Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem Kakvo je vae miljenje o hadisu: Kada je Adem, alejhis-selam, poinio grijeh, rekao je: Gospodaru moj, molim Te da mi, zbog mjesta i prava koje Muhammed kod Tebe uiva, oprosti grijeh. O Ademe, odakle ti znanje o Muhammedu, a jo ga nisam ni stvorio?, upita ga On. Gospodaru moj, evo otkud znam za Muhammeda. Kada si me stvorio Svojim rukama i u mene udahnuo duu, podigao sam glavu, pogledao u pravcu Ara i vidio da na njemu pie: la ilahe illallah Muhammedu resulullah (nema istinskog boga osim Allaha, a Muhammed je Njegov poslanik). Da Muhammed nije Tvoje najdrae stvorenje, ne bi njegovo ime stojalo pored Tvoga a, ree Adem. Istinu si rekao, o Ademe, on Mi je najdrae stvorenje, i kada ve trai oprost, po osnovu mjesta i prava koje Muhammed uiva kod Mene, opratam ti grijeh, i znaj da nije Muhammeda, ne bih ni tebe stvorio, podui ga On n? Dr. Muhammed ibn Salih el-Munedid Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je ejh Abdul-Aziz ibn Abdullah ibn Baz: Ovaj hadis je izmiljen, kao to je to pojasnio Ibn Tejmijje i u suprotnosti je sa poznatim kuranskim principom da ljudi i dinni nisu stvoreni ni zbog ega drugog osim da Allaha oboavaju i druga Mu ne pripisuju. Adem, alejhis-selam, kao ovjek, obuhvaen je ovim principom. (Medmu u fetava Ibn Baz z, 26/327.) Bejheki u Delalilu-n-nubuvveti, za ovaj hadis kae: Abdur-Rahman ibn Zejd ibn Eslem izdvojio se u prenoenju ovog hadisa, a on je slab prenosilac. (5/489.). Rekao je Ibn Tejmijje: Ova predaja zabiljeena je u merfu (kao hadis) i mevkuf (kao izjava ashaba) formi. U njenom lancu nalazi se Abdur-Rahman ibn Zejd ibn Eslem, koji je, po jednoglasnom miljenju hadiskih strunjaka, slab prenosilac i prenosilac koji je puno grijeio j u prenoenju p j hadisa. (Et-Tevessul l, 166.) ejh Nasiruddin el-Albani za ovaj hadis kae da je izmiljen. (Es-Silsiletu-d-dafe e, br. 25.) (Izvor: www.islam-qa.com). ena i odjea slina mukoj Es-selamu alejkum. Moje pitanje se odnosi na oblaenje ene? Naime, da li je nepropisno i da li je to neki vid oponaanja mukarca ako ena klanja, kod kue, u trenerci koja je iroka (iroka poput alvara) a gore ima obinu pamunu majicu. Znai ta majica nije duga nego normalne standardne duine. Naravno, spomenuta odjea nije ni uska, ni kratka ni providna, a pokriva sve to je nareeno da bude pokriveno kod ene. I generalno me buni i zanima me ta bi se podrazumijevalo, koji nain oblaenja predstavlja oponaanje mukaraca? Dr. Enes Ljevkovi, fetva-i-emin Es-selamu alejkum! Bolje bi bilo da prilikom klanjanja gornji dio odjee prekriva donji dio trenerke makar do koljena. Ne kaemo da namaz i u odjei koju spominjete nije ispravan kada ga ena klanja kod kue sama, ve ukazujemo samo na ono to je bolje i sigurnije. Oponaanje mukarca u vezi odijevanja postoji kada ena nosi odjeu koja je specifina za mukarce, a ako je nose ene napadno istie obrise njenog tijela. Naalost, danas mnogo ena nosi odjeu koja je nekada bila specifina za mukarce, a danas to vie gotovo i nije. Raspolaganje novanim sredstvima nepoznatog porijekla Prije izvjesnog vremena, provjeravajui stanje na svom iro-raunu, otkrio sam da se na njemu nalazi veliki novani iznos nepoznatog porijekla. Obratio sam se banci u kojoj imam otvoren raun, ali nisam uspio doi do konkretnih t
7. januar - 3. saffer

rezultata. Kako sam imao potrebu za tim sredstvima, potroio sam ih, a sada kada se moje imovinsko stanje popravilo, elja mi je da ista sredstva, poto ne postoji nain da ih uruim pravom vlasniku, utroim u njegovo ime u dobrotvorne svrhe, i na taj nain se oslobodim grijeha raspolaganja tuim imetkom bez njegove dozvole. Da li je to ispravno? Dr. Muhammed ibn Salih el-Munedid Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Spomenuta sredstva na tvoj raun prebaena su grekom ili svjesno (namjerno). Mogunost da je to neko svjesno uradio veoma je mala, a sasvim je realna pretpostavka da se to dogodilo grekom. U erijatsko-pravnom smislu to znai da ona ne pripadaju tebi i da si duan im prije uruiti ih pravom vlasniku, a kako to u tvom sluaju, bar po onome to si iznio, nije mogue, ne preostaje ti nita drugo nego da ih u njegovo ime udijeli u dobrotvorne svrhe, s tim da opcija vraanja izvornom vlasniku, ukoliko se on pojavi i ne bude zadovoljan time, i dalje ostaje otvorena. Rekao je Ibn Tejmijje: Ako se kod ovjeka nae tui imetak o ijem vlasniku on nema nikakvih informacija, kao to je u sluaju osobe koja se pokajala zbog uzimanja tueg imetka putem otimaine, prevare, kamate i slino, rijeit e ga se tako to e ga udijeliti onima kojima je on potreban i u opekorisne svrhe. (El-Fetava el-kubra, 4/220.) Istom uenjaku postavljeno je pitanje o devama i trgovakoj robi koje su razbojnici ostavili za sobom, nakon to su opljakali hadije i pobjegli sa mjesta zloina. Odgovorio je: Zahvala pripada Allahu, delle anuhu. Pronaeni imetak, ukoliko je to mogue, obaveza je vratiti njegovim izvornim vlasnicima (hadijama). On ima status izgubljenog/ naenog imetka (ar. lukata), za ijim vlasnikom se traga godinu dana i nakon toga dozvoljeno je njime raspolagati, s tim da on i dalje pripada njegovom vlasniku, i bilo kada da se pojavi, on zadrava pravo na njegov povrat. Onda kada anse za pronalaskom vlasnika postanu veoma male ili gotovo nikakve, pristupit e se

32

udjeljivanju imetka u opekorisne svrhe. Tako e se postupiti i sa svim ostalim vrstama imetka iji je vlasnik nepoznat, kao to je oteti, posueni, uvani, ostavljeni i imetak lopova. (Medmuul-fetava , 30/413.) (Izvor: www.islam-qa.com) Uzimanje abdesta kiselom vodom

Selamu alejkum. Da li se moe uzimati abdest kiselom vodom jer na poslu gdje radimo nemamo druge vode? Dr. Enes Ljevkovi, fetva-i-emin Esselamu alejkum! Ako je voda prirodno kisela nema dileme da je dozvoljeno njome uzeti abdest, analogno dozvoljenosti abdesta morskom vodom koja je slanija od obine vode. Ako se radi o vjetaki kiseloj vodi, takoer je dozvoljeno njome uzeti abdest, jer se takvom vodom moe oprati neistoa, a ukus joj je promijenjen istom tvari. Bitno je da je i dalje u biti voda, a ne neka druga tvar. Zekat i dug

Ovaj hadis je izmiljen, kao to je to pojasnio Ibn Tejmijje i u suprotnosti je sa poznatim kuranskim principom da ljudi i dinni nisu stvoreni ni zbog ega drugog osim da Allaha oboavaju i druga Mu ne pripisuju.

Da li je ovjek obavezan dati zekat ukoliko njegov dug prema drugima u cijelosti pokriva sredstva kojima trenutno raspolae i koja se nalaze u njegovom posjedu u vrijeme obaveznosti zekata? Muhammed ibn Salih el-Usejmin Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. U vezi sa ovim pitanjem postoje tri razliita miljenja islamskih pravnika. Prvo miljenje je da dug nije zapreka obaveznosti zekata, i temelji se na injenici da su

tekstovi koji govore o obaveznosti zekata opeg karaktera i ne prave razliku izmeu onoga koji, u vrijeme obaveznosti zekata, nema dugovanja prema drugima i dunika. Takoer, argument im je i to to je zekat obaveza koja se vee za konkretni imetak koji dunik, u vrijeme obaveznosti zekata, posjeduje u svome vlasnitvu, to se da razumjeti iz rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Muazu, radijallahu anhu: Podui ih da im je Allah, delle anuhu, propisao obavezu u imetku, koju e izvriti tako to e njihovi bogatai jedan dio svog imetka dati njihovim siromasima. (Buharija, 1395., Muslim, 19.). Ako to znamo, onda nema osnove tvrditi da zekat u ovom sluaju nije obavezan, jer se imetak, za koji se vee obaveza, nalazi u posjedu onoga od koga se potrauje. S druge strane dug je obaveza koja se vee za dunika, a ne za imetak, tako da u konanici imamo dva potpuno razliita nosioca obaveze, kod zekata je to imetak, a kod duga je to dunik i neprihvatljiva je bilo kakva tvrdnja o meusobnom preklapanju tih obaveza. Imetak, na koji se potrauje zekat, nalazi se u obveznikovom posjedu i on njime slobodno raspolae, stoga je obavezan na taj imetak dati zekat. Drugo miljenje kae da dug, koji u cijelosti pokriva imetak koji podlijee obavezi zekata, predstavlja zapreku obaveznosti zekata. Nije mi poznato da ovo miljenje ima potporu u vjerodostojnom predanju (eser), jedini dokaz koji se spominje, a do kojeg sam uspio doi, je logika pretpostavka da je zekat propisan kao vid solidarisanja sa siromasima, a dunik se, zbog svog stanja, nikako ne moe svrstati meu one koji bi na ovaj nain
7. januar - 3. saffer

pokazali ljudsku solidarnost i saosjeanje, jer imetak koji posjeduje ustvari ne pripada njemu, nego onima kojima on duguje. Pobornici treeg miljenja prave razliku izmeu vidljivog (stoke, poljoprivrednih proizvoda) i skrivenog imetka (zlata, srebra i novca), dug je, po njima, zapreka obaveznosti zekata na skriveni, a ne i na vidljivi imetak. U obrazloenju svog stava, rekli su: Vidljivi imetak privlai panju siromaha, i zato podlijee obavezi zekata, dok je dug skrivena stvar koja ne bi trebala utjecati na tu obavezu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, slao je prikupljae zekata vlasnicima poljoprivednih usjeva i stoke, i nije im naredio da ih, prije uzimanja zekata od njih, pitaju da li imaju dug ili ne. Lino smatram da je prvo miljenje, prema kojem je zekat u svakom sluaju obavezan, najprihvatljivije, zato to su dokazi koji govore o obaveznosti zekata opi i ne izuzimaju neku posebnu situaciju, kao to je dugovanje, isto tako ne prave razliku izmeu vidljivog i skrivenog imetka. Pravdanje vlasnika imetka time da on, zbog dugovanja prema drugima, nije u situaciji da izdvajanjem jednog dijela svog imetka pokae solidarnost prema drugima, jer mu je i samom potrebna pomo, nema takvu jainu da bi se njime mogli specificirati opi tekstovi. Pored toga, motiv o ibadeta (pokornosti Allahu, delle anuhu) izraeniji je kod zekata od bilo kojeg drugog motiva, pa i motiva meuljudske solidarnosti, to najvjerodostojnije svjedoi injenica da je zekat jedan od pet temelja islama. Samo ukoliko se radi o dugu iji se povrat trai u isto vrijeme kad i zekat, prihvatljivo je govoriti o oslobaanju dunika od obaveznosti zekata, na to bi mogle upuivati rijei Osmana, radijallahu anhu, kojima se on svakog ramazana obraao onima koji su bili duni dati zekat: Ovo je mjesec u kojem dajete zekat. Ko od vas ima dug, neka ga vrati, a zatim neka izvri dunost zekata. (Medmu fetava ve resail l, 18/36. 38.).

33

Duplerica

Udruenje/Udruga za upravljanje projektima u Bosni i Hercegovini UU

Prvih 30 projekt menadera

U
sveanoj sali hotela Sunce u Vogoi, Udruenje za upravljanje projektima u Bosni i Hercegovini UUPuBiH upriliilo je sveanu dodjelu certifikata za 30 polaznika koje je provedeno od strane IPMA - International project manager association, Zurich Switzerland. U uvodnom obraanju Almin Foo lan Upravnog odbora Udruenja se zahvalio polaznicima koji su vjerovali u vanost strune naobrazbe i time pokazali da ele unaprijediti svoju poslovnu karijeru. estitao je svima to su i zvanino zavedeni u centralnu bazu podataka IPMA-e kao project menaderi iz Bosne i Hercegovine i svakako predstavljaju ambasadore nae zemlje iz oblasti projekt menadmenta. Predsjednik udruenja gosp. dr. Slobodan Luki je rekao da su pripreme trajale skoro 2,5 godine. Posebno je naglasio da se projekt kojeg vodi udruenje uspjeno nastavlja, i da je istraivanje pokazalo da postoji ogroman interes u BiH, posebno u RH za projekt menaderima koji posjeduju meunarodno priznate certificate. Zbog toga e Udruenje u narednom periodu raspisati konkurs za edukaciju 250 projekt menadera, te da je Udruenje potpisalo Sporazum o poslovnoj saradnji sa Sveuilitem Vitez iz Travnika o zajednikom organiziranju edukacije iz oblasti upravljanja projektima. Specijalni gosti sveane manifestacije su bili dr. Danijel Scheiffele iz vicarske, poasni lan IPMA-e i njen predsjednik od 2000.-2002. god., i Aleksandra Stojanovi, koordinatorica za certificiranje projektnih menadera u Udruenju za upravljanje projektima Francuske. Gospodin Scheiffele je iskoristio prigodu da sveano urui certifikate svim polaznicima. (www. sarajevo-x.com)

Obraanje Almina Foe prisutnima

7. januar - 3. saffer

34

 UUPuBiH

era u BiH po programu IPMA

Sa dodjele certifikata

Vijest objavljena u Avazu

Almin Foo za Business News

Vijest objavljena na portalu sarajevo-x.com Almin Foo

7. januar - 3. saffer

35

Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: Takvaluk (bogobojaznost)

Vatru smutnje
gasite bogobojaznou
U jednoj predaji stoji da je Alija, r.a., uao u mezaristan i obrativi se stanovnicima mezarja, rekao: O stanovnici mezarja, kakve vijesti imate za nas? to se tie naih vijesti vama, mogu vam rei da su vai imeci podijeljeni, da su vae kue drugi nastanili i da su vam se ene preudale. Zatim je rekao: Tako mi Allaha, da su u stanju da odgovore, rekli bi: Pripremite se, a najbolja poputnina je bogobojaznost!
Pie: Muhamed Nasirudin el-Uvejd Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli ije et-takva bogobojaznost, izvedena je od arapske rijei veka - vikajetun, a znai ono ime se ovjek titi. Takva u osnovi znai uvanje i zatitu od neega. Kad je rije o erijatskom znaenju postoje razliite definicije ove rijei, a mi emo spomenuti neke od njih: Takva znai postaviti zastor izmeu sebe i zabranjenih stvari. Takva je izvravanje onoga to je Allah naredio, a ostavljanje onoga to je zabranio. Bogobojazni (muttekije) su oni koji su uvijek tamo gdje je Allah naredio, a daleko od onoga to je On zabranio. Imam Kuejri je rekao: Rekao je Talk ibn Habib: Kada se Sutina takvaluka je zatita od pojavi plamen fitne gasite ga bogoboAllahove kazne kroz pokornost Allahu. jaznou. Upitali su: A ta je bogoOsnova takvaluka je zatita od irka, bojaznost? Odgovorio je: Da radi zatita od grijeha (velikih i malih), za- sve ono to podrazumijeva pokornost tita od sumnji, i, naposljetku, ostavlja- Allahu pomou svjetla od Allaha, nanje suvinih stvari. dajui se Allahovoj nagradi, Komentirajui 102. a da ostavi grijeenje pomoajet iz sure Ali Imran: Bojte U svom djelu u svjetla od Allaha, bojei se Allaha onako kako se treba Hilyetul-evlija, se Allahove kazne. bojati, Abdullah ibn Mesud Ebu Nuajm je rekao: To znai da se pospominje Znaenja takvaluka u korava Allahu, a da Mu ne predaju od Kuranu bude nepokoran, da Ga se Fudale ibn sjea, a da Ga ne zaboravUbejda, koji je Rije et-takva, zavisno lja, da Mu zahvaljuje, a da rekao: Kada od konteksta u kojem je Mu ne bude nezahvalan. bih znao da mi spomenuta, u Kuranu ima Reeno je takoje Allah primio vie znaenja. Tako ona er: Takva je strah od makar jedno moe znaiti strah ili straUzvienog, rad po objavljedobro djelo, hopotovanje, kao to stoji nom, zadovoljstvo sa malo drae bi mi bilo u kuranskom ajetu: I ne zanego dunjaluk mjenjujte rijei Moje za neto nafake, i pripremanje za dan odlaska sa dunjaluka. i sve to je to malo vrijedi, i samo se Prenosi se da je na njemu, jer Mene bojte! ! (El-Bekare, 41.). Omer, r.a., pitao Ubej ibn Allah je rekao: Zatim, moe znaiti pokorKaba, r.a., da mu definie Zaista Allah nost i ibadet, kao to je u takvaluk ili bogobojaznost, prima samo od sljedeem ajetu: O vjernici, pa je Kab upitao: Voo bogobojaznih. bojte se Allaha onako kako se pravovjernih, jesi li ikada treba bojati i umirite samo iao putem i naiao na bodkao muslimani! ! (Ali Imran, ljikavo trnje? Da, odgo102.). To znai: Pokoravajte vorio je halifa Omer. Onda ga je Kab se Allahu i istinski Mu ibadet inite. upitao: A moe znaiti i ustezanje od grijeA ta si tada uradio? Omer, r.a., je ha. Koji se Allaha budu bojali i koji odgovorio: Podigao sam odjeu i do- od Njega budu strahovali oni e pobro sam pazio gdje u stati bojei se da stii ono to budu eljeli. (En-Nur, 52.). me trn ne ubode. Eto to je primjer Tj. ostavljanje grijeha i ienje srca od bogobojaznosti, ree Kab. svih natruha grijeha. Takvaluk (bogobojaznost) je temelj U suri El-Maide, u 93. ajetu, rije vjere, putem takvaluka se dostie ste- et-takva spominje se tri puta. Onima pen jekina ili ubjeenja, takvaluk je koji vjeruju i dobra djela ine (i bogobohrana vjernikih srca i dua i poputni- jazni su) nema nikakva grijeha u onome na na koju se iskreni vjernici oslanjaju to oni pojedu i popiju kad se klone onoga u ostvarivanju sree i uspjeha. to im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra
7. januar - 3. saffer

36

djela ine, zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone (i bogobojazni su) i dobro ine. Allah voli one koji drugima dobro ine. Ovo ponavljanje ne znai ponavljanje jednog te istog znaenja, ve prva rije u kojoj se spominje bogobojaznost odnosi se na strah od irka, druga bogobojaznost podrazumijeva strah od novotarije, a trea strah od grijeha. Prvoj vrsti bogobojaznosti ekvivalent je Tevhid, drugoj sunnet, a treoj pokornost. To su zapravo tri stepena: stepen imana, stepen sunneta i stepen ustrajnosti u pokornosti Allahu. Rekao je Ebu Derda, r.a.: Potpuna bogobojaznost (takvaluk) je da se ovjek boji Allaha i od najmanjeg grijeha, sve dotle da ostavlja ono to smatra dozvoljenim, bojei se da to ipak nije zabranjeno. A Sufjan es-Sevri je kazao: Muttekije su dobili to ime jer se boje onoga ega se veina ljudi ne boji. Ima ljudi koji omalovaavaju grijehe smatrajui ih malim i neznatnim, a oni mogu biti pogubni i upropatavajui. U hadisu koji prenosi Sehl ibn Sad spominje p j se da j je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: uvajte se potcjenjivanja i omalovaavanja grijeha! Oni koji omalovaavaju grijehe slini su putnicima koji su na svom putovanju doli u jednu dolinu i sjeli da se odmore, pa su onda sakupljali drva da naloe vatru i sakupili su toliko da su na toj vatri mogli ispei hljeb. Ako ovjek bude kanjavan zbog omalovaavanja grijeha, bit e upropaten.

(Sahihul-dami ). U ovom hadisu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorava nas na omalovaavanje grijeha, i male grijehe poredi sa granicama drva koje putnici sakupljaju i na kraju ih sakupe toliko da bi se njima mogla potpaliti dehennemska vatra. Istinska bogobojaznost se prepoznaje po istinskom tevekkulu i pouzdanju u Allaha u pogledu onoga to se eli postii, po zadovoljstvu sa Allahovom odredbom i strpljivosti na svim iskuenjima. Prenosi se da je Hasan Basri sreo Ferkada es-Subhija u gruboj sufijskoj odori, pa ga je uhvatio za kraj te odjee i rekao mu: Brate Ferkad (ponovio je to tri puta), bogobojaznost nije u odjei, ve u onome to se uvrsti u srcu (od vjerovanja) i to se djelom potvrdi. Allahova oporuka i oporuka svih poslanika Kada je rije o vrijednosti takvaluka ili bogobojaznosti dovoljno je kazati da je to osobina koju je Allah oporuivao i nareivao svim poslanicima i iskrenim vjernicima u svim generacijama. Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, ve zapovjedili da se bojite Allaha. (EnNisa, 131.).

Muhamed ibn Munkedir je rekao: Allah uva dijete bogobojaznog ovjeka, i unue i mjesto u kojem njegovo dijete ivi i mjesta oko njega. Oni su neprestalno pod Allahovom zatitom.

Rekao je ejhul-islam Ibn Tejmijje: Ja ne znam korisnije oporuke od one koju su ostavili Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za onoga ko je prihvati i eli da slijedi u ivotu. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je oporuio bogobojaznost poznatom ashabu Muazu ibn Debelu, rekavi mu: Muaze, boj se Allaha gdje god bio, nakon loeg uradi dobro djelo ono e ga pobrisati i s ljudima se lijepo ophodi. Postoje mnoge predaje koje potvruju da je Muaz, r.a., zauzimao posebno mjesto kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Izmeu ostalog, jedanput mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Muaze, ja te volim u ime Allaha! Zbog toga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabu kojeg je posebno cijenio i volio oporuio ono to je najvrjednije i najkorisnije. Jer, Muaz ibn Debel spada u skupinu najpoznatijih ashaba. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdio mu je da najbolje poznaje propise vezane za halal i haram, a zbog povjerenja koje je imao u njega, poslao ga je kao daiju i misionara u Jemen, postavljao ga je za kadiju, a pored svega toga, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je za njega rekao: Na Sudnjem danu Muaz e biti na elu skupine uenjaka.

37

U predaji od Ebu Seida el-Hudrija stoji da je neki ovjek doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: Allahov Poslanie, oporui mi neto? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: Oporuujem ti bogobojaznost jer je u njoj sdarano svako dobro. (Sahih et-tergib vet-terhib). Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, preporuio je bogobojaznost u svakoj situaciji, i tajno i javno. Poznati ashab, Ebu Zerr, r.a., prenosi da mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ebu Zerre, oporuujem ti bogobojaznost u tajnosti i javnosti! Kada pogrijei ispravi greku dobrim djelom, ako moe ne trai ni od koga nita, ne iznevjeri emanet i nikada ne sudi ni dvojici ljudi. (Sahihul-dami ). A na Oprosnom hadu, u svom oprotajnom govoru, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obznanio je da meu ljudima nema razlike osim po bogobojaznosti i da je to mjerilo i precizna vaga na osnovu koje se jedino moe mjeriti vrijednost ovjeka. Rekao je tada: O ljudi, va Gospodar je jedan, va praotac je jedan! Nema prednost Arap nad nearapom, crveni nad crnim, niti crni nad crvenim, osim po bogobojaznosti. Jesam li vam dostavio? Rekli su: Da, Allahov Poslanie! Onda im je rekao: Neka prisutni prenesu odsutnima. Osim toga, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, molio je Allaha u svojim j dovama da ga g uini bogog bojaznim. esto je uio ovu dovu: Gospodaru moj, uini moju duu bogobojaznom i oisti je, Ti to najbolje zna, Ti si njen zatitnik i Gospodar! Gospodaru moj, utjeem ti se od znanja koje ne koristi, od srca koje bogobojazno nije, od nezasite due i od dove koja nee biti usliana! (Muslim) I ne samo Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, ve svi Allahovi poslanici su svom narodu oporuivali bogobojaznost. Uzvieni je objavio: I Nuhov narod je smatrao lanim poslanike. Kad im brat njihov Nuh ree: Kako to da se Allaha ne bojite? Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, zato se bojte j Allaha i budite pop sluni meni. (E-uara, 105.-106.). Iste ove rijei j uputili p su svom narodu: Hud, Salih, Lut i uajb, a.s., to se spominje u istoj suri u: 124., 142., 161. i 177. ajetu. Bogobojaznost je najbolja i najia odjea kako stoji u ajetu: O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeu koja e pokrivati stidna mjesta vaa, a i raskona

odijela, ali, odjea bogobojaznosti, to je ono najbolje. (El-Araf, 26.). A odjea bogobojaznosti, kako smo to ve pojasnili, nije vunena ili gruba sufijska odjea, ve su to dobra djela, stid, lijep ahlak, znanje, i sl. Bogobojazni su Allahove evlije Ko eli da se pridrui skupini odabranih Allahovih robova evlija, neka se okiti bogobojaznou. A da su bogobojazni uistinu Allahove evlije, potvruje i ovaj ajet: I neka se niega ne boje i ni za im nek ne tuguju Allahovi tienici (evlije), oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali. (Junus, 62.). Prenosi se da je Omer ibn AbdulAziz pisao jednom od svojih namjesnika: Oporuujem ti bogobojaznost bez koje Allah ne prima dobra Istinska djela, niti e se smilobogobojaznost vati osim bogobojaznima, se prepoznaje nego dunjaluk i sve to je niti nagrauje osim bogopo istinskom na njemu, jer Allah je rekao: bojazne. Znaj da je mnogo tevekkulu i Zaista Allah prima samo od onih koji priaju o bogopouzdanju bogobojaznih. bojaznosti, a malo onih u Allaha u koji je prakticiraju. A pogledu onoga Plodovi takvaluka nakon to je postao halifa, to se eli postii, po odrao je hutbu i rekao: Mnogo bi nam trebalo zadovoljstvu Preporuujem vam boda nabrojimo sve plodove gobojaznost, jer ona moe sa Allahovom bogobojaznosti, pa emo sve zamijeniti, a sama je odredbom i spomenuti samo one najnezamjenjiva. strpljivosti vanije. Prvo, radosne vijeA u jednoj predaji stoji na svim sti bogobojaznima, svejedda je Alija, r.a., jedanput iskuenjima. no da li te radosne vijesti i uao u mezaristan i obramutuluci dolazali od ljudi, tivi se stanovnicima meili dolazili u obliku istinitih zarja, rekao: O stanovnici snova, ili pak na samrti od mezarja, j kakve vijesti j imate za nas? strane meleka, koji e u tom tekom to se tie naih vijesti vama, mogu trenutku obradovati bogobojazne. U vam rei da su vai imeci podije- Kuranu stoji: I neka se niega ne boje ljeni, da su vae kue drugi nasta- i ni za im nek ne tuguju Allahovi tinili i da su vam se ene preudale. enici (evlije), oni koji budu vjerovali i Zatim je rekao: Tako mi Allaha, koji su budu Allaha bojali. Za njih su da su u stanju da odgovore, rekli bi: dobre vijesti i na ovom i na onom svijePripremite se, a najbolja poputnina tu. (Junus, 62.-64.). Nakon to se zaje bogobojaznost! vrilo poslanstvo sa Muhammedom, U svom djelu Hilyetul-evlija, Ebu sallallahu alejhi ve sellem, ljudima su Nuajm spominje predaju od Fudale ostale radosne vijesti i nagovjetaji. ibn Ubejda, koji je rekao: Kada bih Ako ljudi hvale nekoga zbog njegovih znao da mi je Allah primio makar dobrih djela, to je jedan od dobrih jedno dobro djelo, drae bi mi bilo predznaka i radosnih nagovjetaja za
7. januar - 3. saffer

38

njega. O tome govori sljedei hadis. Prenosi Ebu Zerr, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi j ve sellem, upitan: p ta misli o ovjeku koji uini dobro djelo, pa ga ljudi pohvale zbog toga? Odgovorio je: To su dobri znaci i radosne vijesti za vjernika. Drugo, bogobojazne Allah pomae i daje im sigurnu pobjedu. Na to aludira sljedei ajet: I Allaha se bojte, i znajte da je Allah na strani bogobojaznih (muttekija). (El-Bekare, 194.). Tree, Allah takvog uputi na istinsko i ispravno znanje, kao to stoji u ajetu: I bojte se Allaha, - Allah vas ui, i Allah sve zna. (El-Bekare, 282.). Uzrok nedostatka istinskog znanja i slabog pamenja jesu ljudski grijesi, kao i bezvoljnost u pogledu elje za sticanjem znanja, a uzrok berieta u sticanju znanja, poveanja j razboritosti i razumijevanja, j j jeste bogobojaznost. Imam afija je pomanjkanje pamenja izrazio u stihovima: Poalih se uitelju Vekiu na slabost pamenja, A on mi ree da se okanim grijeenja, Jer, znanje je svjetlo Allahovo, A On Svog svjetla ne daje grjenicima.

etvrto, bogobojaznost je uzrok upute i sposobnosti razlikovanja istine od zablude, na ta aludira kuranski ajet: O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On e vam sposobnost darovati pa ete istinu od neistine moi rastaviti. (El-Enfal, 29.). A etimoloko znaenje rijei furkan jeste rastaviti no od dana, svjetlo od tame. Peto, bogobojaznost je uzrok brisanja grijeha. Uzvieni je objavio: A da sljedbenici Knjige vjeruju i grijeha se uvaju, Mi bismo preli preko runih postupaka njihovih i sigurno bismo ih uveli u dennetske bae uivanja. j ( (El-Maide, 65.). ) esto, bogobojaznost je uzrok olakavanju ivotnih prilika, uzrok opskrbe odakle se ovjek i ne nada i izlaz iz svake situacije. O tome govore sljedei ajeti: A onome ko se Allaha boji, On e izlaz nai, i opskrbit e ga odakle se i ne nada. A onome ko se Allaha boji, On e sve ono to mu treba dostupnim uiniti. (Et-Talak, 2.-4.). Sedmo, bogobojaznost je put sticanja Allahove ljubavi i ljubavi meleka. U hadisu koji prenosi Ebu Musa el-Eari stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada Allah zavoli nekog ovjeka, onda On zovne Dibrila i objavi mu: Allah voli tog i tog vjernika, pa ga i ti zavoli! Onda se Dibril obrati stanovnicima nebesa i kae im: Allah voli tog i tog vjernika, pa ga i vi zavolite! I meleki ga zavole, a zatim se ta ljubav prenese i na Zemlju i zavole ga stanovnici Zemlje. (Buharija i Muslim). Osmo, bogobojazni e biti bliski Allahu na Sudnjem danu i radovat e se susretu s Njim. Na to upuuju sljedei ajeti: Oni koji su se Allaha bojali bit e u dennetskim baama i pored rijeka na mjestu u kome e biti zadovoljni, kod Vladara Svemonoga. (El-Kamer, 54.-55.). Deveto, bogobojaznost je uzrok spasa od kazne na dunjaluku i na ahiretu. Uzvieni je objavio: A one koji su vjerovali i Allaha se bojali Mi smo spasili. (Fussilet, 18.). Deseto, Allah je obeao uvati i zatititi i potomstvo bogobojaznih ljudi, to potvruje ovaj ajet: A to se onoga zida tie, - on je dvojice djeaka,
7. januar - 3. saffer

siroadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar ovjek i Gospodar tvoj eli, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. (El-Kehf, 82.). U ajetu se naglaava da su roditelji tih djeaka bili dobri i bogobojazni vjernici, pa je zbog njihove bogobojaznosti, Allah spustio Svoju milost i blagoslov i na njihovo potomstvo. Prenosi se da je poznati tabiin, Muhamed ibn Munkedir, rekao: Allah uva dijete bogobojaznog ovjeka, i unue i mjesto u kojem njegovo dijete ivi i mjesta oko njega. Oni su neprestano pod Allahovom zatitom. A Seid ibn Musejjeb je rekao svome sinu: Sinko moj, ja klanjam mnogo rekata nafila-namaza nadajui se da e Allah i tebe spasiti preko te nafile, a zatim je prouio gornji ajet iz sure El-Kehf. Osobine bogobojaznih Moda e neko upitati: a kako prepoznati bogobojazne ljude i kako ovjek moe znati da li je bogobojazan? Bogobojazni ljudi se mogu lahko prepoznati, jer oni posjeduju sljedee osobine: prvo, istinske muttekije vjeruju u gajb (nevidljivi svijet) i to s potpunim ubjeenjem. Upravo tako ih je i Kuran opisao: Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali; onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali. (El-Bekare, 2.-3.). Drugo, oni se dre iskrenosti i istinoljubivosti u rijeima i djelima. U Kuranu stoji: A oni koji donose istinu i koji u nju vjeruju, oni su bogobojazni. (Ez-Zumer, 33.). Tree, oni maksimalno potuju Allahove propise. O tome Allah u Kuranu veli: Eto toliko! Pa ko potiva Allahove propise znak je j estita (bogo( g bojazna) srca. (El-Had, 32.). etvrto, bogobojazni se uvjek dre pravednosti i po pravdi sude, pa makar se radilo o njima samima ili njihovim blinjim, pokoravajui se Allahovoj naredbi: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti (bogobojaznosti), i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite. (El-Maide, 8.). I peto, bogobojazni slijede put Allahovih poslanika, iskrenih ljudi i dobrih vjernika i nastoje da budu u njihovom drutvu na ahiretu, sluajui oporuku Gospodara svijetova: O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni! ! (EtTevbe, 119.).

39

Zelena transferzala
Sjeanje i incijativa: Mjesec januar proglasiti mjesecom GENOCIDA nad Bonjacima u Sandaku

Limska dolina
- sandaka Srebrenica
U Limskoj dolini je od strane boraca Skuptine Republike Srbije za mjesec dana ubijeno je 9.200 Bonjaka. Jedini grijeh su imali to su muslimani. U Sandaku je za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeno izme u 30.000 i 35.000 Bonjaka
Pie: Rifat Hodovi, www.bosnjaci.net ana 5.1.2011. godine navrava se 68 godina od genocida nad Bonjacima Bosne i Sandaka, izvren u toku Drugog svjetskog rata od strane vojske Kraljevine Jugoslavije. O tom genocidu se nije smjelo govoriti, o njemu se utjelo; ta utnja je dovela do genocida u Srebrenici, odnosno u cijeloj Bosni i Hercegovini, i ienja u Sandaku. Narod koji ne prouava svoju historiju on je osuen na njeno ponavljanje. Danas, sa ove vremenske distance, znamo ko je projektovao genocid nad Bonjacima - muslimanima, znamo i arhitekte, samo se izvoai radova smjenjaju, u zavisnosti od godina starosti. Tamo gdje je stao Avro Cemovi nastavio je Pavle urii, gdje je stao Pavle urii nastavio je Ratko Mladi. O sandakoj Srebrenici se ne govori, o njoj se utjelo, o njoj se uti, o njoj se apatom govori, da nam se ne naljute, nae komije, etnike vojvode koji su

predsjednici parlamentarnih stranaka muslimani. U Sandaku je za vrijeme u Skuptini Republike Srbije, i to jedan Drugog svjetskog rata ubijeno izmeod njih dvojice nalazi se u Hagu gdje u 30.000 i 35.000 Bonjaka. Danas mu se sudi za genocid i ratBonjaci Sandaka tragaju ni zloin protiv ovjenosti, za masovnim grobnicaili e nam se naljutiti i poma poubijanih sunarodslanici Skuptine Republike nika od vojske Kraljevine Srbije, koji ih proglasie borJugoslavije to jest od bocima junacima i herojima, raca Skuptine Republike i donijee zakon sa kojim Srbije, kako bi i Sandak legalizovae njihova zlodjedobio svoje Potoare, kako la genocida poinjenim nad bi bili identificirani i doMuslimanima u Drugom stojno pokopani. Ovaj strasvjetskom ratu. Zakon o vian genocid je proistekao izmjenama i dopunama Borci iz projekta Srpskog kulturzakona o pravima boraca, Skuptine nog kluba, iji su lanovojnih invalida i lanova Republike vi bili akademik p prof. dr. njihovih porodica, usvojen Srbije Vasa ubrilovi, Dragia je 21.12.2004. godine na oslobaali su Vasi, Dimitrije Ljoti, dr. svoju teritoriju sedmoj sjednici drugog zaStevan Moljevi, koji je bio sjedanja Skuptine Srbije. od svojih etniki ideolog i tvorac Ovim zakonom Skuptina graana, tj. projekta Homogena veRepublike Srbije je de jure svojih komija, lika Srbija, koji je poslui de fakto priznala dramuslimana od io kao osnova za pisanje votvorni projekat velike kojih je uio i etnikog program koji je Srbije koji se sprovodi u Ratko Mladi, napisao niko drugi do vojkontinuitetu. A moda e koji je takoer ni ministar i ujedno konam se naljutiti i predsjedoslobaao madant Vojske Kraljevine nik drave Boris Tadi jer svoju teritoriju Jugoslavije Dragoljub on tvrdi da se radi o borciod svojih Draa Mihajlovi, sepma koji su se borili za nakomija u tembra mjeseca 1941. gocionalnu stvar, te ukazom Srebrenici. dine. U projektu se izmeu pusti u opticaj zakon o borostalog navodi kako treba cima Kraljevine Jugoslavije. rijeiti pitanje muslimana 24.12.2004. godine. u Jugoslaviji kao i granice unutar Jugoslavije: Homogena Velika Srbija A) Omeiti de fakto srpske zemlje i uiniti da u njima ostane samo srpSandaka Srebrenica to je ski ivalj. Limska dolina gdje je od strane boB) Posebno imati u vidu brzo i raca Skuptine Republike Srbije za radikalno ienje gradova i njihomjesec dana ubijeno 9.200 Bonjaka. vo popunjavanje sa svjeim srpskim Jedini grijeh su imali to su elementom.
7. januar - 3. saffer

40

C) Izgraditi plan za ienje ili pomjeranje seoskog stanovnitva sa ciljem homogenosti srpske dravne zajednice. D) U srpskoj jedinici kao naroito teak problem uzeti pitanje muslimana i po mogunosti rijeiti ga u ovoj fazi. Stav etnikog pokreta Drae Mihajlovia prema muslimanima bio je da ih treba sistematski fiziki unitavati u toku rata a one koji ne budu uniteni, iseleti u Tursku i na njihovu teritoriju naseliti srpsko stanovnitvo. U ostvarivanju plana o unitenju Muslimana, etniki pokret Drae Mihajlovia je decembra 1941. i avgusta 1942. godine na podruju Foe i poetkom 1943. godine na teritoriji Sandaka izvrio genocid nad muslimanima. U svojoj biljeci Draa Mihajlovi je napisao: Na dan ustanka oni e svi biti pokrenuti sa svojih naselja a to niko nee moi spreiti, u danom momentu svi Muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjita. Oni koji su blie hrvatskim oblastima tamo, glavno je da svi budu pokrenuti. Potrebno je jo sada da se pripremi iseljavanje za Tursku ili ma gdje van nae teritorije.

Ciljevi Limskih etnikih odreda

Po sainjenom programu pristupilo se realizaciji programa, na taj nain to je donijeta instrukcija od strane Vojnog ministra i komadanta Vojske Jugoslavije Kraljevine 20.12.1941.godine, komadantu etnikih odreda u Crnoj Gori i komadantu Limskih etnikih odreda o organizaciji, ciljevima i upotrebi etnikih odreda. Komanda etnikih odreda Jugoslovenske J g vojske. j Gorski tab Str. Pov. Br. 370 od 20.12.1941.godine. Poloaj, eneraltabnom majoru oru Lasiu i komadantu etnikih odreda Jugoslovenske vojske u Crnoj Gori i kapetanu Pavlu uriiu, komadantu Limskih etnikih odreda Jugoslovenske vojske. Instrukcije su precizno odredile ta i kako treba da se radi sa Bonjacima kako bi se postigli nacionalni ciljevi, tj. etniki ista velika Srbija u okviru Kraljevine Jugoslavije. Ciljevi tih odreda jesu:
7. januar - 3. saffer

Sandaki Bonjaki Klub je po prvi puta organizovao tribinu 22.03.2008. godine, povodom 65. godinjice, genocida nad Bonjacima Sandaka, sa osvrtom na Limsku dolinu.

Stvoriti pod imenom Jugoslaviju a u njoj veliku Srbiju, etniki istu u granicama Srbije C. Gore - Bosne i Hercegovine Srema -Banata i Bake. 4. ienje dravne teritorije od svih manjinskih naroda i nenacionalnih elemenata. 5. Stvoriti neposredne zajednike granice izmeu Srbije i C. Gore, kao i Srbije i Slovenake ienjem muslimanskog ivlja u Bosni i ienjem hrvatskog ivlja. 6. Kazniti sve ustae i Muslimane koji su u traginim danima nemilosrdno unitavali na narod. 8. U krajevima oienim od narodnih manjina i nenacionalnih elemenata izvriti naseljavanje Crnogorcima (u obzir dolaze siromane nacionalne ispravne i potene porodice). Dalje se u instrukciji objanjava nain upotrebe etnikih odreda u datom trenutku u kojim se kae: 1. Jednim dijelom snaga dejstvovati iz doline Lima pravcem: Bijelo Polje - Sjenica sa zadatkom

41

oistiti Peter od muslimanskog i arnautskog ivlja. Ove snage moraju saraivati sa odredima Javorsk im i Golisk im. 2. Dijelom snaga dejst vovati pravcem preko a kora ka Metohiji sa zadatkom da se na tom pravcu oisti teritorija od A rnauta, kao i da se presretnu oni koji e biti gonjeni iz Peteri, tj. Sand a ka. Po dobijenim instrukcija ma pristupilo se rea lizaciji genocidnog projekta o formiranju etnik i iste homogene velike Srbije u Jugoslaviji, koja je bila sa mo paravan iza kojeg su se srpsk i naciona l-fa isti k rili. U ranim jutarnjim asovima 5.1.1943. godine iz a hovia srez Bjelopoljsk i pod komandom Pavla uriia k renulo se u napad na Bijelo Polje i sva sela na tom pravcu bila su spa ljena, civilno stanovnit vo poubijano. U izvjetaju Vojnom ministru i ujedno komandantu Vojske K ra ljevine Jugoslavije Dra i Mihajloviu od 13.1.1943. godine se ka e: A kcija u Pljeva ljskom,

ajnikom i Foanskom srezu Borci Skuptine Republike protiv Muslimana izvrena je. Srbije oslobaa li su svoju teritoOperacije su izvedene tano po riju od svojih graana, tj. svojih nareenju i izdatoj zapovesti. komija, muslimana od kojih je Napad je poeo u odreeno vre- uio i R atko Mladi, koji je tame. Svi komandanti i jedinice iz- koer oslobaao svoju teritoriju vrile su dobivene zadatke na op- od svojih komija u Srebrenici. te zadovoljst vo. Nai odredi 7. Za ova kav genocid neposredni ovog mjeseca u toku noi, ve su izvrilac Pavle urii je odlikoizbili na rijeku Drinu, te su borbe van od strane f irera, tj. Adolfa za k ljuno sa tim danom Hitlera, za uspjeno izbili uglavnom zavrene, vren postavljeni zadaO sandakoj zatim je nasta lo ieta k sa Gvozdenim k rSrebrenici nje osloboene teritostom. Svjetske sile su se ne govori, rije. Sva muslimanska novembra mjeseca 1943. o njoj se sela u tri pomenuta sregodine to jest Sta ljin, utjelo, o njoj za su potpuno spa ljena Ruzva lt i eril na sase uti, o njoj ta ko, da nijedan njihov mitu u Teheranu, donise apatom dom nije ostao itav. jeli odluku o prestangovori, da nam Sva imovina je unitena ku saradnje u sva kom se ne naljute, sem stoke, ita i sena. obliku pomoi Vojsci nae komije, Za vreme operacije se K ra ljevine Jugoslavije, etnike pristupilo potpunom jer je ut vreno da vojvojvode koji su unitavanju muslimanska svo vrijeme rata sapredsjednici skog ivlja bez obzira rauje sa fa istima i da na pol i godine starosti. parlamentarnih je u kolaboraciji sa fastranaka u rt ve kod Muslimana su istikom Njemakom Skuptini 1.200 boraca i do 8.000 odnosno Ita lijom. Za Republike osta lih rtava ena, staSkuptinu Republike Srbije. raca i dece. Srbije to su borci, jer su

7. januar - 3. saffer

42

se borili za naciona lnu, etnik i istu, homogenu veliku Srbiju. U toku Drugog svjetskog rata ujedinili su se sjever i jug, istok i zapad, kapita listi i komunisti, u borbi protiv fa izma Adolfa Hitlera, dotle je Vojni ministar K ra ljevine Jugoslavije saraivao sa A BV EROM / tajna obavjetajna slu ba fa istike Njemake. Za one koji su izvrili genocid nad Muslimanima u Drugom svjetskom ratu kao i ratni zloin nad svojim sunarodnicima Srbima, od strane Skuptine Republike Srbije dobie status Borca i to za konom za koji je glasa lo 176 poslanika Skuptine Republike Srbije, ta ko da ovaj naciona listik i projekat postade i dr avot voran. to su za svijet zloinci za Skuptinu Srbije su borci. Evropa je proglasila 11.7.1995. godine Dan sjeanja na genocid u Srebrenici. Za Skuptinu Srbije taj zloin je jedva izglasa lo 126 poslanika, a ka ko osuditi i rei da je genocid kada su se na la zili na istom projektu, koji se u kontinuitetu sprovodili, jer oni koji su u Drugom svjetskom ratu izvrili genocid dobili su status boraca, a ka ko onda praviti disk riminaciju meu borcima pa ove koji izvrie genocid u Srebrenici na zvati zloincima, to bi bila veleizdaja

naciona lnog interesa. Danas se jedino u Srbiji podiu spomenici koloboracionistima fa istike Njemake iz II svjetskog rata koji su vrili genocid nad svojim sugraanima koji pripadaju drugoj naciji i drugoj vjeri. Skuptina Republike Srbije je jedina Skuptina u Evropi i svijetu koja vri reviziju Drugog svjetskog rata, gdje ratni zloinci postadoe borci, heroji i junaci. Zaboraviti genocid je najve i genocid

elim podsjetiti da je za vrijeme Drugog svjetskog rata poginulo na desetine miliona graana Evrope i Svijeta. Oni koji su izvrili genocid i koji su bili saradnici faistike Njemake postadoe borci i heroji.

el i m pod sjet it i d a je z a v rijeme Dr u gog s v jet skog rat a pog inu lo na de set i ne m i l io na g ra a na Ev rope i Sv ijet a . On i koji su i z v r i l i genocid i koji su bi l i sa rad n ici fa ist i ke Njema ke post ado e borci i heroji. O va k va od lu k a Sk upt i ne Republ i ke Srbije je u suprot no st i sa Re z olucijom Ujed i njen i h nacija o GENOCIDU, k ao i rez olucijom o k a njava nju rat n i h z loinac a don ijetoj u Postd au nu 25.7.1945.god i ne, o proc e su ira nju rat n i h z loina od nosno z loi nac a . t a e na s ve ove
7. januar - 3. saffer

injen ic e re i Ev ropa i Sv ijet? O v i m z a konom Sk upt i na Republ i ke Srbije na g ra uje i z v rioc e genocid a u mje sto d a i h osuuje, i me d irek t no pod st i e i d r u ge s voje su na rod n i ke d a i ne genocid kojeg e nek a budu a sk upt i na opravd at i k ao to je to ui n i la ova Sk upt ina . Sa nd a k i bonjak i k lub je po pr v i put org a n i z ovao t ribi nu 22 .3.20 08. god i ne, povodom 65. god i njic e genocid a nad Bonjaci ma Sa nd a k a , sa os v r tom na L i m sk u dol inu. Stog a e SBK pred lo it i Bonjakom naciona l nom v ije u, k ao i najv i i m d r av n i m pred st av n ici ma Bonja k a u BiH, v jersk i m pred st av n ici ma , d ija spori, d a se mje sec ja nu a r prog la si mje sec om GENOCIDA nad Bonjaci ma u Sa nd a k u, gdje e se od r at i naune t ribine u Sa raje v u i Novom Pa z a r u, i pod sjet it i na z aboravljen i genocid. Stoga Bonjaci Sand a ka tragaju i tragat e za svojim POTO A R IM A . Z A BOR AV ITI GENOCID JE NAJ V EI GENOCID!

43

Zelena transferzala
Sandaki putokazi

Javni planovi
Pie: Almir MEHONI arem jednom je svaki Bonjak uo za planove naih komija o unitenju muslimanske komponente sa balkanskih prostora. Barem jednog u familiji svaki Bonjak ima od poginulih ili raseljenih zbog sprovoenja u praksu tih planova. Te planove su stvarale najumnije srpske glave, okupljene oko raznih institucija. Samo jedna od njih je Srpska akademija nauka i umetnosti. Stvaraoci i planeri naeg nestanka su najpriznatiji i najuvaeniji ljudi tog naroda. Jedna od knjiga u kojoj se analiziraju srpski nacionalni planovi, djelo je stranaca Philipa J. Cohena. U toku cijeloga II svijetskog rata etnici su funkcionirali kao istrument politike genocida, to je upadljivo prihvaeno od strane

intelektualnoga g i p politikog g vostva u Srbiji ... etnika ideologija je razraena u memorandumu Homogena Srbija od Stevana Moljevia. Jedna etnika direktiva od 20. decembra 1941. godine navodi njihov cilj za stvaranjem etniki iste velike Srbije, koja se sastoji od Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Vojvodine, oienih... od svih nacionalnih manjina i nenarodnih elemenata. Ova direktiva nadalje navodi potrebu za ienjem muslimanske populacije iz Sandaka i muslimanske i hrvatske populacije iz Bosne i Hercegovine. Izmeu 86.000 i 103.000 Bonjaka je poginulo tokom II svjetskog rata. Najvei dio njih je nestao pod etnikom kamom. Koliko uopte na narod zna, da sve to mu se deava dio je plana umnih srpskih akademaca?

Dok se elita srpskog naroda ne stidi ideologije krvi i noa, dotle se elita bonjakog naroda ne stidi izdaje i poltronstva. Nekako je to kod nas prihvaeno kao Zar nam vrlina. Nekako druenja smo nali i druTadia i ge nazive za to, Josipovia ne pr a g m at i z a m, zaudaraju na mudrost, politiKaraorevo? ka realnog... Zar je mogue Zar nam se da mi polako ne ini da nae odustajemo komije nisu od istine da ni za milimesmo rtve tar ostupili od genocidnih svojih planova? planova, a Zar nam druda oni ne enja Tadia i odustaju od Josipovia ne relativizacije zaudaraju na nepobitnih K a r a or e vo? fakata? Zar je mogue da mi polako odustajemo od istine da smo rtve genocidnih planova, a da oni ne odustaju od relativizacije nepobitnih fakata? Da li znate makar za jedan spomenik muslimanskim rtvama nastalim zloinima tokom II svjetskog rata od strane etnika Drae Mihajlovia? Da li e nai unuci znati neto vie o naim stradanjima, nego to mi znamo o stradanjima naih djedova?

7. januar - 3. saffer

44

Zloin
Ratni zloini silovanja Bonjakinja u Pounju

Fikretovi autonomai
Nakon to smo u vie brojeva detaljno obradili etnike zlo ine nad Bonjacima u op inama Pounja nastavljamo sa ispovijestima silovanih Bonjakinja iz istih op ina
Pripremio: Ramiz Hodi vo su svjedoanstva iz knjige Molila sam ih da me ubiju - Zloin nad enom Bosne i Hercegovine u izdanju Centra za istraivanje i dokumentaciju Saveza logoraa BiH i svjedoanstva iz knjige Ehlimane Pai Srpski zloini u Bosni i Hercegovini Silovane. ifra: Kladua Jednog vikenda sam otila kod svog strica u Veliku Kladuu i tu su me, u decembru 1993. godine, uhapsili autonomai. Ili su po stanovima i hapsili koga su zatekli, bez obzira na godite. Ja sam bila sama u stanu sa svojom strievkom. Dola su dvojica vojnika. Jedan od njih je bio Bonjak, a drugi Srbin. Rekli su nam da nas vode u policiju kako bi tamo dali neku izjavu. Nisu nam dali ni da se obuemo i spremimo kako treba. Odatle su nas odveli u hale Agrokomerca. Tada sam imala tek 16,5 godina. Taj dan su nas odveli u jednu fabriku halu, a sutradan su mene odveli na sasluanje. Tada su me razdvojili od moje strievke. Spavala sam sa ostalim uhapenima na slami koju su oni, vjerovatno, ranije donijeli u halu, jer je sve ve bilo spremljeno. Tu sam bila oko 4 mjeseca. Tukli su me, ali me nisu tada seksualno zlostavljali, dok druge ene u mojoj prostoriji jesu. Silovali su jednu mlau enu i jednu djevojicu, moda mojih godina. Silovali su ih vojnici Republike Srpske, jer su oni stalno bili sa autonomaima i Zato mi sve to rade kao djevojici saraivali sa njima. Bili su iz neke Crne legije. To znam po natpisima koje su Onda su nas devet djevojaka odvezli u nosili na odjei. Odatle su me odveli jedno selo. Jedna djevojka, stara oko 16-17 na Stari grad u Velikoj Kladui. Nisam godina, je podlegla od batina, tue i matamo bila sama. Sa mnom je bilo jo sovnog silovanja. U selu su nas smjestili u 12 djevojaka. Ja sam meu njima bila jednu privatnu kuu. Prvih nekoliko dana najmlaa. Na Starom gradu je bila voj- su nas stalno silovali i redali se na nama. na policija Fikretovih autonomaa. Tu Ponekad bi se autonomai i Martievi etsu smjestili nas 13 djevojaka zajedno u nici smilovali i donijeli nam neto za jelo. jednu sobu. Tu smo morali Bila sam zatvorena i poto da im sve istimo i peremo. sam bila jo djevojica, pitaStraari su bili Fikretovi auOdveli su me u la sam se zato mi se sve to tonomai i Martievi Srbi. neku privatnu deava. Bjeala sam od toga Sve su nas redom svakodkuu. Vodili su u mislima. Poslije izvjesnog nevno silovali. Mene su iname razliiti ljudi. vremena, autonomai Fikreta e najvie psovali. Psovali Ne znam da li je i Abdia prodali su nas nesu mi sarajevsku majku, gotada bila prodaja, kim kninskim Srbima, koji vorili su kurvo sarajevska. jer su trgovali su im platili p alkoholom i Prvi put kada sam silovana, Bonjakinjama za cigaretama. etverica kninsilovao me Srbin. Zvali su cigarete i alkohol. skih-Martievih Srba su nas ga Rambo. Drugi koji me odveli u neko njihovo selo. Ja je silovao zvao se Dragan sam bila zatvorena u jednoj Krsmanovi. I Rambo i kui u kojoj nije bilo nita Krsmanovi bili su iz Bijeljine. Bili su osim deka na prozorima. Nije bilo stakla, gotovo stalno drogirani i pijani. Mene pa su oni stavili te deke. Ispitivali me nisu, su natjerali da dva-tri puta uzmem dro- ali su me svakodnevno silovali, grubo gu i alkohol. Ne mogu se tano sjetiti me vrijeajui kao Bonjakinju. Tu mi je koliko sam bila na Starom gradu. Inae bilo gore nego u prvom i drugom logoru. se ne sjeam datuma i dana. Nisam tada Silovalo me je vie njih. Bilo je trenutaka znala ni koji je dan u sedmici i mjesecu, da sam padala u komu. Oni bi me tada niti mi je ko govorio. jednostavno ostavljali i odlazili. Ponekad
7. januar - 3. saffer

su nas prodali kninskim Srbima

46

bi me vodili u neko drugo njihovo mjesto. Nisam znala kad je dan, a kada no. To je trajalo sve dok me nisu prebacili u jedno selo kod Kostajnice, gdje je bio njihov logor. Tu su me, poslije svega to mi se desilo, pustili da izaem napolje. Sve je bilo ograeno icom. Tada, osim nekoliko nita kruha, nisam nita jela j 5 10 dana. Samo sam uzimala vodu. trajkovala sam glau, traei da me oslobode. Jednog dana su mi etnici rekli: Ide u Ravnice. Odveli su me u neku privatnu kuu. Vodili su me razliiti ljudi. Ne znam da li je i tada bila prodaja, jer su trgovali Bonjakinjama za cigarete i alkohol. Neko od etnika ili autonomaa bi doao i pokazujui na mene, pitao toga to je sa mnom: Je li ovo tvoje? Ovaj bi mu odgovorio da jeste. Onda je traio da me uzme, a drugi bi odgovorio: Evo, vodi je, samo mi daj teku cigara. Iz sela Ravnice su me opet prevezli u neko srpsko selo. Mislim da je bilo u Opini Bosanski Novi. Tada su me isto prodali. Tamo je, meutim, bila vojna kuhinja i mogla sam da jedem dva puta dnevno. Tamo sam se konano i okupala. Imala sam svoju sobicu. Imala sam i duek za spavanje. Prvi put sam dobila jedne vojne pantalone da obuem. Mogla sam se pogledati u ogledalo poslije toliko vremena. Bila sam puna vaki. Bilo je sluajeva da me lea zasvrbe i kada se poeem naem vaku. Nisam nita radila da bi ih se rijeila. Kad sam bila odvedena u logor, imala sam dugu kosu, a onda su mi je etnici odsjekli kad sam bila u Starom gradu. Noem su mi je odsjekli. To je bilo kada su me prvi put silovali. Ja sam vritala i oni su mi to uradili kako bi utjela. U toj sobici sam samo jednom silovana. To mi je uradio jedan etnik iz Lapca. Onda me je u sobici naao jedan Srbin- etnik. On je bio zamjenik komandira. Bio je bolji od drugih. Njemu sam ispriala svoju priu, jer je to traio od mene. Ispriala sam mu ta se sve sa mnom deavalo. Dao mi je i ampon protiv vaki i dozvolio mi da se kupam. Nekoliko sedmica poslije, u moju sobu je doao taj Srbin, zamjenik komandira, i rekao mi da se spremim, da e me on odvesti svojoj kui. Otila sam kod njega. Njegova majka me je no primila. Vjerovatno se saalila nada mnom. Ona je znala da sam bila zarobljena, ali nije znala nita ostalo o meni, dok sam uri sve ispriala. Kod njih sam ostala nepune dvije godine. I tu sam bila u nekakvom zatoenju, kunom pritvoru bez svojih, ali bilo mi je podnoljivo. Sa urom sam dobila sina. Onda sam mu po zavretku rata rekla da bih eljela da vidim svoje roditelje i on mi je to i omoguio. Saznala sam za njih i otila im u posjetu. Vie se nisam vratila tom ovjeku, koji se, kao jedan od rijetkih, smilovao nada mnom i zatitio me.

E. H., djevojka iz Rizvanovia kraj Prijedora Masakr to su ga etnici poinili u mom selu najvea je tragedija moga ivota. Tada nisam znala da mi sudbina nosi neto jo gore. Moja sestra E. porodila se u podrumu nae kue za vrijeme dok su nam granatirali selo. Nakon to su Rizvanovii pali, ugledah, nedaleko od kue, pobijenu nevinu djeicu. Sve od tri do osam godina. g Damija j je j bila u ruevinama. etnici su izdvojili nae mukarce, a one poznatije izveli su neposredno na strijeljanje. Hladnokrvno su im ispalili metak u glavu, a na beivotna tijela nisu se ni osvrnuli. Selom je zavladao kaos, panika, smrt. Preostale ene i djeca skrivale su se pod ruevinama kua. Tog istog dana nekoliko je etnika ponovo dolo u selo. Tragali su za svim to je bilo vrednije i raspitivali se o naim ljudima to su se skrivali po umi. Jedan od njih, bilo mu je tridesetak godina, naredio mi je da ga pratim u kuu. Nije bilo druge, morala sam poi. Od straha me oblio ledeni znoj, bila sam oajna iako nisam znala ta e mi se dogoditi. Jedino sam bila svjesna toga da e mi bilo kakav otpor ugroziti ovaj moj jadni ivot. Kad smo uli u kuu, poeo je traiti novac, nakit i ostale vrijedne stvari. Uzimao je sve to ga je bilo volja. Pitao me gdje su nam ljudi, ja mu nisam odgovorila. Oh, ivote moj! Ne, ne mogu dalje. Naredio mi je, naredio mi je da se skinem. Skinuh to neto odjee sa sebe, a dua mi umire. Zatvorih oi da ne gledam svoju sramotu i to prokleto etniko lice. Udario me svom snagom, oborio na pod, navalio na mene poput krvolone ivotinje. Obeastio me, ponizio do beskraja. Vritala sam, plakala, moje se tijelo grilo. Mislila sam da umirem od boli od sramote to mi moje djevianstvo oduze, to mi ponos oduze, to mi uniti ivot, sve moje, sve, sve, sve. Prokleti bili da Bog da, svi oni! Naredio mi je da ustanem. Htjela sam pokupiti i odjeu da pokrijem svoje izmueno tijelo, ukaljano moje tijelo.Rekao mi je da pazim ta radim jer sudbina moje obitelji zavisi o meni. Izaao je napolje. Prvo je pogledao uokolo da se uvjeri da niko nije vidio ta se dogodilo, a onda je pozvao dvojicu etnika da uu. Plakala sam, ali nita nije pomoglo. I ta dva prokletnika su ponovili isto. Silovali su me na najbrutalniji nain. Potpuno sam se izgubila, nisam bila svjesna ni kad su otili. Leala sam ondje na p podu ne znam koliko dugo, g sva u krvi. inilo mi se da je sve iezlo, i prolost, i sadanjost, i budunost. Sve je bilo besmisleno, sve je bilo jedno veliko nita. Bilo mi je posve svejedno jesam li iva ili mrtva. Zona sumraka izmeu poznatog i nepoznatog, izmijealo se dobro i zlo u mojoj glavi, tanka linija dijelila je
7. januar - 3. saffer

moj razum do ludila. Pronala me moja majka. Nisam mogla zamisliti nita gore: zar da me mater nae tako ponienu, obeaenu? Surova stvarnost sruila se na mene svom snagom. Bila sam silovana, razorili su mi duu i tijelo. A za mog babu, koji je cijelo vrijeme slutio to e se dogoditi, to je bila najvea tuga naih ivota. Sve to je potom slijedilo dogaalo mi se kao u magli, u snovienju transportovali su nas u Trnopolje, trideset kilometara prema Travniku podno Vlaia. Zato se sve to dogodilo? Zato se to dogodilo ba meni? Majka mi je u svom tom komaru beskrajno pomogla. I ja bih jednog dana eljela da postanem majka. Ali kako? U mom svijetu mukarac je olienje uasnog nasilja i boli. Taj je osjeaj jai od mene, ne mogu ga kontrolirati niti suzbiti. Starica iz okolice Prijedora Ja ti imam 79 godina. Svojim oima vidjela sam u nekoliko mjeseci vie gadosti i zvjerstava nego u itavom dosadanjem ivotu. Ja sam od Prijedora, a kad je ovaj rat nanio u nae selo etniku bandu, spalili su ga, odveli nam i pobili stoku i opljakali sve to smo sticali cijeloga ivota. Moji su se sinovi odavno pridruili sa svojim orujem teritorijalcima i negdje su po umi branili svoju zemlju. Kod kue smo ostali samo ja, moje tri snahe i desetero unuadi. Teko mi je sve rei to se tie tih junskih dana u naem selu. Dok su nas istjerivali iz kue u susjednom sam dvoritu vidjela kako vuku za kosu nau kominicu Arminu, a nakog toga, zasula su je tri muka tijela. Silovali su je pred njenim ukuanima, pred ocem i mlaim bratom. Majka joj se onesvijestila, a otac i brat plakali ko kine godine. Nikada mukarca nisam vidjela da tako gorko plae. Silovali su jadnu djevojku, a potom su iz kue izveli i njene dvije sestre. Odmah sam vidjela da su i njih silovali i muili. Bacili su ih i smijali se nesretnim djevojicama. Minka i Midheta su jecale i pokuavale oko tijela obaviti ono malo odjee to je s njih visilo poput krpa. Njihovu su namjeru etnici s puanom cijevi sprijeili. A potom je jednom od njih odlutao pogled prema komiji Aliji i njegovu sinu Musta. I vas bi dvojica svjeeg mesa, je li?, zapitao je pijanim glasom jedan bradonja. E, pa mi nismo sebini. Dolazi ti stari ovamo! naredio je jadnom Aliji. Evo ti, pokazao je na njegovu ker Arminu, koja je leala u praini. Tvoja T je! Njih dvojica su uhvatili starog i bacila ga na nago tijelo keri. Otimao se i bolno urlikao. Bilo je strano sluati. Odjednom se istrgao iz etnikih ruku i pojurio preko dvorita, ali su ga etniki rafali presjekli. Pao je sav u krvi. Moja kominica je pojurila prema njegovom tijelu, ali ju je udarac kundakom u lea zaustavio. Pala je i ostala leati.

47

Svijet medija
Njemake dileme

Brutalizacija
srednje klase
Kako bi Heitmeyerovi rezultati mogli izgledati u stvarnosti, pokazala je, naprimjer, podijumska diskusija povodom prezentacije knjige Thila Sarrazina, odrane u Mnchner Reithalle, u Minhenu septembra 2010. godine. Osim biveg dravnog bankera, u diskusiji su uestvovali i glavni urednik dnevnog lista Handelsblatt, Gabor Steingart i profesor sociologije, Armin Nassehi. No obojicu je kao umjerene diskutante ak i prilikom vrlo neutralno formulisanih kritika na Sarrazinove nebuloze, publika nemilosrdno izvidala
lanak objavljen 23.12.2010 na njemakom portalu telepolis Prijevod s njemakog: Senada Meanovi Pie: Jens Berger oe li se historija ponoviti? Kriza je pogodila Njemaku, i njeni graani pokazuju svoju runu stranu: socijalni darvinizam, mrnju prema strancima i odbacivanje demokratije.

Da bi se ovi utisci empirijski potkrijepili dovoljno je samo jednom proitati komentare na raznim online forumima g glavnih novina i asopisa. ini se da se Njemaka desolidarizira, vjetar je sve hladniji i on dolazi od onih odozgo. Dah nacizma

Kako bi Heitmeyerovi rezultati mogli izgledati u stvarnosti, pokazala je, naprimjer, podijumska diskusija povodom prezentacije knjige Thila Sarrazina, odrane u Mnchner Reithalle, u Minhenu septembra 2010. godine. Osim biveg dravnog bankera, u diskuDeutsche Zustnde, naziv je siji su uestvovali i glavni urednik dugorone studije koju je sprovela dnevnog lista Handelsblatt , Gabor grupa naunika pod vostvom soci- Steingart i profesor sociologije, ologa Wilhelma Heitmeyera, objav- Armin Nassehi. No obojicu je kao ljena ovog decembra u devetom umjerene diskutante ak i prilikom izdanju. vrlo neutralno formulisanih kritika Ono to je Heitmeyer sa svojim na Sarrazinove nebuloze, publika kolegama tokom ove studije otkrio nemilosrdno izvidala. Sve ovo ne o raspoloenju Nijemaca je alar- bi bilo iznenaujue da je publika mantno. Vie od polovine bila sa nekog desniarskog Nijemaca se osjea ekobloga. Ali tadanji posjetinomski ugroenim, i za tu oci su bili dobro odjeveni, ugroenost okrivljuju dvije sijedih glava, i radilo se grupe ljudi: strance i duo solidnom minhenkom gotrajno nezaposlene. Ako graanstvu, a diskusiju se ova saznanja posmatraje organizirala minhenju izolirano, ona niti su ka knjievna kua. Nisu nova, niti neto posebno Ve due samo Steingart i Nassehi originalna. vrijeme, bili vidno okirani dePoseban intenzivi- politika i mediji monstrativnom brutalizatet studije proizilazi iz ostavljaju cijom graanske publike. utisak da saznanja da predrasude Novinar dnevnog lista je socijalna naspram stranaca i sociSddeutsche Zeitung, Peter jalnog darvinizma nisu drava out, da Fahrenholz, je ak napisao odlika nenaitanih slojese uposleni da se u hali osjetio dah va drutva, ve naprotiv, graani nacizma. u dobro situiranim i koputem poreza 60,4% Nijemaca smatra lovanim slojevima ovakve prekomjerno da se u vremenu krize ne predrasude sve vie uzi- optereuju, dok moe raunati na fair-play maju maha. se drutveni drugih, dok 56,7% smatra Naunici su rezultaparaziti opet da briga za pravednost u te studije upa kova li u putem poreza ovom vremenu ne moe pesimistike reenice, potpomau. imati uspjeha. Dakle, vie ta ko se govori o jasnom od polovine svih onih s za leenju socija lne k liboljim primanjima smatra me, o surovom grada su dugotrajno nezapoanst vu, te o rastuoj k lasnoj sleni krivi za svoje trenutno staborbi. Civilizirani, tolerantni nje, da su beskorisni za drutvo, te i diferencirani stavovi u viim da nemaju volju da se promijene. slojevima i s veim primanjima, 58,9% Nijemaca smatra skandalopo svemu sudei, prelaze u neci- znim da dugotrajno nezaposleni vilizirane i netolerantne stavove, o dravnom troku imaju ugodan postoje indicije o napetom i de- ivot. To je za 58,9% Nijemaca kultuviziranom graanst vu, na- grozno. Takoer, za neprihvatanje vode istra ivai. stranaca ovaj vii sloj navodi manje
7. januar - 3. saffer

48

kulturalne, ve ekonomske razloge, razloge koji su se vremenom ekonomizirali, jer: svaki etvrti Nijemac smatra da bi strance trebalo poslati nazad u njihovu domovinu im se pojavi nedostatak radnih mjesta. Sjeme neoliberalizma Sjeme koje sada klija, godinama se paljivo sijalo i njegovalo. Ekonomiziranje drutvenih interesa je sredinja teza neoliberalizma. Ne samo raspodjela i distribucija dobara treba da se orijentira po trinim mehanizmima, ve i drutveno-politika pitanja. Neoliberalni nain razmiljanja prodire do skoro svih ivotnih sfera, analizira Christoph Butterwegge u svojoj knjizi Kritik des Neoliberalismus. No, ko je ubijeen da je pravedno to ljudi s loijim uvjetima za start imaju takoer loije anse da se izbore protiv jakih konurenata, on u vremenu krize ne priznaje ni dravu koja se barem trudi da ostavi dojam da se bori protiv toga. U doba krize se svako bori samo za sebe, i oni jai se rado odriu drave, koja eli da im oduzme beneficije. Uprkos oiglednoj totalnoj nepravdi od dna do vrha, svaki peti Nijemac s viim primanjima je vrsto ubijeen da dobija manje od drutvenog resursa nego to ga slijedi. Uznemirujui rezultati Heitmeyerove studije iznenauju najvie u svojoj jasnoi, ali ne i u tendenciji. Ve due vrijeme, politika i

mediji ostavljaju utisak da je socijalna drava out, da se uposleni graani putem poreza prekomjerno optereuju, dok se drutveni paraziti opet putem poreza potpomau. Ako se primaoci socijalne pomoi godinama po medijima oznaavaju kao osobe koje odbijaju ponude za rad, i ako politiari kranskih i liberalnih partija konstantno apeliraju na nie instikte tako to u lov na glasove biraa idu s socijal-darvinistikim tezama, onda ne treba da udi to narod ove teze na kraju i prihvati. Novi vakuum

Pobjeda kapitalizma u konkurenciji izmeu sistema je okonala doba socijalne jednakosti, kriza samo pojaava simptome njenog ukidanja.

Moda e kratko vrijeme socijalne jednakosti bonske republike ui u historiju kao neto neobino, nastalo zbog konkurencije sistema. Da to nije njemaki fenomen, ustanovio je ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade, Paul Krugman, ak 2002. godine u izvrsnom eseju u njemakim novinama ZEIT T. Pobjeda kapitalizma u konkurenciji izmeu sistema je okonala doba socijalne jednakosti, kriza samo pojaava simptome njenog ukidanja. Zanimljivo pitanje je ipak, da li i kako politika reagira na ovakav razvoj. Moe se primijetiti da se niko od politiara, koji se inae otimaju za mikrofon ak i kad se u Kini prevrne vrea s riom, do sada nije htio komentirati Heitmeyerovu
7. januar - 3. saffer

studiju. Razvoj dogaaja koji u pitanje postavlja samo tri ideala francuske revolucije (slobodu, jednakost, bratstvo), u stvarnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratiji. Odnos prema slabijima je ustvari samo test demokratije, i on u Njemakoj 2010. godine ima definitivno negativan rezultat. Po Friedrich-Ebert-Stiftung studiji, svaki etvrti Nijemac eli, u sluaju kada politika zakae, diktaturu desniarkih autoriteta. I u ovom sluaju veoma vanu ulogu igraju, pored domaih razloga kao to je politiki neuspjeh, takoer i ekonomski razlozi. Drutvo uzdramno krizom, koje tei socijalnom darvinizmu i ekonomoziranju drutvenih problema, ve je poznato iz prolog stoljea i svako zna dokle je to dovelo. Ali bilo bi previe pesimistiki tadanja deavanja predviati kao jedini mogui razvoj daljih dogaaja. Kada su SAD krajem 1920-ih godina bile pogoene tekom krizom i socijal-darvinistikim tendencijama, to je dovelo do novog predsjednika, Roosvelta, koji je s New Deal uspostavio demokratsko rjeavanje krize, to je dovelo do tada nevienih primanja i komprimiranja bogatstva. Historija se ipak ne ponavlja, moda samo kao farsa. To vai za sve mogue razvoje koji bi mogli ponii iz sjemena neoliberalizma.

49

Islamnet
Izrael Jemen

Preivjele rtve holokausta Nema diktatora dok ga arapska majka ne rodi! dikta Vidimo znake neofaizma N ema tora dok ga ne rodi arapska u Izraelu majka, mogla bi
biti nova izreka koju bi trebalo upotrijebiti za opis politikih prilika u Jemenu, odnosno za opis onog ta je uradio jemenski parlament. Naime, prije nekoliko dana u Parlamentu Jemena izglasan je amandman na Ustav Jemena prema kojem je omogueno da predsjednik Jemena na toj dunost ostane do kraja ivota. Ovaj amandman nametnuo je aktuelni predsjednik Jemena Ali Abdullah Saleh. Ali Abdullah Saleh je prvi predsjednik Jemena. Na tu p poziciju j doao je davne 1978. godine. ovjeku

reivjele rtve holokausta ovih dana su uputili upozorenje izraelskim vlastima da se primjeuju prvi znaci neofaizma u Izraelu. Posljednjih dana u Izraelu je pokrenut proces ienja Arapa iz jevrejskih sredina. Oko 300 jevrejskih rabina je podralo nastojanje da Arapi ne smiju ivjeti u blizini Jevreja. Osim toga, rabini od svojih sljedbenika trae da ne trguju sa Arapima te da ne rade na poslovima gdje se mogu sretati sa Arapima. Preivjele rtve holokausta navode da su oni na svojim koama isto doivjeli 30-tih godina prolog stoljea kada su bili graani drugog reda u Njemakoj. Prvo je krenulo sa nametanjem prakse da se ne smije sa nama trgovati a onda su nas poeli izbacivati iz naih stanova i kua. Kao neko ko je kao Jevrej preivio holokaust ja se sjeam kako su nas nacisti izbacivali iz naih apartmana i gradova, kae Noah Flug, predsjednik Internacionalne organizacije preivjelih rtava holokausta.

je malo bilo 32 godine vladavine pa se odluio svoj mandat produiti do kraja ivota. Ovaj sluaj najbolje oslikava stanje, ne samo jemenskog nego itavog arapskog svijeta.

Irak

Falluju zahvatila epidemija poremeenih poroaja

rema najnovijim istraivanjima objavljenim u magazinu International Journal of Environmental Research and Public Health, a merik a invazija na iraki grad Falluju u 2004. godini imat e du gorone teke posljedice po zdravlje stanovnika ovog grada. Prema spomenutim istraivanjima Falluju je zahvatila epidemija poremeenih poroaja, odnosno raanja djece sa tekim fizikim i
7. januar - 3. saffer

psihikim oboljenjima. Municija koju je koristila amerika vojska razlog je to se danas u Fa l luji ra aju djeca sa rakom, s k e le tnim deformitetima, sranim oboljenjima i te k i m psihik i m d e f e ktima. Autori spomenutog istraivanja istiu da su stanovnici Falluje izloeni dejstvovanju opasnih materija koje su ostale iza amerike vojske 2004. godine.

50

panija

Iran

panska inkvizicija je na stalnoj strai!

tkako su g genocidom p poistili muslimane iz panije, panski krani sa posebnom panjom prate svaki korak muslimana u ovoj zemlji. j Svaka znaajnija j j aktivnost muslimana u paniji biva podvrgnuta sistemskoj panji panskih vlasti. Tako su panski mediji ovih dana objavili mapu svih islamskih misionarskih aktivnosti u 2010. godini. Selefije su organizirale deset konferencija u 2010. godini, glasi naslov tekstova objavljenih u panskim medijima. Nigdje u Evropi se na ovakav nain ne pridaje panja muslimanskim aktivnostima. Iako je tek rije o obinim islamskim predavanjima i druenjima bez ijednog sigurnosnog incidenta, panske vlasti su

Al Azharova ulema otro protestuje zbog emitiranja serije u kojoj se vrijeaju ashabi Boijeg Poslanika

dale sve od sebe da svemu tome daju j notu nekakve opasnosti p p po budunost panije. panska inkvizicija je na stalnoj strai!

Arapski svijet

Mnogi arapski lideri su agenti amerike CIA

isoki dunosnici u mnogim arapskim zemljama imaju bliske veze sa amerikom obavjetajnom agencijom CI A, rekao je Julian Assange u intervjuu za katarsku televiziju A l Dezira. A hmed Mansour, novinar A l Dezire je radio intervju sa Julianom A ssangeom. On je priznao da mu je Assange tokom intervjua pokazao povjerljive dokumente u kojima se navode pouzdane informacije o arapskim l ider i m a agentima amerike CI A. Arapski lideri pijuniraju za Sjedinjene Amerike Drave. Mnogi od njih dobrovoljno

posjeuju amerike ambasade u svojim zemljama gdje pokuavaju uspostaviti veze sa amerikim obavjetajnim agencijama, kae Julian Assange. On ne eli otkriti imena arapskih lidera o kojima govori jer se, kako kae, boji da ne bude ubijen.

a iranskoj dravnoj televiziji ovih dana poelo je emitovanje igrane serije Mokhtarnameh. Ova serija se bavi ivotom ashaba Muhammeda, a.s., a posebno je obraen lik ashaba Abdullaha ibn Zubejra. Sunijska zajednica u Iranu osuuje emitiranje serije Mokhtarnameh jer se u ovoj seriji vrijeaju ashabi Muhammeda, a.s. Takoer, islamski uenjaci sa Univerziteta Al Azhar u Egiptu uputili su Iranu otre proteste zbog emitiranja spomenute serije. Mohamed al-Tahtawi, glasnogovornik Univerziteta Al Azhar kae da Univerzitet Al Azhar kategoriki odbacuje bilo kakvo vrijeanje ashaba Boijeg poslanika Muhammeda, a.s. Uprkos protestima i negodovanjima sunijske uleme Iran nastavlja sa emitiranjem sporne serije. Naalost, iranski reim putem svojih medija vri stalnu agresivnu kampanju irenja lai i mrnje prema muslimanima koji ne pripadaju iitskoj ideologiji.

7. januar - 3. saffer

51

KSA

Katar

Ghazal 1 - Prvi saudijski ejh Qaradawi - Volio bih ivot okonati pogibijom na Boijem putu i molim Ga da ehadet postignem automobil! od nemuslimanske ruke!

U
D
iddah: King Saud University (KSU) u Rijadu potpisao je sporazum s junokorejskom firmom, Digm Automotive Technology Inc., za proizvodnju jeftinih automobila po cijeni izmeu 35.000 rijala i 45.000 rijala. Firma automobila s kapitalom od 500 milijuna dolara bit e otvorena u tu svrhu. Ovaj potez je rezultat napora King Saud University (KSU) da se prenese tehnologija i uspostavi ekonomija utemeljena na znanju, izjavio je predsjednik King Saud University (KSU), Abdullah Al Othman, nakon potpisivanja sporazuma s Y.K Jeon, predsjednikom Digm Automotive Technologies u Junoj Koreji. Predsjednik King Saud University (KSU), Abdullah Al Othman je izjavio kako oekuje da e nova auto kompanija biti u stanju proizvesti svoje prve automobile, Ghazal-1, u roku manjem od dvije godine. Anketa koju je kompanija provela u zemljama Zaljeva i Sjeverne Afrike je pokazala da postoji veliko interesovanje i dobro trite za ovu vrstu automobila u ovim zemljama. Na enevskom sajmu automobila u vicarskoj, king Abdallah Bin Abdel Aziz je predstavio prvi automobil proizveden u Saudiskoj Arabiji. Ime automobila je Ghazal-1 i u potpunosti je proizveden i dizajniran od strane saudijskih stunjaka a po ukusu saudijske javnosti. Dimenzije automobila su sljedee: 4,8 metara duine i 1,9 metara irine, i prilagoeno je klimi Saudijske Arabije. Predsjednik King Saud University (KSU), Abdullah Al Othman je rekao da je izum Ghazal-1 dokaz da je saudijska omladina sposobna za stvaranje kvalitativnih dostignua i da tim svojim izumima stimulira ekonomiju zemlje. Ne postoji nita to bi zaustavilo njihove ambicije i njihov ulazak u strateku industriju iji monopol trenutno dre razvijene zemlje, rekao je predsjednik KSU. Naglasio je da trite automobila u Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama Zaljeva se konstantno poveava. U Saudijskoj Arabiji trite automobila se procjenjuje preko 9 milijardi rijala i raste po stopi od 25 posto godinje. Sama Saudijska Arabija uvozi vie od 500.000 automobila godinje.

najnovijem intervjuu za arapski list Asharq Al Awsat , ejh Yusuf Al Qaradawi je iznio niz zanimljivih miljenja o aktuelnom stanju meu islamskim pokretima u svijetu. Osim toga ejh Yusuf Al

Qaradawi je na istom mjestu izrazio svoju nadu da e njegov ivot zavriti pogibijom na Allahovom putu. Ja sam vojnik islama, ja sam vojnik Allaha Svevinjeg, na tom putu se borim svojim znanjem, radom i pozivom u Allahovu vjeru. elim da ivot okonam pogibijom na Boijem putu i molim Allaha da ehadet postignem nemuod slimanske ruke!

Kazahstan

Duma-namaz na minus 30 stepeni Celzijusevih

otografija koju objavljujemo uz ovaj tekst prikazuje kazahstanske muslimane kako klanjaju duma-namaz. Povod objavljivanja ove fotografije je da je na njoj ov je k ov je en trenutak, odnosno ova fotografija prikazuje kako k a z a h st a n sk i muslimani klanjaju duma-namaz na minus 30 stepeni Celzijusevih. Ni tako niska temperetura nije sprijeila vjernike da obave molitvu Sve7. januar - 3. saffer

vinjem Allahu, d.. Kazahstanki muslimani sa ove fotografije dokaz su koliko jaka vjera u Allaha moe biti u ljudskim prsima.

52

Tunis

Sudan

Intifada protiv arapskih diktatora

rajem decembra prole godine u Tunisu su izbili veliki protesti. Hiljade mladih Tuniana je izalo na ulice u tri grada gdje su se otro sukobili sa policijom. Protestanti su traili silazak sa trona reima diktatora Zine el Abidine Ben Alia. Spomenuti protesti su vani jer su prvi dogaaj ovakve vrste u modernijoj historiji Tunisa. Ranijih godina je bilo nezamislivo da se bilo ko pobuni protiv Ben Alijeve diktature. Na njegovo iznenaenje, mladi Tuniani su odluno ustali u odbranu svojih prava. Ne treba posebno navoditi da su tunianske vlasti otro odgovorile na ove proteste. Iako je to tako protesti nisu tek tako ugueni. Svjetski

mediji su odluili preutiti ovaj vani dogaaj. Meutim, zahvaljujui Al Deziri vijesti o protestima graana Tunisa nisu ostali bez potrebne panje. Prema izjavama arapskih politikih analitiara, protesti u Tunisu i Egiptu su uzburkali arapsku javnost i u drugim zemljama. Prema njima, sve je blii dan kada e se arapski diktatori suoiti sa odlunim odgovorom svojih graana. Po njima, tunianski protesti su uvod u arapsku intifadu protiv arapskih diktatora.

Referendum za kraj Sudana?

Foto islamneta
Koptska invazija noevima na komije muslimane
Alexandria: Egipatski kopti napadaju muslimane noevima ispred damije nakon bombakog napada na njihovu crkvu.

nedjelju 9. januara u Sudanu e biti odran dugo najavljivani referendum o nezavisnosti junog Sudana. Ve sada se sa sigurnou moe rei da e graani junog Sudana glasati za osamostaljenje. To e donijeti velike probleme za Sudan. Prvog dana nakon proglaenja rezultata referenduma Sudan e ostati bez velikih prirodnih bogatstava. Skoro sva sudanska naftna nalazita ostat e u junom Sudanu. Takoer, potencijal za proizvodnju hrane koji je imao Sudan nalazi se u junom dijelu Sudana to znai da e Kartum ostati i bez toga. Naalost, tu nije kraj problemima koji oekuju vladu u Kartumu. Strani investitori, kao to su Kina i Rusija e vjerovatno mijenjati stranu sa kojom e saraivati, naravno onako i sa onima kod kojih ostane naftno bogatstvo, a to e svakako biti juni Sudan. I na kraju, kada se podijeli Sudan, Kartum e se suoiti sa politikim problemima. Naime, jasno je da e vlada Omara al Bashira imati puno politikih protivnika i bezbroj nerjeenih pitanja. Ova godina e za Sudan biti sve ili nita.

7. januar - 3. saffer

53

Kuran i hadis

Opis Dehennema prema tekstu Kurana i Sunneta

Pie: Zekerijah ef. ajlakovi

vala Allahu, Gospodaru svjetova, Milostivom, Samilosnom, to nas je na Pravi put uputio, mi ne bismo bili na Pravom putu da nam On nije Milost Svoju ukazao. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahova poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu asnu porodicu, plemenite ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana. Uz Allahovu pomo, pokusat emo iznijeti i opis Dehenema prema tekstu Kurana i Sunneta. Cilj ovog govora je podsjetiti vjernike na posljedice loih djela i strahote Dehennema kao rezultat toga. ta je i kako izgleda Dehennem? Prema definicija mera nguta u djelu Kljuevi srca na str. 75: Dehennem je mjesto na buduem svijetu, mjesto stranih muka i patnji za one koji su na dunjaluku bili asije, za nevjernike i bezbonike. U suri El-Kehf, 100. i 101. ajetu stoji: I toga dana emo nevjernicima Dehennem D jasno pokazati, onima ije su oi bile koprenom zastrte, da o dokazima Mojim razmisle, onima koji nisu htjeli nita da uju. (ElKehf, 100.-101.). U opisu Dehennema donosimo nekoliko ajeta koji govore o njemu i njegovim strahotama: A oni nesreni - ko su nesreni?! Oni e biti u vatri uarenoj i vodi kljualoj i u sjeni dima aavog, u kojoj nee biti svjeine ni ikakve dobrine. Oni su prije toga raskonim ivotom ivjeli i uporno teke grijehe inili i govorili: Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo - zar emo zbilja biti oivljeni, zar i drevni nai preci? Reci: I drevni i kasniji, u odreeno vrijeme, jednog odreenog dana bit e sakupljeni, i tada ete vi, o zabludjeli, koji poriete oivljenje, sigurno s drveta Zekkum jesti, i njime ete trbuhe puniti, pa zatim na to vodu kljualu piti, poput kamila koje ne mogu e ugasiti; to e na onom svijetu biti goenje njihovo! (ElVakia, 41.-56.). V A da li je bolja ta gozba ili drvo Zekkum koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? To je drvo koje e usred Dehennema rasti, plod e mu poput glava ejtanskih biti. Oni e se njime hraniti i trbuhe e svoje njime puniti, zatim e to s kljualom vodom izmijeati, a potom e se, sigurno, opet u Dehennem vratiti. (Es-Saffat, 62.-68.). Najbolje ga je opisao Poslanik, a.s., kada

je rekao: Vaa vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova dehennemske vatre. Neko ree: Allahov Poslanie, i ona je, zaista, dovoljna. Poslanik, a.s., ree: Dehennemska vatra je ea od dunjaluke za 69 stupnjeva, svaki joj je ravan po temperaturi. Dunjaluka vatra spaljuje onog ko ue u nju, tako to osoba umre i time prestaje njegov bol. A dehennemska je stalan bol njenim stanovnicima: Oni nee biti na smrt osueni, i nee umrijeti, i nee im se patnja u njemu ublaiti. (Fatir, 36.). Kad god im jedne koe izgore Allah ih zamijeni i drugima da ponovo kuaju kaznu: One koji ne vjeruju u dokaze Nae Mi emo sigurno u vatru baciti; kad im se koe ispeku, zamijenit emo im ih drugim koama da osjete pravu patnju. Allah je zaista silan i mudar. (En-Nisa, 56.). I u Dehennemu ima hrane, ali je ta hrana od odvratnog drveta Zekkum, i u trbuhu e kao rastopljena kovina vreti: Drvo Zekkum bit e hrana grijeniku, u trbuhu e kao rastopljena kovina vreti. (Ed-Duhan, 43.-45.). U njemu ima i pia, ali je to gnojna tenost: Pred njim e Dehennem biti - i on e biti pojen odvratnom kapljevinom, muit e se da je proguta, ali je nikako nee moi prodrijeti i smrt e mu sa svih strana prilaziti, ali on nee umrijeti; njega e teka patnja ekati. (Ibrahim, 16.,17. 7 ). Ima i odjee, ali je i ona od vatre: ... onima koji ne budu vjerovali bit e od di d ijela od vatre skrojena... (El-Hadd, 19.). I hladovine od vatre: Nad njima e biti naslage vatre, a i ispod njih naslage... (EzZumer, 16.). U njemu ima mnogih stvari koje ima i u Dennetu, samo to su one namijenjene za muenje. Imaju isto ime, ali drugaiju funkciju. Dakle, sve to je za ovjeka najgore tamo
7. januar - 3. saffer

se nalazi. Valovi vatre, grozan smrad, dreka, buka, galama i vika od koje srce puca; divlje zvijeri, ljudi u kouljama od katrana ispod topuza od eljeza, halki, lanaca i bieva koji se uvijaju. Da bi to vie bili u azabu Allah, d.., im je tijelo proirio i produio, a meso i koe im promijenio. Od izgorenog tijela iri se takav smrad da jedan drugog proklinju. Stanovnici Dehennema pit e krv, gnoj i kljualu vodu. Tu u Dehennemu ima bezbroj vatrenih planina, ravnica, rijeka, bunara, zindana i pekara. Muke od toga su sve gore od goreg, itd. Ko e u njega ui? Kriteriji za ulazak u Dehennem suprotni su kriterijima za ulazak u Dennet. U njega e se ui putem nevjerstva i nepokornosti prema Allahu, i nijedan kafir ga nee moi izbjei. Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima, bio ustrajan u nevjerovanju i poricanju proivljenja: Oni su prije toga raskonim ivotom ivjeli i uporno teke grijehe inili i govorili: Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo, zar emo zbilja biti oivljeni? (El-Vakia, 45.-47.). Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma, oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su poslanike u la utjerivali: Da smo sluali ili razmiljali, ne bismo meu stanovnicima Dehennema u ognju bili! (El-Mulk, 10.). Stanje nevjernika u Dehennemu? Bit e privoeni u njega u grupama. Dehennem e se rasplakati i rasrditi od njihovog nevjerstva, ustrajnosti u kufru i neslijeenju Poslanika, a.s. Ulazit e na sedam vrata koja e biti zasvoena plamenim stubovima: Ona e iznad njih biti zatvorena, plamenim stubovima zasvoena. (El-Humeze, 8.-9.). Bit e bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku, okovani u okove i sindire i baeni u oganj razbuktali: Mi smo za nevjernike okove i sindire i oganj razbuktali pripremili. (Ed-Dehr, 4.). Najblaa kazna u Dehennemu je da se ovjeku stavi eravica ispod stopala, od koje e mu mozak kljuati. Ostatak teksta proitajte na www. islambosna.ba

54

Islamske teme

Zaboravljeni muslimanski narod Rohingja

I
slamBosna.ba - Istraivanjem muslimanskog svijeta otkrivamo jako lou sliku. Kad pogledamo Palestinu, Afganistan, Irak i eeniju, ono to moemo vidjeti jeste ugnjetavanje ummeta. Dok su ove zemlje medijski dijelom dobro popraene i njihovo stanje je poznato ummetu, postoje takoer i drugi muslimani koji ive pod presijom i neprestanim ugnjetavanjem, a da mi to i ne znamo. Muslimani Rohingje ne dobijaju medijski publicitet i nisu poznati kao ugnjetavani muslimani u Palestini i Kamiru. Veina nas i ne zna ko su Rohingje. Narod Rohingja ivi u zapadnoj Burmi, dananjem Mijanmaru, u dravi Arakan koja granii s Bangladeom. Njihovo porijeklo se moe pratiti do Arapa, Maura, Perzijanaca, Turaka, Bengala. Rohingje vjeruju da su potomci autohtonog stanovnitva koje je prelo na islam prije nekoliko stoljea. Meutim, mijanmarska vlada to nikad nije htjela prihvatiti te ih nije priznala kao zasebnu etniku grupu, nego za njih koristi izraz bengalski muslimani. irenje islama u Arakanu (i uz juna obalna podruja Bangladea) desilo se preko pomoraca sufija i trgovaca. Prilino su poboni, pa je kod njih uobiajeno da mukarci nose brade, a da ene nose hidab. Rohingja muslimani su poznati u svijetu kao jedna od najveih svjetskih populacija bez dravljanstva, a gotovo 30 odsto ukupnog stanovnitva drave Arakan su Bengali i njihova populacija je u porastu. Oni ine grupu koja je obiljeila historiju tog podruja jer su jo u prolosti, kao istaknuti sultani, podarili stanovnitvu bogat kulturni ivot, ak do te mjere da su utjecali na brojno budistiko stanovnitvo. Njihovo ugnjetavanje poinje od oslobaanja Mijanmara od kolonijalne vlasti Engleza 1948., kada tom dravom poinju vladati totalitaristiki reimi koji konstantno ugroavaju muslimanski narod Arakana. U Mijanmaru ivi oko 1,5 miliona muslimana Rohingja, a drugih 1,5 miliona ivi u zemljama poput Bangladea, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, upravo zbog ugnjetavanja i progona. Rohingje su uglavnom poljoprivrednici. Narodom Mijanmara vlada brutalna i opresivna vojna hunta poznata kao Savjet za dravni mir i razvoj (SPDC). Vojna hunta redovno zatvara, mui i ubija svoje graane kako bi odrala svo-

ju vladavinu u ivotu. Hunta ugnjetava i zlostavlja mnoge etnike manjine poput Rohingji, koji se esto suoavaju s progonima i maltretiranjima. Njima je zabranjeno vjenavanje bez dravne dozvole i to se odnosi samo na muslimane, a ne, naprimjer, i budiste koji ive u Arakanu, i suoavaju se s torturama, silovanjima i prisiljeni su na robovanje u logorima. Rohingjama muslimanima ne doputa se da imaju dravljanstvo, zemlja im je konfiskovana, deloirani su i ubijani bez suenja. Za putovanje iz jednog dijela zemlje u drugi potrebna im je dravna dozvola, koju obino ne dobijaju, i onaj ko je dobije dao je mito i to u velikoj svoti. Zabranjeno im je da posjeuju i glavni grad Mijanmara Rangun. Najvei genocid doivjeli su 1942. godine kad je tadanji burmanski reim ubio 100.000 ljudi, a vie hiljada ih je moralo pobjei. Samo u 1997. godini vojska je unitila preko 40 damija. Vojska takoer unitava svetita, arheoloke ostatke i mezarja kako bi izbrisala islamsku kulturnu batinu Rohingja. Opore-

zivanje je jo jedan nain ugnjetavanja: plaaju porez na enidbu, kad skupljaju drva i bambus, kad registriraju roenje, kad prijavljuju smrtne sluajeve, plaaju porez na stoku, ak i na fudbalske utakmice. Trudnice muslimanke moraju se registrovati i pokazati svoje lice i stomak vlastima. Zbog ogranienja putovanja uenici Rohingje se suoavaju sa ivotom bez obrazovanja i uenja. Vjerske voe Rohingji su maltretirane i muene, a ponekad im i prisilno obriju brade ili ih prisiljavaju da izdaju neislamske dekrete. Situacija za Rohingje koji su uspjeli pobjei vani takoer nije sjajna. Naprimjer, u Bangladeu oni ive u logorima i uskrauje im se pravo na posao ili primanje pomoi. U Bangladeu u logorima ivi oko 28.000 Rohingji i slubeno su priznati, dok oko 200.000 Rohingji ivi ilegalno izvan logora. Ostatak teksta proitajte na www.islambosna.ba IslamBosna.ba

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta Imigranti iz BiH koji se vrate kui imaju pravo na doivotnu pomo WikiLeaks: Izrael pokuava Gazu drati na rubu kolapsa Tekstovi Sunnet svih poslanika Pridruivanje Maru za slobodu Gaze
7. januar - 3. saffer

Nauka i zanimljivo Da li se Mjesec udaljava od Zemlje? Odgaanje intimnog odnosa do vjenanja je dobro za brak IB TV IslamBosna TV: Stvaranje ovjeka Videovijesti: Poznate linosti o Muhammedu, s.a.v.s.

55

Feljton
Skrivena disertacija: ta je sve pogreno a ta nije nikako napisano u disertaciji (V dio): Primijenjene umjetnosti

Primiijenjena Prim
narodna umjetnost
Kako je klju za razumijevanje Andria njegova osjednutost svijetom islama i njegovo potpuno nepoznavanje ili izvrtanje istine o islamu, u periodu sakrivanja od javnosti disertacije, uskau brojni apologeti Andrievi upravo ga pravdajui po ovom pitanju. Mada je nemogue Andria odbraniti
Pie: Kemal Zuki avei se beznaajnim sitnicama u vezi kulture u Bosni u osmanskom periodu, Andri je popunio prostor svoje disertacije a da se nije ni dotakao svih raznovrsnih aspekata kulture i umjetnosti islamske provenijencije. Tako je svjesno stvarao sliku potpunog mraka, odsustva svake pozitivne aktivnosti u Bosni tokom skoro pet stoljea. Jedna od tih zanemarenih, apsolutno zaobienih, ni usput spomenutih oblasti umjetnikog djelovanja su primijenjene umjetnosti, ili male umjetnosti. Treba li naglasiti da su te aktivnosti imanentno islamske, da su dole u Bosnu sa Turcima i da su se njima bavili gotovo iskljuivo Bonjaci, pri tome pokazujui svoj talenat za likovne umjetnosti. Primijenjene umjetnosti obuhvataju nekoliko grana umjetnike djelatnosti u raznim materijalima i sa raznim motivima. Kljuni znaaj ovih umjetnosti, koje neki nazivaju male umjetnosti zbog malih dimenzija predmeta, je taj da one proizvode lijepe, umjetnike predmete ali koji imaju svakodnevnu upotrebnu vrijednost. Male umjetnosti

Najljepi upotrebni predmeti izraeni irom islamskog svijeta bili su visoko cijenjeni u kranskoj Evropi. Raskoni ogrtai za sveanosti, za kraljeve, vlastelu, kardinale, svi su izraivani u islamskom svijetu. Tek poneko bi otkrio na ivici potpis umjetnika arapskim pismom i uspanieno pomislio da je to neka gatka ili kletva. U Bosni su se stoljeima proizvodili predmeti malih umjetnosti rukama Bonjaka, ili su se uvozili iz drugih islamskih zemalja. Jedino Andri to nikad nije primijetio niti je ikad to spomenuo. A morao je to obraditi, bar povrno, u disertaciji koja treba da prikae duhovni ivot u Bosni za vrijeme Turaka. Sve to je bonjako i islamsko u Andrievoj svijesti je obezvrijeeno, bagatelisano, ili jednostavno zaobieno i preueno, pa i primijenjene umjetnosti.

U primijenjene umjetnosti spadaju umjetniki Najljepi Andrievo (ne)poznavanje predmeti uraeni u tekstilu, upotrebni islama drvetu, metalu, keramici, predmeti slonovai te u skupocijeizraeni irom Cjelokupni Andriev inim materijalima. Rezultat islamskog votni i knjievni put vezan je lijep, upotrebni predmet. svijeta bili su je za islam, tursku upravu u To najee nije elitna, pre- visoko cijenjeni Bosni i za Bonjake, kao ditenciozna umjetnost nego u kranskoj jela islamskog svijeta. Nita narodna. Jedan skromni Evropi. drugo njega ne zanima. On umjetnik, esto anoniman, Raskoni je opsjednut svijetom islama u tiini svoje radnjica ili ogrtai za potpuno beznadeno i tolidoma pravi lijepe predmete sveanosti, ko potpuno da u njegovoj koji e usreiti nekog ovjeza kraljeve, sferi interesa nema nieg ka koji e ih svakodnevno vlastelu, drugog. koristiti. Ovo zanatstvo prokardinale, svi Logino bi bilo da ovjek eto umjetnou, ovi predsu izraivani toliko opsjednut islamom meti svakodnevne upotrebe u islamskom studira i upoznaje islamsku predstavljaju iroku humasvijetu. civilizaciju, kulturu i umjetnizaciju ivota obinog nanost i posebno islamsko roda. To je duboko humadrutvo u cjelini i duh tog nistika, socijalna, masovna drutva. umjetnost za najire slojeve Meutim, Andrievo naroda. poznavanje svijeta islama je toliko miPrimijenjene umjetnosti, kao i zerno da sigurno ne postoji u cijeloj umjetnost knjige imanentno su svjetskoj knjievnosti takav sluaj da islamske umjetnosti. Mentalitet isto- je neko manje poznavao temu kojoj je njaka, po kojem vrijeme ne mamuza posvetio svoj radni vijek. ovjeka da mora neto da zavri to Kako objasniti ovu suludu situaciprije, taj mentalitet savreno odgovara ju? Za toliki apsurd potrebno je bilo malim umjetnostima. Pred tim zana- mnotvo razloga. Kao prvo: Andri tlijom-umjetnikom je itava vjenost, nije ak ni povrno poznavao nijedan on ne hita. orijentalni jezik da bi mogao itati u
7. januar - 3. saffer

56

originalu o islamu bilo ta. A vani- u poeziji i nauci, naa tradicionalna je i od ove i ipak nepromostive pre- i pisana knjievnost nainila je od preke je to to je Andri patoloki Turaka bi boiji, neku vrstu stramrzio islam i islamski svijet. Ta je ila, koje se moglo slikati samo crmrnja toliko mrana i sveobuhvat- nim i krvavim bojama, i o kom se na da ga je sasvim zaslijepila do te nije moglo mirno govoriti ni hladno mjere da o islamu nikad ne napie misliti. Zatim dodaje da je i naa nijednu pozitivnu rije, ak ni toli- nauka podlegla tom prirodnom ko koliko je znao i zna svaki i ispod oseaju. Kao da se nauka rukovodi prosjeka informiran ovjek. osjeajima. Iako je svjestan ove perOva slijepa mrnja je glavni verzne izvitoperenosti istine Andri uzrok da je cijelo Andrievo djelo i sam, tako zajapureno, mrziteljski lieno elementarnog ljudskog mora- pie svoju disertaciju, dakle naula. Toga su bili svjesni i Andrievi no djelo, i njegovi zbunjeni mentomentori disertacije, sam Andri kao ri uzalud ga pokuavaju urazumiti i cijela armija apologeta zaduenih kako bi svoju raspravu bar malo da veliaju i brane Andrievo djelo. uinio naunom i istinitim. Andri Andri je tvrdoglavo odbio u ovim naknadnim, neda preradi svoju disertavanim dodacima i biljeAndrievo ciju, a apologeti su na mukama pokuava opravdapoznavanje kama da stalno izmiljaju vati ovaj sramno nenauni svijeta islama nova opravdanja za sve pristup u naunom djelu, je toliko uase koje je Andri iznokako bi izbjegao da ga mizerno da sio u svojim djelima. stvarno popravi. Andri sigurno ne Sam Andri je bio svjesam priznaje: ...nije se postoji u cijeloj stan koliko je netano i mogla odrati romantisvjetskoj nemoralno ono to pie pa na predstava Turina kao knjievnosti je to i napisao u jednom iskljuivog predstavnika takav sluaj da dodatku uz disertaciju pod zla, nereda i poroka, ali je neko manje naslovom Fragmentarne istrajava sam na tome u poznavao varijante uz tezu. On tu svim svojim djelima pa i temu kojoj je pie o zloupotrebljavanoj u disertaciji. Zatim se daposvetio svoj temi Turaka u literaturi, lje Andri pravda u ovim radni vijek.

fragmentima: ...ne kritikujemo islam i islamske ustanove, meu kojima je bilo, i ima i takvih koje su od visoke moralne i praktine vrednosti, nego samo primenu turskog dravnog reima koja je za nae zemlje, o tom sumnje nema, bila fatalna. Uvijek kada iznosi tvrdnje izvan logike i zdravog razuma Andri to potkrijepi sa o tom sumnje nema kako se niko ne bi usudio otkriti neodrivost neke tvrdnje. Zato bi primjena islamskih principa od visoke moralne i praktine vrednosti bila fatalna za nae zemlje? Andri ne navodi nijednu od tih vrijednosti, kao to je, naprimjer, institucija vakufa ili zabrana prisilnog prevjeravanja u islamu, jer bi svaka rije o ovome u disertaciji, a kasnije i u romanima, pokazala besmislenost i lanost gornjih Andrievih tvrdnji. Kako je klju za razumijevanje Andria njegova opsjednutost svijetom islama i njegovo potpuno nepoznavanje ili izvrtanje istine o islamu, u periodu sakrivanja od javnosti disertacije, uskau brojni apologeti Andrievi upravo ga pravdajui po ovom pitanju. Mada je nemogue Andria odbraniti od njega samoga, mora se priznati da mnogi apologeti to rade vjeto.

7. januar - 3. saffer

57

Andrievi apologeti su se sloili da e najbolje braniti Andrievo djelo ako kau i dokau da on nije znao gotovo nita o islamu. Smatraju da su ga tim neznanjem opravdali to uporno i jedino pie o svijetu islama, onako runo i nakaradno kako je radio od disertacije do posljednjeg nezavrenog romana Omer-paa Latas. Nemogua misija Andrievih apologeta Jedan od najveih i najuspjenijih apologeta Andria, Zoran Konstantinovi pie da je moralo/.../ biti i miljenja da Andri nije razumeo islam kao religiju, kao zajednicu, kao ideologiju i kao civilizaciju. Ali ni ovaj najbolji apologeta ne ide taj mali korak dalje u smislu logike pa da nam objasni zato taj Andri uporno i jedino pie disertaciju i romane o neem to ne razume i o emu objektivno pojma nema. Ne ide korak dalje jer taj korak bi morao voditi zakljuku da je Andri narueni i samoponueni huka na nesretni bonjaki narod. A naruioc je jedino mogla biti velikosrpska klika koja nerazumno vodi Srbiju iz sukoba u sukob, iz zloina u zloin, iz poraza u poraz. Andri im se sam ponudio i podmetnuo kao savreni izvrilac te gadosti jer je katolik roen u Bosni. Drugi Andriev apologeta Aleksandar Popovi u tekstu Ivo Andri i Kua islama konstatuje blago da je Andrievo teorijsko poznavanje Kue islama bilo uglavnom povrno. On konstatuje da Andrieva biblioteka ne prua nikakva pomona saznanja u vezi s njegovim interesom za islam. Iz daljeg teksta i primjera ovaj autor jasno kae da Andri o islamu nije znao gotovo nita. A onda slijedi logika vratolomija po kojoj p j j Andri nije j ni morao znati nita o temi o kojoj pie. to se tie odraza tog nepoznavanja Kue islama na Andrievo delo, ini mi se da ono nije imalo nekih ozbiljnijih posledica ni na analizu situacija izmeu kranskih i islamskih drutava i pojedinaca.... Nevjerovatno u kakve gluposti upadaju obrazovani i pametni ljudi samo da bi odbranili Andria. Ovaj Popovi, ako se predstavlja kao poznavaoc islama, morao bi znati bar toliko da islam nije samo religija nego i cjelokupan nain ivljenja i ponaanja. Naroito je morao znati moralne norme koje se moraju potovati u svakodnevnom ivotu. Ako islam odreuje cjelokupan ivot muslimana, kako o tome moe istinito i

poteno pisati neko ko pojma nema o djelo, nosi poruku opravdanja zloiislamu, a to je upravo ono to Andri na i genocida nad Bonjacima u buradi cijelog ivota a posebno u diser- dunosti. To je istinska poruka cjetaciji. Andri pie o davno prolim lokupnog Andrieva djela, naruena vremenima o kojima ne zna nita. od najmranijih zlotvora bonjakog Apologete pravdaju nemoralno pisa- naroda koju je Andri bez pogovonje u knjievnim djelima, pozivajui ra, bez moralnih normi, dosljedno se na slobodu umjetnikog stvaranja provodio. i line vizije i doivljaja. Ali, Andri O ovoj uasnoj podvali Andrieva iznosi svoje line impresije o drutvu apologeta Konstantinovia sud je sai vremenu o kojem nema nikakvih eto i jasno dao dr. Mushin Rizvi. vlastitih iskustava. Kamo sree da je Ova univerzalistika knjievnoAndri posluao Duia, otkaio se estetska razmatranja, sa visine nezainod sultana, vezira i historije Bosne i teresovanog posmatraa, bila bi u potpisao o savremenom ivotu u kojem punosti i etiki prihvatljiva kada ne bi uestvuje i o kojem ima neka objek- isputala iz vida Andrievu naklonost, tivna lina iskustva. On je radije osta- odbojnost i kritiku, suprotstavljenost jao u mranom svijetu imaprema jednom narodu, ginarne prolosti u kojem prema jednoj vjeri, jednoj mu je jedina ideja vodilja Ne bi Andri, kulturi, i predstavljala otmrnja prema islamu. kao bosanski kupljivanje negativne izriApologeti se, dakle, katolik, sam itosti Andrieve disertacislau da Andri nije imao mogao nanijeti je, toliko bitne za glavninu pojma o islamu, o temi kotoliko zla Bosni njegova knjievnog djela i joj je posvetio cijeli ivot i i Bonjacima. dalekosene za njegov utiOn je imao djelo, samo misle da su ga caj u stvaranju optuujue mone naruiopravdali tim priznanjima svijesti o turskoj krivici oce, upravljae i na taj nain mu dali praBonjaka kod drugih juvo da pie o onom o emu i nalogodavce u noslovenskih naroda. nema pojma, pa ak i u di- vrhovima vlasti, Ne bi Andri, kao bokao i znaajne sertaciji, koja je svugdje na sanski katolik, sam mogao apologete, svijetu nauno djelo, dakle nanijeti toliko zla Bosni i armiju takvih plod dubokog i sutinskog Bonjacima. On je imao meu intelekpoznavanja teme. mone naruioce, upravtualcima, koji Za Andrieve apologete ljae i nalogodavce u vrhoe bestidno ovo ne vai, oni sebi dozvovima vlasti, kao i znaajne opravdati sve ljavaju sve kako bi odbranili apologete, armiju takvih Andrieve neodbranjivo. Tako Zoran meu intelektualcima, koji nemoralnosti. Konstantinovi ovu disertae bestidno opravdati sve ciju, ovo kvazi nauno djeAndrieve nemoralnosti. lo, proglaava knjievnim Oni e kazati da Andri djelom. To je u prvom redu nema pojma o islamu ali da knjievno delo, koje mora imati svo- ima puno pravo da blati tu religiju. je mesto u celokupnom Andrievom Oni e mu dati dozvolu da disertaciju, opusu. Ovaj apologet dezavuie i sa- nauno djelo, pie neodgovorno kao i mog Andria, koji je valjda najbolje da fantazira i izmilja sva zla u proznao vrijednost svoje disertacije kad ju losti o kojima ne zna nita i da sve to je kategoriki izbacio iz svojih sabra- tovari na lea Bonjaka. Uz ovog nenih djela. Ali, valjda je svakom jasno moralnog autora stajala je armija poda sam Andri ne upravlja ni sobom magaa, naruioca i apologeta. Samo ni svojim djelom nego to rade neke tako j je on mogao g p poiniti toliko zla. mrane sile iz pozadine i u tajnosti. to se samog Andria tie, njegova je Ovaj zajapureni apologeta na silu eli zasluga sjajan stil pisanja sa kojim je da disertaciju, nauno djelo, podvede talentom roen i zastraujue odsupod knjievno djelo i tako opravda stvo morala i rasuivanja o moguim sve uasne neistine i izvitoperivanja posljedicama vlastitih lai i podvala kojima ona vrvi. Ono je knjievno do daleko u budunost. po svom uplitanju narodnih pesama i Zato se o Andrievom nedjelu ne narodnih izreka, po svom uvekprisut- smije vie utiti. nom interesovanju za literaturu ... Na Faistiki miljenik i nosioc naciokraju, ono je knjievno delo i po tome nalne mrnje, koji je kao takav uspio to, literarno nadahnuto, nosi poruku da se ubaci i u komunistiku vlast i istorijskog iskustva prolosti za ivot u opstane tamo, takav ovjek nije naibudunosti. Ustvari Konstantinovi van i sve njegovo je toliko zloudno je morao rei da ovako unakaena da se mora konano iznijeti na vidjelo slika prolosti, ubaena u nauno i poteno analizirati.
7. januar - 3. saffer

58

Historija
Metodologija istraivanja u odgoju i obrazovanju: poloaj muslimanskih kolskih institucija na podruju okruga Biha za vrijeme Austro-ugarske uprave (1878-1918) (I dio)

Bogata tradicija
Austrougarska vlast (1878.) izazvala je korjenite drutvene, politike, prosvjetne, ekonomske i kulturne promjene. Spor razvoj za vrijeme turske uprave iz temelja je zamijenjen sistemom izrazitijih planova novog poretka. Slijedei devizu Podijeli pa vladajaustrogarske vlasti na planu prosvjete imale su jasan cilj. On je podrazumijevao nastojanje da prenoenjem prakse svoga kolskog sistema, uz respektovanje bosanskohercegovakih socioetnografskih posebnosti, obezbijedi linu dominaciju i s njom tijesno povezanu politizaciju kolstva
Pie: Jasmin Danan ilj ovoga rada je sagledati poloaj muslimanskih kolskih institucija na podruju Okruga Biha, za vrijeme austro-ugarske uprave. Vremenski se promatra razdoblje od dolaska Austro-Ugarske monarhije na prostor Bosne i Hercegovine 1878. godine, pa do kraja njene uprave u Bosni i Hercegovini 1918. godine.

musliman muslima nskog kolstva

Uzroci opadanja interesa za arapskoislamske znanosti su: zanemarivanje potrebe inovacija; konzervativan stav uleme da je potreba za inovacijama zatvorena; ostanak u okvirima starog sistema znanosti; suavanje i bezrazlono odbacivanje svega korisnog i tapkanje u mjestu, odstupanje pred neotkrivenim, uvlaenje u sebe, nespretnost i neznanje generacija prethodnika uslovili su da arapsko-islamske znanosti budu progutane i da ustupe mjesto savremenim dostignuima.2 Poslije osvajanja Bosne i Hercegovine, Osmanlije su u ove krajeve donijele brojelja nam je ukazati na injenicu ne islamske tekovine, meu kojima i da Biha u austrougarskom periodu muslimanske vjerske kole. Od 15. pa nije bio samo klju Bosne u vojno- do druge polovine 19. vijeka, u Bosni i strategijskom pogledu i najjaa tvrava Hercegovini uspostavlja se itav sistem Bosanskog ejaleta, nego je i bilo podru- obrazovnih objekata vjersko-prosvjetnog je s bogatom tradicijom muslimanskog i openito kulturnog karaktera, to je dokolstva. velo do irenja islama i kreiranja osobene Iako su to bile kole u kojima se sti- muslimanske kulture. calo vjersko, erijatsko-pravno i znanje Damije i tekije prvi su prosvjetni orijentalnih jezika, one su objekti i uilita, uz koje su se predstavljale stoere vjerskogradili i mektebi. Od nastankulturnog ivota Bonjaka u Domae ka kolstva u islamu, u daKrajini. stanovnitvo mijama i mektebima uilo se imalo je itanje i pisanje, zatim osnove Muslimansko kolstvo na nepovjerljiv Kurana, tefsira, hadisa, popodruju okruga Biha prije odnos tom p pravo i p pravni propisi Austro-ugarske uprave prema inter(erijat i ahkam).3 i 4 konfesionalnim Prema pisanju Mehmeda Radi boljeg razumijevakolama u Maia, na prostoru dananja historijskog kontinuiteta poetku, ali njeg Unsko-sanskog kantouvrenje obrazovnog procesa, dat emo na, koji priblino odgovara nove vlasti bivem Bihakom sandaku, kratak osvrt na muslimanske kolske institucije prije dolai povean prvu medresu osnovao je biska Austro-ugarske vlasti. broj kola, haki kapetan Mehmed-paa Razvoj gradova i kreiranje utjecali su na Bievi na Maloj Otoci u politiko-administrativnih stanovnitvo da Bihau 1841. godine. punktova u Osmanskom carih postepeno Istraivanja pokazuju stvu nametnuo je i potrebu prihvati. da je to prva srednja kola u iznalaenja brojnog kadra kao ovom kraju. To ne znai da odgovor novim potrebama. se dolo do konanog podatIdeoloke pobude, zasnovane ka, te da i ranije nisu postona islamskom uenju malo su dolazile do jale kole toga ranga na ovom prostoru, izraaja. j Dominirali su ideoloki p pogledi g smatra Mai. Medresa je bila prizemna. protkani osmanskom idejom. kole su se Imala je 13 stanova za uenike, predavapomicale srazmjerno napretku Turskoga onicu, dvije abdesthane, avliju i bau. carstva, ali se ne moe kategoriki tvrditi Funkcionalnost i rad medrese biljee se da su sve kulturno-prosvjetne institucije do kraja 1891. godine. bile iskljuivo predviene osmanskoj ekOsim te medrese, Mai navodi i spanzionistikoj politici. Ustanove koje postojanje medrese u Bihau iz 1866. su osnivane iz usko osmanskih potreba godine. Inicijativom kajmekama Reufili ovjekovjeenja osnivaa, bre su ise- bega poela je gradnja medrese u Bihau zavale od ustanova gdje je vladalo stvar- 1866. godine. Za podizanje medrese, no interesovanje za izuavanje islamskih dobrovoljne priloge dali su kajmekam, disciplina.1 inovnici i mnogi ugledni graani.
7. januar - 3. saffer

59

Predvieno je da medresa ima 10 soba za stanovanje uenika i predavaonicu. Nastava u ovoj medresi odravala se do kraja turske uprave u Bihau 1878. godine. Mai u knjizi Bihake medrese e ukazuje na neizbrisiv trag koji su bihake medrese ostavile u drutvenom, prosvjetnom i uope kulturnom ivotu Unsko-sanskog kantona.5 Austro-ugarski obrazovni koncept u BiH

Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu Austro-Ugarska je zatekla9:

499 Mekteba 1 Srpska nia realka

Privatna Konfesionalenska kola 110 nih osnov1 Hadi Stake nih kola Skenederove 10 Rudija Mekteba-ida1 dija (vjerska kola) Mektebi-hu1 kuk (administrativna kola)

Austro-ugarska vlast (1878.) izazvala je korjenite drutvene, politike, proKatolikih svjetne, ekonomske i kulturne promjelatinskih Jevrejska ne. Spor razvoj za vrijeme turske uprave 5 kola i 1 vjerska kola iz temelja je zamijenjen sistemom izrafranjevakih (jeibot) zitijih planova novog poretka. Slijedei preparandija devizu Podijeli pa vladaj- austrogarske vlasti na planu prosvjete imale su jasan Miss Irbiicilj. On je podrazumijevao nastojanje Jevrejskih na kola za da prenoenjem prakse svoga kolskog 11 osnovnih 1 obrazovanje sistema, uz respektovanje bosanskoherkola enskog podcegovakih socioetnografskih posebnomlatka sti, obezbijedi linu dominaciju i s njom tijesno p povezanu p politizaciju j kolstva.6 Berlinskim kongresom Austrokolski vjesnik iz 1894. god.(str.1.)7, Ugarska se obavezala podii nivo svjedoi o zaputenom stanju javne kolstva. Uvoenje kapitalistike prinastave. Isti izvor svjedoi i trai oda- vrede, zahtijevalo je kreiranje novog ju priznanja pravoslavnim crkvenim obrazovnog sistema koji bi mogao zaopinama, franjevakom redu i milo- dovoljiti privredne i drutvene potresrdnim sestrama radi odranja obrazo- be. S ciljem unificiranja kolstva, vlast vanja i nauka na maternjem jeziku prije je osnovala dravne osnovne kole. okupacije. Osnovni ciljevi bili su: obuhvatiti Prije uvoenja novog kolto vei broj djece svih konskog sistema Austro-Ugarske fesija; ustanoviti jedinstven vlasti, nakon okupacije, priAustrougarska plan i program za sve kokupile su podatke o stanju u uprava je le u BiH; uvesti obavezno kolstvu. zahtijevala da osnovno kolovanje i odvose sredstva jiti crkvu od drave. za kulturni I pored uvoenja drBroj muslimanskih kola i obrazovni avnih kola nisu prestale Rudija 18 progres raditi i konfesionalne koMedresa 18 stanovnitva le. Maarsko ministarstvo obezbijede prosvjete, kao i zemaljski Mekteba 499 iz vlastitih kolski inspektor Prausek Uitelja 535 prihoda zemlje. iz Bea zagovarali su opstaUiteljica 18 To naelo bilo nak konfesionalnih kola, je potvreno odnosno postupnost u gerUenika 15.948 i paralelnim manizaciji kola u BiH.10 Uenica 7.360 austrijskim Nova vlast reformu je i ugarskim zapoela uredbom o tri vrSUMA 23.308 Zakonom o ste kolstva: opeg narodPrema popisu iz 1879. upravljanju. nog, privatnog i konfesiogodine bilo je 448.613 nalnih kola.11 Nedostatak Muslimana. Otprilike 10%, finansijskih sredstava i tj. 44.861 bilo je sposobno za struno osposobljenog kolovanje. To znai: kadra, usporavali su planiranu rea. Da je na jednu kolu dolazilo 900 formu. Pored finansija bitan faktor muslimanskih stanovnika i 90 musli- u razvitku kolstva predstavljao je i manske, za kolu sposobne djece. nivo interesa Monarhije. Monarhija b. Da je od naznaenog priblinog je eljela uspostaviti kolski sistem broja, pohaalo otprilike 52% djece koji e biti podoban politikim i sposobno za kolu.8 ekonomskim ciljevima okupacije.
7. januar - 3. saffer

18

Medresa

Naredbom Zemaljske vlade od 6. juna 1879. godine, definisan je ustroj osnovnog kolstva BiH. Ta naredba podrazumijevala je okupljanje sve kolske djece po kotarima kako bi se poduila itanju, pisanju raunanju i vjeronauci12 , a poduku bi realizirali austrougarski oficiri. Domae stanovnitvo imalo je nepovjerljiv odnos prema interkonfesionalnim kolama u poetku, ali uvrenje nove vlasti i povean broj kola, utjecali su na stanovnitvo da ih postepeno prihvati i dopuste djeci obrazovanje u istima. Drugom naredbom Zemaljske vlade od 10. maja 1880. godine o ustrojstvu osnovnih kola u Bosni i Hercegovini zapoeo je iri proces izgradnje i osnivanja osnovnih kola. Tom naredbom odreeno je da trokove podizanja i odravanja kola snosi opina, koja je obavezna namiriti platu i doplatak uiteljima.13 U narodne osnovne kole slobodan je pristup djeci svake vjere u zemlji. O prisilnom kolskom polasku za sada nema govora. Polazei od tog naela da kolsku naobrazbu u zemlji treba to vie iriti i unapreivati, neka politike vlasti zgodnim taktom o tome nastoje da to vie roditelja ili njihovih zastupnika, koji stanuju u onom mjestu gdje ima kola, ili ne vie nego pola milje odande, svoju djecu ili tienike alju u osnovnu kolu. Sposobnost za kolsku nastavu otpoinje navrenom 6. godinom. Kotarske oblasti neka bez prestanka o tome nastoje da pomalo, sva djeca raznih vjera budu mogla dobivati elementarnu nastavu.14 1881. godine, u Sarajevu je osnovan kurs kojim bi se potasnici zamijenili pomonim uiteljima. Bitno je istai da su finansije i razvoj zemlje diktirali tempo p napredovanju p j narodnih osnovnih kola. erijatskosudaka kola u Sarajevu otvorena je 1887. godine. Imala je zadatak da obrazuje kadije. Da bi se izbjeglo kolovanje muslimana u Carigradu, Vlada je 1881. godine odobrila Statut za ustrojenje sudijske kole s ciljem obrazovanja inovnika koji j e se zaposliti p u erijatskim sudovima. kola bi se finansirala iz zemaljskih sredstava, a Muslimanski kolski odbor imao je ovlatenje da nadzire rad.15 Novi zajedniki ministar finansija Istvan Burian, unosi promjene u kolstvo 1903. godine. U obrazovnom pogledu vodio je kurs koji je predstavljao kompromis izmeu Kallayeve dozirane kolske

60

politike i obrazovnih potreba naroda u okupiranoj zemlji. Obrazovna politika bila mu je imobilna, sa strogim nadzorom i naglaenom brigom za kvalitet, spreavala je svaku ekspanziju kolstva koje bi moglo izmai kontroli vlasti.16 Za razloge nemogunosti breg osnivanja kola, Burian je isticao: otpor i nepovjerenje bosanskohercegovakog stanovnitva; nedostatak uitelja muslimanskih i pravoslavnih; nezainteresovanje roditelja da obrazuju djecu u dravnim kolama i nedostatak finansija za obimnije pokretanje te aktivnosti. Ministar Burian izradio je program o podizanju osnovnih kola za period 1908.-1912. Ukupno bi se gradilo 95 kola. Predviena je i nova nastavna osnova koja odgovara razvoju kolstva, koja je upuena i uiteljskim drutvima da se o njoj izjasne kao i revizija kolskih knjiga za osnovce.17 lanom 13. Bosanskoga ustava iz 1910. godine, utvrena je uloga obrazovanja:

Znanost i njena nauka su slobodne. Oko obrazovanja mladei treba se dovoljno starati u javnim kolama. Nastavne i odgojne zavode osnivati i na takvima nauavati ovlaten je svaki zemaljski pripadnik, koji je za to na zakonit nain dokazao svoje sposobnosti i ispunio ostale dotine oblasne propise. Vrhovno vodstvo i nadziranje cjelokupne nastave i odgoja pripada Zemaljskoj vladi.18 Zakon po kome se obavezna nastava odnosila na dravne osnovne kole, uinio je da veliki broj djece izbjegne kolovanje. lanom 2 tog zakona, propisano je da muka djeca starija od 11 godina i enska od 10 godina ne mogu biti primljena u prvi razred. Muslimanski klub inicirao je odredbu u Zakonu koja oslobaa pohaanje narodne kole polaznike privatnih ili konfesionalnih kola. Ta nepovoljna odredba, utjecajem Zemaljske vlade i konzervativnog Muslimanskog kluba, definisala je poetak kolovanja muslimanske djece, onog trena kada druga djeca je zavravaju, tj. sa 10 ili 11 godina.

Prema Vojislavu Bogieviu, budetom BiH za 1910. godinu kolstvu je odreeno 2.332.176 kruna a andarmeriji 4.512.334 krune, tj. duplo vie19, a Zakon o obaveznoj nastavi nije bilo mogue izvesti bez poveanja broja dravnih kola. Obrazovne mogunosti i duinu obrazovanja mladih definisali su porodica, materijalni i kulturni faktori. Dugotrajan je proces smanjiti nepismenost i omoguiti edukaciju za sve pojedince. Obrazovanje u tom periodu, bilo je usko vezano za politiku, privredu kao i nepostojanje adekvatnog obrazovnog kadra i novanih sredstava. Austro-ugarska uprava je zahtijevala da se sredstva za kulturni i obrazovni progres stanovnitva obezbijede iz vlastitih prihoda zemlje. To naelo bilo je potvreno i paralelnim austrijskim i ugarskim Zakonom o upravljanju. Ferd Hauptmann istie da je ta obaveza znaila vee optereenje, jer modernizacija uprave, kao i privredno i socijalno razvijenija okolina, zahtijevali su pozamana sredstva i vee aktivnosti nego u tursko doba.20

Biljeke
1

Omer Nakievi, Arapsko-islamske znanosti i glavne kole od XV do XVII vijeka, Fakultet islamskih nauka Sarajevo, Sarajevo, 1999, str. 208., drugo izdanje.
2 3

austrougarske okupacije 1878-1918, Sarajevo, 1972, str. 41., prema E. Islamovi, n. d., str . 29.
11 12

Ibid.

Ibid.

Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Mostar, 1999, str.18.
4

Slubeni dodatak kolskog vjesnika 1879-1894, Zemaljska tamparija Sarajevo, 1894, str. 2., prema E. Islamovi, n. d., str . 30. Slubeni dodatak kolskog vjesnika 1879-1894, Zemaljska tamparija Sarajevo, 1894, str. 2., Naredba Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu od 10. maja 1880. o ustrojstvu osnovnih kola u kojima e nastavljati c. kr. potasnici, prema E. Islamovi, n. d., str. 30. Ibid, str. 31. Nusret ehi, Autonomni pokret Muslimana za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1980, str. 40., prema E. Islamovi, n. d., str. 31.

13

Nakon susreta sa ostacima drugih kultura i civilizacija, posebno helenizma i indoiranske tradicije, prihvaene su i pojedine nacionalne znanosti: medicina, filozofija, matematika To se posebno uoava iz klasifikacije znanosti, koje su nastale u islamskom kulturnom svijetu na tradiciji drevnih grkih klasifikacija, koje su u ovom period u islamskom svijetu dobile modificiraniji oblik ( I. Kasumovi, n.d., str. 18. ).
5

14 15

Mehmed Mai, Bihake medrese, NIP UNSKO-SANSKE NOVINE, Biha, 1998. g., str. 15,16. i 18.
6

16

Mustafa Imamovi, Pravni poloaj i unutranjopolitiki razvitak BiH od 1878. do 1914., str. 132.
17

Ademovi, Halid: Uiteljske kole u Bosni i Hercegovini (1882-1972), Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Mostar, Sarajevo, 2009, str. 37.
7

Izvjetaj o upravi BiH, 1907, str. 41-42., prema E. Islamovi, n. d., str. 36.

18

Prema Elvira Islamovi, kolstvo i obrazovanje na podruju okruga Biha za vrijeme austrougarske uprave, Bonjaka zajednica kulture Preporod, Biha, 2008, str. 25.
8

Bosanski ustav, fototip izdanja iz 1910. godine, str. 66., prema E. Islamovi, n. d., str. 38. Vojislav Bogievi, Istorija razvitka osnovnih kola u Bosni i Hercegovini u doba turske i austrougarske uprave (1463-1918), Sarajevo, str. 144-145, prema E. Islamovi, n. d., str. 40. Ferdo Hauptmann, Privreda i drutvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine (1878-1918), Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine II, knjiga LXXIX, Akademija nauka i umjetnosti BiH, str. 106. i 107., prema E. Islamovi, n. d., str. 41.

19

Vjekoslav Klai, Bosna, Zagreb, 1878, str. 140-141., prema E. Islamovi, n. d., str. 26.
9

ore Pejanovi, Srednje i strune kole u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1953, str. 55., prema E. Islamovi, n. d., str. 27.
10

20

Mitar Papi, kolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme

7. januar - 3. saffer

61

No comment
Srbija - sin silovao logiranog oca?
Dosad nezapameni zloin u Srbiji desio se prole nedelje u jednom sremskom selu na obroncima Fruke gore kada je sin pretukao maicama logiranog oca, pa ga zatim silovao. Alo, 28. decembar 2010.

Bakir Hadiomerovi nije kriminalac, nego je budala

Senad Avdi, urednik magazina Slobodna Bosna: Bakir nije kriminalac, nego je neoprezni fifiri, budala koja se vlastitim krivicom upetljala tamo gdje novinar nikada ne bi smio biti upecan. Najbri nain da postane budala jeste da se svakog jutra nae na skrovitom mjestu (a da te pri tom pola grada vidi) sa Zlatkom Lagumdijom. Slobodna Bosna, 31. decembar 2010.

U centru Zagreba odrana misa za zloinca Antu Pavelia

U samom sreditu europskog Zagreba, u bazilici Srca Isusovog u Palmotievoj ulici, i ove je godine odrana misa zadunica za ustakog zloinca Antu Pavelia. Misu za poglavnika NDH sluili su Isusovci Vjekoslav Lasi i Stanislav Kos. Index.hr, 29. decembar 2010.

Kako postati mercedes

Ante olak, vrilac dunosti predsjednika HSS-NHI: Ne postaje se vjernik stajanjem u crkvi ili damiji, kao to se ne postaje mercedes stajanjem u garai. Glas Srpske, 31. decembar 2010.

Sudija prekinuo utakmicu da bi preparkirao svoj Audi A4

Molimo vlasnika Audija A4 da makne automobil sa parkinga, rekao je spiker na utakmici panske druge lige i zamolio glavnog sudiju da preparkira svoj automobil. Ovaj je prekinuo utakmicu, uzeo klju od auta i pomakao ga da ne smeta. 24sata.hr, 29. decembar 2010.

Ekrem Jevri
Ekrem Jevri objanjava novinaru svoje ponaanje u emisiji TV Pink: U toku emisije smirili ste se. Da li vas je neko iz produkcije opomenuo da se tako ne ponaate, ta se zapravo desilo? -Moj menader mi je priao i rekao da e me polomiti ako se mrdnem. Alo, 3. januar 2011.

Mustafa . ubio sina kojeg mu je rodila polusestra!

Vii sud u Sremskoj Mitrovici osudio je na 20 godina j g robije j 34-godinjeg g j g Bosanca Mustafu . jer je 23. februara ove godine ubio bebu koju je u njegovom j g iznajmljenom j j stanu rodila njegova polusestra ivka Ljiljak. San, 29. decembar 2010.

Fubaleri Slavije iz Istonog Sarajeva: Nemamo ta da jedemo

Dnevni avaz, 2. januar 2011.

Nema nogu, a nije invalid?!

Banjaluaninu Draku Dujakoviu Fond PIO odbio zahtev za invalidsku penziju i ocenio da je sposoban za rad iako je on ostao bez noge. Press, 4. januar 2011.

SAD: Hiljadu mrtvih ptica palo na grad

Vie od 1.000 mrtvih kosova palo je na jedan gradi u Arkanzasu. Ptice koje su popadale sa neba u radijusu od dva kilometra imale su znake fizikih povreda. Jato je moda pogodio grom ili olujno nevreme. Veernje novosti, 4. januar 2011.

M. K. iz ivinica vlasnicu kafia polio benzinom i zapalio jer ga nije htjela usluiti
San, 4. januar 2011.

Indijac u 94. godini prvi put postao otac

Sarajevo-x.com, 30. decembar 2010.

7. januar - 3. saffer

64

Nauka
Obavezno odrijemati poslije ruka

Pripremio: Saladin Kovaevi

ri osnovna pravila u slubi zdravlja kojih se treba pridravati su redovna i zdrava ishrana, fizika aktivnost i san. Poslije ruka dovoljno je 15 minuta drijemanja i funkcije mozga poput pamenja i koncentracije mogu biti znatno poboljane. Koliko je spavanje poslije ruka korisno, svjedoe i rezultati raznih istraivanja u kojima se navodi da smanjuje rizik od sranih oboljenja. San poslije ruka moe poboljati radne sposobnosti i smanjiti mogunost greke, pokazalo je istraivanje koje je uradila NASA. Koncentracija,

Kalijum - sinonim dobrog zdravlja inera l M b e z kojeg nisu

m o g u i brojni metaboliki procesi u or g a n i z mu nalazi se u ba na na ma , krompiru i drugom ukusnom vou i povru. Visok pritisak, modani udar i oslabljeni ref leksi samo su neke od posljedica nedostatka kalijuma, ukazuju strunjaci. Kalijum koji je trei mineral po zastupljenosti u ljudskom tijelu sinonim je dobrog zdravlja. Prema tvrdnjama nutricionista, rije je o elementu koji utie na odravanje visokog nivoa zdravstvenog blagostanja, ali i vedrog ivotnog stila. Osim toga to deluje kao elektrolit, taj mineral neophodan je za ouvanje srca, mozga, bubrega, miinih tkiva i drugih vanih organa ljudskog tijela. Samo neke od zatitnih uloga kalijuma ogledaju se u smanjenju rizika od modanog udara, povienog krvnog pritiska, anksioznosti, ublaavanju posledica stresa, neizbjean je dio normalnog funkcioniranja metabolizma, odravanja balansa vode, elektrolita.

panja, opa motorika sposobnost i pamenje postaju svjeiji i omoguavaju organizmu da uspjeno podnese napore do nonog sna.

Vie od 50 puta napravili vjetake kine oluje

aunici u Abu Dabiju tvrde da su tokom ljeta vie od 50 puta napravili vjetake kine oluje iz vedra neba, ime su na korak blie ostvarenju cilja stanovnitva u pustinji koji svoju surovu okolinu ele pretvoriti u profitabilnu, samoodrivu oazu u kojoj rastu biljke. Klimatski projekat vrijedan oko 11 miliona dolara koristi jonizatore koji podsjeaju na velika sjenila za lampe, kako bi stvorio polje negativno naelektrisanih estica od ega se potom stvaraju oblaci. Vjetake oluje su stvarale grad, olujne udare

vjetra pa ak i snane munje, ostavljajui lokalno stanovnitvo s brojnim pitanjima.

Univerzalna vakcina protiv gripe

Jogurtom protiv alergija

ritanski strunjaci uspjeno su testirali vakcinu protiv gripe koja moe osigurati doivotni imunitet na razliite viruse koji ga izazivaju! Prva faza klinikih ispitivanja pokazuje sigurnost preparata i njegovu sposobnost da izazove stabilan imunoloki odgovor. Rezultati druge faze testiranja oekuju se uskoro. Vakcinu nazvanu FLU-v usavrili su strunjaci kompanije SEEK, speci-

jalizirane za istraivanja u oblasti inovativnih farmaceutskih sredstava.

onzumiranje jogurta u koji bi se dodao izvjesni tip bakterija moe regulirati imunoloki sistem, to opet moe sprijeiti pojavu alergija i nekih autoimunih bolesti, pokazalo je novo istraivanje strunjaka Tokijskog univerziteta. Konzumiranjem takve hrane umnoile bi se regulatorne T elije u crijevima ljudi i suzbile alergijske reakcije.

7. januar - 3. saffer

65