SADRAJ:

SADRAJ:......................................................................................................................................................................1 1.UVOD...........................................................................................................................................................................1 2. POREZNI OBVEZNIK I REGISTRACIJA..........................................................................................................3 3. OSNOVICA TROARINA.......................................................................................................................................4 4. NASTANAK OBVEZE OBRAUNAVANJA I PLAANJA TROARINA....................................................5 4.1. PLAANJE TROARINA .........................................................................................................................................5 5. TROARINSKI PROIZVODI.................................................................................................................................6 5.1. NAFTNI DERIVATI...............................................................................................................................................7 5.2. DUHANSKE PRERAEVINE....................................................................................................................................7 5.3. BEZALKOHOLNI NAPITCI.....................................................................................................................................8 5.4. ALKOHOL, ALKOHOLNI NAPICI I PRIRODNA VONA RAKIJA.........................................................................................9 5.5. PIVO I VINO.......................................................................................................................................................9 5.6. KAVA...............................................................................................................................................................9 6. IZNOSI I STOPE TROARINA...........................................................................................................................10 6.1. IZNOSI TROARINE ZA NAFTNE DERIVATE..............................................................................................................10 6.2.IZNOSI TROARINE ZA BEZALKOHOLNE NAPITKE, PIVO I VINA.....................................................................................10 6.3. IZNOSI TROARINE ZA ALKOHOL I ALKOHOLNE NAPITKE I PRIRODNU VONU RAKIJU.....................................................11 6.4. IZNOSI TROARINE ZA KAVU...............................................................................................................................11 6.5. IZNOSI TROARINE ZA DUHANSKE PRERAEVINE.....................................................................................................11 7. OBILJEAVANJE TROARINSKIH PROIZVODA.......................................................................................12 7.1.TROARINSKE MARKICE......................................................................................................................................12 7.2. OBILJEAVANJE KAVE TROARINSKIM MARKICAMA.................................................................................................13 7.3. OBILJEAVANJE TROARINSKIM MARKICAMA DUHANSKIH PRERAEVINA, ALKOHOLNIH PIA, VONE PRIRODNE RAKIJE I VINA ............................................................................................................................................................................14 8. OSLOBOENJE PLAANJA TROARINA.....................................................................................................14 9. ZAKLJUAK...........................................................................................................................................................16 LITERATURA.............................................................................................................................................................17

1.UVOD

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

Troarine (akcize) su poseban oblik poreza na promet i jedan od najstarijih poreznih oblika. Naziv (akcize) datira iz 16. stoljea kada su u Nizozemskoj oporezivali pivo, alkoholna pia, sol i eer posebni porezom kojeg su zvali excijsen1.Kao vrsta selektivnih poreza na potronju proizvoda uvode se zbog potrebe veeg oporezivanja odreenih ili specifinih proizvoda. Troarinama se oporezuju proizvodi sa neelastinom potranjom, a porezni obveznici su proizvoai i uvoznici. Porezna osnovica je odreena mjernom jedinicom (kg, litar i sl.), a iznosi su u apsolutnim vrijednostima (npr. 3 KM na 1 kg kave). Troarine su veoma izdaan proraunski prihod. Na cijenu proizvoda se dodaje iznos troarine, a na taj zbrojeni iznos se onda jo obraunava PDV. Troarinskim proizvodima, odnosno proizvodima koji se oporezuju posebnim porezomakcizom, u Bosni i Hercegovini smatraju se: 1. derivati nafte; 2. duhanske preraevine; 3. bezalkoholna pia; 4. alkohol,alkoholna pia i prirodna vona rakija 5. pivo i vino 6. kava (sirova, prena, mljevena i ekstrati kave). iroka je lepeza razloga i opravdanja za uvoenje posebnih poreza-troarina od fiskalnog kao osnovnog cilja uvoenja poreza, do niza nefiskalnih ciljeva (ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, ekolokih i drugih). Kod veine teoretiara fiskalnog sistema prisutno je stajalite da je prikupljanje financijskih sredstava najvaniji razlog uvoenja troarina u porezni sustav neke zemlje. U praksi se sve vie potvruje opravdanost stajalita da su pojedinani porezi zlatni rudnik dravnih financija . U okviru poreznih reformi koje se provode u Bosni i Hercegovini ukljueni su i posebni porezi-troarine, te se Zakonom o troarinama u Bosni i Hercegovni ureuje oporezivanje odreenih vrsta proizvoda posebnim oblikom poreza-troarinama koji se primjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i stupanjem na snagu ovog zakona (01.01.2005.godine) stavljeni su van snage dotadanjih tridesetak zakona, pravilnika i odluka koji su regulirali ovu oblast.
1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Troarine

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

U Bosni i Hercegovini oporezivanje posebnim porezima regulirano je Zakonom o troarinama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 62/04) i Pravilnikom o primjeni Zakona o troarinama u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 63/04 i 18/05 i 45/05). Zbog injenice da se Zakon o troarinama u BiH primjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i da njegovu primjenu, odnosno kontrolu obrauna i plaanja akcize vri Uprava za indirektno oporezivanje, stvaraju se uslovi za nesmetan promet akciznih proizvoda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez potrebe propisivanja posebnih procedura za promet istih u meuentitetskom prometu, kako je bilo ranije. Zakonom o troarinama u BiH propisana je i obaveza obraunavanja i plaanja putarine koja se obraunava po litru naftnih derivata (dizel-goriva, motorni benzin-bezolovni motorni benzin), a koja je do donoenja ovog zakona bila regulirana entitetskim propisima. Prihodi po osnovu troarina uplauju se na Jedinstveni raun Uprave za indirektno oporezivanje, a njihova raspodjela vri se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni raun i raspodjeli prihoda ("Slubeni glasnik BiH" broj 55/04). Na taj nain na dravnom nivou osiguravaju se znaajni prihodi za financiranja javne potronje kako na dravnom tako i na entitetskim i drugim nivoima vlasti.

2. POREZNI OBVEZNIK I REGISTRACIJA

Porezni obveznik je pravna osoba ili poduzetnik koji troarinske proizvode uvozi i/ili proizvodi na teritoriju BiH. Porezni obveznik za sve proizvode kave prema Zakonu o troarinama smatra se uvoznikom. Pravna osoba ili poduzetnik koji nabavi alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina neposredno od graanina - proizvoaa koji nije troarinski obveznik smatra se poreznim obveznikom. Porezni obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom troarinskih proizvoda, kao i pravna osoba ili poduzetnik duni su se registrirati kod Uprave za neizravno oporezivanje prije poetka obavljanja djelatnosti iz koje moe proizii porezna obveza.2
2

Zakon o troarinama u BiH lanak 12. stavka 3

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

Registracija se provodi upisom u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza prema propisima kojima se ureuje taj upis.Upravni odbor nadlean je za propisivanje uvjeta za registraciju i prestanak registracije poreznog obveznika. Porezni obveznik - proizvoa troarinskih proizvoda duan je UNO-u (Uprava za neizravno oporezivanje) prijaviti pogon u kojem e proizvoditi troarinske proizvode. Porezni obveznik je duan UNO-u prijaviti skladite u kojem se skladite troarinski proizvodi i/ili sirovine za proizvodnju troarinskih proizvoda.

3. OSNOVICA TROARINA
Osnovica troarine odreena je: a) koliinom za troarinske proizvode za koje se troarina plaa po mjernoj jedinici; b) maloprodajnom cijenom i koliinom po mjernoj jedinici za duhanske preraevine. Osnovica troarine u sluaju utvrivanja manjka i rashoda odreena je koliinom manjka koji se ne moe pravdati viom silom, odnosno koliinom rashoda (kalo, rasip, kvar i lom) iznad koliine odreene posebnim aktom Upravnog odbora. Troarina na naftne derivate plaa se po litri derivata na koliinu utvrenu pri temperaturi +15C. Troarina na kavu plaa se za jedan kilogram neto teine kave. Ako se kava stavlja u promet u pakiranjima veim ili manjim od jednog kilograma, troarina se plaa razmjerno koliini u pakiranju. Na promet alkohola, alkoholnih napitaka i prirodne vone rakije troarina se plaa po litri apsolutnog alkohola. Ako se proizvodi stavljaju u promet u pakiranjima veim ili manjim od jednog litre, troarina se plaa razmjerno koliini

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

apsolutnog alkohola u pakiranju. Troarina se obraunava i plaa u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici i/ili po proporcionalnoj stopi.

4. NASTANAK OBVEZE OBRAUNAVANJA I PLAANJA TROARINA

Obveza obraunavanja troarine na temelju prometa troarinskih proizvoda nastaje u trenutku: a) izdavanja rauna proizvoaa pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda ako je isporuka obavljena prije izdavanja rauna; b) uvoza troarinskih proizvoda na teritorij BiH, osim za duhanske preraevine, te alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina koja podlijeu obvezi obiljeavanja troarinskim markicama; c) podnoenja zahtjeva za tiskanje troarinskih markica za duhanske preraevine; d) preuzimanja troarinskih markica za alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina; e) utvrivanja manjka koji se ne moe pravdati viom silom; f) rashodovanja (kalo, rasip, kvar i lom) iznad koliine odreene aktom Upravnog odbora koji se zasnivati na opim trgovinskim naelima; g) koritenja troarinskih proizvoda od strane proizvoaa za vlastitu potronju.

4.1. Plaanje troarina

Obraunatu troarinu porezni obveznik duan je uplatiti u rokovima: a) U sluajevima izdavanja rauna proizvoaa pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda ako je isporuka obavljena prije izdavanja

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

rauna, obveznik je duan platiti troarinu u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastala obveza obraunavanja troarine; b) U sluajevima uvoza troarinskih proizvoda na teritorij BiH, osim za duhanske preraevine, te alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina koja podlijeu obvezi obiljeavanja troarinskim markicama i kod uvoza troarinskih proizvoda preuzimanja troarinskih markica za alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina porezni obveznik duan je platiti troarinu u roku propisanom za plaanje uvoznih davanja; c) U sluajevima preuzimanja troarinskih markica za alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina koji ne podlijeu plaanju troarine prema navodu pod b), porezni obveznik duan je platiti troarinu u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je dolo do izdavanja rauna proizvoaa pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda ako je isporuka obavljena prije izdavanja rauna; d) Za duhanske preraevine porezni obveznik duan je platiti troarinu u trenutku preuzimanja troarinskih markica; e) U sluajevima utvrivanja manjka koji se ne moe pravdati viom silom, rashodovanja (kalo, rasip, kvar i lom) iznad koliine odreene aktom Upravnog odbora koji se zasnivati na opim trgovinskim naelima te koritenja troarinskih proizvoda od strane proizvoaa za vlastitu potronju porezni obveznik duan je platiti troarinu u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastala obveza obraunavanja troarine.

5. TROARINSKI PROIZVODI
Troarinskim proizvodima smatraju se: a) naftni derivati;

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

b) duhanske preraevine; c) bezalkoholni napici; d) alkohol, alkoholni napici i prirodna vona rakija; e) pivo i vino; f) kava.

5.1. Naftni derivati

Naftnim derivati prema lanku 4. stavak (2) toka a) Zakona o troarinama u BiH smatraju se: a) motorni benzini, ukljuujui i bezolovni, neovisno o oktanskoj vrijednosti i komercijalnom nazivu; b) dizel-goriva i ostala plinska ulja; c) petrolej (kerozin); d) loivo ulje, ekstra lako i lako specijalno (EL i LS).

5.2. Duhanske preraevine

Duhanskim preraevinama prema lanku 4. stavak (2) toka b) Zakona o troarinama u BiH smatraju se cigarete i ostali duhanski proizvodi. Cigaretama se smatraju: a) smotuljci duhana prikladni za puenje, obavijeni omotaem koji nije od prirodnog duhana; b) proizvodi slini cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana obavijenih jednostrukim i dvostrukim omotaem. Vanjski omota izraen je

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj liniji uzduno; c) duhanski tapii koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom stavljaju u papirnati omot za cigarete ili se umataju u papirnate listie; d) duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete. Ostalim duhanskim proizvodima smatraju se: a) cigare i cigarilosi; b) duhan za lulu i duhan za puenje; c) duhan za mrkanje, vakanje i drugi duhanski proizvodi.

5.3. Bezalkoholni napitci

Bezalkoholnim napicima prema lanku 4. stavak (2) toka c) Zakona o troarinama u BiH smatraju se osvjeavajui bezalkoholni napici od vonog soka, vone baze, biljnih ekstrakata, itarica i sirutke, umjetni osvjeavajui bezalkoholni napici i niskoenergetski osvjeavajui bezalkoholni napici. Pod bezalkoholnim napicima smatraju se: a) prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode, izvorske domae i uvozne vode i stolne vode; b) 100% prirodni sokovi od voa i povra i njihovih mjeavina; c) sokovi od voa i povra te njihove mjeavine s ili bez dodatka vode, s ili bez dodanog eera, s ili bez konzervansa, s ili bez CO2, s ili bez umjetnih boja, s ili bez umjetnih aroma i drugih umjetnih dodataka, sa stvarnim i deklariranim udjelom od 50% i vie voa i/ili povra u suhoj tvari; d) sirupi, praci i pastile namijenjeni pripravi bezalkoholnih napitaka razblaivanjem u vodi.

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

5.4. Alkohol, alkoholni napici i prirodna vona rakija

Alkoholom se prema lanku 4. stavak (2) toka d) Zakona o troarinama u BiH smatraju sve vrste alkohola neovisno o sirovini iz koje se dobiva i postupku dobivanja. Alkoholnim napicima smatraju se napici koji sadre vie od 2% alkohola. Prirodnom vonom rakijom smatra se proizvod dobiven destilacijom prevrelog soka, masulja ili koma groa ili drugog voa na manje od 86% vol. alkohola, u kojem se ne smije osjetiti miris i okus drugaiji od onoga koji potjee od upotrijebljenih sirovina, kojem se ne smiju dodavati arome niti etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, eer i drugi ugljini hidrati.

5.5. Pivo i vino

Pivom se prema lanku 4. stavak (2) toka e) Zakona o troarinama u BiH smatra osvjeavajui pjenuavi napitak dobiven od vode, jemenog slada, kvasca, nezaslaenih itarica i hmelja, bez obzira na koncentraciju ekstrakta u sladu ili koncentraciju alkohola u pivu. Vinom se smatra vino od groa (ukljuujui pojaana vina), vermut i ostala vina od groa aromatizirana biljem ili aromatskim tvarima.

5.6. Kava

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

Kavom se prema lanku 4. stavak (2) toka f) Zakona o troarinama u BiH smatra: a) sirova kava (s ili bez kofeina); b) prena kava (s ili bez kofeina) u zrnu ili mljevena; c) ljuske i opne prene kave; d) ostali proizvodi od kave koji u sebi sadre 50% i vie kave.

6. IZNOSI I STOPE TROARINA

Troarina se obraunava i plaa u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici i/ili po proporcionalnoj stopi.

6.1. Iznosi troarine za naftne derivate

Za naftne derivate troarina se plaa po litri, i to na: a) dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM; b) petrolej (kerozin) 0,30 KM; c) motorni benzin - bezolovni 0,35 KM; d) motorni benzin 0,40 KM; e) loivo ulje, ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM.

6.2.Iznosi troarine za bezalkoholne napitke, pivo i vina

Za sljedee troarinske proizvode troarina se plaa po litri, i to: a) bezalkoholni napici 0,10 KM; b) pivo 0,20 KM; c) vino 0,25 KM.

10

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

6.3. Iznosi troarine za alkohol i alkoholne napitke i prirodnu vonu rakiju
Za alkohol, alkoholne napitke i prirodnu vonu rakiju troarina se plaa po litri apsolutnog alkohola, i to: a) alkohol 15,00 KM; b) alkoholni napici 15,00 KM; c) prirodna vona rakija 8,00 KM.

6.4. Iznosi troarine za kavu

Za kavu troarina se plaa prilikom uvoza po kilogramu, i to za: a) sirovu kavu 1,50 KM; b) prenu kavu (u zrnu ili mljevena) 3,00 KM; c) ljuske i opne prene kave i ostali proizvodi od kave 3,50 KM.

6.5. Iznosi troarine za duhanske preraevine

Odlukom Uprave za neizravno oporezivanje (Slubeni glasnik BiH, broj 98/11) , koja se primjenjuje od 01.01. 2012. godine, troarina na cigarete obraunavati e se na sljedei nain:

proporcionalna troarina po stopi od 42% na osnovicu utvrenu sukladno Zakonu o troarinama i posebna troarina u iznosu od 30 KM za 1.000 komada, odnosno 0,60 KM za pakiranje od 20 komada.

Ukoliko je ukupna troarina na cigarete (proporcionalna + posebna), koja je obraunata po gore navedenim stopama, a u skladu sa Odlukom o utvrivanju posebne i minimalne troarine na cigarete za 2012. godinu, manja od minimalne troarine, plaa se minimalna troarina u iznosu

11

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

od 1,65 KM po kutiji cigareta za pakiranje od 20 komada. Za pakiranja razliita od pakiranja od 20 komada troarina se plaa razmjerno broju komada u pakiranju.

7. OBILJEAVANJE TROARINSKIH PROIZVODA

Troarinski proizvodi, bilo uvezeni ili proizvedeni u Bosni i Hercegovini, mogu se stavljati u promet samo u pakiranju na kojem mora biti deklaracija ili drugi dokument koji prati troarinske proizvode na kojem je istaknut proizvoa ili uvoznik, sirovinski sastav, neto masa, vrsta, kvaliteta i druga svojstva bitna za utvrivanje porezne obveze. Deklaracija ili drugi dokument mora pratiti i troarinske proizvode koji se prometuju u rinfuzi. Duhanske preraevine, alkoholna pia, vona prirodna rakija, kava i vino, koji se uvoze u carinsko podruje BiH, proizvode i/ili stavljaju u promet na teritoriji BiH, u pakiranjima predvienim za prodaju na malo,moraju biti obiljeene troarinskim markicama. Uvozom se podrazumijeva stavljanje robe u slobodan promet. Troarinski ne proizvodi biti koji se prodaju u bescarinskim prodavaonicama moraju obiljeeni troarinskim

markicama, ali na ambalai ili na posebnoj markici moraju imati utisnute rijei samo za izvoz (for export only). Obiljeavanju ne podlijeu ni troarinski proizvodi koji se u nepromijenjenom stanju vraaju iz inozemstva poiljatelju. Troarinske markice izdaje UNO.

7.1.Troarinske markice
Pravilnikom o troarinskim markicama za duhanske preraevine,alkoholna pia, vonu prirodnu rakiju, kavu i vino (Sl. glasnik BiH,broj 50/09), koji je donio Upravni odbor UNO, propisani su: oblik, sadraj i zatita troarinskih markica; 12

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

procedura tiskanja i uvanja troarinskih markica; obiljeavanje proizvoda troarinskim markicama; izdavanje troarinskih markica, voenje evidencija i iznoenje iz carinskog podruja BiH; povrat neiskoritenih i oteenih markica i njihovo unitavanje

Troarinske markice se tiskaju u sljedeim bojama: PLAVA za duhanske preraevine proizvedene u BiH CRVENA za duhanske preraevine iz uvoza SMEA za alkoholna pia proizvedena u BiH UTA za alkoholna pia iz uvoza LJUBIASTA za vonu prirodnu rakiju proizvedenu u BiH ROZA za vonu prirodnu rakiju iz uvoza NARANASTA za vina proizvedena u BiH ZELENA za vina iz uvoza CRNA za kavu

7.2. Obiljeavanje kave troarinskim markicama

Kava koje se stavlja u promet u pakiranjima predvienim za prodaju na malo u Bosni i Hercegovini, mora biti obiljeena troarinskom markicom. Kavom pakiranom za prodaju na malo smatraju se pojedinana pakiranja kave i proizvoda od kave neto teine od 0,021 kg do 10,00 kg. Kava koja se stavlja u promet (prodaja na malo) u maloprodajnom objektu na teritoriji Bosni i Hercegovini u rasutom stanju (rinfuza), obiljeava se troarinskom markicom koja se privruje na gornji desni kut na prednju stranu pakiranja (vree ili druga pakiranja). Troarinska markica mora biti vidljiva i neoteena sve dok se proizvod u cijelosti ne prometuje. Ako se kava stavlja u promet u skupnom pakiranju, troarinske markice lijepe se na vidljivo mjesto na skupnom pakiranju i moraju se nalaziti na pakiranju sve dok se proizvod u cijelosti ne prometuje.

13

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

Pod skupnim pakiranjem smatra se samo ono pakiranje koje sadri pojedinana pakiranja od 0,020 kg i manje. Obvezu obiljeavanja kave troarinskim markicama, imaju osobe koje kavu uvoze i/ili stavljaju u promet. Pored navedenih osoba, obvezu obiljeavanja kave troarinskim markicama imaju i osobe koje ve obiljeenu kavu pakiraju u manja ili vea pakiranja.

7.3. Obiljeavanje troarinskim markicama duhanskih preraevina, alkoholnih pia, vone prirodne rakije i vina
Prilikom stavljanja u promet u pakiranjima predvienim za prodaju na malo u BiH duhanske preraevine, alkoholna pia, vona prirodna rakija i vino moraju biti obiljeeni troarinskim markicama. Troarinska markica mora biti nalijepljena na pakiranja predviena za prodaju na malo na mjestu otvaranja tako da se prilikom otvaranja ista oteti. Iznimno od odredaba zakona, alkoholni napici, prirodna vona rakija i vina koja sadre manje od 5% alkohola ne moraju biti obiljeena troarinskim markicama.

8. OSLOBOENJE PLAANJA TROARINA

Sljedei su troarinski proizvodi osloboeni plaanja troarina: a) proizvodi koji se izvoze; b) proizvodi koji se isporuuju u bescarinske prodavaonice radi prodaje putnicima koji odlaze u inozemstvo; c) proizvodi koji se uvoze, unose ili primaju iz inozemstva, a koji su prema carinskim propisima osloboeni plaanja uvoznih davanja; d) proizvodi koji se isporuuju diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i njihovom osoblju po naelu reciprociteta, a na temelju akta Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine;

14

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

e) proizvodi koji se isporuuju osobama koje su na temelju Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni I Hercegovini i aneksa uz taj Sporazum te ratificiranih meunarodnih ugovora i konvencija osloboene plaanja ove vrste poreza; f) gorivo za zrakoplove i brodove u meunarodnom prometu; g) na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnih napitaka osobi registriranoj za proizvodnju.

15

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru 9. ZAKLJUAK

Prema navedenom u prethodnom tekstu vidimo da su troarine jako vaan i izdaan porez za dravu. Bitno je navesti da prema potpisanom ugovoru s Europskom unijom troarine na cigarete u BiH do 2015.g. na 1.000 komada trebaju iznositi 125 KM ili 2.5 KM za pakiranje od 20 komada. Pravo na povrat uplaenog iznosa troarine imaju: fizike i pravne osobe koje koriste ulje za loenje za zagrijavanje stambenih i poslovnih objekata, kao i objekata za poljoprivrednu proizvodnju (staklenici i plastenici) poduzetnici i pravne osobe koje koriste alkohol za proizvodnju lijekova i/ili u medicinske svrhe, te etilni alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji sredstava za ienje i pranje, kozmetikih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne plaa troarina pravna osoba koja je izvezla troarinske proizvode za koje je prethodno plaena troarina Zahtjev za povrat uplaene troarine podnosi se Regionalnom centru Uprave za neizravno oporezivanje (UNO). UNO je duna izvriti povrat uplaene troarine najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva. Mora se spomenuti i politika situacija koja je jo uvijek nerazrijeena,bez dobre politike strukture, porezni sustav BiH pa tako i sustav obrauna troarina e i dalje biti u zaostatku, kako za Europom tako i svijetom. Budui da porezni sustav je velika poluga koja je gotovo osnovni pokreta gospodarskog rasta i razvoja, neophodne su to bre reforme poreznog sustava BiH.

16

Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru LITERATURA

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Troarine, (06.12.2011.)
2. Uprava za neizravno oporezivanje UNO http://www.uino.gov.ba/h/, (06.12.2011.)

3. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/Akcize.html, (27.12. 2011.) 4. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/PDV/Odluke_akcize.html, ( 27.12.2011.) 5. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/PDV/Zakon_o_akcizama.html, (27.12. 2011.) 6. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/PDV/Pravilnici_akcize.html , (27. 12. 2011.)

17