PRERADA POLIMERA

POLIMERI su skupni naziv za prirodne i sintetske tvari i materijale, kojih je osnovni sastojak sustav
MAKROMOLEKULA -> makros=veliko molekula=mala masa ->>> makromolekularni spojevi

Podjela polimera po postanku! PRIRODNI - prirodni kauuk, drvna pulpa - celulozni nitrat SINTETSKI - PVC Podjela polimera po kemijskom sastavu! ORGANSKI - polistiren (PS) ANORGANSKI - silikonski kauuk (SI)

POLIMERIZACIJA - postupak stvaranja strukture polimera lananjem

uz umreivanje ili bez njega

- Vrste polimerizacije: LANANA POLIMERIZACIJA STUPNJEVITA POLIMERIZACIJA kondenzacijska i adicijska polireakcije - REAKCIJA LANANJA -> n M

(M)n

M - monomer (niskomolekulni spoj) n - stupanj polimerizacije

POLIETILEN

POLI (tetra fluor etilen) - PTFE

POLI (vinil klorid) - PVC

POLIPROPILEN - PP

PREMA BROJU TIPOVA MERA U MAKROMOLEKULI, razlikuju se:

HOMOPOLIMERI - makromolekula se sastoji samo od jednog tipa mera KOPOLIMERI - makromolekula se sastoji od dva ili vie tipova mera -> statistiki kopolimer -> naizmjenini kopolimer -> blok kopolimer

-> cijepljeni kopolimer

FIZIKA STANJA POLIMERA

Deformacija polimernog tijela ovisi o: naprezanju, temperaturi, vremenu u kojem se deformacija promatra i uvjetima opteredivanja (ponajvie brzini opteredivanja). FIZIKA STANJA POLIMERA: STAKLASTO GUMASTO KAPLJASTO stanja su grupirana po kriteriju deformabilnosti, pa se jo nazivaju i deformacijska ili relaksacijska stanja deformacijska stanja reflektiraju pokretljivost (gibljivost) makromolekule u toplinskom gibanju

TERMOMEHANIKA KRIVULJA POLIMERA (Ovisnost deformacije o temperaturi)

STAKLASTO STANJE ELASTINA DEFORMACIJA ostvaruje se promjenama valentnih veza i valentnih kutova
- deformacija polimera u staklastom stanju, istog je tipa kao deformacije stakla i keramike - mala po iznosu, nastaje i nestaje trenutano - priblino slijedi HOOKEov ZAKON ELASTINOSTI

GUMASTO STANJE VISKOELASTINA DEFORMACIJA ostvaruje se promjenama konformacije makromolekule toplinskim

gibanjem - ostvaruju se razmjerno velika elastina istezanja - za nastanak i nestanak deformacije potrebno je konano vrijeme (relaksacijsko vrijeme)

KAPLJASTO STANJE
Pokretljivost segmenata makromolekule toliko je velika, da se oni gibaju u smjeru djelovanja opteredenja. - premjeta se centar masa makromolekula NEPOVRATLJIVA DEFORMACIJA TEENJE

Karakteristike fizikih prijelaza polimera

STAKLASTO STANJE GUMASTO STANJE Staklite Tg (temperatura staklastog prijelaza) DEFORMACIJSKI PRIJELAZ GUMASTO STANJE KAPLJASTO STANJE Tecite Tf (temperatura gumastog prijelaza) FAZNI PRIJELAZ

- KRISTALASTI PLASTOMERI: Prije nego se rastale (prijeu u kapljasto stanje), njihova fizika struktura se mijenja . KRISTALASTA AMORFNA Talite Tm (temperatura taljenja kristalita) OSTALE OPE KARAKTERISTIKE: - Prijelazi izmeu fizikih stanja nisu skokoviti (diskretni), ved se zbivaju u odreenom temperaturnom podruju, koje se karakterizira dogovornom diskretnom temperaturom (T g i Tf) STAKLITE (Tg) nije fazni prijelaz, ved prijelaz iz jednog u drugo fiziko (deformacijsko) stanje tvari Polimeri ne mogu prijedi u plinovito stanje, tj. imaju samo jedan fazni prijelaz - TECITE (Tf)

Ovisnost termomehanike krivulje o stupnju ureenosti strukture

UMREENI POLIMERI (DUROMERI i ELASTOMERI) - ne mogu se rastaliti (nemaju tecita Tf) - razgrauju se pri temperaturi razgradnje, RAZGRADITU (Td) - pri istim uvjetima ostvaruju manju gumastu deformaciju od amorfnih polimera - podruje prijelaznih temperatura iz staklasto u gumasto stanje, redovito je mnogo ire

OVRIVANJE POLIMERNIH TALJEVINA

Neumreive polimerne taljevine (plastomeri i elastoplastomeri) fizikalno skrudivanje (hlaenje) Umreive polimerne taljevine (duromeri i elastomeri) kemijska reakcija umreivanja

Skrudivanje plastomernih taljevina (dijagram v-T)

DIJAGRAM p-v-T AMORFNIH PLASTOMERA

REOLOGIJA POLIMERNIH TALJEVINA

REOLOGIJA je znanost koja prouava teenje i deformacije pri teenju. Temeljna zadada reologije je prouavanje povezanosti naprezanja, deformacija i vremena.

UKUPNA DEFORMACIJA VRSTOG TIJELA = elastina (povratljiva) deformacija + plastina (nepovratljiva)

ELASTINA DEFORMACIJA = energijski elastina deformacija + entropijski elastina deformacija

ELASTINA SVOJSTVA POLIMERNIH TALJEVINA

- specifina su i odluujuda za preradbu i svojstva gotovih proizvoda - specifina viskoelastina svojstva polimernih taljevina su posljedica njihove makromolekulne strukture

TEMELJNE ZAKONITOSTI TEENJA POLIMERNIH TALJEVINA

Neumreeni polimeri (plastomeri) zagrijani iznad tecita ili talita postaju tzv. POLIMERNE TALJEVINE POLIMERNE TALJEVINE se ne ponaaju idealno viskozno, ali imaju izraena elastina svojstva to specifino ponaanje se naziva VISKOELASTINOST

REOLOKE KARAKTERISTIKE POLIMERNIH TALJEVINA

ENTROPIJSKI ELASTINA DEFORMACIJA - povratljiva deformacija (ali ne trenutano), temperaturno i vremenski ovisna VISKOZNA DEFORMACIJA - nepovratljiva (trajna), temperaturno i vremenski ovisna

VRSTE VISKOELASTINIH DEFORMACIJA POLIMERNIH TALJEVINA

LINEARNA VISKOELASTINOST Linearna ovisnost naprezanja o deformacijskoj prolosti (vrijedi samo kao priblino ponaanje polimernih taljevina i to samo pri niskim ili ) NELINEARNA VISKOELASTINOST Nelinearna ovisnost naprezanja o deformacijskoj prolosti Stvarno ponaanje polimernih taljevina!

KRIVULJE TEENJA RAZLIITIH SKUPINA KAPLJEVINA

Dilatantne kapljevine:
Suspenzije nekih polimera, mokri pijesak, vodena suspenzija kroba itd.

Viskoplastine kapljevine:
To su tvari koje imaju odreenu granicu teenja (To), tj. prednaprezanje koje im je potrebno da bi poele tedi. Ako nakon postizanja granice teenja imaju linearnu, njutnovsku karakteristiku teenja, nazivaju se binghemovske kapljevine: Maziva, kreme, glina, buka itd.

Pojave pri teenju polimernih taljevina (posljedice viskoelastinih svojstava):

1. Usmjerenost (orijentiranost) makromolekula
Naglim hlaenjem polimerne taljevine tijekom preradbe (npr. u kalupu), zamrzava se orijentirano (usmjereno) stanje makromolekula u smjeru orijentiranja se poboljavaju mehanika i ostala svojstva, a okomito na taj smjer se pogoravaju ta pojava je najede nepoeljna, jer se obino tei prostorno ujednaenim svojstvima proizvoda = IZOTROPNOST SVOJSTAVA

2. Prisjetljivost (elastini oporavak strukture)

Prisjetljivost (memory effect) je izravna posljedica orijentiranosti makromolekula tijekom preoblikovanja polimernih taljevina taljevina se prisjeda svog polaznog stanja s poetka preradbe, te svih pojava vezanih uz viskoelastinost polimera kao sve relaksacijske pojave, temperaturno je i vremenski ovisna koristi se u nekim postupcima proizvodnje, kao npr. polietilenski film za pakiranja

3. Proirenje ekstrudata (mlaza)

4. Lom taljevine OSTALI UTJECAJI - temperatura taljevine

- tlak ekstrudiranja - tip polimera - brzina ekstrudiranja (moleklna masa i njena razdioba)

5. Razvijanje viskozne disipacijske energije

Mehanika svojstva polimera

na mehanika svojstva najvie utjeu temperatura i vrijeme (dakle i brzina opteredivanja i trajanja opteredenja) pri razmatranju samo statikih opteredenja, ako polimernim materijalima snizimo temperaturu, te povisimo brzinu opteredivanja (tj. brzinu deformiranja), tada dolazi do povienja vrstode, odnosno krutosti

NOMINALNI DIJAGRAM RASTEZNO NAPREZANJE-ISTEZANJE

Toplinska svojstva polimera

Procesi izmjene topline izravno ovise o toplinskim svojstvima polimera, koja su vrlo specifina, jer ovise o temperaturi, tlaku i toplinskoj prolosti i strukturi materijala!

a) TOPLINSKA RASTEZLJIVOST - , K

-1

to je relativna promjena duljine tijela po jedinici promjene temperature

l0 - duljina pri temperaturi T0 l - povedanje duljine pri porastu temperature za T

Toplinska rastezljivost polimera u rasponu je (5...23) 10-5 K-1

Toplinska rastezljivost plastomera Temperaturna ovisnost

 PROMJENE OBUJMA POLIMERA ZBOG DJELOVANJA TEMPERATURE I TLAKA

Toplinska irljivost:

Izotermna stlaivost:

Specifini obujam (v):

b) SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET - cP, kJ/kgK

to je koliina topline koju treba dovesi jedinici mase tvari da bi joj temperatura porasla za 1K m - masa tvari H - entalpija h - specifina entalpija (po jedinici mase) Primjena: Toplinska energija potrebna za taljenje polimernog materijala pri preradbi:

Specifini kapacitet plastomera Temperaturna ovisnost

c)TOPLINSKA PROVODNOST - , W/mK

to je koliina topline u jedinici vremena, to se provodi kroz presjek tijela po jedinici duljine i temperature

Toplinska provodnost plastomera Temperaturna ovisnost

d) TOPLINSKA DIFUZNOST - a, mm /s

Toplinska difuznost plastomera Temperaturna ovisnost

e) SPECIFINA ENTALPIJA - h, kJ/kg

sadraj topline:

Primjena: Toplinska energija potrebna za taljenje polimernog materijala pri preradbi:

Specifina entalpija plastomera Temperaturna ovisnost

f) TOPLINSKA PRODORNOST - b, Ws

1/2

m-2K-1

brzina prodiranja topline u tijelo ili sposobnost akumuliranja tokom vremena

Toplinska prodornost plastomera Temperaturna ovisnost

POSTUPCI PRAOBLIKOVANJA
PRAOBLIKOVANJE - stvaranje praoblika i prastrukture, pravljenje vrstog tijela od bezoblinih tvari pri emu se postie povezanost meu esticama i stvara se graa materijala - praoblikovanjem nastaju poluproizvodi (npr. kalandrirani trakovi ili ekstrudirane cijevi) ili izradci (npr. otpresci ili odljevci) KONTINUIRANI POSTUPCI Kalandriranje Prevlaenje Kontinuirano lijevanje Ekstrudiranje CIKLIKI POSTUPCI Lijevanje Istiskivanje (ciklika varijanta ekstrudiranja) Sr adivanje (sinteriranje) Preanje

1. KALANDRIRANJE
Osnove kalandriranja - kontinuirano provlaenje omakane polimerne smjese kroz parove valjaka, koja se onda skruduje u zadani oblik proizvoda (kalandrata) - kalandriraju se ELASTOMERI (posebice prirodni, rjee sintetski) PVC - kruti i savitljivi (rjee CA, PS, PE) Tvorevina, kalandrat - u obliku traka (poluproizvod). Kontroliraju se dvije izmjere, debljina i irina kalandrata Prema debljini, kalandrirani trakovi razvrstavaju se na: filmove (do 0,2 mm) folije (0,2 2 mm) ploe (> 2 mm).

2. PREVLAENJE
Prevlaenje - kontinuirani postupak u kojem se omekana polimerna smjesa nanosi na podlogu u obliku trake. Polimeri koji se nanose na podlogu: elastomeri gumirana platna PVC umjetna koa (skaj) Vrsta podloge (trake) - tekstilno tkanje - papirna - metalna - tkanja od razliitih materijala (npr. stakleno) Postupci prevlaenja - razlikuju se obzirom na nain nanoenja omekanog polimera na podlogu: Uranjanjem (engl. Dip coating) Noevima (lijevanjem) (engl. Knife coating) Valjcima (engl. Roll coating) Ekstrudiranjem (engl. Extrusion coating) Vieslojno (engl. Slide coating/Curtain coating)

3. EKSTRUDIRANJE
Ekstrudiranje je najproireniji postupak preradbe polimera! ekstrudiranje se sastoji od kontinuiranog protiskivanja polimerne taljevine kroz alat (mlaznicu) i njenog skrudivanja u zadani oblik proizvoda (ekstrudata) ekstrudiraju se gotovo svi materijali = plastomeri, duromeri i elastomeri! Ekstrudat se slae ili namotava. Kontroliraju se dvije izmjere ekstrudata, irina i debljina ili samo promjer. cijevi, tapovi, filmovi, folije i ploe, ostali puni i uplji profili, vlakna, izolacije ili platevi kabela ili oslojene podloge

- Koekstrudiranje folija i ploa - Ekstrudiranje i koekstrudiranje crijevnog filma

4. LIJEVANJE
POSTUPCI LIJEVANJA: a) Reakcijsko lijevanje (lijevanje kapljevitih monomera) Istovremeno stvaranje materijala (polimerizacija) i proizvoda (praoblikovanje) Proizvodi: Blokovi, ploe, tapovi, debelostjeni otpresci Materijali: Plastomeri: PA, PMMA, PS Elastomeri: PUR, SI Duromeri: EP, UP b) Fizikalno lijevanje (lijevanje otopina i plastifikata) Lijevanje u otvorene kalupe Rotacijsko lijevanje Centrifugalno lijevanje Materijal (polimer) skruduje fizikalno hlapljenjem omekavala. Proizvodi: uplji otvoreni cilindrini proizvodi (npr. cijevi) Materijali: PVC, PE

5. SRAIVANJE (SINTERIRANJE)
NASIPNO SRAIVANJE

Proizvodi: uplji otvoreni proizvodi (posude, spremnici ) Materijali: Plastomeri: PE, PTFE u prakastom obliku

ROTACIJSKO SRAIVANJE (KALUPLJENJE) Proizvodi: uplji zatvoreni proizvodi (posude, spremnici, bave) Materijali: Plastomeri: PE, PTFE u prakastom obliku

6. POSTUPCI PREANJA
- Cikliki postupak praoblikovanja - polimer u obliku praha, pripremka ili granulata, se stavlja u otvorenu, temperiranu kalupnu upljinu. Zati se kalup zatvara, to omoguduje istodobno djelovanje tlaka i topline na preraivanu tvar. Ta tvar moa postidi potrebnu sminu viskoznost, nunu radi postizanja onlika kalupne upljine. Tvorevina tada ovrsne polireakcijom i umreivanjem ili hlaenje, te tako postaje podobna za vaenje iz kalupne upljine.

IZRAVNO PREANJE
Polimeri koji se preaju: Duromeri: PF, UF, MF, rjee UP i EP Elastomeri: svi Plastomeri: vrlo rijetko (npr. ispitna tijela - epruvete) Osnovni parametri procesa: Temperatura kalupne upljine: 150 - 230 oC Tlakovi preanja: 20 - 60 MPa

POSREDNO PREANJE
Cikliki postupak praoblikovanja tijekom kojeg se polimerna tvar potrebne smine viskoznosti ubrizgava iz komore za ubrizgavanje u temperiranu kalupnu upljinu . Temeljne prednosti posrednog preanja nad izravnim: - Poboljano doziranje (posredno iz pretkomore) - Mogue je otplinjavanje kalupne upljine - Bolja kakvoa i dimenzijska stabilnost otpresaka

INJEKCIJSKO PREANJE
Injekcijsko preanje cikliki je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne tvari potrebne viskoznosti u temperiranu kalupnu upljinu. Polimerna tvar (taljevina) ovruje u kalupnoj upljini u proizvod (otpresak): Fizikalno (geliranjem i/ili hlaenjem) PLASTOMERI Kemijski (polimeriziranjem i/ili umreivanjem) DUROMERI i ELASTOMERI

OSNOVNE ZNAAJKE POSTUPKA:

Prerauju se gotovo svi materijali: plastomeri, duromeri, elastomeri Postupak je visokoautomatiziran Velika reproducibilnost proizvodnje Naknadna obradba otpresaka uglavnom je nepotrebna Raspon otpresaka vrlo je velik: Jednostavni Kompleksni (iroka potronja) (tehniki otpresci) Male mase (< 1 mg) Velike mase (> 25 kg)

 SUSTAV ZA INJEKCIJSKO PREANJE (SIP)

LINIJA ZA INJEKCIJSKO PREANJE = Sustav za injekcijsko preanje (SIP) + Dopunska oprema (roboti, manipulatori ) Elementi sustava za IP: Ubrizgavalica Kalup Temperiralo

POSTUPCI PREOBLIKOVANJA
Postizanje potrebnoga oblika ili povienje vrstode uz poboljanje nekih drugih svojstava ouvane su fizike veze meu molekulama. Uporaba materijala u obliku poluproizvoda (npr. ploa, folija, filmova), koji se promjenom oblika, preoblikovanjem, pretvaraju u izratke. OBLIKOVANJE POLIMERA Toplo oblikovanje - postizavanje oblika Hladno oblikovanje - postizavanje oblika Istezanje/razvlaenje - povienje vrstode PUHANJE Ekstruzijsko puhanje Injekcijsko puhanje

TOPLO OBLIKOVANJE!!
Cikliki postupak preoblikovanja pripremka (predoblika) u GUMASTOM stanju PRIPREMAK (kalandrirani ili ekstrudirani filmovi, folije, ploe; preani, lijevani) ZAGRIJAVANJE OBLIKOVANJE (etiri skupine): savijanje - skoavanje, savijanje, obrubljivanje) pritiskivanje - utiskivanje, nasjeckavanje i sabijanje razvlaenje mjeoviti postupci TOPLO OBLIKOVANI PROIZVOD Polimeri koji se toplo oblikuju: Plastomeri (PS, ABS, PE, PP, PMMA, SB, PVC...) Elastoplastomeri Osnovni oblici kalupa za TO: IG -> pozitivni oblik kalupa MATRICA -> gnijezdo, negativni oblik kalupa

TOPLO OBLIKOVANJE RAZVLAENJEM

a) slobodno oblikovanje igom b) oblikovanje stlaenim zrakom u matrici c) slobodno oblikovanje stlaenim zrakom d) oblikovanje u matrici uz podtlak e) oblikovanje u matrici uza ig i podtlak f) oblikovanje na igu uz podtlak

 EKSTRUZIJSKO PUHANJE!!
Jednofazno ili dvofazno Obino (standardno)
Razvlano POLIMERI - viskoviskozni i visoke vrstode taljevine (pripremak se odrava sam u zraku dok ga ne prihvati kalup): Plastomeri: PE, PP, PVC, ABS, PA... Elastoplastomeri PROIZVODI - osnosimetrini (boce) - nepravilna oblika - pakovanja, spremnici za gorivo u vozilima, dijelovi namjetaja, igrake..

INJEKCIJSKO PUHANJE!
POLIMERI - Plastomeri: PET, PS, PVC, PC, PP, PAN... Elastoplastomeri PROIZVODI - razna kvalitetnija pakovanju prehrambenoj i medicinsko-komzmetikoj industriji

Jednofazno (standardno) injekcijsko puhanje

Postupak je namijenjen izradbi upljih tijela nepropusnih za plinove i kvalitetne povrine

RAZVLANO PUHANJE!!
Izradba boca obujma izmeu 500 mL i 2 L, iako su napravljene i boce volumena 25 L. Tijekom procesa razvlanoga puhanja pripremak se dvoosno razvlai sklupane makromolekule parcijalno se usmjeravaju prema deformiranju, to dovodi do vieg stanja ureenosti koje se moe uvrstiti spontanim hlaenjem izvan kalupa Materijali pogodni za razvlano puhanje: PET, PC, PP, SAN

Jednofazno razvlano injekcijsko puhanje

POLIMERI
Sirovine za proizvodnju polimernih tvari i materijala jesu ponajprije nafta, prirodni plin i ugljen. Dio polimernih tvorevina nainjen je na osnovi pridobivenih sirovina (prirodni kauuk). Polimerna tvar + dodatci = polimerni materijal Postupci oplemenjivanja tvari postupci pretvorbe prirodnih i sintetskih polimernih tvari (proizvodi polimerizacije) i ostalih tvari, dodataka u tehniki upotrebljiv materijal. POLIMERNE TVARI: Dodatci polimerizatima: razliite visokomolekulne i niskomolekulne tvari, bezobline tvari (zajedniki naziv za tvari u obliku plina, kapljevina, praka, vlakana, strugotine, granulata, itd.) Dodatci za poboljanje svojstava (punila, ojaavala, omekavala, bojila, antistatici, antioksidansi, parfemi) Dodatci za poboljanje preradljivosti (maziva, punila, odvajala, regulatori viskoznosti itd.)

POLIMERNI MATERIJALI:
Podjela prema ponaanju pri povienim temperaturama: PLASTOMERI DUROMERI ELASTOMERI - 'Polimeri' je zajedniko ime za plastiku i gumu. - Plastika je zajedniko ime za plastomere (termoplaste) i duromere (duroplaste).

Plastomeri
Materijali linearnih i granatih makromolekula, taljivi i topljivi Pri zagrijavanju ne mijenjaju svoju kemijsku strukturu, preradba reverzibilna promjena stanja Veze izmeu makromolekula su fizike i mogu se ponovo uspostaviti nakon prekida Najproirenija grupa polimernih materijala, a po ureenosti strukture mogu biti AMORFNI KRISTALASTI KRISTALNI polietileni (PE, npr. PE-LD, PE-HD, PE-LLD, >32 % svjetske proizvodnje) polipropilen (PP) polistiren (PS) i pjenasti polistiren (PS-E), poznat kao proizvod OKIPOR poli(vinil-klorid) (PVC) poli(etilen-tereftalat) (PET) poliamid (PA) - najlon.

Elastomeri
Podjela elastomera: Nastali kemijski - umreivanjem kauukovih smjesa, gume Fizikalno umreeni elastoplastomeri (TPE) Gume: osnovni sastojak su prirodni ili sintetski kauuci Elastoplastomeri: pri sobnim temperaturama se ponaaju kao elastomeri, a pri povienim temperaturama postaju kapljasti kao plastomeri

Duromeri
Gusto prostorno umreene makromolekule, netaljivi, netopljivi i ne bubre Veze izmeu makromolekula kemijske, ireverzibilne Najpoznatiji duromeri: Fenol-formaldehid (PF) poznat kao bakelit (prva umjetna plastika) Nezasidena poliesterska smola (UP) poznata kao proizvod stakloplastika (smola je matrica) Poliuretani (PUR), osobito u obliku pjenastih proizvoda

Prednosti polimernih materijala

niska gustoda dobra kemijska postojanost dobra triboloka svojstva (otpornost troenju i niski faktor trenja) dobro priguenje vibracija dobra izolacijska svojstva preradba pri relativno niskim temperaturama ekonominost pri velikom broju komada

Nedostatci polimernih materijala

ovisnost svojstava o raznim utjecajnim faktorima podloni starenju pucanje polimernih lanaca pucanje materijala gubitak mehanikih i optikih svojstava s vremenom mala toplinska provodnost mala povrinska tvrdoda nizak modul elastinosti neekonominost pri malom broju komada

PLASTIKA I ZATITA OKOLIA

Za iroku javnost bitan kriterij izbora materijala je zatita okolia. Nakon uporabe plastini se proizvodi mogu oporabiti (ponovno upotrijebiti). Njihovim usitnjavanjem (mehaniko recikliranje) mogude ih je vratiti u proizvodni proces. To nije uvijek opravdano zbrinjavanje jer se troi ogromna koliina energije za usitnjavanje.

Materijalna oporaba
Mehaniko recikliranje - usitnjavanje polimernih proizvoda i njihovo pretvaranje u polimerni materijal ili koritenje kao dodatka Kemijsko recikliranje - postupci razlaganja usitnjenoga polimernog materijala i/ili proizvoda na poetne sastojke, sintetski plin ili ulje.

Energijska oporaba
- Toplinska vrijednost plastike i gume u otpadu procjenjuje se na 35 MJ/kg, pa se uz njihov udio od 7 % u vrstom kudnom otpadu postie vrijednost od 8,5 MJ/kg otpada. - Gospodarski je osobito opravdana energijska oporaba, spaljivanje, jer plastini otpad u prosjeku razvija najmanje jednaku koliinu topline kao kameni ugljen, uz niu emisiju ugljinog dioksida.

ISPITIVANJE RASTEZANJEM

Nominalni i stvarni - dijagram