Friedrich Schiller Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenog 1759. - Weimar, 9. svibnja 1805.

) bio je njemaki knjievnik. Ve nekoliko godina prije smrti slovio je pored Goethea za najznaajnijeg predstavnika Weimarske klasike. Rano je osjetio sva obiljeja vojnikog poziva jer mu je otac bio vojnim vrbovnikom. ivi potom s obitelji, koja mu usauje duboka religiozna shvaenja, ponajprije u sjeditu wurtemberkoga vojvode Karla Eugena, gdje upoznaje sve zna ajke dvorsko-vojnikog apsolutizma.Godine 1773. prisiljava ga vojvoda, kao oficirskog sina, na upis u Vojnu kolu u Stuttgartu gdje je proveo osam godina kao vojni pitomac, primoran da umjesto prava i teologije, to je elio, studira vojno lijenitvo. U akademiji je mladi Schiller ipak itao mnoge dramatiare, filozofe i teologe te je uz medicinu u io i druge znanosti.U to vrijeme ita jednu novelu patetinog i zanesenog pisca Christiana Schubarta, koja ga poti e svojom motivikom na temu Razbojnika. Drama nastaje u grozniavoj vatri mladenakog stvaranja i izlazi u svom prvom izdanju 1781. s lanom oznakom mjesta izdanja Frankfurt i Leipzig, premda se smatra da je tiskana u Stuttgartu.Drama je uspjena umjetni ka transpozicija Schillerova svjetonazora po kome je svijet poprite neprestane borbe suprotnosti, dobra i zla, strasti i dunosti, visokih ideala i drutvenih ograni enosti.Unato slavi i velikom uspjehu, Schilleru, tada vojnom lije niku u Stuttgartu, wurtenberki vojvoda zabranjuje daljnji knjievni rad pa Schiller bjei preko granice u Mannheim, gdje nastavlja s dramskim radom.Idua Schillerova djela - povijesne drame Fiescova zavjera u Genovi (r1783.) i Don Carlos (1787.) te drama sa suvremenom tematikom Spletka i ljubav (17r84.), otkrivaju ga kao otrog protivnika feudalnog apsolutizma i drutvene pokvarenosti te kao promicatelja romanti kih koncepcija o snanoj i nesputanoj linosti koja stremi slobodi. U tom razdoblju, Schiller osniva i asopis Rajnska Talija.Oko 1790. Schiller se nakon burne mladosti smiruje dobivi mjesto izvanrednog profesora povijesti na sveuilitu u Jeni. Njegovo zanimanje usmjereno je prema filozofskoj estetici i knjievnoj teoriji o emu pie niz studija, eseja, kritika i rasprava, me u kojima se istiu: O patetici, O traginoj umjetnosti, O naivnom i sentimentalnom pjesnitvu te spis Povijest tridesetogodinjeg rata.Iz razdoblja 1790-tih godina najzna ajniji je dogaaj za daljni Schillerov rad i djelovanje njegovo poznanstvo s Goetheom, koje se s vremenom pretvorilo u prisno prijateljstvo.Potkraj ivota seli, na Goetheov poziv, u Weimar, gdje nastavlja svoj dramski rad. Iz vajmarskog razdoblja potje u njegove umjetniki najzrelije drame, sve iskljuivo povijesne tematike : trilogija Wallenstein, Maria Stuart, Djevica Orleanska, Mesinska nevjesta i Wilhelm Tell.Preveo je Euripidovu Ifigeniju u Auli, Shakespeareov Macbeth te Jean Racineovu Fedru na njemaki jezik. Napisao je i Odu radosti koju je uglazbio Beethoven, kao etvrti stavak svoje IX. simfonije.Ve due vrijeme bolestan, Schiller je umro u Weimaru 9. svibnja 1r805. ostavivi niz zapoetih

dramskih radova. U jednom razgovoru Goethe je izvanredno precizno determinirao bit Schillerova stvaralatva rekavi: "Kroz sva Schillerova djela struji ideja slobode, a ta je ideja postepeno, kako je Schiller dozrijevao, dobivala uvijek novo oblije. U mladosti je to bila fizika sloboda koja mu je pomogla u stvaranju i prela potom u njegovo djelo. Kasnije, ona se preobrazila u idealni pojam slobode."

Djela Drame:

Razbojnici (1781.) Fiescova zavjera u Genovi (1783.) Spletka i ljubav (1784). Don Carlos (1r787.) Wallenstein (1800.) Djevica Orleanska (1801.) Maria Stuart (1801.) Turandot (1802.) Mesinska nevjesta (1803.) Wilhelm Tell (1804.) Demetrije (nedovrena) Mesinska nevjesta (1803)

Proza:

O patetici O traginoj umjetnosti O naivnom i sentimentalnom pjesnitvu Povijest tridesetogodinjeg rata

RAZBOJNICI Kratki sadraj (verzija 1): Maximilian von Moor ima dva sina, Franza i Karla. Karl je na kolovanju u udaljenom gradu Leipzigu, a brat Franz ivi sa svojim bolesnim ocem u dvorcu Moorovih. Jednog dana dolazi pismo od Karla kojeg njegov brat Franz krivotvori itajui ocu samo one najblae pojedinosti kako mu ne bi pogorao zdravlje. To pismo je njegovog oca povrijedilo i on mu sav alostan i ljutit odgovara da ga se odrie i da ga vie ne smatra svojim sinom. Karl dobiva pismo i proitavi ga razbjesni se i pristaje biti voa razbojnie druine. Nakon to je Franz pridobio oca, eli i ljubav Karlove zarunice Amalie kojoj se upucava. Franz nagovara Hermana, koji je nezakoniti sin nekog plemia, da proglasi Karlovu smrt to on i ini. Karl sa svojim razbojnicima pustoi i razara uokolo, ali videi zlo koje rade poinje ih grditi i straiti za neke postupke. Nakon nekog vremena Karl preruen dolazi u dvorac Moorovih i ispituje Amaliu o svim dogaajima dok ga nije bilo. Franz sakriva svoga oca pod zemlju i nastoji preuzeti vlast nad dvorcem i Amalinim ivotom. Karl sa jo jednim svojim razbojnikom pronalazi svog oca koji mu ispri a sve lai koje mu je Franz rekao te se Karl odlui osvetiti svome bratu. Franz se objesi, a Karl ubija svoju zaru nicu Amaliu. Karl tada ali za svime to je uinio i odlazi se predati pavdi. Kratki sadraj (verzija 2): Uviajui superiornost svog brata u svakom pogledu, Franz Moor nastoji na nepoten na in izboriti mjesto koje u oevu srcu, a i u oporuci zauzima Karl. Zbog sasvim neznatnih mladenakih grijeha, ali pod dojmom tekih kleveta kojima Karlovu nitavost dokazuje Franz, stari i bolesni Moor odlui razbatiniti voljenog Karla. Karl je, iako mladaki neobuzdan i sklon pustolovinama, u dui poten i pravedan pa se zato revoltiran o evom odlukom zaista uputi na stranputicu. Postaje voa razbojnike druine voen ogorenjem i arkom eljom za osvetom nepravednim i nemilosrdnim ljudima. Franz, iako je postao nasljednik grofovskog imanja svoga oca, nema dovoljno strpljenja da sa eka starevu smrt. Pokuava ga dokrajiti lanom vijeu da je Karl mrtav. Spletka, meutim, biva loe izvedena i Franz je prisiljen nasilno zatvoriti bolesnog oca, a kako eli ba sve to pripada Karlu, nastoji zadobiti i Karlovu zarunicu Amaliju. Kao voa razbojnike druine Karl ini ili je odgovoran za mnoga zlodjela. On se zaista gnua svojih djela, ali je e za osvetom sve potisnula. Ipak, enja za domom natjera ga da se preruen uputi na o ev dvor. Tamo razotkriva sve Franzove spletke, a kad oca oslobodi zato enitva, odlui se osvetiti zlom bratu. Franz u silnom strahu od pravedne kazne izvri samoubojstvo pa razbojnici koje je po njega poslao Karl dovode samo Amaliju. Karl razapet izme u tenje za mirnim ivotom spoznaje o poinjenim zloinima koji se ne daju izbrisati. Amalija spoznaje da joj bez Karla ivot ne bi znaio nita, pa radije pristaje umrijeti od njegove ruke nego ivjeti bez njega. Izvrivi tu, za njega najteu kaznu, Karl se predaje vlastima,

postajui tako moralni pobjednik nad svim zlima koja su bila suprotstavljena.