Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005.

(259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Dragan Damjanovi}
Filozofski fakultet, Zagreb

Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Izvorni znanstveni rad Original scientific paper Predan 20. 6. 2005. Prihva}en 20. 9. 2005. UDK: 726.6(497.5 Zagreb)1850

Saetak
^lanak govori o gradnji neogoti~kih tornjeva Zagreba~ke katedrale. Nakon postavljanja gradnje u kontekst zbivanja u srednjoeuropskoj arhitekturi druge polovine 19. stolje}a najve}a se pozornost posve}uje glavnom oblikovnom uzoru za izgradnju tornjeva Zagreba~ke katedrale zvoniku crkve St. Pierre u Caenu, te razlikama izme|u dvaju projekata prvotnog Friedricha von Schmidta i realiziranog Hermana Bolla.

Klju~ne rije~i: Zagreb, Katedrala, historicizam, neogotika, Friedrich von Schmidt, Herman Boll, Caen, St. Pierre

Uvod

I tako dade Schmidt u svojoj fabrici planova u Be~u izraditi osnove za restauraciju sasvim {ablonski, po receptu Klnskom.1 Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale nesumnjivo su rezultat najkontroverznije restauracije u povijesti hrvatske za{tite spomenika i hrvatske arhitekture 19. stolje}a uop}e. Strossmayerovi i Kr{njavijevi panegirici ljepotama tornjeva utihnuli su ve} na samom po~etku 20. stolje}a,2 a nakon kontroverzi izazvanih ru{enjem Baka~eve kule i utemeljenjem Zemaljskog povjerenstva za o~uvanje umjetni~kih i histori~kih spomenika na ~elu s Gjurom Szabom dolaze na izrazito lo{ glas. Po~inje se aliti za slikovito{}u ranije gra|evine, nagla{ava se {ablonski karakter Schmidt-Bollove restauracije, a Katedrala postaje mjesto najve}eg zlo~ina nad hrvatskom ba{tinom u 19. stolje}u. Rije~i Gjure Szabe stoga se i donose na po~etku ovoga teksta, ne zbog slaganja s tvrdnjom, ve} stoga {to se u ~lanku eli pokazati kako su neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale izuzetno kvalitetno rje{enje unutar povijesti srednjoeuropske neogoti~ke arhitekture. U ranijoj literaturi ve} je provedena revalorizacija historicisti~ke restauracije Katedrale,3 a sada je potrebno protuma~iti, s usredoto~enjem na novopodignute tornjeve, kako Schmidt u Zagrebu, nasuprot citiranim Szabovim tvrdnjama, ne projektira nekakav stereo-

tipan objekt, ve} vlastito izuzetno originalno djelo. Cilj je ponajprije postaviti podizanje novih tornjeva u kontekst povijesti sakralne arhitekture na srednjoeuropskom prostoru u 19. stolje}u, dio kojega je bila i Hrvatska, te uputiti na korijene odakle Schmidt (i zbog ~ega) vu~e svoju inspiraciju za njihovo oblikovno rje{enje. Nuno je odmah postaviti pitanje ima li smisla izdvojeno promatrati tornjeve u odnosu na cijelu strukturu Zagreba~ke katedrale. Postupak opravdava ~injenica kako su se upravo u rje{enju tornjeva i cijele glavne fasade i Schmidt i Boll najvi{e udaljili od postoje}e strukture, kako je upravo taj dio crkve najve}im dijelom neogoti~ki, mnogo vi{e negoli ostali dijelovi gra|evine i izvana i iznutra.4 S druge stane, upravo se na rje{enja glavne fasade pri izgradnji ili obnovi srednjovjekovnih katedrala u 19. stolje}u obra}ala najve}a pozornost, upravo se na njima najvi{e mogu uo~iti tada{nji pristupi i gotici kao stilu i obnovi spomenika.

Dovr{avanje goti~kih tornjeva na podru~ju srednje Europe u 19. stolje}u

Haben nicht alle deutschen greren Dome ein Recht auf ihre Vollendung?5 Prije negoli prije|emo na tornjeve Zagreba~ke katedrale svakako je potrebno upoznati se s kontekstom iz kojega oni 259

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

1. Kln, Katedrala, po~etkom 20-ih godina 19. st. Radovi na izgradnji broda tek su zapo~eli Cologne cathedral in the 1820s, the beginning of the construction works on the nave

i fizi~ki i ideolo{ki izrastaju, s klimom koja je tada vladala na polju restauracije nedovr{enih srednjovjekovnih crkvi na podru~ju srednje Europe, to~nije re~eno na njema~kom kulturnom podru~ju. Za{to se ograni~iti samo na te prostore? Ponajprije stoga {to nadogradnja tornjeva Zagreba~ke katedrale u cijelosti ideolo{ki, a dijelom i oblikovnim jezikom, proizlazi iz toga konteksta. Francuski primjeri tek su dotaknuti budu}i da oni nastaju u prostoru s pone{to druk~ijim nazorima i prema restauraciji i prema (neo)gotici. Ambicije graditelja u srednjem vijeku redovito su nadma{ivale njihove mogu}nosti. Bogatstvo francuskih, belgijskih, engleskih i njema~kih gradi}a trajalo je obi~no kra}e od vremena potrebnog da bi se zavr{ili projekti njihovih katedrala. Najambicioznije zami{ljeni dijelovi katedrala nesumnjivo su bili tornjevi, tako da ih je rijetko koji srednjovjekovni grad uspio realizirati. Problemi njihove nedovr{enosti, to~nije re~eno nastojanja da se zavr{e, nisu zapo~eli u 19. stolje}u, niti su zavr{ili sa srednjim vijekom. Cijelo vrijeme, od 16. do po~etka 19. stolje}a zavr{avaju se tornjevi srednjovjekovnih crkava, obi~no s renesansnim ili baroknim dodatcima, odnosno dodatcima u stilu vremena u kojem se zavr{etak radi, no nerijetko se primjenjuje i goti~ki ili romani~ki (naj~e{}e nedovoljno shva}en) formalni repertoar, ~ime se htjelo posti}i logi~no i estetsko zavr{avanje postoje}ih struktura. Katedrala u Orleansu, londonska Westminsterska opatija, katedrale u Mainzu i Bambergu, planovi za zavr{avanje fasade Katedrale u Milanu, samo su neki, poznatiji primjeri primjene izvornog stila u 16. i 17. stolje}u pri dovr{avanju srednjovjekovnih crkvi.6 I bu|enje interesa za srednjovjekovnu arhitekturu na njema~kom kulturnom podru~ju zapo~elo je, uvjetno govore}i, upravo s jednim tornjem Goetheovim zadivljenim opisom tornja Strasbur{ke katedrale iz 1772., najvi{e realizirane 260
2. Kln, Katedrala nakon dovr{enja tornjeva, po~etkom 80-ih godina 19. st. Cologne cathedral in the early 1880s, after the completion of the towers

3. Dovr{avanje srednjovjekovnih tornjeva katedrala u Njema~koj, statisti~ki pregled (me|u 180 zavr{etaka tornjeva ubrojene su i manje intervencije) Completion of the medieval towers in Germany, statistical survey (180 towers, including minor interventions)

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

4. Ulm, Mnster, glavno pro~elje prije po~etka restauracije Ulm, Mnster, main faade before the beginning of restoration works

vertikale gotike. Goetheov tekst stvara uvod u ulogu koju }e odigrati gotika u povijesti njema~ke arhitekture 19. stolje}a ulogu nacionalnoga stila.7 Sljede}i i najvaniji korak u stjecanju te uloge i {irenju neogotike bilo je, naravno, kao i uvijek kada se govori o srednjoeuropskoj sakralnoj arhitekturi historicizma, zavr{avanje Katedrale u Klnu. Torzo Klnske katedrale postao je mjesto hodo~a{}a za sve njema~ke, pa i europske poklonike gotike, srednjega vijeka i njegove obnove u 19. stolje}u. Cijeli pothvat vezan je za bu|enje jedinstvenog njema~kog nacionalnog identiteta tijekom Napoleonskih ratova,8 koji svoja upori{ta po~inje traiti u spomenicima pro{lih epoha, a osobito u nedovr{enoj klnskoj stolnoj crkvi. Nedovr{enost te katedrale postaje simbolom tada{nje razjedinjenosti njema~ke nacije, a njezino se dovr{avanje pretvara u glavni nacionalni kulturni zadatak, kojim se ho}e, makar simboli~ki, ponovno ujediniti Nijemce. Budu}i da porazom Francuske i Be~kim mirom 1815. godine Porajnje dolazi u pruske ruke, realizacija ovog nauma mogla je zapo~eti.

5. Ulm, Mnster, glavno pro~elje nakon dovr{enja izgradnje tornja (1883.1890.). Ulmski toranj ujedno je i najvi{i realizirani neogoti~ki toranj, visine 162 metra Ulm, Mnster, main faade after the completion of the tower (1883 1890). With its 162 meters, the tower of Ulm is the highest completed neo-gothic tower

Kln postaje ishodi{te s izuzetno mnogo aspekata. Vezano uz zavr{avanje Katedrale stvara se, preko djela Boisserea, Schinkela, Reichenspergera, te ~lanaka raznih autora u ~asopisu Klner Domblatt (od 1842.),9 teorijska podloga na kojoj se zasniva neogotika srednje Europe u ostatku 19. stolje}a. Na njezinim skelama obrazuju se kasniji glavni predstavnici tog stila na golemom prostoru od Brssela do Odese,10 poput Friedricha Schmidta, Vincenza Statza (projektanta Katedrale u Linzu, najve}e neogoti~ke gra|evine u Monarhiji), kaselskog arhitekta Georga Gottloba Ungewittera, Juliusa Flggea i Carla Nordmanna iz Essena,11 Karla Arendta i Andreasa 261

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

6. Prag, Katedrala, zapadno neogoti~ko pro~elje, sagra|eno 1882. 1893. po projektu Josefa Hlavke, a pod nadzorom Friedricha Schmidta Prague cathedral, west neogothic faade, built in 18821893 after the plan of Josef Hlavka and under the of Friedrich Schmidt

7. Be~, Votivna crkva, tornjevi (foto: D. Damjanovi}, 2004.) Vienna, Votive Church, towers

Webera, koji su radili na trierskom podru~ju, Augusta Rincklakea u Braunschweigu, Johanna Mllera u Lilleu,12 a ne zaboravimo ni na{eg Hermana Bolla. Istodobno se utemeljuju osnovni obrasci koji }e se primjenjivati u budu}im ve}im restauracijama i novogradnjama sakralnih objekata u Europi: modeli financiranja, dru{tva za restauraciju, organizacija gradnje, vlastite majstorske radionice i ~asopisi. Najsnaniji je, me|utim, utjecaj Katedrale u Klnu kao oblikovnog predlo{ka za budu}e sakralne gra|evine.13 Ti su utjecaji najve}i upravo u pogledu budu}ih rje{enja glavnih pro~elja reprezentativnijih crkvi. Ne smije se zaboraviti kako je glavna fasada Klnske katedrale zavr{ena dobrim dijelom po srednjovjekovnim nacrtima, te je time znatno dobila na autenti~nosti i legitimitetu. Stoga }e se ~esto budu}e, kako novogradnje, tako i nadogradnje starijih goti~kih tornjeva, osobito u rje{enjima zvonika, ugledati na Kln. Preuzima se ponajprije osnovno ustrojstvo zvonika, njegov kristalinski razvoj,14 odnosno piramidalno suavanje s mno{tvom fijala koji ublaavaju razlike u {irini pojedinih katova tornja, zatim motiv oktogonalnog kata u sredi{njem dijelu zvonika, izme|u pravokutnoga donjeg dijela i kape, koji se otvara nizom velikih bifora, a zavr{ava visokim trokutastim, bogato ornamentiranim zabatima. I kona~no, kapa tornja, kao najmo}niji motiv, u kojoj se, prema nazorima arhitektonske teorije 19. stolje}a, stje~e sva rasko{ i simboli~na snaga jedne gra|evine.15 ^injenica da je srednjovjekovni nacrt Klnske katedrale predvi|ao podizanje takve kape, te da je susre}emo u srednjovjekovnoj arhitekturi u najrasko{nijoj formi u Straburgu i Freiburgu, dala je povoda njema~kim teoreti~arima arhitekture da je po~nu smatrati produktom upravo njema~262

koga duha, elementom posebne doma}e varijante gotike, tim prije {to je taj motiv bio prili~no rijedak u drugim zemljama.16 Na smije se ipak zaboraviti kako, kada govorimo o po~ecima zavr{avanja katedrale u Klnu u 40-im godinama, ponajprije mislimo na po~etak dovr{avanja broda i transepta. Zapadna fasada s tornjevima po~ela se podizati tek 1864.17 Brojni ratovi koje }e Pruska voditi u desetlje}u koje slijedi, prvo s Austrijom 1866., potom s Francuskom 1870.1871., znatno }e usporiti radove na crkvi, tako da su tornjevi zavr{eni tek 1880. godine.18 Do tada se gotika u sakralnoj arhitekturi ve} posve ukorijenila, a formalni se jezik Klna po~eo koristiti u bezbrojnim restauracijama i novogradnjama. Konkretna

8. Paris, Notre-Dame, dana{nje stanje Paris, Notre-Dame, present state 9. Paris, Notre-Dame, projekt Viollet le-Duca za zavr{avanje tornjeva, prikazuje francuski pristup nadogradnji tornjeva s bitno druk~ijim oblikovnim jezikom u odnosu na situaciju u Njema~koj Paris, Notre-Dame, Viollet le-Ducs project for the completion of towers shows the French approach to the additions of essentially architectural language with respect to the German situation 10. Be~, Katedrala sv. Stjepana krajem 19. stolje}a. Na sjevernoj se strani crkve moe uo~iti nedovr{eni srednjovjekovni toranj Vienna, St Stephens cathedral, late 19th century. On the northern side, the unfinished medieval tower is visible 11. Be~, Katedrala, projekt Friedricha von Schmidta za dovr{avanje sjevernoga tornja Vienna cathedral, project by Friedrich von Schmidt for the completion of the northern tower

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

8 10 11

263

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

gra|evina, dakle, nije mogla biti neposredan uzor, ve} su to bili prvenstveno nacrti za njezino podizanje. Srednjovjekovni plan fasade prona{li su 1814. godine, raskinut na dvije polovine, Georg Moller u Darmstadtu i Sulpiz Boissere u Parizu.19 Njihov je pronalazak izazvao op}e odu{evljenje, tako da je motiv masivne bogato ra{~lanjene kape tornja, koji }e postati, kako je ve} re~eno, {iroko ra{iren i nevjerojatno karakteristi~an za njema~ku arhitekturu 19. stolje}a, prvi put bio upotrijebljen ve} pri restauraciji crkve u Geisenheimu (1836.1839.),20 odnosno pri zavr{avanju njezinih srednjovjekovnih zvonika, {to je ujedno i kronolo{ki prva takova intervencija u Njema~koj. Sli~ne su kape poput gljiva po~ele nicati po srednjovjekovnim, nedovr{enim tornjevima Njema~ke. U vremenu od 1800. do 1915. godine bit }e naposljetku dovr{eno ukupno 175 srednjovjekovnih tornjeva, s vrhuncem postignutim izme|u 1870. i 1900. sa 78 realiziranih projekata. Nakon 1900. nastupa nagla promjena mode nov pristup za{titi spomenika, a vjerojatno i ~injenica da nedovr{enih tornjeva nije vi{e bilo tako puno, doveo je do toga da je u idu}ih 15 godina izvr{eno tek 18 zahvata, od toga samo jedan nakon 1910. godine.21 Navedimo one najvanije. Samo dvije godine nakon zavr{etka restauracije geisenheimske crkve po~inje dovr{avanje vrlo sli~nog zvonika na frankfurtskoj Crkvi sv. Nikole (1841.1847.),22 slijedi toranj Stolne crkve u Konstanzu (1851.1853.),23 Marijine kapele u Wrzburgu (1854.1857.),24 Crkve svetog Petra u Heidelbergu (1862.1867.),25 Wiesenkirche u Soestu (obnova zapo~ela 1846., tornjevi podignuti 1872.1875, gra|evina je posve}ena 1882.),26 Stolne crkve u Bernu (1889.1893),27 Katedrale u Regensburgu (1859.1872.) i Ulmu (koja dobiva, po freibur{kom modelu ~ak tri neogoti~ka tornja, dva manja na stranama kora, podignuta 1872.1880., i glavni, podignut 1883.1890., visok 161 metar).28 Sli~na je situacija bila i na prostorima Austro-Ugarske Monarhije. Prva intervencija nalik spomenutima njema~kima bila je dogradnja zvonika na Augustinskoj crkvi u Be~u (1848. 1852.).29 Nakon {to se Friedrich Schmidt preselio u Be~, proces se intenzivirao. On }e sa svojim u~enicima s Akademije projektirati zavr{etke cijelog niza tornjeva srednjovjekovnih katedrala u Monarhiji. Obnovljen je tako be~ki Sv. Stjepan, zatim Katedrala u Pragu, kojoj su Schmidt i Josef Hlavka izme|u 1892. i 1893. podigli monumentalnu dvotoranjsku zapadnu fasadu,30 a dovr{en je i goti~ki toranj tzv. Matijine crkve u Budi (1874.1896.), pod vodstvom Schmidtova u~enika Frigyesa Schuleka.31 Ne samo u dovr{avanju starih srednjovjekovnih tornjeva ve} i na novogradnjama crkvi primjenjuje se, pri izgradnji tornjeva, oblikovni jezik deriviran bilo s Katedrale u Klnu, bilo sa srednjovjekovnih katedrala u Straburgu ili Freiburgu, i na jednotoranjskim i na dvotoranjskim crkvama. Ve} se s prvom neogoti~kom sakralnom gradnjom katoli~ke njema~ke Crkve Marije Pomo}nice u minhenskom predgra|u Au (1831.1839.), zadubinom bavarskoga kralja Ludviga I., sagra|enom po projektu arhitekata Josepha Daniela Ohlmllera i Georga Friedricha Zieblanda,32 javlja, u gornjem dijelu zvonika, ve}ina elemenata koji }e se pojavljivati u kasnijoj neogoti~koj arhitekturi zvonik dodu{e u ovom slu~aju jo{ nije samostoje}i, no ve} sadrava oktogonalni kat s visokim prozorima, biforama i bogato profiliranom kapom. Zna~ajniji 264

}e uzor za budu}e jednotoranjske crkve ipak biti Sveti Nikola u Hamburgu, sa sli~nim rje{enjima katova.33 Uz dvotoranjski model, glavno ishodi{te kojega je Kln, a koji }e doivjeti svoju najmonumentalniju derivaciju na primjeru Votivne crkve u Be~u, utemeljuje se time paralelno i tip jednotoranjske trobrodne neogoti~ke bazilike, koji }e postati naj~e{}i i najuobi~ajeniji u sakralnoj arhitekturi Njema~ke u drugoj polovini 19. stolje}a. Primjeri su bezbrojni, te ih nema smisla navoditi, moe se tek napomenuti kako iz toga konteksta proistje~e i osje~ka @upna crkva svetih Petra i Pavla.

Oblikovno rje{enje neogoti~kih tornjeva Zagreba~ke katedrale arhitekta Friedricha Schmidta

Zanimivo je, kako se sve to razvija logi~no iz ono malo ostanaka na podnoju sadanjega tornja, pa ba{ ta logi~nost jam~i, da je neko} na{a stolna crkva sbilja tako izgledala, jer se je u staroj gotici strogo dosljedno razvijao oblik iz oblika 34 Tornjevi koji su se podizali na crkvama u 19. stolje}u, i na sakralnim (reprezentativnijim) novogradnjama i pri nadogra|ivanju srednjovjekovnih katedrala, izrazito su manifestni u karakteru. Svojim izgledom nastoje na {to je mogu}e veli~anstveniji na~in reprezentirati kr{}anstvo, njegovu mo}, ulogu, ali i ljepotu, u svijetu koji ga ugroava revolucijom i sekularizacijom. Pod svaku je cijenu, njihovom visinom i rasko{i, trebalo natkriliti nove dominante profanih gra|evina vije}nice, burze, kolodvore i gra|anske pala~e.35 Istodobno, crkva (kao gra|evina), s razvojem kulta spomenika, vi{e ne slui isklju~ivo kao simbol vjere, nego, u sve ve}oj mjeri, i kao simbol nacije. [to je ve}a i rasko{nija, tim bolje svjedo~i o veli~ini duha naroda koji je gradi. Primjer Klna to najjasnije pokazuje. Srednjovjekovna katedrala zavr{ena je ne kao religiozni, ve} kao nacionalni spomenik. 36 Njezina veli~ina trebala je svjedo~iti o veli~ini i snazi nove ujedinjene Njema~ke. Iz iste perspektive treba gledati i obnovu Zagreba~ke katedrale. Najzna~ajnijem spomeniku srednjega vijeka na tlu sjeverne Hrvatske trebalo je dati dostojno lice. Naravno da je stara zapadna fasada s jednostavnim zvonikom iz 17. stolje}a bila od tada{nje kritike naje{}e napadana, pa se ve} pri prvim idejama o obnovi Katedrale najvi{e panje usmjerava na njezinu restauraciju.37 Povijesnoumjetni~ka kritika 19. stolje}a u cijeloj srednjoj Europi najvi{e se obru{avala upravo na zavr{etke srednjovjekovnih tornjeva iz 16., 17. i 18. stolje}a, kakav je imala i na{a katedrala. Stilska mje{avina sjevernja~ke renesanse, romanike i gotike koja ih je naj~e{}e karakterizirala izgledala je, po mi{ljenjima tada{nje struke, Wie ein Modehut mit Federn auf dem Haupte eines altdeutsch geharnischten Ritters.38 Njihovo uklanjanje bilo je samo pitanje vremena. Kao i u ve}ini drugih velikih gra|evinskih pothvata u Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stolje}a klju~nu je ulogu poticatelja restauracije Zagreba~ke katedrale odigrao biskup Strossmayer. Uz unutra{njost koju je htio temeljito i{~istiti od baroknih dodataka, u svojem poznatom proglasu o potrebi njezine restauracije, u Katoli~kom listu iz 1874. godine, Strossmayer dosta panje obra}a upravo zvonicima. Stari mu je zvonik trn u oku koji sakriva pravo lice srednjovjekovne

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

gra|evine. Kad se tko u Zagreb vozi, ve} mu od daleka neurednosti crkve stolne zagreba~ke neugodno u o~i padaju. Zvonik je najuzvi{eniji diel crkve. On je prva rie~ u sgradi crkvenoj i bitni znak njezine ljepote ili grdobe. On je prvi, da tako reknemo, prijatelj, koj ima posjetnika zagreba~koga liepom dobrodo{licom pozdraviti. Zvonici i Markov u gornjem i Stjepanov u dolnjem gradu proizvodi su barokni 17. vieka, koji ni iz daleka ne slute na sgradu sredovje~nu goti~koga stroja. To je velika {teta za grad Zagreb, koj je prekrasnim svojim poloajem kano stvoren, da ga liepi zvonici rese. Svakomu, koj iole esteti~ke }uti ima, srdce bi zaigralo od veselja, kad bi, voze}i se u Zagreb, ve} iz daleka opaziti mogao zvonike, koji bi sa divnim zagreba~kim poloajem u suglasju stajali. Ti bi zvonici imali putnike k Zagrebu privla~iti, a oni jih u sada{njem svom o{te}enom kipu od Zagreba odbijaju.39 Kada je kona~no Kr{njavijevim posredovanjem kod hrvatske Vlade i zagreba~koga nadbiskupa Friedrich von Schmidt sredinom sedamdesetih angairan na projektu restauracije, on o~ito ne dolazi na prazno tlo.40 Osnovna je koncepcija glavne fasade crkve s dva monumentalna zvonika ve} stvorena.41 Naravno, Schmidtova je uloga razraditi detaljno restauraciju i provesti je na znanstveni na~in. Realizacijom Schmidt-Bollova projekta obnove Zagreba~ke katedrale, osobito njezinih zvonika, radikalno je izmijenjena slika grada. Bio je to dugo vremena, iz perspektive hrvatskog izdanka Dvoakove {kole na ~elu s Gjurom Szabom, najve}i grijeh tih arhitekata. Nijemci Schmidt i Boll svojim arhitekturnim djelom, kad ve} ne mogu ina~e, prenose strani, njema~ki duh na hrvatsko tlo, ne mare}i za pro{lost jednoga grada i njegove stolne crkve.42 Szabine je rije~i danas, a iz vizure vremena koje je ve} u cijelosti reafirmiralo i ove arhitekte i historicizam kao stil u svim njegovim aspektima, uklju~uju}i tu i restauracije, lako sa smije{kom gledati. On je, me|utim, tipi~an predstavnik konzervatorstva svoga vremena, te ga treba i promatrati iz te perspektive. Nesumnjivo, Schmidtovom je intervencijom zagreba~ki skyline dobio potpuno nove konture, uklonjen je dio njegove povijesne slojevitosti, no jednako je tako nesumnjivo da je time grad dobio svoje nove veli~ajne simbole. Szabo ponajprije nije mogao oprostiti Schmidtu {to je imao druk~ije kriterije pri obnovi zagreba~ke i be~ke prvostolnice. Dri da u Be~u nije htio podi}i drugi toranj ne ele}i mijenjati povijesnu vizuru grada, za koju pak u Zagrebu ne mari. Danas je, me|utim, sasvim jasno kako Schmidt nije druk~ije postupio u Zagrebu u odnosu na Be~ zbog neobzirnosti prema hrvatskoj ba{tini ili hrvatskoj prijestolnici, ve} zbog nemogu}nosti da isto provede i u tom gradu. On isklju~ivo provodi ideale restauratorskih zahvata u 19. stolje}u crkvi, odnosno gra|evini nastoji dati izgled kakvom ju je njezin ambiciozni srednjovjekovni graditelj mogao zami{ljati. Njegova su stajali{ta pritom vrlo radikalna,43 no jedan dio svojih restauracijskih projekata ne uspijeva realizirati, ~esto ne toliko zbog nedostatka sredstava (kao glavnog problema svih ambicioznijih restauratorskih zahvata, kako u 19. stolje}u, tako i danas), koliko zbog javnog mnijenja, koje se katkad o{tro suprotstavlja njegovim planovima. Tako je i obnavljaju}i be~kog Svetog Stjepana projektirao nadogradnju sjevernoga tornja, ali je protivljenje Gradskog vije}a,44 a ne ve}a Schmidtova

obazrivost prema povijesnoj gradskoj vizuri, sprije~ilo ostvarenje toga projekta. ^ak su i ograni~ene intervencije koje je na kraju proveo na toj gra|evini promjena dijela staroga kamena na vanj{tini crkve i neke preinake u unutra{njosti nai{le na o{tru javnu kritiku.45 Tako je Moritz Thausing, Drerov biograf, nazvao Schmidta, referiraju}i se na njegove zahvate na Svetom Stjepanu, u Neue freie Presse, tada najutjecajnijem be~kom listu (a moda i najutjecajnijim i naj~itanijim novinama u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji), filokserom restauracije (Phylloxera renovatrix),46 stranom gamadi koja se ugnijezdila u korijenu dostojanstvenog starog austrijskog trsa Svetog Stjepana.47 Be~ je u tom trenutku raspolagao s brojnom i jakom arhitekturnom i intelektualnom kriti~kom masom, koja je sprije~ila realizaciju kontroverznog postupka izgradnje drugoga tornja tamo{nje katedralne crkve. Zagreb je pak, u vremenu kada Schmidt zgotovljuje nacrte, dakle oko 1880. godine, mali grad s oko 50.000 stanovnika, koji nije mogao, ~istim zakonom brojeva, pruiti suvislu kritiku tom postupku. I u drugim manjim mjestima, gdje je imao slobodn(ij)e ruke, svoje je restauratorske zahvate provodio jednako nesmiljeno, kako nam pokazuje primjer radikalne regotizacije poznate samostanske crkve u Klosterneuburgu.48 Samo zna~enje pojma restauracija u 19. stolje}u bitno se razlikuje od njegova dana{njeg zna~enja. Kako doslovno isti~u onodobni pisci, njome se ho}e posti}i pomla|ivanje49 gra|evine. Bili su to doista estetski kirur{ki zahvati, za koje se vjerovalo da uklanjaju brojne oiljke vremena {to su se nataloili na gra|evinama s ciljem njihova vra}anja bilo u prvobitno stanje, bilo na prvobitnu ideju graditelja koji je zapo~eo gradnju.50 Kada su postojali srednjovjekovni planovi za dovr{avanje (kao u slu~aju katedrala u Klnu ili Ulmu), gra|evine se nastojalo zavr{iti {to je mogu}e njima vjernije. Naravno, nepostojanje izvornih nacrta redovito restauratore nije zaustavljalo. Gdje se nije znalo kako je srednjovjekovni majstor namjeravao zavr{iti crkvu, pretpostavljalo se na temelju analogija s postoje}im strukturama.51 Ve}ina je primjera ve} spomenuta Soest, Regensburg, Prag i bezbrojna druga mjesta dobivaju monumentale zvonike,52 koji se podiu u stilu nacionalne njema~ke gotike, a na osnovi analogije sa zvonicima klnske, strasbur{ke ili freibur{ke katedrale. Sli~no se dogodilo i u Zagrebu, samo je ishodi{na to~ka unekoliko druk~ija. Iako je nesumnjivo da je osnovna koncepcija dvotoranjskog pro~elja Zagreba~ke katedrale preuzeta iz Klna (Katedrala) i Be~a (Votivna crkva),53 oblikovno rje{enje zvonika bitno odstupa od prethodnih primjera. U povijesti srednjoeuropske monumentalne neogotike uop}e zvonici Zagreba~ke katedrale izdvajaju se posebno{}u svojega rje{enja. Ve} je re~eno kako ve}ina i neogoti~kih crkava i neogoti~kih zvonika na srednjovjekovnim katedralama na srednjoeuropskom podru~ju ima vrlo sli~no rje{enje u razini visine krova crkve po~inje otvaranje zvonika oktogonalnim katom, koji po~iva na kvadratnom donjem dijelu.54 Oktogonalni dio zvonika zavr{en nizom bogato profiliranih fijala i zabata, nastavlja se tzv. Mawerkhelmom, odnosno monumentalnom kapom, naj~e{}e krunog ili poligonalnog tlocrta, otvorenom trolistima, ~etverolistima ili goti~kim prozorima.55 Na Schmidtovu projektu restauracije zvonici Zagreba~ke katedrale rije{eni 265

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

12. Zagreb, Katedrala, projekt Friedricha von Schmidta, perspektivni pogled Zagreb cathedral, project by Friedrich von Schmidt in perspective view

266

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

13. Caen, St. Pierre, glavno pro~elje crkve danas Caen, St Pierre, main faade today

14. Caen, St. Pierre, pogled na toranj s bo~ne strane prije Drugoga svjetskog rata Caen, St Pierre, view on the tower from the side before World War II

su bitno druk~ije, zatvoreniji su, oktogonalni im je kat jedva uo~ljiv, a kapa na vrhu neperforirana.56 Dok su restauratori u Klnu ili Ulmu imali stare goti~ke nacrte, pa su doista mogli re}i da dovr{avaju staru strukturu, te dok su restauratori katedrala u Regensburgu i Konstanzu imali dobar dio objekta ve} dovr{enog u srednjem vijeku, Schmidt je od stare goti~ke strukture u Zagrebu imao zavr{en samo donji dio junog zvonika s ra{~lambom u obliku uskih plitkih lezena sa slijepim goti~kim arkadicama na vijencu koji odvaja prizemlje od prvoga kata zvonika, {to ga je pridravao snano istaknut potporanj L-tlocrta. Polazna osnova bila je, dakle, vi{e nego skromna i svojom zatvoreno{}u specifi~na unutar povijesti srednjoeuropske arhitekture. Ne smije se zaboraviti da je, iako ~esto ismijavano, na~elo istinitosti bilo duboko ukorijenjeno u restauracijama visokoga historicizma. Rad na izradi projekata za zvonike Katedrale izvr{en je s velikom pomnjom te paljivim prou~avanjem u potrazi za analogijama goti~ke arhitekture 13. i 14. stolje}a.57 Vano je istaknuti da iako je Friedrich von Schmidt, tijekom svoje duge karijere, projektirao bezbrojne restauracije i novogradnje sakralnih objekata po Europi, ali i izvan nje, Zagreba~ka katedrala nije me|u marginalnim, manje zna~ajnim djelima njegova opusa. Dobar dio svojih radova, zbog prevelikog broja narudbi, prepu{tao je u~enicima koji su

radili u njegovu ateljeu,58 no, me|u rijetkim restauracijama koje se mogu pripisati isklju~ivo Schmidtu, bar prema tvrdnjama onda{njega tiska, uz restauraciju katedrala u Be~u, Seckau ([tajerska), Pe~uhu i Brnu, te burgova Karlstein, Vajdah Hunyad i Runkelstein, stoji i Zagreba~ka katedrala.59 Nakon paljivog prou~avanja srednjovjekovne arhitekture Schmidt dolazi po svoj prilici do crkve St. Pierre u Caenu. St. Pierre jedna je od najzna~ajnijih crkvi toga normandijskog gradi}a, poznatoga po srednjovjekovnim spomenicima.60 Kao takva bila je reproducirana tijekom 19. stolje}a u brojnim publikacijama,61 te nas geografska udaljenost toga mjesta i od Hrvatske i od Be~a ne smije zavarati. Za{to se okre}e St. Pierru? Pa upravo zbog sli~nosti srednjovjekovnih ostataka junoga zvonika Zagreba~ke katedrale s junim zvonikom caenske crkve sa sli~nom ra{~lambom u obliku plitkih lezena, slijepim arkadama na vijencu izme|u katova i masivnim podupira~em L-tlocrta na uglu zvonika.62 Zanimljivo je, kako nam svjedo~i Kr{njavi, da u prvim razmatranjima o obnovi Katedrale Schmidt nije predvi|ao podizanje sjevernoga tornja jer nije bio fundiran kao juni, pa je smatrao kako ga ni stari nisu namjeravali zavr{iti,63 {to nas ponovno pribliava caenskoj crkvi s jednotoranjskim rje{enjem. Izgradnja drugoga zvonika na kraju je prevagnula, o~ito pod utjecajem biskupa Strossmayera. 267

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

15. Zagreb, Katedrala, projekt Friedricha von Schmidta za preoblikovanje glavnoga pro~elja Zagreb cathedral, project by Friedrich von Schmidt for reshaping the main faade

268

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

16. Regensburg, Katedrala nakon podizanja neogoti~kih tornjeva Regensburg cathedral after the construction of neogothic towers

Naravno, sli~nosti dviju gra|evina ne zavr{avaju na prizemnom dijelu. Schmidt dalje razvija zvonik Zagreba~ke katedrale po caenskom predlo{ku ne prate}i ga pritom slijepo, ve} ga reinterpretira i prilago|uje zate~enom stanju, mijenjaju}i mu proporcije i dodavaju}i neke elemente karakteristi~ne za njema~ku neogoti~ku arhitekturu 19. stolje}a. Po uzoru na St. Pierre, donji, zatvoreniji dio zvonika zavr{ava gustim rasterom lezena, izme|u kojih postavlja uski pravokutni prozor, a sredi{nji dio zvonika ra{~lanjuje s ~etiri luka, od kojih su dva bo~na slijepa, dok dva sredi{nja otvaraju pogled prema unutra{njosti zvonika. Schmidt se poigrava s tim motivom; dok su na crkvi St. Pierre sredi{nja dva luka {ira, a bo~ni ui, u Zagrebu je obratno. Proporcije se tako|er razlikuju: sredi{nji dio zvonika u Caenu znatno je vi{i. Vrh zvonika Zagreba~ke katedrale Schmidt rje{ava tako|er uvelike prema caenskom modelu. Iznad bogato profilirane ograde uzdie se zatvorena kapa tornja okruena trima baldahinima i tankim fijalama na uglovima osmerokuta. U samo jednom elementu arhitekt odstupa od caenskog predlo{ka. Izme|u kape zvonika i donjega pravokutnog dijela ume}e oktogonalni kat otvoren nizom monofora, koji obrubljuju ~etiri baldahina, na svakom uglu tornja po jedan.

17. Zagreb, Katedrala, realizirano pro~elje s Bollovim izmjenama zvonika Zagreb cathedral, faade realized after Bolls modifications of the belfry

269

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Motiv je to, kako smo vidjeli iz prethodnog dijela teksta, preuzet iz standardnog oblikovnog repertoara onda{njih neogoti~kih tornjeva njema~ke arhitekture. U Zagrebu ga Schmidt izvodi u skromnijem obliku, manjih dimenzija i suzdranije ra{~lambe, nastoje}i ga tako prilagoditi glavnom uzoru caenskom St. Pierreu. Treba li nas ~uditi {to se Schmidt okre}e francuskim uzorima restauriraju}i tornjeve Zagreba~ke katedrale? Iako je on prvenstveno Ein deutscher Steinmetz,64 koji se oslanja u svojim djelima uglavnom na njema~ku nacionalnu ba{tinu, kori{tenje elemenata karakteristi~nih za francusku srednjovjekovnu arhitekturu nije izbjegavao, a osobito je dobro poznavao i cijenio upravo normandijsku gotiku.65 Glavnoga teoreti~ara europske neogotike Viollet-le-Duca, bolje re~eno, njegova djela, Schmidt je cijenio i koristio se njima.66 S druge strane, umjetnost Francuske, u tuma~enjima 19. stolje}a, nije nuno i umjetnost Francuza. Ve} je spomenuto kako je u prvoj polovini 19. stolje}a neogotika u njema~kim zemljama stekla status nacionalnoga stila. Kada je otkriveno kako je izvori{te toga stila ipak u Francuskoj, najzna~ajniji njema~ki teoreti~ar neogotike August Reichensperger na{ao je formulu i za novu situaciju: Die Gotik sei eine germanische Kunst, weil Nordfrankreich um 1200 unter der Botmigkeit der germanischen Rasse stand.67 Dakle, ako su djela i nastala na tlu Francuske, ona su ipak produkt njema~koga duha budu}i da je ona tada pod dominacijom germanskih plemena. Tornjevi Zagreba~ke katedrale nisu jedini primjer Schmidtova okretanja francuskoj gotici, kako jasno pokazuje njegovo najzna~ajnije djelo na polju profane arhitekture, Be~ka gradska vije}nica, koju gradi pod snanim utjecajem francuske visoke gotike.68 Francuski je utjecaj bio snaan i u ve}ini planova koji su poslani za izgradnju Votivne crkve u Be~u, uklju~uju}i tu i realizirani Ferstelov,69 a i Schmidtovi }e u~enici posezati za francuskim uzorima, kako pokazuje rje{enje Crkve svete Ludmile u Pragu Josefa Mockera (1883.1893.), najzna~ajnijega neogoti~ara ^e{ke.70 Orijentacija na francusku gotiku bila je nesumnjivo dio potrage za {to ve}om autenti~no{}u pri restauraciji Zagreba~ke katedrale. Schmidtu je, naime, bilo poznato kako je francuski utjecaj na graditeljstvo srednjega vijeka na tlu Ugarske bio vrlo velik. Preko Viollet-le-Ducovih djela doznao je o boravku Villarda de Honnecourta, autora slavne zbirke arhitektonskih crtea, u Ugarskoj, a smatrao je i kako je burg Vayda Hunyad u Erdelju sagra|en po izravnim uzorima iz Francuske,71 te da je pra{ki Sveti Vid podignut po modelu sjevernofrancuskih katedrala.72 Zagreb se drao, bez ikakve sumnje, dijelom istoga toga kruga utjecaja, te je okretanje jednom normandijskom uzoru i iz te perspektive vi{e nego razumljivo. Zanimljivo je da se ve} pri prvim izlaganjima planova za restauraciju Zagreba~ke katedrale javljaju tekstovi u novinama u kojima se optuuje Schmidta da je na njima previ{e kopirao Regensbur{ku katedralu,73 koji su se onda dugo protezali kroz literaturu. Naravno da te tvrdnje nisu utemeljene. Stanovite sli~nosti sigurno postoje, isti~e ih i sam Schmidt,74 ali one se vi{e odnose na unutra{njost dviju gra|evina, a ne toliko na vanj{tinu. Sedamdesetih godina 19. stolje}a Katedrala u Regensburgu u arhitektonskim je krugovima dobro poznata budu}i da je tada bila jedina njema~ka katedrala sa zavr{enim tornjevima. Njezina obnova zapo~ela je 1859. 270

18. Zagreb, Katedrala, sjeverni toranj (foto: D. Damjanovi}, 2005.) Zagreb cathedral, northern tower

godine pod patronatstvom Bavarskoga dvora, odnosno Ludviga I., po projektu Grtnerova u~enika Franza Josepha Denzigera i dovr{ena je do 1872.75 Schmidt je zasigurno poznavao to djelo, a pojedine elemente s pro~elja Katedrale u Regensburgu doista je i preuzeo: ponajprije skulpture iznad kojih su baldahini, koje postavlja na sredi{nji kat tornja Zagreba~ke katedrale, a koje stoje na sli~nome mjestu i u Regensburu. Dvije gra|evine povezuje i motiv tankih lezena na tornjevima.76 Regensbur{ki je toranj, me|utim, umnogome standardniji unutar opusa neogoti~kih tornjeva 19. stolje}a, s visokim i otvorenim oktogonalnim katom zavr{enim brojnim zabatima te otvorenom i bogato ornamentiranom kapom.

Bollove promjene Schmidtova projekta za tornjeve Zagreba~ke katedrale

Wert und Bedeutung erhielt der Turm in 19. Jahrhundert erst mit der Form seines Abschlusses.77 Schmidtov plan za nadogradnju zvonika Zagreba~ke katedrale realiziran je samo djelomi~no. Nakon preseljenja u Zagreb Herman Boll ga, tijekom rada na restauraciji, djelomi~no

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

19. Kapa junog tornja Zagreba~ke katedrale nakon posljednje obnove (foto: D. Damjanovi}, 2005.) Zagreb cathedral, cone of the southern tower after the last renovation works

mijenja. U vremenu kada je zapo~eo radove na obnovi Katedrale taj se arhitekt u cijelosti drao prvotnog projekta, te se na kraju provedene izmjene ni iz rada na samoj gra|evini, niti iz Bollovih tekstova nisu mogle naslutiti.78 Ve}e promjene nastat }e tek u kasnijoj fazi obnove, vjerojatno iz Bollove tenje da i sam kreativno doprinese procesu restauracije gra|evine. U donjim dijelovima zvonika stoga su u~injene samo manje promjene. Najve}a od njih svakako je dodavanje potpornja ({to ga Schmidt nije htio realizirati) uz sjeverni zvonik crkve, vjerojatno pod pritiskom javnosti,79 te iz tenje za dobivanjem simetri~ne fasade,80 karakteristi~ne za sakralnu arhitekturu visokoga historicizma. Dogra|uju}i ga, Boll u cijelosti ponavlja oblikovni jezik njegova sjevernog para. Ostale manje izmjene dodavanje vrata u podnoju obaju zvonika, otvaranje gornjih dijelova prizemlja goti~kom monoforom i prvoga kata s dva uska pravokutna prozora nisu bitno promijenila Schmidtovu prvotnu koncepciju. U sredi{nji dio pro~elja Boll intervenira u mnogo ve}oj mjeri: ru{i stari i dogra|uje novi portal, te postavlja niz ni{a sa skulpturama na prvom i drugom katu, poput onih koje je Schmidt zamislio na zvonicima. U sredi{njem dijelu zvonika, u visini zabata Katedrale, Boll se u cijelosti pridrava Schmidtove osnove, promijeniv{i

samo profilaciju ograde na galeriji u dnu toga kata mjesto prvotno predvi|enih ~etverolista izvodi niz malenih goti~kih monoforica. Na oktogonalnom katu tornjeva tako|er se u osnovnim crtama jo{ uvijek dri prvotnog projekta. Galeriju toga kata okruuje bogato profiliranom ogradom, a na uglove postavlja baldahine s vitkim fijalama na njihovu vrhu, koji slue vizualnom ublaavanju prijelaza s kvadratnoga donjeg na oktogonalni gornji dio tornjeva. Dodaje samo jedan novi element satove na svakoj strani tornja, smanjiv{i tako visinu sredi{nje goti~ke monofore. Vertikalni naglasak koji je time izgubljen nadokna|uje u izobilju novim rje{enjem kape zvonika. Samo je njezin donji dio zatvoren, kako je Schmidt prvotno planirao. U zoni u kojoj se prekidaju baldahini Boll je po~inje otvarati s po jednim prozorom na svakoj strani osmerokuta. Ukupno na kapi postavlja 7 redova prozora, ~ija se veli~ina smanjuje prema vrhu, sukladno smanjivanju cjelokupnog korpusa tornja. Drugi red prozora na kapi uokviruje dodatno kasnogoti~kim lukovima s fijalama na vrhu. Istaknuta rebra na svakoj strani kape s rakovicama rje{enje su koje smo ve} vidjeli na kapama svih zna~ajnijih goti~kih tornjeva dogra|enih u 19. stolje}u. Boll, me|utim, ne suzuje ravnomjerno cijelo tijelo kape zvonika, ne gradi dakle osmerokutne pro{upljene piramide kakve su podignute na katedralama u Klnu, Regensburgu, 271

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

20. Unutra{njost kape junoga tornja Katedrale nakon posljednje obnove (foto: D. Damjanovi}, 2005.) Zagreb cathedral, interior of the cone of the southern tower after the last renovation works

Pragu, Ulmu ili Votivnoj crkvi u Be~u, ve} pri samom vrhu nakratko prekida suavanje, postavlja jedan oktogonalni (ili kruni) uski kat, nakon kojega se suavanje nastavlja, a na vrhu kojega je postavljena krina rua, {to pomalo podsje}a na rje{enje vrha kape Svetog Stjepana u Be~u. Boll tim promjenama rje{enja kape zvonika germanizira Schmidtov plan, uklapa mnogo vi{e nego {to je to namjeravao u~initi njegov u~itelj, u kontekst arhitekture ~iji smo kratak pregled upravo dali, tako {to rastvara jednostavnu, zatvorenu francusku kapu, kakvu je Schmidt predvidio na vrhovima tornjeva, u rasko{an kasnogoti~ki Mawerkhelm. Njegovo novo rje{enje pritom nije nekreativno i lo{e, dapa~e relativno je rijetko unutar konteksta tada{nje srednjoeuropske arhitekture, kako po odabiru stila za kapu (kasne gotike), tako i po odabiru tipa otvora (goti~ke monofore, ina~e se naj~e{}e izvode trolisti ili ~etverolisti i ostali sli~ni otvori). Donekle sli~no rje{enje Bollovu (u smislu odabira kasne gotike kao stila kape) moe se na}i jedino na neogoti~koj kapi Stolne crkve u Ulmu. Me|utim, tamo na kasnogoti~ko tijelo zvonika sjeda kasnogoti~ka kapa, dok je u Zagrebu na zrelogoti~ke zvonike postavljena kasnogoti~ka kapa. Postavlja se pitanje ne kosi li se to s principom jedinstva stila u historicizmu. Valja istaknuti kako je Boll odstraniv{i stari 272

portal i donekle promijeniv{i izgled glavnoga pro~elja Katedrale u odnosu na Schmidtov plan doveo do toga da zagreba~ka crkva u donjim dijelovima pro~elja ostavlja dojam kako je rije~ o gra|evini ne iz rane gotike, nego iz vremena prijelaza iz rane u zrelu gotiku, dok su sredi{nji dijelovi gra|evine zrelogoti~ki. Treba se sjetiti i kako je Bollov projekt ipak nastao gotovo dva desetlje}a poslije Schmidtova, u vremenu kada se slojevitost gra|evina po~ela vi{e cijeniti. Moda je, dakle, postavljaju}i kasnogoti~ku kapu na zrelogoti~ko tijelo zvonika htio stvoriti situaciju ~estu na srednjovjekovnim goti~kim katedralama koje su rasle kroz nekoliko stolje}a, pa je na njihovo rano ili zrelogoti~ko tijelo zvonika ~esto sjedala sli~na kapa iz 15. ili ~ak 16. stolje}a. Bollov postupak ne treba ~uditi, on je dio op}enitih promjena nazora prema gotici u kasnom 19. stolje}u, kada arhitekti u sve ve}oj mjeri po~inju napu{tati zrelu gotiku 13. stolje}a kao najklasi~niji izraz toga stila u korist kasne gotike (osobito u rje{enjima kapa zvonika).81 Opravdanja za takav postupak bilo je vi{e. Ve} je istaknuto da je takvo oblikovno rje{enje smatrano proizvodom njema~koga duha, pa je na njema~kom govornom podru~ju najvi{e i ra{ireno.82 S druge strane, postavljanje rasko{nih kapa zvonika na zatvorenije donje dijelove dralo se logi~nijim budu}i da je

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

normalno da je no{eno lak{e od nose}ega.83 Upravo su stoga prvotni projekti za zatvorenu kapu kakvi su postojali za Heidelberg, Konstanz i Bern kasnije napu{teni.84 Osobito je indikativan primjer ve} spomenutog Ulma, gdje je mjesto prvotno planirane ranogoti~ke kape (kao i u Zagrebu) podignuta rasko{na kasnogoti~ka, u stilu donjih dijelova fasade. Visina je novih tornjeva prema prvotnim planovima za restauraciju trebala iznositi 93 metra.85 Na kraju su realizirani mnogo vi{i tornjevi. ^ini se da ranije tvrdnje o nejednakoj visini tornjeva nisu to~ne budu}i da se najnovijim ispitivanjima utvrdilo da su oba tornja gotovo jednako visoka, sjeverni 108,20 metara, a

juni 108,16 metara.86 Do visine oktogonalnoga kata u unutra{njosti tornjeva vodi kameno stubi{te, a dalje se nastavlja spiralno metalno, podignuto po Bollovu nacrtu, a proizvedeno u be~koj tvrtki R. Ph. Waagner.87 Bollovom izmjenom Schmidtova projekta Zagreb dobiva tornjeve koji su, postavljanjem rasko{ne kasnogoti~ke kape, na prvi pogled standardniji unutar opusa srednjoeuropske neogoti~ke arhitekture. Njegovo je rje{enje, me|utim, vrlo originalno, te je time najreprezentativniji produkt neogotike u sakralnoj arhitekturi Hrvatske dobio rasko{nu, sebe dostojnu krunu.

Bilje{ke
1 GJURO SZABO, Lice grada Zagreba u devetnaestom vijeku, u: Hrvatsko kolo, 8 (1927.), 200. 2 *** Predstavka hrvatskih histori~ara i arheologa u poslu sa~uvanja sredovje~nih utvrda oko stolne crkve zagreba~ke, u: Narodne novine, 22. lipnja 1901., 67. 3 Ponajprije u tekstu @eljke ^orak, Zagreba~ka katedrala i XIX. stolje}e, u: Zagreba~ka katedrala, Zagreb, Globus, Kr{}anska sada{njost, 1988., 257304. Od najnovijih tekstova koji se bave restauracijom Katedrale treba svakako istaknuti sljede}e: OLGA MARU[EVSKI, Herman Boll arhitekt restaurator i obrtnik, u: Historicizam u Hrvatskoj, knjiga I., katalog izlo`be, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000., 5361; TOMISLAV PREMERL, Zagreba~ka prvostolnica; Restauracija kao metoda gra|enja, u: Historicizam u Hrvatskoj, knjiga I., katalog izlo`be, Zagreb, 2000., 6371; ZORISLAV HORVAT, Gradnja i pregradnja zapadnog pro~elja zagreba~ke katedrale, u: Na{a katedrala, 1 (1998.), 913; ZORISLAV HORVAT, Fijale uza zvonike zagreba~ke katedrale, u: Na{a katedrala, 4 (2000.), 37; OLGA MARU[EVSKI, Krov na{e katedrale, u: Na{a katedrala, 6 (2002.), 712. 4 Tu su ~injenicu primijetili ve} i prvi tekstovi koji se bave restauracijom Zagreba~ke katedrale. Tako autor teksta u Obzoru koji sredinom svibnja 1878. govori o prvom izlaganju Schmidtovih planova za restauraciju isti~e: Glavna temeljita promjena koju je Schmidt izradio ti~e se pro~elja crkve i tornja prema: Dr. J. K. Osnove za restauraciju stolne crkve, u: Obzor, 17. svibnja 1878., 1. 5 KNSTER, Der Westthurm d. Mnsters in Ulm, Centralblatt d. Bauverwaltung, 10. (1890.), 288 prema: ALEXANDER VON KNORRE, Turmvollendungen deutscher gotischer Kirchen im 19. Jahrhundert, Unter besonderer Bercksichtigung von Turmabschlssen mit Mawerkhelmen, 5. Verffentlichung der Abteilung Architektur des Kunsthistorischen Instituts der Universitt Kln, Kln, Herausgegeben von Gnther Binding (strojopis iz Staatsbibliothek, Berlin), 1974., 237. 6 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 717. 7 JOHANN WOLFGANG VON GOETHE, Von deutscher Baukunst, 1772. prema: ALEXANDER VON KNORRE, (bilj. 5), 1920. 8 Iako se su ve} krajem 18. i u prvim godinama 19. stolje}a javljale prve ideje o dovr{avanju Katedrale u Klnu.

9 MICHAEL J. LEWIS, The Politics of the German gothic Revival August Reichensperger, New York, London, The Architectural History Foundation and MIT Press, 1993., 45; ARNOLD WOLFF, Die Baugeschichte der Vollendung des Klner Doms, u: Der Traum von Glck; Die Kunst des Historismus in Europa, Wien, Mnchen, Christian Brandtstter Verlag, 1996.1997., 113125. 10 Na vrhuncu gradnje, 1876., na Katedrali u Klnu radilo je ~ak 700 radnika. prema: ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 73. Naravno da se nakon njezina zavr{avanja velik broj njih, trbuhom za kruhom, razmilio po cijeloj Europi u potrazi za poslom. 11 Projektanti Gedchtniskirche u Speyeru. 12 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 7476. 13 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 76. 14 Kako ga naziva literatura u 19. stolje}u, prema: FRANJO RA^KI, Osamstogodi{njica biskupije i obnova prvostolne crkve zagreba~ke, u: Katoli~ki list, 10. listopada 1878., 356358. 15 U njema~koj literaturi upotrebljava se naziv Mawerkhelm, a u slu~aju bogato perforiranih kapa i durchbrochene Helm. Izraz je te{ko prevesti na hrvatski. Ja sam se opredijelio, kako je iz teksta o~ito, za izraz kapa tornja. 16 U pismu koje je arhitekt Buchholz, voditelj radova na obnovi Katedrale u Soestu, uputio gra|evinskim vlastima u Berlinu s ciljem da ih uvjeri da dopuste da se na istoj gra|evini podignu rasko{ne kape zvonika, ka`e se za njih da su echt deutsche Erfindung des Mittelalters prema: ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 148. U Francuskoj u srednjem vijeku takva su rje{enja vrlo rijetka. Nalaze se u ne{to jednostavnijoj formi na Katedrali u Metzu, zatim na Katedrali u Evruxu i u St. Maclo u Rouenu. U [panjolskoj su crkve u Barceloni, Burgosu i Leonu, kao i Hodo~asni~ka crkva u Batalhi u Francuskoj, imale sagra|enu sli~nu kapu pod njema~kim utjecajem. ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 254. 17 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 6263. 18 MICHAEL J. LEWIS (bilj. 9), 255261. 19 MICHAEL J. LEWIS (bilj. 9), 31.

273

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

20 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 3739, 45. 21 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 314. 22 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 46, 8687. 23 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 100. 24 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 107. 25 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 134140. 26 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 145152. 27 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 268. 28 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 172174. 29 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 9394. 30 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 157159. 31 JZSEF SISA, Neo-Gothic Architecture and Restoration of Historic Buildings in Central Europe; Friedrich Schmidt and his School, u: JSAH (Journal of the Society of Architectural Historians), 61/2, Chicago, 2002., 183. 32 KAREN DAVID-SIROCKO, Georg Gottlob Ungewitter und die malerische Neugotik in Hessen, Hamburg, Hannover und Leipzig, Petersberg, Michael Imhof Verlag, 1997., 135. 33 KAREN DAVID-SIROCKO (bilj. 32), 140142. 34 ISO KR[NJAVI, Stolna crkva u Zagrebu, u: Vienac, 15. srpnja 1882., 440. 35 DIETER DOLGNER, Historismus, Deutsche Baukunst 1815.1900., Leipzig, E. A. Seeman, 1993., 24: Die Schwerpunkt in diesem Symboldenken lag auf den Trmen, die als Dominanten das Ortsbild zu bestimme und der wachseden Gre und Gestaltung des Profanbaues standzuhalten hatten. 36 Kada Reichensperger 1840. godine poziva na njezinu obnovu, ne poziva se toliko na vjerske osje}aje koliko na ~injenicu kako je sramota da Nijemci ne ulau u svoje spomenike kao drugi narodi, te povla~i paralele s Katedralom u Yorku u Engleskoj, St. Deniseom, Rouenom i Chartresom u Francuskoj, te St. Croceom u Firenci kako bi potakao nacionalni ponos. prema: ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 53. Posveta Katedrale u Klnu tako|er je zanimljiv slu~aj. Ni jedan pripadnik visokog katoli~kog klera nije joj prisustvovao zbog tada{njeg sukoba Vatikana s Bismarckom, ali su zato do{li svi njema~ki knezovi, uklju~uju}i i cara iz Berlina rije~ dakle nije o religioznoj, ve} o nacionalno-dravnoj sve~anosti. 37 Tako se ve} 1840. godine, vezano uz prve ideje o obnovi Katedrale, po~inje planirati dovr{etak gradnje sjevernoga tornja. OLGA MARU[EVSKI, Iso Kr{njavi kao graditelj, Zagreb, Dru{tvo povjesni~ara umjetnosti Hrvatske, knjiga XXXVII, 1986., 145.

38 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 239. 39 JOSIP JURAJ STROSSMAYER, Nekoliko rie~i o stolnoj crkvi zagreba~koj, u: Katoli~ki list (Prilog), 3. rujna 1874., 18. 40 OLGA MARU[EVSKI (bilj. 37), 15.; isto i u: OLGA MARU[EVSKI, Katedrala u vremenu i prostoru, u: @ivot umjetnosti, 4142 (1987.), 97127. 41 OLGA MARU[EVSKI (bilj. 37), 150. 42 Govore}i o situaciji nakon potresa Szabo kae: Ali na nesre}u ba{ su oni ljudi bili sada na djelu, koji su najmanje imali osje}aja za umjetnost, niti pijeteta prema vrijednoj starini, a kao tu|inci nikakova osje}aja za na{u pro{lost. Zato su i mogli onako bez srca gospodariti, kako se u svojoj domovini nikada ne bi usudili. Schmidt je nasadio nove tornjeve, nasadio fijale, promijenio sakristiju, ali je ostavio stari portal, ostavio biskupsku bogomolju i mali kor, zadrao ne samo onaj spojni hodnik do crkve, {to ga je biskup [imun Bratuli} dao u~initi, ve} i onaj zna~ajni otpornjak od dvora do crkve. Boll je sve to odbacio, pa dodao one zabate i postavio novi bezvrijedni portal. prema: GJURO SZABO (bilj. 1), 201. 43 DIETER DOLGNER (bilj. 35), 80: Schmidts Gotikauffassung war im Sinne der kirchlichen Restauration streng und ernst, sie war mit Friedrich Pecht zu soreechen immer kampfgerstet, sie hielt immer das Schwert in der Hand. 44 JZSEF SISA (bilj. 31), 172. 45 Die Entfernung jener schwarzen Tnche, die nach des Meisters glaubwrdigen Untersuchungen keineswegs ein ehrwrdiger Niederschlag der Jahrhunderte, sondern eine im 17. Jahrh. bewirkte absichtliche Zuthat war, erregte in Malerkreisen eine Sturm der Entrstung. iz: K. E. O. FRITSCH, Ein deutscher Steinmetz, u: Deutsche Bauzeitung, Berlin, 25. oujka 1891., 145. 46 K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 145. 47 K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 145: ... fremdes Ungeziefer, Phylloxera renovatrix, die sich in den Wurzeln des ehrwrdigen altsterreichischen Rebstocks von St. Stephan eingenistet habe. 48 JZSEF SISA (bilj. 31), 172. 49 *** Stolna crkva zagreba~ka poslije potresa, u: Vienac, 27. studenog 1880., 788. 50 Vezano uz restauraciju Zagreba~ke katedrale Boll tako doslovno isti~e: Wenn daher ein Architekt an einem historichen Denkmale manchmal Aenderungen vornimmt, so thut er es nur, weil er in diesen Fllen es thun mu, sei es, da die Erhaltung des gesammten Denkmales es erfordert, sei es, um oft von plumper Hand in spteren Zeiten mit Unverstand angefgte Zuthaten als barbarische Entstellungen wieder zu entfernen. prema: HERMAN BOLL, Die Restaurirung der Domkirche, u: Agramer Zeitung, 6. srpnja 1901., 9. 51 Restaurirung und historisch lediglich inspiriete Nach- und Neuschpfung gingen dabei flieend ineeinander ber. DIETER DOLGNER (bilj. 35), 74.

274

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

52 ... und das Fehlende nach dem Originale, oder doch, in Ermangelung eines solchen, mglichst im Geiste des Originals wieder herzustellen. AUGUST REICHENSPERGER, Einige Andeutung in Bezug auf Restaurationen geschichtlicher Baudenkmler, u: Klner Domblatt, 31. kolovoza 1845., 8 prema: ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 214. 53 Ve} Olga Maru{evski isti~e da je Schmidt ponudio u Zagrebu tip pro~elja usvojen na Katedrali u Klnu, naravno, ne u detaljima, ve} u ideji stroge simetrije i udvostru~enja visokih tornjeva. OLGA MARU[EVSKI (bilj. 37), 154155. 54 Dobar je primjer takva pristupa u hrvatskoj arhitekturi 19. stolje}a zvonik jedine druge monumentalne neogoti~ke sakralne gra|evine Hrvatske, @upna crkva svetih Petra i Pavla u Osijeku 55 FRANJO RA^KI (bilj. 14), 356358: Tee je kod osnove zvonika, gdje imade za daljnji razvitak manje to~aka, na koje se nadovezati moe i koje osim toga razra|ene jesu dosta nesustavno, do~im na sjevernoj strani ne ima nikakovih ostanaka od pilova, a na junoj strani imade naprotiv bogato prosje~enih potpornjaka. Odavle nametnu se neizbjeiva posljedica da se zvonik, kano {to se ina~e na ve}ini stolnih crkava opazuje, ne smije pod nipo{to kristalinski razviti. Ve} je ovdje trebalo i za nadgradnju kano gra|evni sustav pridrati onaj masivni razvoj, koji se isti~e u dolnjih spratovih, pa tek na najvi{em spratu, gdje po~ivaju trjemovi, mogao se bogatiji prijelaz na}i.; isto i u: OLGA MARU[EVSKI (bilj. 37), 153. 56 Njihovu posebnost uo~ili su ve} prvi komentari nacrta Zagreba~ke katedrale: Dr. J. K. (bilj. 4.), 1: Vikli su ljudi dodu{e predstaviti si gotski toranj uviek posve razcvaten u nebrojene some i tornji}e, ali su tornjevi rane gotike, kao {to ih Schmidt za na{u stolnu crkvu predlae, ozbiljniji, u~inom veli~anstveniji. 57 Die oberste Entwicklung der beiden groen Thrme, welcher frher wahrscheinlich nie ganz ausgebaut waren, ist neue Composition, deren Gedanken geschpft wurden aus dem Schatze kunsthistorischer Studien auf dem Gebiete der christlicher Architektur des dreizehnten und vierzehnten Jahrhunderts, Studien welche mehr Zeit, mehr Hingebung und verarbeitende Capacitt erfordern, als die Herren Historiker selbst wenn sie sich als Fachmnner bezeichnen, nur ahnen. u: HERMAN BOLL (bilj. 50), 11. 58 K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 143. 59 Als eigene Arbeiten von ihm mgen nur die Restaurationen bezw. Restaurations-Entwrfe fr die Dome von Seckau (In Steiermark), Agram, Fnfkirchen, Brnn, fr die Schlsser Vajdah Hunyad, Karlstein und Runkelstein genannt werden. prema: K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 145. 60 Crkva je sagra|ena u vremenu od 13. do 16. stolje}a. Zvonik se po~eo graditi u 13. stolje}u. Crkva je stradala, kao i najve}i dio sakralnih gra|evina Normandije, u Drugom svjetskom ratu, nakon kojega je obnovljena u svom izvornom izgledu. Podaci prema: http://www.centresaint-pierre.org/article.php3?id_article=18, 28. 1. 2005. 61 Pro~elje crkve pojavljuje se u ilustracijama be~kih arhitektonskih listova ve} 40-ih godina 19. stolje}a. Susre}emo ga tako me|u reproduciranim nacrtima u: *** Normanische Baukunst, u: Allgemeine Bauzeitung, Wien, 1845., Plan Nr. 678 (DCLXXVIII), fig. 5. Pro~elje crkve reproducirano je nadalje u monografijama: FRANZ KUGLER, Geschichte der Baukunst, Dritten Band (XII. Die Architektur des

gothischen Styles), Stuttgart, Verlag von Ebner & Seubart, 1859., 88; Knstlerische Bilderbogen bei akademischen und ffentlichen Vorlesungen, sowie beim Unterricht in der Geschichte und Geschmackslehre an Gymnasien, Real- und Hheren Tchterschullen zusammengestellt, Leipzig, Verlag von E. A. Seeman, 1879. Detaljan nacrt zvonika crkve reproduciran je u monumentalnom djelu: DEHIO-BERTZOLD, Die kirchliche Baukunst des Abendlandes, Stuttgart, 1884.1889., J. G. Cottaschen Buchhandlung. 62 Kako kae pisac teksta u Obzoru: Schmidt je neobi~nom vje{tinom i pravim osje}ajem velikoga umjetnika shvatio svoju zada}u, on je iz nadjenih na na{oj crkvi podataka izveo svoju osnovu tako logi~no, da ju prispodobiti moemo zaklju~ku logi~koga silogizma. Nadjene praemisse prisilile su ga, da predloi za stolnu crkvu dva tornja i pro~elje u stylu rane gotike. prema: Dr. J. K. (bilj. 4), 1. 63 OLGA MARU[EVSKI (bilj. 37), 160161. 64 Kako kae epitaf na njegovom grobu. 65 FRIEDRICH VON SCHMIDT, ber die Entwicklung der Architektur in sterreich, Wien, 1879., 8. 66 @ELJKA ^ORAK (bilj. 3), 266267. 67 DIETER DOLGNER (bilj. 35), 20, 22. Isto i u: MICHAEL J. LEWIS (bilj. 9), 84. 68 DIETER DOLGNER (bilj. 35), 81. 69 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 264; @ELJKA ^ORAK (bilj. 3), 266. 70 JZSEF SISA (bilj. 31), 176. 71 FRIEDRICH VON SCHMIDT, Die Dome Oesterreich-Ungarns, insbesondere der St. Stephans-Dom zu Wien; Nach dem Vortage des K.K. Oberbaurathe und Dombaumeisters Friedrich Freiherrn von Schmidt auf der Verbands-Versammlung in Kln, u: Deutsche Bauzeitung, Berlin, 15. rujna 1888., 448449. 72 FRIEDRICH VON SCHMIDT (bilj. 71), 447. 73 K., Osnove za na{u stolnu crkvu, u: Obzor, 20. svibnja 1878, 3: Kau da se Schmidtovim osnovam prigovara da su kopija Regensburke stolne crkve. Moramo se ovomu mnenju u istinu ~uditi jer ove osnove s regenzbur{kom crkvom neimaju ine srodnosti ve} da su obe crkve u gotskom stylu zami{ljene. 74 Schmidt, govore}i vrlo kratko o Zagreba~koj katedrali, kae: nach Anlage und Formgestaltung im wesentlichen ganz mit dem Regensburger Dome berein. prema: FRIEDRICH VON SCHMIDT (bilj. 71), 449. 75 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 118123. 76 Kako kae pisac ~lanka u Obzoru: ... rie~ju osnove su Schmidtove regensburkoj stolnoj crkvi toliko sli~ne, koliko ovi redci uvodnomu dana{njemu ~lanku (koji govori o odnosima Petrograda i Londona,

275

Dragan Damjanovi}: Neogoti~ki tornjevi Zagreba~ke katedrale stil i kontekst

Rad. Inst. povij. umjet. 29/2005. (259276)

op. a.) oba ova pisana su hrvatski, a obe one osnove sloene gotski, a to im je sva sli~nost. u: K. (bilj. 73), 3. 77 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 118123. 78 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 247. 79 HERMAN BOLL, Program ob obnovi prvostolne crkve zagreba~ke, Zagreb, Tiskom C. Albrechta, 1884. U kratkom programu obnove Zagreba~ke katedrale Boll se samo na dva mjesta u ne{to ve}oj mjeri osvr}e na budu}e tornjeve; na 5. stranici govori kratko o povijesti tornjeva: Po dolnjih dielovih tornjeva, kojih su dielovi jo{ i sad liepi, dade se zaklju~iti, da su izti izprva vrlo liepo sagradjeni. Bit }e svakako, da za onda nije bilo mogu}e tornjeve opet ograditi, te da su isti ostali po svoj prilici nedogradjeni. Polovinom XVII. vieka sagradi{e samo toranj, dosta neukusno, a rabio je kao zvonik.; nadalje, na 20. stranici govori o ritmu i na~inu podizanja: Po svr{etku tih dielova imao bi po~eti poprvak, odnosno novo sagradjenje zvonika. Dobar dio ostatka sjevernoga zvonika mora se razru{iti, pa na dolnjem, iz dobrih vremena preostalom podnoju, opet nadograditi i to s prva do visine sada{njega junoga. U isto bi se vrieme mogao poduzeti popravak i slogu primjeren oblog junog zvonika. Tako bi trebalo oba zvonika u isto vrieme sagraditi. 80 Prigovara se u jednih ovdje{njih novina Schmidtu {to nije opetovao odpornja staroga tornja i na novom. Ovi odporanji preostatak su zasnovanoga njegda tornja koji nikada nisu izvedeni, ostado{e, prem suvi{ni, jer su ure{eni bili. Schmidt morao je svoju kompoziciju udesiti prema nadjenim podatkom, ostavio je pietetom i on te suvi{ne odporanje, ali ih naravno, jer genialan umjetnik, nije htjeo na novom tornju opetovati. Symetrija osobito u gotiki nije ba{ tako mona, da bi umjetnika prisilila na opetovanje neograni~enih ~esti sgrade. u: Dr. J. K. (bilj. 4), 1.

81 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 246: Man richtete den Turm im allgemeinen im Westen symetrisch aus und war bei einer doppletrmigen Anlage auf eine gleichartige Gestaltung eider Trme bedacht. 82 Sli~an je slu~aj bio i sa Schmidtom, kako tvrdi: K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 144. 83 Knorre tvrdi kako su Mawerkhelmovi uglavnom ograni~eni na podru~je oko Rheine i u sredi{njoj Njema~koj zatim na jugozapadu, u {vapsko-frankonijskom kraju, te na jugoisto~nim prostorima Austrije i ^e{ke, s iznimkom Berlina, Hamburga i Leipziga. prema: ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 250.; o~ito mu nije bio poznat zagreba~ki primjer. 84 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 249. 85 ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 250. 86 HERMAN BOLL (bilj. 78), 20. 87 Rije~ je o visini mjerenoj na vrhu gromobrana iznad kria. Za podatke zahvaljujem voditelju obnove Katedrale gospodinu ing. Zvonimiru Rukavini, koji nam je ljubazno omogu}io snimanje tornjeva Katedrale s dana{njih skela te podijelio s nama nove podatke vezane uz obnovu ove gra|evine. 88 ANTUN IVANDIJA, Dokumenti i nacrti katedrale te popis namje{taja u riznici, u: Inventar riznice zagreba~ke katedrale, II. Dio, Zagreb, 1989., 213214.

Summary

Dragan Damjanovi} The Neo-gothic Towers of Zagreb Cathedral Their Style and Context
The neo-gothic towers of Zagreb cathedral are a result of the undoubtedly most controversial restoration works in the history of Croatian monument conservation and the 19th-century Croatian architecture in general. They were built in the context of the historicist approach to monument conservation in the region of Central Europe. The starting point and the principal model for such interventions was the completion of the cathedral of Cologne (18411880), which supplied it with two massive towers, built on the basis of preserved medieval plans. In the middle and late 19th century, almost 180 towers were built in German-speaking areas. In case of gothic churches, additions were usually modelled upon the constructions of the cathedral belfries in Cologne, Strassburg, and Freiburg, with a rectangular lower part on which an octagonal upper level was built, ending in a perforated, richly ornamented cone, as in the examples of the medieval towers at Soest, Heidelberg, Ulm, Regensburg, Prague, and many other places. Ideological by towers of Zagreb cathedral belong entirely to this context, but their form follows it only partly. Restoration of the cathedral was begun by a student of Cologne Friedrich 276 von Schmidt whose quest for analogies with the very modest remnants of the medieval towers in Zagreb led him to the church of St Pierre in Caen, which had similar solutions for articulation in the lower sections of the belfry, in the form of thin pilaster strips with blind arches on the top. Furthermore, he developed the tower of Zagreb cathedral upwards in accordance with his Caen model sectioning the central part of the belfry by means of four massive arches, of which the two middle ones are open, while the side ones are closed; the cone of the belfry is solved in a similar way. Nevertheless, Schmidt also added a typical German motive an octagonal level on the passage between the lower, rectangular part of the belfry and the cone. Later, during the construction works, his plan would suffer significant changes on the part of his student, Herman Boll from Cologne. Boll most strongly diverged from the solutions of his teachers in the cone of the belfry (Mawerkhelm), perforating it with rich late gothic sectioning, thus bringing it closer to the context of the Central-European neo-gothic architecture of the period. Key words: Zagreb, cathedral, historicism, neogothic, Friedrich von Schmidt, Herman Boll, Caen, St. Pierre