Modul 5 KOa PDF

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and
cial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH Public Institution Center for Judicial and Prosecutorial Training of the FBIH Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS Public Institution Center for Judicial and Prosecutorial Training of the RS
MODUL 5 KRIVINA OBLAST SKRAENI KAZNENI POSTUPCI
Vodei ekspert: Marin Zadri, Opinski sud Ljubuki Konsultanti: Azra Mileti, Sud BiH Obren Buanin, Vrhovni sud RS Nenad Vranje, Republiko tuilatvo Vildana Heli, Kantonalni sud Tuzla Jasmina Kosovi, Kantonalni sud Sarajevo Marija Zgonjanin Anii, Okruni sud Banja Luka Danijela Milovanovi, Okruni sud Banja Luka Harija Sijeri oli doc.dr., Pravni fakultet Sarajevo
Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine
POSEBNI KAZNENI POSTUPCI
SADRAJ UVODNE NAPOMENE ................................................................................................ 4
PODMODUL I - KAZNENI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA ............ 7 1. UVOD .......................................................................................................................... 7 2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I MALOLJETNICI........................... 8 2.1. Zahtjevi meunarodnih konvencija domaem pravosuu ........................ 13 2.2. Prava garantirana lankom 37. Konvencije UN o pravima djeteta.......... 17 2.2.1. Zabrana muenja ili neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja................................................................................................... 17 2.2.2. Pravo na slobodu i sigurnost linosti...................................................... 18 2.3. Primjeri sudske prakse - primjena konvencije o pravima djeteta ............. 27 3. RESTORATIVNA PRAVDA .................................................................................. 31 3.1. Mjere preusmjeravanja diverzione mjere ............................................... 33 3.2. Postupci bez formalnog suenja ................................................................ 34 4. PRIMJENA PRINCIPA OPORTUNITETA U KAZNENOM POSTUPKU PREMA MALOLJETNICIMA .................................................................................. 38 4.1. Mogunosti obustave postupka prema kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine ....................................................................................................... 38 5. SPECIFINE SANKCIJE....................................................................................... 41 5.1. Odgojne mjere kao vrsta specifinih sankcija ........................................... 41 5.2. Kanjavanje maloljetnika ........................................................................... 43 6. POKRETANJE PRIPREMNOG POSTUPKA ................................................... 44 6.1. Prijedlog tuitelja za izricanje kaznene sankcije i obustavu postupka prema maloljetnim (sa primjerima iz prakse)........ Error! Bookmark not defined. 7. PRIPREMNI POSTUPAK (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE)............................ 52 8. ROITE ILI GLAVNI PRETRES (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE) ............ 59 8.1. Roite za izricanje odgojne mjere (sa primjerima iz prakse)................... 66 8.2. Glavni pretres.............................................................................................. 69 9. ODLUKE SUCA ZA MALOLJETNIKE............................................................... 71 9. 1. Rjeenje o obustavi postupka (sa primjerima iz prakse) .......................... 71 9. 1.1. Obustava iz razloga nesvrsishodnosti izricanja sankcije .................... 712 9. 2. Rjeenje o izricanju odgojne mjere (sa primjerima iz prakse)................. 80 9. 3. Presuda (sa primjerima iz prakse) ............................................................ 88
10. KOMUNIKACIJA SA DJETETOM I MALOLJETNICIMA .......................... 93 10.1. Faze ispitivanja ......................................................................................... 94 11. TERMINOLOGIJA ............................................................................................... 97 12. RADIONICE........................................................................................................... 97 12.1. Simulirano suenje maloljetniku........................................................... 97 12.2. Hipotetiki sluaj za odgojnu preporuku............................................... 100 12.3. Hipotetiki sluaj za odgojnu preporuku............................................... 101
PODMODUL II - KAZNENI POSTUPCI PROTIV PRAVNIH OSOBA............ 117 1. UVOD ...................................................................................................................... 117 2. MEUNARODNA PRAVNA OSNOVA ............................................................. 120 2. 1. Modeli odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ........................... 121 3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA........................................................ 123 3. 1. Odgovornost pravne osobe ...................................................................... 123 3. 2. Osnovi odgovornosti pravne osobe.......................................................... 124 3. 3. Granice odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo ........................... 126 3. 4. Kazne ........................................................................................................ 127 3. 5. Mjere sigurnosti....................................................................................... 128 3. 6. Pravne posljedice osude pravne osobe .................................................... 129 4. JEDINSTVENOST I CJELISHODNOST POSTUPKA .................................... 130 5. ZASTUPNIK I BRANITELJ PRAVNE OSOBE................................................ 131 6. SPECIFINOSTI OPTUNICE (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE)................ 133 7. SPECIFINOSTI SASLUANJA I ZAVRNE RIJEI ................................... 136 8. PRESUDA (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE)..................................................... 136 9. MJERE OSIGURANJA........................................................................................ 140 10. HIPOTETIKI TESTOVI .................................................................................. 140 10.1. Odvojen ili jedinstven postupak ............................................................. 141 10.2. Cjelishodnost (ne) pokretanja kaznenog postupka................................ 142 10.3. Mjere osiguranja..................................................................................... 142
PODMODUL III - KAZNENI POSTUPCI U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI ...................................................................................................................................... 144 1. UVOD ...................................................................................................................... 144 2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I NEURAUNLJIVE OSOBE..... 145 3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA........................................................ 146 4. PREKID POSTUPKA U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI .. 148
5. POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE)..................................................................................................................... 149 6. RAZLIKE SUDSKE PRAKSE ............................................................................. 156 7. PRIMJERI IZ SUDSKE PRAKSE....................................................................... 157 8. HIPOTETIKI TESTOVI .................................................................................... 173 8.1. Kada kod optuenika nastupi psihika bolest tijekom kaznenog postupka .......................................................................................... 173 8.2. Kada je djelo poinjeno u stanju neuraunljivosti .................................. 175 8.3. Mjera sigurnosti obveznog lijeenja od ovisnosti.................................... 177
UVODNE NAPOMENE Modul sadri tri podmodula: 1. Postupak prema maloljetnicima, 2. Postupak protiv pravnih osoba i 3. Postupak u sluaju neuraunljivosti Opa napomena, kao konstatacija, koja vai za sve tri vrste kaznenog postupka je da zakonska norma koja regulira ove kaznene postupke u praktinom tumaenju izaziva vrlo malo, ili nikako, dvojbi. U tom ozraju su veoma male, ili nikave, razlike sudske prakse u Bosni i Hercegovini. Razlike koje se javljaju u tumaenju i primjeni zakona nisu od bitnog utjecaja na tijek i ishod kaznenih postupaka ove vrste. Vai i konstatacija da je postupak protiv pravnih osoba potpuno novi postupak u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine (materijalnom i procesnom) te da je kod postupka protiv neuraunljivih osoba dolo do bitnih izmijena u odnosu na prethodna zakonodavna rjeenja. Kategorije Obrauju se: 1. meunarodne oblastima, konvencije primjenjive u ovim
2. praksa Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, 3. procesne odredbe domaih zakona i s njima u svezi odredbe materijalnih propisa, 4. uoene razlike u stajalitima sudske prakse u Bosni i Hercegovini, 5. mogui modeli sudske sudionicima u postupku i korespodencije sa
6. primjeri za praktine vjebe pogodne za samoobuku Trajanje Oblik Ciljevi edukacije Dva dana Kombinacija predavanja, vjebi i panel diskusije 1. Pomoi sucima i tuiteljima da shvate i prihvate neophodnost primjene meunarodnih pravnih standarda 2. Objasniti meusobnu svezu materijalnih i procesnih zakona 3. Objasniti: sutinu postupka prema maloljetnicima koji podrazumjeva postupak prema a ne protiv
maloljetnika, ulogu pravosua u postupcima protiv neuraunljivih osoba koja se ne zavrava okonanjem kaznenog postupka i ulogu pravosua u borbi protiv oblika kriminaliteta poinjenog od strane pravnih osoba
Evidentirati razliita stajalita sudske prakse u BiH i mogue pravce otklanjanja razlika i dvojbi, ukljuujui i stajalita prakse o eventualnim potrebama izmjene zakonodavnih rjeenja Opis Podmodul Kazneni postupak prema maloljetnicima, sa malim izmjenama u odnosu na prethodno zakonodavno rjeenje, se ve dugi niz godina primjenjuje u Bosni i Hercegovini. U ovom kaznenom postupku nema velikih nejasnoa i zakonskih normi podlonih razliitom tumaenju u praksi. Istine radi u praksi se pojavljuje dvojbe: da li sudac za maloljetnike koji vodi pripremni postupak moe da postupa i kao sudac za maloljetnike koji vodi glavni pretres i izrie kaznu maloljetnikog zatvora te da li se u ovoj oblasti moe primjeniti Sporazum o priznanju krivnje. Problema iz ove oblasti na koje je pravosue ukazivalo i ukazuje nisu vezane za zakonsku normu i njeno tumaenje u praktinoj primjeni, ve za spremnost drutva da do kraja provede duh i cilj zakona, prvenstveno materijalne naravi. Ovo u ozraju injenice da je primjena pojedinih materijalno pravnih odredbi koje govore o primjeni nekih vrsta odgojnih preporuka (rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice; prihvaanje odgovarajueg zaposlenja; smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu) i odgojnih mjera (disciplinske mjere; mjera pojaanog nadzora u drugoj obitelji ili od nadlenog tijela socijalne zatite, pa i zavodske mjere) apsolutno neprovodiva zbog nepostojanja pojedinih ustanova ili je njena provodivost ograniena zbog opeg drutvenog standarda onakvog kakakv on to doista realno jest. Iz navedenih razloga teite podmodula je na primjeni modernih pravnih standarda sadranih u meunarodnim dokumentima koji tretiraju kaznene postupke prema maloljetnicima, izuavanju temeljnih pravnih naela koji odreuju pravce otklanjanja navedenih dvojbi i evidentiranje stajalita koja mogu ukazati na eventualne promjene zakonodavnih rjeenja. Kazneni postupak protiv pravnih osoba je novi kazneni postupak u Bosni i Hercegovini. Mnogobrojni kontakti voditelja modula i njegovih konzultanata sa sudovima i tuiteljstvima u Bosni i Hercegovini u pravcu prikupljanja podataka o postupcima koji se vode ili su ve pravomono okonani te
evidentiranja eventualnih dvojbi u tumaenju zakonskih normi pokazali su da u Bosni i Hercegovini nema praktinih iskustava glede ove vrste kaznenog postupka jer nema ni konkretnih predmeta iz ove oblasti, kao i da kod sudaca i tuitelja nema nejasnoa u tumaenju i primjeni (u mjeri u kojoj je primjenjivana) zakona. Kontakti voditelja modula i njegovog konzultanta sa susjednim dravama Hrvatskom i Slovenijom potvrdili su prethodnu konstataciju. Zbog toga je teite modula na upoznavanju (tonije definirano: podsjeanju) sudaca i tuitelja na sutinu ovog dijela kaznenog postupka i eventualno evidentiranje problema i nejasnoa koji se mogu pojaviti u praksi. Podmodul Kazneni postupak u sluaju neuraunljivosti predstavlja novinu u odnosu na prethodno zakonodavno rjeenje u Bosni i Hercegovini. U praktinoj primjeni nema nejasnoa, ali ima jasno izraenih stajalita prakse o potrebi drugaijeg zakonodavnog rjeenja ovog, moe se slobodno rei, ozbiljnog drutvenog problema. Ovo osobito u ozraju injenice da je nedavni rat u Bosni i Hercegovini vjerojatno poveao broj osoba potencijalnih poinitelja kaznenih djela u stanju neuraunljivosti. Male razlike u praksi (odluivanje rjeenjem ili presudom, da ili ne roite za izjanjenje o krivnji) su u velikoj mjeri smanjene kroz dvogodinju primjenu zakona, s jedne strane, a razlike glede forme odluke, s druge strane, nisu od bitnog utjecaja na konaan ishod postupka. Zbog toga je teite modula na upoznavanju sudaca i tuitelja sa duhom i ciljem ovog dijela kaznenog postupka, a osobito i sa drugim materijalno pravnim propisima koji rjeavaju ukupan status neuraunljivih osoba, ujednaavanju razlika u sudskoj praksi kroz argumentiranje i sueljavanje evidentiranih razliitih stajalita i evidentiranje stajalita sudske prakse o moguim pravcima potencijalnih zakonskih izmjena. Mogui predavai/edukatori Dnevni red modula Vodei ekspert Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.
Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul. Marin Zadri, Opinski sud Ljubuki
PODMODUL I KAZNENI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA 1. UVOD Kazneni postupak prema maloljetnim osobama karakteriziraju slijedee znaajke: 1. iskljuenje javnosti, 2. urnost postupka, 3. prilagoenost postupka uzrastu i interesu preodgoja maloljetnika, 4. poseban sud za maloljetnike, 5. odvojenost maloljetnih od punoljetnih osoba u suenju i u pritvoru (u pravilu) Svi ostali opi pravni standardi koji se tiu prava na obranu, pritvora i zatite psihikog i fizikog integriteta odnose se na i maloljetnike, uz osobito povien stupanj brige i opreza. Procedura prema maloljetnicima u neposrednoj je svezi sa odreivanjem svojstva maloljetne osobe i sa sustavom sankcija koje se prema maloljetnim osobama mogu primijeniti. Naglaena zatita maloljetnih poinitelja kaznenog djela nije samo izraz pretpostavke nevinosti nego i osobitog drutvenog cilja koji se eli postii u odnosu na maloljetne osobe posebna zatita osobe maloljetnika i njegov preodgoj. Zbog toga se postupak i ne vodi protiv ve prema maloljetniku. Naglasiti je i obvezu svih organa koji sudjeluju u postupku na urno i obazrivo postupanje, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima maloljetnika, a sve u cilju kako voenje postupka ne bi tetno utjecalo na razvoj maloljetnika. U ozraju posebne brige o zatiti interesa maloljetnika, maloljetnik mora imati branitelja od samog poetka pripremnog postupka, nitko ne moe biti osloboen od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanja njegove linosti i prilika u kojima ivi. Postupak prema maloljetnicima karakterizira i veliko odstupanje od naela akuzotornosti za razliku od opeg kaznenog postupka. U ovom dijelu postoji mnogi inkvizicioni elementi, to predstavlja nastojanje zakonodavca da favorizira primjenu odgojnih mjera na maloljetne delikvente. Nastojei da se ostvari primjena tih mjera kad god je to potrebno za resocijalizaciju maloljetnika zakonodavac tu ulogu povjerava sudu. U ozraju ovih naela naputena je i mogunost supsidijarne optube.
Brojni inkvizicioni elementi zasnivaju se na drugaijoj konstrukciji kaznenog postupka u pogledu procesne uloge odreenih procesnih subjekata kao i neizmjenjenoj faznoj konstrukciji te posebne procedure, to proizlazi iz razliitosti svrhe postupka prema maloljetnicima u odnosu na opi kazneni postupak. U postupku prema maloljetnim osobama osnovne procesne funkcije nisu strogo razdijeljene tako da se postupak u nekim situacijama odvija i bez tuitelja, sudac koji je vodio pripremni postupak sudjeluje u suenju, odluka se donosi o produenju pripremnog postupka, a umjesto suprostavljanja stavova stranaka svojstvenog kontradiktornom postupku, nastoji se ostvariti njihova suradnja pri emu se takav odnos stranaka pokazuje kao cjelishodan i opravdan. Ovo stoga to se smatra daje procedura prema maloljetnicima vie starateljska i usmjerena ka osobi koja zbog svog uzrasta nije uvijek u stanju da prihvati svoj pravi interes, te ga i ostvari.
2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I MALOLJETNICI Veina meunarodnih standarda potie drave, ali ne zahtijeva od njih, da uvedu odvojene ili specijalne sudske postupke ili ustanove za rjeavanje sluajeva u kojima su djeca optuena ili proglaena odgovornim za izvreno kazneno djelo. Kada govore o postupku za djecu koja su optuena ili proglaena krivim za krenje zakona, meunarodni standardi izrazom ''pravosudni sustav za maloljetnike'' podrazumijeva poseban sustav za maloljetnike. Pravosudni sustav za maloljetnike mora da se zasniva i na osnovnim principima meunarodnog prava: najbolji interes djeteta, pravo na ivot, opstanak i razvoj, nediskriminacija i potivanje miljenja djeteta. Potencirajui dobrobit maloljetnika i osiguravajui da svaka reakcija prema maloljetnim prestupnicima uvijek bude u razmjeri (princip razmjernosti) sa okolnostima koje se tiu i prestupnika i prestupa 1, ne uzima se u obzir samo teina prestupa nego se cijene i linost i osobne karakteristike maloljetnika. Maloljetniko pravosue u uem smislu podrazumijeva tretman djece (djeaka i djevojica ispod 18 godina) koji su doli u sukob sa zakonom, a u irem smislu odnosi se na tretman djece od trenutka kada dou u sukob sa zakonom, zatim utvrivanje osnovnih uzroka zbog kojih djeca dolaze u sukob sa zakonom, prevenciju takvog ponaanja 2 i reintegraciju djece. Svako dijete optueno za kazneno djelo ima pravo da se prema njemu postupa na nain koji potie osjeaj dostojanstva i osobne vrijednosti djeteta, uzimajui u obzir starost djeteta, elju za reintegracijom i preuzimanjem konstruktivne uloge u drutvu. Sudski
Standardna minimalna pravila UN-a za maloljetniko pravosue (u daljem tekstu Pekinka pravila): pravilo 5.1
2
Tuzla, listopad 2003 godine: Trening iz oblasti maloljetnikog prestupnitva-prezentacija Nikhil Roj
sustav treba da potpomae prava, sigurnost, unapreenje njihovog psihikog i fizikog zdravlja i elju za rehabilitaciju. Politika postupanja prema maloljetnicima treba da uzima u obzir injenicu da ''je ponaanje ili ophoenje mladih, koje ne odgovara cjelokupnim drutvenim normama i vrijednostima esto dio procesa sazrijevanja i rasta i da kod veine pojedinaca spontano nestaje prelaskom u doba zrelosti''. Djeca imaju pravo da izraavaju svoje vlastite stavove po svim pitanjima koji se na njih odnose i da u sudskim postupcima kau to misle, bilo direktno ili preko zastupnika. Svakom djetetu se mora pridavati odgovarajui znaaj sukladno sa uzrastom i zrelou djeteta. Pored Konvencije UN o pravima djeteta, koja l. 37, 39 i 40 regulira prava maloljetnika u sukobu sa zakonom, meunarodni okvir za maloljetniko pravosue ine: Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za administraciju pravosudnog sustava za maloljetne prestupnike - Pekinka pravila (1985), Smjernice Ujedinjenih nacija za prevenciju maloljetnike delikvencije Rijadske smjernice (1990), Pravila Ujedinjenih nacija o zatiti maloljetnika lienih slobode - JDL (1990), Smjernice za djelovanje prema djeci u sustavu kaznenog pravosua - Beke smjernice (1997), Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za alternativne kaznene mjere - Tokijska pravila (1990), Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima - ICCPR

Dok je Konvencija UN o pravima djeteta obvezujui dokument, pravila i smjernice su meki zakoni zbog ega nisu direktno obavezujui dokumenti za meunarodna, nacionalna i lokalna zakonodavna tijela, ali predstavljaju dobru praksu i poeljno postupanje kod ureenja maloljetnikog pravosua. Djeca uivaju sve garancije na pravino suenje kao i odrasli. Ona uivaju i dodatne specijalne garancije zbog njihove ivotne dobi. Komitet za ljudska prava je utvrdio da ''maloljetna osobe treba da uivaju, u najmanju ruku, iste garancije i zatitu koje imaju odrasli, sukladno sa l. 14. ICCPR-a
10
Konvencija o pravima djeteta jasno ukazuje da djeca treba da iskoriste svaku odredbu domaeg ili meunarodnog prava koja moe dovesti do ostvarivanja njihovih prava (vidi lankom 41. Konvencije). lanak 40. Konvencije o pravima djeteta bavi se pravima djece za koju se sumnja, koja su optuena, ili za koju je utvreno da su prekrila kazneni zakon: odnosi se na tretman od trenutka kada se pojave navodi da je poinjeno kazneno djelo, preko istrage, uhienja, optube, perioda prije suenja, suenja, do donoenja presude; zahtjeva od drava potpisnica da promoviraju odvojeni sustav maloljetnikog pravosua, sa specifinim pozitivnim ciljevima, umjesto kaznenim; detaljno navodi minimalne garancije za dijete i zahtjeva od drava potpisnica da odrede minimalni uzrast za kaznenu odgovornost, da uspostave mjere za rad sa djecom koja su prekrila kazneni zakon bez oslanjanja na sudski proces i da osiguraju niz alternativnih rjeenja institucionalizaciji.3
Prava koja treba potivati u svim fazama kaznenog postupka, jer su kljuni elementi za poteno i pravino suenje, ugraena u lanak 40. Konvencije i druge meunarodne dokumente, navedena su i u Pekinkim pravilima (npr: pravilo 7), odnose se na: pravo da se djetetu jasno kae zbog ega se optuuje, pravo da se ne izjanjava (da se brani utnjom), pravo da se smatra nevinim (pretpostavka nevinosti), pravo da mu se priznanje ne iznuuje silom, pravo na pravnu pomo u pripremi za sudski postupak, pravo na prisustvo roditelja ili staratelja, pravo na djelotvoran pravni lijek,
Tuzla, listopad 2003 godine:Trening iz oblasti maloljetnikog prestupnitva-prezentacija Nikhil Roj
11

pravo na provoenje postupka " bez odgaanja ", pravo na unakrsno ispitivanje svjedoka druge strane i dovoenje i sasluavanje vlastitih svjedoka pod jednakim uvjetima.
Ova procesna osiguranja priznata su i u drugim meunarodnim instrumentima u domenu ljudskih prava, te i naim zakonodavstvom. Proces se ne moe smatrati potenim ukoliko je bilo koje od predvienih prava ranije povrijeeno. Specijalni tretman koje maloljetne osobe trebaju imati tijekom procesa proizlazi iz prava da se tretira "na nain koji je sukladno sa unapreenjem djetetovog osjeanja dostojanstva i osjeanja osobne vrijednosti..., ime se uzima u obzir uzrast djeteta ... " (l. 40. st. 1. Konvencije o pravima djeteta). Pekinka pravila preciziraju i kau da e postupak za maloljetnike biti voen "u atmosferi razumijevanja" koja e dozvoliti djetetu "da u njemu sudjeluje....i da se slobodno izrazi". (pravilo 14.2). Postupak od strane kompetentnog i nepristranog organa treba da se vodi ekspeditivno, u prisutnosti roditelja i uz potovanje djetetove privatnosti, a ako se proces vodi pred kamerama, tampa ili organ ne smiju otkriti djetetov identitet. Sudski postupak i smjetaj u kaznene institucije treba da budu izbjegnuti kad god je to mogue i zamijenjeni razliitim mjerama koje obuhvaaju: brigu, nadzor, uvjetno kanjavanje, prihvat, obrazovanje i program strune obuke, a sve u najboljem interesu djeteta. Zakoni o kaznenom postupku koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini upuuju da su organi koji ispituju maloljetnika i poduzimaju radnje duni postupati obazrivo vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i posebnim svojstvima maloljetnika kako voenje kaznenog postupka ne bi tetno uticalo na njegov razvoj. Ukoliko se u tom postupku obavlja sasluanje maloljetne osobe, naroito ako je maloljetna osoba oteena kaznenim djelom, odredbe upuuju da se ima postupati obazrivo kako to ne bi utjecalo na psihiko stanje maloljetnika, a ako je potrebno, sasluanje se ima obaviti uz pomo pedagoga ili druge strune osobe. Konvencija UN o pravima djeteta (u daljem tekstu KPD) l. 1. pod pojmom dijete podrazumijeva svaku osobu koja je mlaa od 18 godina, izuzev ako se zakonom konkretne zemlje punoljetstvo ne stie ranije. Polazei od uzrasta, Konvencija izjednaava pojam "dijete" sa pojmom "maloljetnik", a odraslu osobu sa pojmom "punoljetnik".
12
Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za administraciju pravosudnog sustava za maloljetne prestupnike - Pekinka pravila 4 koja prethode Konvenciji UN o pravima djeteta i daju putokaz zakonodavstvima zemalja kako urediti maloljetniko pravosue, pravi razliku izmeu ovih pojmova. Ne navodei uzrast, pravila u tu svrhu definiraju da "maloljetnik jeste dijete ili mlada osoba koja se, u dotinom pravnom sustavu u pogledu prestupa moe tretirati drugaije od odraslih", tako ostavljajui mogunost da se osobama starosne dobi od 18 ili vie godina moe suditi pred sudovima koji nisu za odrasle. Ovako iroko postavljena definicija ostavlja mogunost njene primjene u bilo kom pravnom sustavu sa bilo kojom definicijom o maloljetnicima i bez obzira na ekonomske, drutvene, politike i kulturne prilika jedne drave, tako pod pojmom maloljetnika obuhvaajui sve maloljetne osobe od 7 do 18 godina, a dajui vii standard, i mlae punoljetne osobe, odnosno osobe starosne dobi od 18 ili vie godina. Konvencija o pravima djeteta (l. 41) upravo upuuje na primjenu viih standarda od onih to sama daje i bez obzira da li je on predvien zakonima konkretne drave ugovornice ili drugim meunarodnim ugovorima koji su pravno obvezujui za tu dravu. Drave imaju obvezu donijeti zakone i propisati zakonske postupke kojima se utvruje donja starosna granica ispod koje se pretpostavlja da djeca nemaju splinost da kazneno odgovaraju (l. 40(3) (a) Konvencije o pravima djeteta) i kojima se utvruju minimalne godine starosti ispod kojih ne mogu biti liena slobode. (Pekinka pravila - pravilo 4). Sukladno navedenom principu, kazneno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, pod pojmom dijete podrazumijeva mladu osobu koja u vrijeme izvrenja kaznenog djela nije imala navrenih 14 godina i prema njoj se ne moe pokrenuti kazneni postupak niti primijeniti kaznene sankcije. Kazneno su odgovorne osobe starosne dobi iznad 14 godina. Za osobe starosne dobi od 14 do 18 godina zakoni koriste termin maloljetnik, a za osobe od 18 do 21 godine koriste termin mlaa punoljetna osoba, za koju je predviena zakonska mogunost da se i prema njoj i pod odreenim uvjetima izrekne sankcija koja se izrie prema maloljetnicima 5. U periodu odrastanja ne moe se utvrditi jasna granica prelaska iz adoloscentnog u odraslo doba u emu je osnovni motiv da se i na osobe starosne dobi izmeu 18 i 21 godinu pod utvrenim uvjetima mogu primijeniti zakonske odredbe koje se odnose na maloljetnike. Danas je u svijetu prisutna debata oko sputanja dobne granice kada se jedno dijete moe ukljuiti u kazneni postupak. Npr u vicarskoj dijete od 7 godina moe biti ukljueno u taj postupak, ali se ide za usvajanjem propisa da se ta dobna granica podigne na 10 godina. panjolska sputa dobnu granicu sa 14 na 12 godina, a Engleska sa 14 na 10 godina.
4 5
Rezolucija Generalne skuptine broj 40/33 od 29.11.1985 godine
Vidi l. 340 st. 2 Zakona o kaznenom postupku BiH; l. 361 st.2 Zakona o kaznenom postupku F BiH; l. 340 st. 2 Zakona o kaznenom postupku Brko Distrikta i l. 346 st.2 Zakona o kaznenom postupku Republike Srpske
13
2.1.
Zahtjevi meunarodnih konvencija domaem pravosuu
To su ve naprijed spomenuti principi meunarodnog prava: najbolji interes djeteta, pravo na ivot, opstanak i razvoj, nediskriminacija, potivanje miljenja djeteta, te princip razmjernosti - da svaka reakcija prema maloljetnim prestupnicima uvijek bude u razmjeri sa okolnostima koje se tiu i prestupnika i prestupa 6, pri emu se ne uzima u obzir samo teina prestupa nego se cijeni i linost i osobne karakteristike maloljetnika. Sukladno svom statusu, maloljetnik ima pravo na zatitu koju mu treba pruiti obitelj, drava i drutvo. Drave se potiu, ali se od njih ne zahtijeva da uvedu odvojene ili specijalne sudske postupke ili ustanove za rjeavanje sluajeva u kojima su djeca optuena ili proglaena odgovornim za izvreno kazneno djelo. Drave treba da nastoje, kad god je to mogue, da razmotre rjeavanje sluajeva sa maloljetnim prestupnicima, izvan okvira formalne kaznene procedure uz garanciju potivanja ljudskih prava. U svim predmetima bez obzira da li su djeca u pritvoru ili ne mora se postupati hitno. Da bi se dijete zatitilo od stigmatizacije mora se osigurati zatita privatnosti svakog djeteta koje je optueno ili osumnjieno da je poinilo kazneno djelo. Dosijei maloljetnika moraju se uvati kao strogo povjerljivi i mogu biti dostupni samo zakonom ovlatenim osobama. Podaci iz tih dosijea ne smiju se koristiti u eventualnim kasnijim postupcima protiv tih izvrilaca kada postanu punoljetni. Pritvor se zasniva na principu da je u veini sluajeva najbolji nain da se zatiti dijete da ga se ne odvaja od obitelji. Uhienje, pritvor i zatvaranje djece moraju biti sukladni sa zakonom i trajati najkrae mogue vrijeme a odreuju se u krajnjoj nudi odnosno kao krajna mjera. Djeca koja oekuju suenje moraju se odvojiti od odraslih u sluaju kada je to u njihovom najboljem interesu. l. 37. (c) Konvencije o pravima djeteta propisuje da se pritvoreno dijete moe drati sa odraslim, ukljuujui odrasle lanove njegove obitelji, ako je to u interesu djeteta.
Pekinka pravila: pravilo 5.1
14
Ako dijete koje je osumnjieno da je prekrilo zakon, bude uhieno i pritvoreno, o tome treba odmah obavijestiti njegove roditelja ili staratelje ukoliko to nije protivno interesu djeteta. Ako ne postoji mogunost da se roditelj ili staratelj odmah obavijesti, obavjetavanje se mora izvriti u najkraem moguem roku. Kontakti izmeu osoba odgovornih za primjenu zakona i djece moraju se odvijati na nain da se potuje status djeteta i doprinosi njegovoj dobrobiti. ak i vie nego to je to u sluaju kod odraslih, meunarodni standardi su protiv pritvora maloljetnika prije sudskog postupka. Pritvor djece treba izbjegavati kad god je to mogue i poduzimati samo kao krajnju mjeru a predmetima maloljetnika lienih slobode treba dati najvei prioritet u rjeavanju kako bi se osiguralo da u pritvoru bude najkrae mogue vrijeme. Drave treba da donesu zakone koji odreuje minimalnu starost ispod koje dijete ne moe biti lieno slobode. Meunarodni pravni standardi zahtijevaju da se maloljetnici izvedu pred sud zbog donoenja presude to je mogue bre i idu ak i dalje od zahtjeva da se suenje odri u razumnom roku i odravanja suenja bez prethodnog odlaganja. Cilj je da pritvor za maloljetnike prije suenja traje to krae. To se postie brzim putanjem iz pritvora prije suenja ili brzim rjeavanjem sluaja. Pojam rjeavanje ovdje ne znai samo donoenje sudske presude u kaznenom postupku nego obuhvata i odluke specijalnih, nesudskih organa ovlatenih da se bave maloljetnikim prestupnitvom. Kao i odrasli, maloljetnici imaju pravo da to je prije mogue kontaktiraju sa braniocem kao i pravo da ospore zakonitost lienja slobode. Odluke o putanju na slobodu ili nastavku pritvora treba da se donesu bez ikakvog odlaganja. Dok se nalaze u pritvoru maloljetnici imaju pravo na brigu, zatitu i pomo ako su pritvoreni prije suenja. Djeca koja se nalaze u pritvoru imaju pravo na dopisivanje, primanje posjete svoje obitelji izuzev ako to nije u interesu djeteta. Sa djecom koja se nalaze u pritvoru mora se postupati humano uz potivanje njihovog osobnog dostojanstva i osobnog integriteta. Muenje, okrutno i nehumano ili poniavajue postupanje je apsolutno zabranjeno. Sa djecom u pritvoru treba postupati na nain koji uvaava njihove potrebe sukladno sa uzrastom. Postupci koji se primjenjuju prema maloljetnicima ukljuuju potivanje prava i sigurnost djeteta i moraju uzimati u obzir uzrast djeteta i elju djeteta za njegovu
15
rehabilitaciju. Na ovakav nain eli se izbjei bilo kakav oblik igosanja djeteta zbog poinjenja kaznenog djela uz potrebu da djeca koja kre zakon treba radije podvrgavati odgojnim nego kaznenim mjerama. Da bi se zatitila privatnost djeteta, suenja u koja su ukljueni maloljetnici trebaju biti zatvorena za javnost i medije to je jedan od dozvoljenih izuzetaka od prava na javno suenje. Maloljetnici imaju pravo da ih tijekom cijelog postupka zastupa branilac a djeca koja nisu u stanju formirati svoje vlastite stavove treba da imaju osigurano pravo da slobodno izraavaju takve stavove na bilo kojem sudskom, upravnom ili drugom postupku koji se njega tie bilo direktno ili preko zastupnika. Da bi se izbjeglo igosanje djece i zatitio njihov privatan ivot presude u sluaju maloljetnika, u pravilu nisu javne. l. 14. (1) CCPR-a propisuje izuzetak od zahtjeva da presuda bude javno objavljena, a to je kada to zahtijevaju interesi maloljetnika. Interes djeteta kod odreivanja ili utvrivanja kazne treba da bude na prvom mjestu. Sve odluke ili kazne treba da uzmu u obzir dobrobit maloljetnika kao i poticanje uspjene rehabilitacije. Svaka kazna mora biti razmjerna teini djela i okolnostima mlade osobe. Zatvorska kazna za maloljetnike mora biti samo krajnja mjera u izuzetnim sluajevima. Pravilo 17. (c) predvia da maloljetnik ne bude osuen na kaznu zatvora ukoliko protiv maloljetnika nije izreena presuda zbog tekog kaznenog djela koje ukljuuje nasilje nad drugom osobom ili stalno ponavljanje drugih tekih kaznenih djela te ukoliko nema drugog odgovarajueg naina. Ako se izrekne zatvorska kazna, njenu maksimalnu visinu treba da utvrdi sudski organ i ona treba da bude to je mogue kraa. Princip krajnje nude znai da se kanjavanje ne smije sprovesti ukoliko ciljevi te mjere-rehabilitacija, po miljenju suca, mogu biti postignuti u nezatvorskom okruenju. Termin najkrae mogue vrijeme tumai se kao period u okviru kojeg se moe oekivati da taj zatvorski tretman osigura rehabilitaciju maloljetnika o kome se radi. Maloljetnici se ne mogu podvrgavati tjelesnom kanjavanju, jer je to u suprotnosti sa konvencijom o pravima djece.
16
Policijska sredstva za ograniavanje kretanja i primjena sile mogu se koristiti za obuzdavanje maloljetnika samo u izuzetnim sluajevima, kad su sve ostale metode kontrole iscrpljene bez odgovarajueg rezultata i samo na nain kako je to zakonom i zakonskim propisom dozvoljeno i precizirano. Ove metode ne smiju biti poniavajue i degradirajue za dijete i treba ih koristiti ogranieno i to je krae mogue. Kazna doivotnog zatvora se ne moe izrei osobama koje su u vrijeme poinjanja djela bile mlae od 18 godina. Smrtna kazna se ne moe izrei osobama koje su u vrijeme poinjanja djela bile mlae od 18 godina. Ovaj vid zabrane smrtne kazne uvijek se primjenjuje i od nje se ne moe odstupiti nikada i ni u kakvim uvjetima: ova zabrana se ne moe derogirati. Komitet za prava djeteta je u tijeku svoje kratkotrajne prakse utvrdio da su neke drave dozvolile izricanje smrtne kazne djeci od 16 do 18 godina, uz dvogodinje odlaganje izvrenja sankcije. Ovakvo odlaganje samo po sebi predstavlja okrutno, nehumano ili poniavajue postupanje i kanjavanje. Komitet je, takoer utvrdio da u nekim zemljama djeca uzrasta od 14 do 18 godina mogu biti osuena na doivotni zatvor. U ovim sluajevima Komitet nalazi da postoji neusklaenost nacionalnog zakonodavstva kojim se dozvoljava takvo krenje prava djeteta i Konvencije UN o pravima djeteta. 7 Smrtna kazna i kazna doivotnog zatvora naim zakonima nisu predviene. Djeca u zatvoru u pravilu treba da budu odvojena od odraslih i sa njima se mora postupati onako kako odgovara njihovom uzrastu i pravnom statusu. Ni jedno dijete ne smije biti izloeno muenju, nehumanom, okrutnom ili poniavajuem postupanju. Ova zabrana vai i za grube ili poniavajue odgojne mjere ili kazne u bilo kojoj drugoj instituciji. Ovo se odnosi i na disciplinske mjere. Takve mjere uz zabranu tjelesne kazne obuhvaaju: stavljanje u neosvijetljenu eliju, zatvaranje u mali prostor ili tamnicu, smanjenje hrane, ograniavanje ili uskraivanje kontakta sa lanovima obitelji, kolektivno kanjavanje kao i svaka druga kazna koja moe ugroziti fiziko ili psihiko zdravlje maloljetnika. Policijska sredstva za ograniavanje kretanja mogu se koristiti samo u izuzetnim okolnostima sukladno sa zakonom i drugim propisima.
Nevena Vukovi ahovi: Prava djeteta i meunarodno pravo
17
Djeca liena slobode imaju pravo odravati kontakt sa porodicom putem prepiske i posjete osim u izuzetnim okolnostima. Ona takoer imaju pravo i na obrazovanje. 8
2.2.
Prava garantirana lanka 37. Konvencije UN o pravima djeteta
Nitko, pa ni dijete, ne moe biti nezakonito ili proizvoljno lieno slobode. Ako je pak dijete lieno slobode, odredba l. 37 Konvencije daje pregled pripadajuih prava djeteta koje je lieno slobode. Sigurno je da djeci zbog stupnja njihove duevne razvijenosti, njihove osjetljivosti, posebnih potreba, nije mjesto u zatvoru. Meutim, meunarodno pravo ne daje apsolutnu zabranu zatvorskog kanjavanja djece, ali sve ukazuje da meunarodno pravo ide u pravcu davanja prednosti alternativnim postupanjima i smjetaju djece van institucija zatvorenog tipa. Prema l. 37 Konvencije o pravima djeteta drava treba da garantira da ni jedno dijete ne bude izloeno muenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili poniavajuem postupanju, niti nezakonitom liavanju slobode, kao i da smrtna kazna ili doivotni zatvor bez mogunosti oslobaanja ne budu dosueni za djela koja izvre osobe mlae od 18 godina. Uhienje, zadravanje u pritvoru i zatvaranje djeteta primjenjuje se kao posljednja mogua mjera i to na najkrai mogui vremenski period, uz garanciju da tom prilikom dijete bude odvojeno od odraslih, a ima pravo na pravnu i drugu pomo, kao i pravo da odrava kontakt sa svojom obitelji.
2.2.1.
Zabrana muenja ili neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja
Standardna minimalna pravila UN u toki 17. 3. zabranjuju tjelesno kanjavanje maloljetnika, a to je zabranjeno i drugim meunarodno pravnim standardima (npr: Deklaracija o zatiti svih osoba od torture i drugih okrutnih, nehumanih i poniavajuih postupanja i kanjavanja). l. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama 9 predvia da e strane ugovornice garantirati prava i slobode odreene u Konvenciji "svakom u svojoj nadlenosti", i s obzirom da izraz "svako" naglaava univerzalnost ljudskih prava, titei tako prava ne samo svojih graana, nego i stranaca, osobe bez dravljanstva, osobe bez poslovne sposobnosti, pa tako i djece. Radi boljeg razumijevanja pojmova, "muenje", "neovjeno postupanje ili kanjavanje" i pojma "poniavajue postupanje", treba imati u vidu praksu i tumaenja koja su u svojim presudama dali Europska komisija i Sud za ljudska prava u primjeni l. 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
Amnesty International Prirunik za pravina suenja- izdava Misija OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu
9
Bosna i Hercegovina je ratificirala Europsku Konvenciju o ljudskim pravima i slobodama 2002. godine i time je ona postala pravno obvezujui meunarodni ugovor.
18
l. 3. Europske konvencije o ljudskim pravima titi ovjekov osobni integritet i ljudsko dostojanstvo, definirajui da nitko nee biti podvrgnut muenju ili neovjenom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju. Europski sud za ljudska prava u primjeni l. 3 Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama kroz svoje presude pravi razliku izmeu tri osnovna pojma u smislu stupnja surovosti u postupanju ili kanjavanju. U predmetu Irska protiv Ujedinjenog kraljevstva iz 1978. godine, Sud je dao standard i definiciju pa kae da je: Muenje: namjerno neovjeno postupanje koje prouzrokuje vrlo ozbiljne i surove patnje. Neovjeno postupanje ili kanjavanje: izazivanje jakih fizikih i duevnih patnji. Poniavajue postupanje: zlostavljanje usmjereno da kod rtve izazove osjeaj straha, patnje i podreenosti koji mogu poniziti i unizi rtve i slomiti njihov fiziki i moralni otpor. U predmetu Tyrer od 25. travnja 1978. godine Sud je zakljuio da prouzrokovana patnja mora dostii odreeni nivo prije nego se kanjavanje moe okarakterizirati kao nehumano u smislu odredbi l. 3. Konvencije, a u predmetu Costello-Roberts Sud je zauzeo da je tjelesno kanjavanje bilo poniavajue. Podnositelj predstavke je bio kanjen na maloljetnikom sudu na kaznu od tri udarca brezovnim tapom po goloj stranici, a njegova kazna je izvrena je tri tjedna kasnije u policijskoj postaji gdje su ga drala dva policajca, dok je trei vrio kaznu.
2.2.2.
Pravo na slobodu i sigurnost linosti
l. 5 (1) Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama garantira svakom pravo na slobodu i osobnu sigurnost. Nitko nee biti lien slobode izuzev u est odreenih sluaja i sukladno sa zakonom predvienim postupkom. Sluajevi navedeni u ovom lanku kao izuzetak od pravila "da svako ima pravo na slobodu i osobnu sigurnosto", ukazuju da drave ugovornice nemaju pravo stvaranja nekih novih oblika pritvaranja i zatvaranja. Liavanje slobode "sukladno sa postupkom predvienim zakonom" takoer ograniava dravu budui da izraz zakon ne znai samo unutranji propis, nego ima ire i objektivnije znaenje, tako da svako pritvaranje koje bi due trajalo nego to je to predvieno domaim zakonom, predstavlja krenje ovog lanka Europske Konvencije. lanak 5., kao cjelina, odnosi se na zatitu fizike slobode od proizvoljnog uhienja ili pritvaranja. Pojedinac se ne moe odrei ovog svog prava, pa ak ako se sam preda vlastima i pristane da bude lien slobode, jer i tada lienje slobode moe biti nezakonito i suprotno l. 5 Konvencije. lanak 5. (1)(d) Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama omoguava
19
"pritvor maloljetnika sudskim nalogom u svrhu odgojnog nadzora" ili "zakonit pritvor u svrhu privoenje maloljetnika pred nadleni zakonski organ". Prema Konvenciji, termin "maloljetnik" ima autonomno znaenje i odnosi se na sve osobe mlae od 18 godina. Prva osnova pritvora primjenjuje se u sluajevima kada sud ili upravno tijelo nalogom odlui da maloljetnika stavi pod nadzor, kombiniran sa ogranienjem slobode, kao to je prisilni boravak u popravnom domu ili na klinici. U predmetu Boumar protiv Belgije od 29. 2. 1998. god. Europski sud za ljudska prava je smatrao da pritvor maloljetnika u popravnoj instituciji ili u zatvoru prije brzog prebacivanja u popravni dom jeste doputen po l. 5(1)(d). Meutim, Sud je zakljuio da je dolo do krenja ove odredbe, poto je maloljetnik - teko poremeen i delinkventan djeak - bio zatvoren devet puta u istranom zatvoru, u ukupnom trajanju od 119 dana, za manje od jedne godine. Sud je smatrao da su vlasti bile pod obvezom da omogue odgovarajue uvjete da bi se ostvarili odgojni ciljevi; pritvor maloljetnika u uvjetima potpune izolacije i bez pomoi osoblja koje je kvalificirano za odgojni rad ne mogu se smatrati ostvarenjem bilo kakvog odgojnog cilja. U predmetu Nielsen protiv Danske od 28. 11. 1998. god. Europski sud za ljudska prava je smatrao da je pritvaranje djeteta u psihijatrijsku bolnicu protiv njegove volje, ali na osnovu zahtjeva majke, nije predstavljalo lienje slobode, ve "majino odgovorno koritenje njenih starateljskih prava u interesu djeteta". U predmetu Suzie Koniarska protiv Ujedinjenog Kraljevstva od 12. 10. 2000. god. gdje je sud dao nalog da se maloljetnik smjesti na sigurno mjesto, Europski sud za ljudska prava je zakljuio da je podnositeljica bila liena slobode, poto Sud nad njom nije imao starateljsko pravo. Meutim, Europski sud za ljudska prava je rekao da je pritvor bio naloen "u svrhu odgojnog nadzora" i da je shodno tome bio sukladan l. 5(1)(d), poto je podnositeljica - maloljetnica sa tekim psihopatskim poremeajem - poslana u specijaliziranu rezidencijalnu ustanovu za teko poremeene mlade ljude, sa vrlo ozbiljnim odgojno - obrazovnim programom. Druga osnova odnosi se na pritvor maloljetnika u svrhu izvoenja pred sud "da bi se osiguralo njihovo uklanjanje iz tetnog okruenja". Ovakva situacija nee pokriti pritvaranje maloljetnika koji je osumnjien ili optuen za kazneno djelo. Meutim, hoe pokriti pritvor maloljetnika optuenika za kazneno djelo za vrijeme psihijatrijskog promatranja i pripreme izvjetaja po kojem e se preporuiti odluka u pogledu tog maloljetnika, ili pritvor u tijeku trajanja sudskog postupka za smjetaj maloljetnika na staranje. (Predmet X protiv vicarske (1979.), odnosno Bouamar protiv Belgije)
20
Europski sud za ljudska prava ve odavno priznaje da se pravo na pravino suenje propisano Konvencijom primjenjuju na djecu jednako kao i na odrasle, a u predmetu Nortier protiv Nizozemske 10 zauzeto je stajalite da je neprihvatljiva svaka sugestija da djeca kojoj se sudi zbog kaznenih djela ne trebaju koristiti jamstva pravinog suenja po lanku 6. Meu glavnim predmetima koji se odnose na prava maloljetnika nalazi se i predmet T i V protiv Ujedinjenog Kraljevstva 11, u kojem su dva desetogodinja djeaka otela jednog dvogodinjaka u trgovakom centru, pretukli na smrt i ostavili na eljeznikom kolosijeku da ga pregazi vlak. Ovaj predmet je izazvao ogroman publicitet i bijes u Ujedinjenom Kraljevstvu. Djeaci su optueni za ubojstvo i, zbog prirode optube, sueno im je na sudu za odrasle osobe. Osueni su 1993., u dobi od jedanaest godina, na kaznu zatvorom na neogranieno vrijeme. Podnositelji su Sudu podnijeli predstavku u kojoj navode, inter alia, da su bili lieni prava na pravino suenje jer nisu mogli efektivno uestvovati u voenju njihovog predmeta. Sud je primijetio da ne postoji jasan standard u dravama ugovornicama u svezi minimalne starosne dobi kada se neka osoba moe smatrati kazneno odgovornom, kao i da pripisivanje kaznene odgovornosti podnositeljima nije samo po sebi dovelo do krenja lanka 6. Sud u nastavku kae: Sud se, meutim, slae sa Komisijom da je neophodno da dijete koje je optueno za neko djelo bude procesuirano na nain koji u potpunosti uzima u obzir njegovu starost, stupanj zrelosti i intelektualnu i emocionalnu splinost, kao korake koji su poduzeti u pravcu podizanja njegove sposobnosti razumijevanja i uea u postupku. Iz ovoga slijedi da je, kada je rije o mlaem maloljetniku optuenom za teko kazneno djelo koje privlai veliku pozornost medija i javnosti, nuno voditi suenje na nain koji e maksimalno smanjiti njegovo ili njeno osjeanje zastraenosti. 12 Sud dalje zakljuuje: Sud primjeuje da je suenje podnositelju pred Krunskim sudom trajalo vie od tri tjedna i da je bilo javno. Poduzete su posebne mjere u svezi sa mladou podnositelja, kao i one usmjerene njegovom boljem shvaanju postupka: npr. objanjena mu je sudska procedura i pokazali su mu sudnicu prije suenja, samo vrijeme rasprave je skraeno kako se optueni ne bi pretjerano zamorili. No ipak, formalnost i ritual Krunskog suda mora da su s vremena na vrijeme djelovali nerazumljivo i zastraujue na dijete u dobi od jedanaest godina, a postoje i dokazi da su neke od preinaka u sudnici, osobito podignuti podij koji je uraen kako bi optueni mogli vidjeti to se dogaa, zapravo uveali osjeaj
10 11 12
Predstavka od 9. srpnja 1992., broj 13924/88 Nortier protiv Nizozemske, Izvjetaj Komisije, 60 Presuda od 16. prosinca 1999., T i V protiv Ujedinjenog Kraljevstva Presuda od 16. prosinca 1999., V protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 86-87
21
nelagode kod podnositelja tokom suenja, jer se osjeao izloen pomnom oku tiska i javnosti. 13 Pored toga, postojao je i nalaz psihijatra u kojem se navodi da s obzirom na nezrelost podnositelja, vrlo je upitno da li je on shvatio situaciju i da li je mogao davati upuene instrukcije svojim odvjetnicima. Sud je zakljuio da: U svezi ovoga, iako su branitelji podnositelja sjedili, kao to je to vlada opisala, na udaljenosti na kojoj su se mogli doaptavati, malo je vjerojatno da se podnositelj mogao osjeati dovoljno ne prestraenim, u napetoj atmosferi sudnice izloen javnosti, da bi se s njima mogao konsultirati tijekom suenja ili, stvarno uzevi u obzir njegovu nezrelost i poremeeno emotivno stanje, da je mogao suraivati sa svojim braniteljima van sudnice i davati im informacije od koristi za njegovu obranu. 14 Sud je, stoga, zakljuio da podnositelj nije bio u stanju da sudjeluje u kaznenom postupku koji se vodio protiv njega i da mu je bilo uskraeno pravo na pravino suenje iz lana 6(1). U predmetu Singh i Hussain protiv Ujedinjenog Kraljevstva 15, Sud je sugerirao da doivotna kazna zatvorom bez mogunosti ranijeg putanja, koja je izreena maloljetnoj osobi, moe dovesti do pitanja u svezi lanka 3. (sloboda od muenja i nehumanog i poniavajueg postupanja ili kanjavanja). Pravo na privatnost, obiteljski ivot i dom l. 8. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama takoer moe biti znaajno u postupcima prema maloljetnicima. U predmetu W, B i R protiv Ujedinjenog Kraljevstva Sud je odluio o pristupu roditelja djeci o kojima su brinuli lokalni organi vlasti. (Izvjetaj od 15. listopada 1985., 4. prosinca 1985.). Sud je naglasio da ...roditelji imaju prava da budu sasluani u postupku protiv njihove djece i u potpunosti informirani. Relevantna razmatranja koja treba da izbalansiraju lokalne vlasti pri donoenju odluke o djeci moraju ukljuiti gledita i interese roditelja. U suprotnom dolazi do krenja l. 8. Konvencije. Ovo stajalite, iako nije vezano za kazneni postupak, znaajno je zbog oblika i obima sudjelovanja roditelja u kaznenom postupku prema maloljetnicima.
13 14 15
Presuda od 16. prosinca 1999., V protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 88 Presuda od 16. prosinca 1999., V protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 90 Presuda od 21. veljae 1996., Singh i Hussain protiv Ujedinjenog Kraljevstva
22
Primjer iz sudske prakse *** Odreivanje i kontrola pritvora maloljetnika koji se pozivaju na meunraodne pravne standarde
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Km 5/04 od 27. 10. 2004. god. o odreivanju pritvora Prema mld. D.P. vodi se pripremni postupak po Zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg br. Ktm. 21/04 od 19. kolovoza 2004. god. radi kaznenog djela Teke krae iz l. 287. st. 1. t. a. KZ FBiH. Malodobnik se nije odazvao pozivu suda na pripremno roite zakazano za 21. 9. 2004. god., pa je sud naredio njegovo prisilno dovoenje. Policija nije pronala malodobnika, a prema iskazu njegovog oca on je prethodne veeri pobjegao od kue jer je saznao da e policija naredno jutro doi po njega da ga prisilno odvede na sud. Otac je takoer izjavio da ne moe kontrolirati postupke svog sina, pa je ak predloio da se malodobnik stavi u pritvor, kojem prijedlogu se pridruio i branitelj malodobnika te predstavnik Centra za socijalnu skrb Ljubuki. Odluujui o odreivanju pritvora sud je tu moebitnu odluku analizirao i u duhu odredbe l. 5. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama i njoj sukladne odredbe l. 379. i 146. ZKP FBiH. Poto je sud razmotrio spise i ocijenio navode prijedloga za odreivanje pritvora utvrdio je da je prijedlog osnovan i to iz slijedeih razloga. Odredba l. 5. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama, kojoj je u cijelosti sukladna odredba l. 295. st. 2. ZKP FBiH, u relevantnom dijelu glasi: Nitko ne smije biti lien slobode izuzev u nie navedenim sluajevima i sukladno postupku koji je propisan zakonom: zakonito uhienje ili lienje slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu sudau cilju osiguranja izvrenje bilo koje obveze propisane zakonomzakonito uhienje ili lienje slobode radi privoenja nadlenoj sudskoj vlasti Iz odredbe l. 5. st. 1. t. b. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama te njoj sukladne odredbe l. 146. i 379. ZKP FBiH, nedvojbeno proizlazi da se pritvor moe odrediti u cilju izvrenja bilo koje obveze propisane zakonom koja, u svim sluajevima, mora proizilaziti iz naloga suda. Po stajalitima Europskog suda za ljudska prava oitovanog u vie njegovih presuda ovakva specifina obveza mogla bi biti: izvrenje vojne ili civilne slube, noenje osobne karte, podnoenje poreske ili carinske prijave, potivanje obveznog prebivalita ili odaziv pozivu suda. Takoer proizlazi i da je cilj lienja slobode (odreivanja pritvora) dovoenje osobe pred zakonom nadleno sudsko tijelo. Polazei od navedenog sud zakljuuje da su u cijelosti ispunjeni zahtjevi l. 5. st. 1. t. b. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama Konvencije i l. 146. i 379. ZKP FBiH jer je malodobnik u prethodnom dijelu postupka upozoren da se u sluaju
23
neodazivanja pozivu suda protiv njega moe odrediti pritvor, pa se ipak nije odazvao pozivu suda, niti je opravdao svoj izostanak, iako je bio uredno obavijeten o terminu odravanja roita. Takoer i zbog toga to je po izjavi zakonskog zastupnika te sudske policije u bijegu. Sud je, razmatrajui i ukupne okolnosti i prirodu obveze koju je maloljetnik imao (odziv pozivu suda), zakljuio da je njeno ispunjenje pitanje trenutne neophodnosti koja nije od negativnog utjecaja na ukupne ivotne aktivnosti malodobnika, da su okolnosti takve da nijedan drugi nain osiguranja ispunjenja obveze nije razumno izvodljiv, da bi toleriranje krenja takve obveze poluilo izbjegavanje kaznene odgovornosti i negativan utjecaj na druge, da je trajanje perioda pritvora limitirano zakljuenjem roita, odnosno vremenom do mjesec dana to nije dug vremenski period i to je bitan inilac u uspostavljanju ravnotee izmeu ljudskih prava i sloboda i obveza koje postoje u svakom drutvu. Naravno i stoga jer je maloljetnik izbjegao izvrenje obveze propisane zakonom koja je proizala iz naloga suda i na koju je on bio prethodno upozoren iz ega, kao i iz oiglednog izbjegavanja kaznenog postupka, sud zakljuuje da on izbjegava pristup sudu, te zbog toga to je cilj lienja slobode (odreivanja pritvora) dovoenje maloljetnika pred zakonom nadleno sudsko tijelo. Imajui u vidu sve navedene injenice i u cijelosti prihvaajui pravna stajalita Europskog suda za ljudska prava u svezi tumaenja l. 5. Konvencije iskazana u njegovim presudama: Johansen protiv Norveke; B protiv Francuske; Ciulla protiv Italije; McVeigh,O'Neill i Evans protiv Ujedinjenog Kraljevstva sud je temeljem l. 379. a u svezi sa l. 146. st. 1. to. a. ZKP FBiH odluio kao u izreci.
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Kv 10/04 od 7. 11. 2004. god. o kontroli pritvora Kontrolirajui neophodnosti pritvora vijee za malodobnike Opinskog suda Ljubuki je utvrdilo da je sudac za malodobnike dana 27. 10. 2004. godine odredio pritvor mldb. D.P. iz osnova l. 146. st. 1. to. a. ZKP FBiH, a nakon to je utvreno da je u bijegu i nakon to su njegov zakonski zastupnik otac I.P., branitelj odvjetnik P.M. i predstavnik Centra za socijalnu skrb Ljubuki predloili sudu odreivanje pritvora. Malodobnik je lien slobode dana 29. 10. 2004. god. i stavljen u pritvor. Sudac za malodobnike je zakazao roite pripremnog postupka za 12. 11. 2004. god. osiguravajui da se blagovremeno dostave pozivi zakonskom zastupniku, branitelju, predstavniku Centra za socijalnu skrb i tuitelju te svjedocima koje je potrebno sasluati i eventualno suoiti sa malodobnikom. Stanje spisa pokazuje da na roitu pripremnog postupka treba sasluati jo tri svjedoka, nakon ega bi se pripremni postupak zakljuio, a spis dostavio tuiteljstvu na daljnju proceduru.
24
S obzirom da je malodobnik evidentno bio u bijegu, da malodobnikov zakonski zastupnik, nakon lienja slobode njegovog sina i stavljanja u pritvor i dalje izjavljuje da ne moe kontrolirati svog sina i osigurati njegovo pojavljivanje pred sudom, ali i injenicu da bi pripremni postupak na zakazanom roitu mogao biti zakljuen, sudac za malodobnike e detaljno razmotriti i druge zakonske mogunosti za osiguranje nazonosti malodobnika u daljnjem postupku propisane l. 140., pa i 141., ZKP FBiH. Polazei od l. 379. st. 2. ZKP FBiH, a u svezi sa l. 146. st. 1. to. a. ZKP FBiH, vijee je odluilo da je pritvor i dalje neophodan.
Pravila UN za zatitu maloljetnika lienih slobode daju smjernice postupanja sa djecom koja su liena slobode. Pravila tretiraju oblik zatvaranja ili pritvaranja ili smjetaja osobe u javnu ili privatnu zatvorenu instituciju iz koje nije dozvoljeno osobi mlaoj od 18 godina da izae bez naredbe suda, administrativnog ili drugog ovlatenog javnog tijela, pri emu se ova Pravila ne odnose samo na maloljetnike liene slobode nakon provedenog kaznenog postupka, nego i na one koji imaju manje od 18 godina, a lieni su slobode u zdravstvenim ili socijalnim ustanovama 16. Od svih faza pravosudnog postupka prema maloljetnim osobama, lienje slobode uhienje i boravak u policijskom zatvoru nakon toga, predstavlja najosjetljiviju fazu. Prema Pekinkim pravilima (pravilo 10), roditelji, odnosno staratelji, moraju odmah biti obavijeteni o uhienju maloljetnika, a ako to nije mogue, onda je to potrebno uiniti u najkrae mogue vrijeme. U odnosu na maloljetnike to znai:

lienje slobode se mora vriti na zakonit nain, da o lienju slobode treba odmah obavijestiti roditelje ili staratelje, o svakom lienju slobode treba odmah obavijestiti socijalnog radnika koji e pratiti i pruati pomo djeci uhienoj zbog bilo kojeg prestupa, od djeteta ne treba uzimati nikakve iskaze bez prisustva roditelja, staratelja ili socijalnog radnika,
l. 5(1)d Europske Konvencije o ljudskim pravima predvia mogunost pritvaranja maloljetnika na osnovu naloga-sudskog ili ne, te da se maloljetnik stavi pod nadzor kombiniran sa ogranienjem slobode; npr. prisilni boravak u popravnoj instituciji ili klinici. Veina pravnih sustava dozvoljava takva ogranienja slobode u interesu maloljetnika, ak i onda kada nije pod sumnjom da je poinitelj bilo kojeg kaznenog djela. U takvom sluaju razumna sumnja se odnosi na pretpostavku da je razvoj ili zdravlje maloljetnika ugroeno, npr. u sluaju ovisnosti droge, prostitucije, ili da je on maltretiran. Po st. 4. l. 5, meutim, ti maloljetnici kao i njihovi pravni zastupnici takoer imaju pravo pokrenuti sudski postupak da bi se razmotrila zakonitost ogranienja slobode.
16
25
u policijskoj stanici treba da postoje odvojene prostorije za maloljetnike u kojima treba da cijelo vrijeme budu odvojeni od odraslih osoba, u okviru policijske stanice treba da postoji odjel za maloljetnike koji e voditi evidenciju i raditi na tim predmetima, te da maloljetnici treba da u roku od 48 sati od lienja slobode budu izvedeni pred sud radi ispitivanja i to u prisustvu staratelja, socijalnog radnika i tuitelja.
Sud mora, bez odlaganja razmotriti mogunost putanja na slobodu, a kontakt izmeu slubi koje provode zakon i maloljetnog prestupnika treba da bude uz potivanje pravnog statusa maloljetnika, brigu za njegovu dobrobit i izbjegavanje tetnih posljedica, uz potpuno uvaavanje okolnosti pojedinog sluaja. Prije pritvaranja maloljetnika sud treba da provjeri da li se izvrilo zakonito ispitivanje. Osoba liena slobode mora se na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lienja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja pouiti da nije duna dati iskaz, da ima pravo na branitelja kojeg moe sama izabrati, da ima pravo da njena obitelj, konzularni slubenik strane drave iji je dravljanin ili druga osoba koju ona odredi, budu obavijeteni o njenom lienju slobode. Osobi koja je liena slobode postavit e se branitelj na njen zahtjev, ako zbog imovnog stanja ne moe snositi trokove odbrane. Zabranjeno je od osumnjienog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. Ova obveza odnosi se i na maloljetnu osobu koja je liena slobode. 17 Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje kazneno djelo se tereti i osnovi sumnje protiv njega, a pouit e se i o sljedeim pravima: da nije duna iznijeti svoju obranu niti odgovarati na postavljena pitanja da ima pravo na branitelja kojeg moe uzeti sam po svom izboru i koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u zakonom predvienim sluajevima. Sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici, mogu izabrati branitelja. (S obzirom da maloljetnik mora imati branitelja od poetka pripremnog postupka, ako to ne uine, branitelja e po slubenoj dunosti postaviti sudac za maloljetnike i on se ni pod kojim uvjetima ne moe odrei prava na branitelja i na njegovo prisustvo),
Prava osobe lienih slobode: Vidi l. 5. l. 10. i l. 340. st. 1..ZKP BiH; l. 5 , l. 10. i l. 346. st. 1. ZKP RS; l. 5.l. 10 i l. 340. st. 1. ZKP Distrikta B; l. 5. i l. 11. l. 361. st. 1 ZKP FBiH. O drugim zagarantiranim pravima pogledati glavu I dravnog Zakona o kaznenom postupku, entitetske zakone i ZKP Distrikta Brko.
17
26
da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji idu u njegovu korist, da ima pravo da u tijeku istrage razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage, da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja, osumnjieni e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah saopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promjeni boravite, a upozorit e se i na posljedice ako po tome ne postupi. 18
Ukoliko odrasla osoba liena slobode ne bude dovedena pred tuitelja u roku od 24 sata, puta se na slobodu. Tuitelj je duan osobu lienu slobode ispitati najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odluiti da li e osobu lienu slobode pustiti ili e sucu za prethodni postupak postaviti prijedlog za odreivanje pritvora. Sudac za prethodni postupak postupit e odmah i najdalje u roku od 24 sata donijeti odluku kojom odreuje pritvor ili odluku o putanja na slobodu. 19 Odredbe zakona, koje se odnose na punoljetne osobe liene slobode, ne primjenjuju se u potpunosti na maloljetna osobe u istom statusu. Jer, sudac za maloljetnike vodi pripremni postupak koji je analogan istranom postupku koji vodi tuitelj protiv punoljetnih osoba. Dakle, sudac za maloljetnike, a ne tuitelj, nakon to prethodno postavi branitelja, sasluava maloljetnika na okolnosti kaznenog djela za koje postoji osnovana sumnja da je poinitelj, te u postupku, a po prijedlogu tuitelja obavlja i druge zakonom predviene radnje (sasluava svjedoke, provodi vjetaenja, izdaje naredbe za pretresanje stana ili oduzimanja predmeta, odreuje pritvor itd.). Ostale ope odredbe zakona o kaznenom postupku (i kaznenih zakona) spram posebnih odredaba za maloljetnike, mogu se primijeniti ukoliko nisu u suprotnosti sa posebnih odredbama za maloljetnike. Ako postoji ma koji zakonom predvien razlog za liavanje slobode maloljetnog osobe, policijski organ je duan bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata, tu osobu dovesti tuitelju i obavijestiti ga o razlozima i vremenu lienja slobode. Tuitelj e bez ispitivanja maloljetnika, a na osnovu uzetih izjava i prikupljenih dokaza od strane policije, u roku od 24 sata sucu za maloljetnike podnijeti zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sa prijedlogom za odreivanje mjere pritvora o emu e sudac, nakon to bez odlaganja ispita maloljetnika, odmah odluiti tako to e odrediti mjeru
18
Pouka osumnjienog o njegovim pravima: Vidi l. 78. ZKP BiH; l. 142. ZKP RS; l. 78. ZKP Distrikta B; l. 92. ZKP FBiH;
Lienje slobode i zadravanje: Vidi l. 139..ZKP BiH; l. 196. ZKP RS; l. 139. ZKP Distrikta B; l. 153. ZKP FBiH;
19
27
pritvora ili e maloljetnika pustiti na slobodu. Ukoliko se sudac za maloljetnike ne sloi sa prijedlogom tuitelja da se odredi pritvor, odluku o pritvoru e donijeti vijee za maloljetnike. 20 Prije pritvaranja maloljetnika sud treba da provjeri da li je ispitivanje maloljetnika i pribavljanje dokaza izvreno na zakonit nain. Zakoni o kaznenom postupku propisuju da sudac za maloljetnike prema maloljetnoj osobi moe izuzetno i sukladno zakonu odrediti mjeru pritvora u trajanju od jedan mjesec uz kontrolu neophodnosti daljeg trajanja pritvora svakih 10 dana. Vijee za maloljetnike istog suda u sluaju postojanja zakonskih razloga, pritvor moe produiti za jo dva mjeseca. Nakon zavrenog pripremnog postupka, odnosno, nakon to tuitelj stavi prijedlog za izricanje sankcije, pritvor prema maloljetniku moe trajati jo est mjeseci. Izuzetno odreivanje pritvora u oekivanju suenja, mora se tumaiti u smislu Pekinkih pravila (pravilo 13.) kao pritvor "u krajnjoj nudi" i "u najkraem trajanju" i koji, kada je god to mogue, treba zamijeniti alternativnim mjerama (pojaani nadzor, intenzivna briga ili smjetaj u obitelj ili u odgojnu instituciju ili dom). Maloljetnik pritvor izdrava odvojeno od punoljetnih osobe, a sudac prema pritvorenim maloljetnicima ima ista ovlatenja kao sudac za prethodni postupak i prethodno sasluanje. Konvencija o pravima djeteta, meutim, izuzetno dozvoljava mogunost da dijete lieno slobode ne bude odvojeno od odraslih ako je to u njegovom najboljem interesu. Pekinka pravila takoer propisuju da se maloljetnicima dok se nalaze u zatvorskoj ustanovi "treba pruiti briga, zatita i sva potrebna individualna pomo, socijalna, odgojna, struna, psiholoka, medicinska i tjelesna, koja bi mogla biti potrebna s obzirom na dob, spol i karakter". U granicama postojeih prostornih mogunosti npr. u Kazneno-popravnom zavodu u Sarajevu i Banjaluci, potuje se princip odvajanja maloljetnika od punoljetnih osoba koji se nalaze u pritvoru, a ulaganjem sredstava u ove institucije svakako bi se stvorili uvjeti za pruanje adekvatne brige i zatite kako to predviaju meunarodni pravni standardi, ali i nae zakonodavstvo.
2.3.
Primjeri sudske prakse - primjena konvencije o pravima djeteta
Slijede konkretni primjeri iz sudske prakse u kojima su se nai sudovi pozivali na prava koja proizilaze iz Konvencije o pravima djeteta i koji zorno govore kako se ova prava primjenjuju i kod iznimno tekih kaznenih djela.
Nadlenost za odreivanje pritvora i odreivanje pritvora prema maloljetniku: Vidi l. 134. st.5. i l. 358..ZKP BiH; l. 191.st.5 l. 364. ZKP RS; l. 134. st. 5 i l. 358. ZKP Distrikta B; l. 148. stav 5 i l. 379. ZKP FBiH;
20
28
Primjer iz sudske prakse *** Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Ljubuki broj Km 12/04 od 17. 3. 2005. god. (Zbog teine djela koje je maloljetnik poinio teki prometni delikt sa smrtnom posljedicom, navodi se najvei dio odluke. Ovo iz razloga da bi se pokazalo da se i u najteim sluajevima, a uz primjenu Konvencije o pravima djeteta, moe ak i obustaviti postupak.) upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je dana 14. 2. 2005. god. ovom sudu prijedlog broj KTM 36/04 za izricanje odgojne mjere upuivanja u odgojnu ustanovu B. B. zbog kaznenog djela Teko djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz l. 336. st. 4. u svezi sa l. 332. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ FBiH. Obrana u cijelosti priznaje odgovornost za djelo i njegove tragine posljedice. Naglaava stajalite da bi izricanje mjere predloene od strane tuiteljstva imalo kontra uinak na ukupan razvoj linosti B.B. jer je sredina u kojoj on ivi sposobna da pozitivno utjee na njegov razvoj u smjeru drutveno prihvatljivog ponaanja. Predlae da sud iz razloga cjelishodnosti obustavi postupak. Analizirajui sve provedene dokaze, kako pojedinano tako i u njihovoj meusobnoj povezanosti, i dovodei ih u vezu s obranom maloljetnika, sud je utvrdio: da je maloljetni B.B. osnovnu kolu zavrio sa vrlodobrim uspjehom; da je nakon zavrenog prvog razreda srednje ekonomske kole napustio kolovanje u drugom razredu zbog loih ocjena i izostanaka kako ne bi izgubio pravo na kolovanje; da je vanredno nastavio kolovanje u irokom Brijegu; da je automobil povremeno vozio u selu u kome ivi sa znanjem roditelja i to do oblinje prodavnice; da je automobil ponekad uzimao bez znanja roditelja i vozio ga glavnom prometnicom; da mu je otac zabranjivao voziti automobil i da je kritinog dana uzeo vozilo bez znanja roditelja; da je kritine prigode vozio brzinom od 100km/h; da je zbog prebrze vonje izgubio kontrolu nad vozilom udario u betonski zid i mosti kojom prilikom su njegovi suputnici u vozilu S.V. i F.J. zadobili tee tjelesne povrede i to: F.J. ozljede u obliku razderotine na zatiljku i prijeloma vratne kraljenice od kojih povreda je preminuo na putu za bolnicu, a S.V. ozljede u obliku vie razderotina na tijelu, prijeloma nosne kosti s krvarenjem, prijeloma lijeve jabune kosti i razderotine na desnom obrazu; da je poginuli F.J. bio jedan od njegovih najboljih prijatelja jer su se poznavali od prvog razreda osnovne kole; da je i sam tee povrijeen u prometnoj nezgodi - slomio kljunu kost na etiri mjesta, oteen mu je sluh oko 40% i da je imao raznih drugih udaraca i uboja po tijelu; da je po izlasku iz bolnice esto odlazio na grob F.J., a to ini i danas; da su obitelji B. i J. u redovitim kontaktima i da imaju dobre odnose; da B.B. nakon prometne nezgode vie ne upravlja automobilom; da je B. shvatio da je imao lo odnos prema koli i da je obitelj poduzela sve mjere da se taj odnos promijeni to je ve evidentno poluilo pozitivan rezultat; da je B.B. prosjeno dijete i da njegovo ponaanje nikada nije bilo problematino osim loeg odnosa prema kolskim obvezama; da je B. teko primio saznanje o pogibiji F.J.; da obitelj poginulog F. J. trai od suda da prema B. B. ne poduzima mjere izdvajanja iz sredine u kojoj ivi, a posebice ne njegovo
29
kanjavanje; da je obitelj B zdrava sredina koja moe pozitivno utjecati na razvoj i ponaanje B.B. Temeljem iskaza oteenog M.J. i izvjea Centra za socijalnu skrb Grude sud utvruje da je obitelj B. zdrava sredina koja B. B. prua sve potrebne odgojne mjere; da B.B. nije odgojno zaputen; da su obitelj i B. B. uinili veliki napor da B. u svom kolovanju nadoknadi proputeno to je evidentno poluilo rezultat; da tragini dogaaj nije posljedica odgojne zaputenosti B.B.; da, bez obzira na objektivnu odgovornost B.B. za teko kazneno djelo, ne bi bilo opravdano B.B. izrei mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu jer nema potrebe izdvajati ga iz sredine u kojoj ivi i poduzimati mjere njegovog preodgoja poto mu upravo ta sredina omoguava njegov pravilan razvoj. Pri ovakvim utvrenjima sud podsjea na slijedee. Poinjanje kaznenog djela je uvjet za primjenu svake kaznene sankcije, pa i odgojne mjere, s tim da priroda i teina kaznenoga djela pri izboru odgojne mjere nemaju odluni znaaj kada su u pitanju maloljetne osobe kao to je to sluaj pri izboru i odmjeravanju kazne punoljetnim poiniteljima kaznenih djela. U postupku koji se vodi prema maloljetnim poiniteljima kaznenih djela najvei znaaj se mora dati linosti maloljetnika, njegovoj duevnoj razvijenosti, psihikim svojstvima, nainu i rezultatima njegovog odgoja, sredini i prilikama u koljima ivi, pobudama iz kojih je djelo poinjeno itd. Potreba da se kroz primjenu predloene odgojne mjere izvri pojaani utjecaj na maloljetnika kako vie ne bi inio kaznena djela uvjetovana je prije svega linou poinitelja. Pod pojmom linosti u najirem smislu rijei se podrazumijeva ukupni ivot i cjelokupno ponaanje osobe. Takoer se mora imati u vidu i utjecaj sredine u kojoj maloljetnik ivi i njena splinost da pravovremeno i pravilno reagira na devijantno ponaanje maloljetnika u cilju pravilnog razvoj njegove linosti. Iz l. 85. i l. 86. st. 4. KZ FBiH proizlazi da je svrha odgojnih mjera upuivanja u odgojnu ustanovu, odnosno upuivanja u odgojno-popravni dom, preodgoj, pravilan razvoj, izdvajanje iz sredine koja destruktivno utjee na maloljetnika a s konanim ciljem pruanje zatite i pomoi maloljetnom poinitelju kaznenog djela, vrenjem nadzora nad njim, njegovom strunom osposobljavanju i razvoju njegove osobne odgovornosti spram drutvenih vrijednosti. Zakljuiti je da pod ovim treba podrazumjevati poduzimanje razliitih mjera usmjerenih na to da se on zatiti od raznih tetnih utjecaja, odnosno da mu se prui pomo u rjeavanju problema vezanih za njegov odgoj i pravilan razvoj. Ovaj nadzor podrazumijeva praenje njegovog ivota i rada, neposredan utjecaj na otklanjanje uzroka njegovog devijantnog ponaanja, struno osposobljavanje za obavljanje drutveno korisnih poslova, razvijanje njegove sposobnosti da kritiki procjenjuje i usmjerava svoje postupke sukladno drutveno prihvatljivom ponaanju. Pored toga, a polazei od meunarodnog pravnog standarda sadranog u l. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta, koja se primjenjuje i na ovaj sluaj, u svim postupcima koja se tiu maloljetnika sudovi su se obvezni voditi najboljim interesom maloljetnika. Sukladno l. 40. st. 4. citirane Konvencije institucionalni smjetaj maloljetnika u sukobu sa zakonom treba izbjei kad je god to mogue, a zamijeniti ga drugim mjerama, staranjem, usmjeravanjem, nadzorom itd. Navedena stajalita u cijelosti potvruju i odredbe l. 85. i l. 86. st. 4. KZ FBiH, kao i odredbe l. 376. st. 1. i l. 389. st. 2. ZKP FBiH. B.B. je, suoen sa posljedicama svog ponaanja i posebice poinjenog djela, oigledno, uz potpunu svijest o djelu i njegovim posljedicama, ispoljio i iskreno kajanje zbog
30
poinjenog djela i svojih propusta u ivotu. Takoer je oigledno da je on potpuno svjestan propusta koje je poinio i da je, uz pomo obitelji, bitno izmijenio svoje ponaanje, a to se oituje u nastavku kolovanja i dobrom rezultatu u kolovanju. Obitelj B. B. je takoer reagirala na njegovo devijantno ponaanje koje mjere su poluile pozitivan rezultat na ukupno ponaanje i razvoj linosti B.B. Svakako se mora cijeniti i stav oteene obitelji koja dugo godina poznaje obitelj B. i koja u cijelosti potvruje sva utvrenja i stajalita ovog suda, a posebice ono da nema potrebe za izdvajanje B.B. iz sredine u kojoj ivi, da taj obiteljski milje moe pruiti sve za pravilan razvoj B. linosti te da bi izricanje odgojne mjere koju je predloilo tuiteljstvo imalo kontra uinak na njegov razvoj. Iz svih navedenih razloga sud je vrstog uvjerenja da ne bi bilo cjelishodno izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu, pa je temeljem l. 389. st. 2. ZKP FBiH, a u svezi sa l. 85., l. 86. st. 4., l. 94. i l. 95. KZ FBiH sud odluio kao u izreci.
Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Sarajevo broj KM-192/04 od 10. 1. 2005. god. Naime, iako je u tijeku postupka utvreno da je malodobni D. poinitelj djela, cjenei sredinu i prilike u kojima ivi i u kojima je do sada ivio, profil linosti maloljetnika, njegov pedagoki i socijalni statusa koje podatke daje u svom izvjetaju Centar socijalne zatite opine Novi grad, uzimajui u obzir teinu poinjenog kaznenog djela, njegove posljedice i u vezi sa tim i princip srazmjernosti u primjeni kaznenih sankcija, imajui u vidu da se maloljetnik prije, a ni poslije, nije pojavljivao kao poinitelj bilo kojeg kaznenog, da se redovno kolovao i postizao dobar i vrlodobar uspjeh sa primjernim ponaanjem, sud je nakon ocjene svega navedenog ne naavi opravdanje da se za konkretni sluaj prema maloljetnom D. izrekne bilo koja sankcija, uz primjenu meunarodnog pravnog standarda l. 3. Konvencije o pravima djeteta i principa da se u svim postupcima koji se djece tiu postupa u njihovom najboljem interesu, prihvatio prijedlog tuitelja i iz razloga necjelishodnosti izricanja bilo koje sankcije, na osnovu ovlatenja iz odredbe l. 389. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, odluio kao u izreci ovog rjeenja.
Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Sarajevo broj KM-238/04 od 24. 2. 2005. god. (SUDAC ZA MALOLJETNIKE NE UTVRUJE MATERIJALNU ISTINU PA STOGA MOE PROVODITI SAMO ONE DOKAZE PREDLOENE U ZAHTJEVU ZA POKRETANJE PRIPREMNOG POSTUPKA I ZAHTJEVU TUITELJA ZA DOPUNU PRIPREMNOG POSTUPKA obustava zbog nedostatka dokaza)
31
Naime, Kantonalni tuitelj u svom prijedlogu za obustavu postupka iz razloga cjelishodnosti samo paualno konstatuje da je maloljetni A., poonio kazneno djelo lake tjelesne povrede iz l. 173. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, pri emu svoje tvrdnje nije potkrijepio dokazima koji su provedeni tijekom pripremnog postupka ili da eventualno prijedlogom za dopunu pripremnog postupka trai provoenje dodatnih dokaza, kako je to utvrena l. 381. stav 1. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog pretpostavke nevinosti, teret dokazivanja navoda iz prijedloga je na tuiocu koji treba da dokae tanost optube. Zahtjev da se optueni ima smatrati nevinim sve dok se njegova krivica ne dokae u tijeku suenja koje zadovoljava sve garancije za pravinost, ima uticaj na suenje za kazneno djelo. Ova garancija je predviena meunarodnim standardom l. 6. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama primjenjuje se ne samo prema punoljetnim nego i prema maloljetnim poiniteljima kaznenog djela. To pravo se djeci garantira i l. 40 (2) Konvencije o pravima djeteta. Sve ovo ukazuje da je tuitelj duan da dokae odgovornost optuene osobe jer sud i kada postoje osnovana sumnje da je odreena osoba poinila djelo, osobu ne moe oglasiti krivim. U konkretnom sluaju postoje osnovana sumnja da je maloljetnik poinio kazneno djelo, ali sud u odgovornost maloljetnika nije uvjeren van svake sumnje.
3. RESTORATIVNA PRAVDA Svaki mladi ovjek eli biti priznat, eli biti uvaen, pa ako taj status nema, on e npr. u koli u sukob sa drugim uenicima, pretuenog najvie tui jer eli biti '' faca'', i to svojim ponaanjem eli svima da dokae i dokumentira. Dokumentacija statusa nasiljem ukazuje da se radi o nesigurnim osobama jer imaju osjeaj da nisu dobro doli i vani. Osoba koja je rtva nasilja je potencijalni nasilnik. Drutvo je u odnosu na mlae ljude tolerantnije nego kod odraslih uinilaca kaznenih djela, ali politika postupanja bi trebala da ide u pravcu promjene statusa prema mladim uspostavljajui njihovu odgovornost za ono to ine. Obveza drave je da ukljui graane u iznalaenju mogunosti u pozitivnoj reakciji na maloljetniki kriminalitet i stvori potrebne resurse za adekvatno djelovanje, a graani moraju pokazati spremnost i uvjerenje u takve mogunosti. Jer, stupanj kulture jednog drutva ispoljava se i kroz odnos drutva prema svojim mladim poiniteljima kaznenog djela (svako je u mladosti poinio neto to je zakonom zabranjeno i predstavlja krenje drutvene norme). Restorativna pravda se zasniva se na etiri osnovna principa: 1. uspostavljanje ravnotee poremeene kaznenim djelom ili sukobom u zajednici i drutvu i popravljanjem uinjene tete (restoracije) 2. namirenje tete oteenoj strani
32
3. stvaranje uvjeta da prestupnik razumije i preuzme odgovornost za svoje djelo 4. pomo u promjeni i popravku budueg ponaanja prestupnika
Pravda zasnovana na kanjavanju
Restorativna pravda
kazneno djelo krenje zakon
kazneno djelo-krenje prava jedne osobe od strane druge osobe fokus je na rjeavanju problema na odgovornostima i obvezama u budunosti (to treba uraditi) dijalog i pregovaranje odteta sredstvo rehabilitacije strana: pomirenje/popravak kao cilj fokus na popravljanju drutvene nepravde prepoznata prava/potrebe rtve prestupnik se potie da preuzme odgovornost definira kao razumijevanje posljedica djela i u pomaganju kako odluiti u ispravljanju situacije odgovor fokusiran na tetne posljedice ponaanja prestupnika
fokus je utvrivanje krivice, na prolosti (da li je ta osoba to uradila) adversarni odnos nametanje boli da bi se kaznilo i odvratilo/preveniralo jedna drutvena nepravda se zamjenjuje drugom oteeni je ignoriran prestupnik je pasivan
odgovornost poinitelja se kanjava
odgovor fokusiran na ranije ponaanje poinitelja
33
3.1. Mjere preusmjeravanja diverzione mjere U razliitim fazama postupka kojima se pomae djeci koja su dola u sukob sa zakonom postoji vie raznih diverzionih mjera meu kojima se najee spominju: opomene (od strane policije za manje prekraje bez ukljuivanja u formalni sustav kaznenog pravosua za sitne krae, deparenja i prosjaenje; od strane uglednih lanova zajednice primjer Australije. U Njemakoj policija moe da predloi da se sluaj rijei medijacijom, ali o tome odluuje tuitelj) programi medijacije (medijator kao nepristrana trea strana pomae ukljuenim stranama da dou do dogovora. Rjeava se konflikt ija je sutina pronalaenje rjeenja koja zadovoljava sve. Strane u sporu same odluuju o uvjetima nagodbe. U Sloveniji se 70% sluajeva rjeava medijacijom. program medijacije oteeni-poinitelj koristi se u svim fazama kaznenog postupka i predstavlja nain pomaganja oteenoj strani da se nosi sa velikim bijesom i boli nastaloj kao posljedica kaznenog djela da se izbjegne gorina i prezir. Pomae se i poinitelju djela, te iroj zajednici na nain kako to ne ini formalni sustav kaznenog pravosua. Ovaj sustav u Engleskoj funkcionira 15. godina kod sitnih i veoma ozbiljnih djela, a koristi se kod prestupnika po prvi put, a sve vie i kod prestupnika koji se pojavljuju drugi put. Medijacija u nekim zemljama se primjenjuje i onda kada su u pitanju i tea kaznena djela. treba informirati javnost o mogunosti rjeavanja konflikata putem medijacije (npr. konflikti u kolama, porodino nasilje. Vrlo vana je obuka ljudi koji provode medijaciju, a to se odnosi i na tuioce i suce. Medijacija se zasniva na dobrovoljnosti poinitelja i rtve koja u postupku biva koritena kao sredstvo utvrivanja postojanja kaznenog djela i radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva se upuuje na parnicu. Mladom poiniocu kaznenog djela treba objasniti da to nije akt milosra nego znai da treba preuzeti odgovornost za poinjeno djelo, ubjediti ga da ne odustaje od sebe (jojo-efekat; npr. odluimo da emo od sutra prestati puiti pa u tome ne uspijemo i odustajemo). U mnogim zemljama se formiraju servisi i centri za medijaciju. programi pomirenja popravljanja stvari. pomirenje je osnovni cilj zasnovan na ideji
obiteljski sastanci podrazumijevju koordinatora koji posreduje izmeu poinitelja i svih onih koji su bitni u njegovom ivotu (ua i ira obitelj, prijatelji nastavnici itd.) i oteeni, te sa njegove strane oni koji mu pomau, druga mlada osoba i policijski slubenik. Strane se sueljavaju, oekuje se konsenzus u ishodu sluaja, a ne samo dogovor o teti. Obitelj ima znaajnu ulogu i moe se okonati isprikom oteenom, rad u zajednici ili za oteenu stranu, donacije i sve ono to obitelji nau prikladnim
34
rad u zajednici prije suenja mladi poinitelj kaznenog djela umjesto odlaska na sud obavezuje se na rad na odreeni broj sati. Ako se rad okona na zadovoljavajui nain prijava se povlai i na taj nain se postupak preusmjerava od formalnog kaznenog postupka.
3.2. Postupci bez formalnog suenja U sluaju drave Bosne i Hercegovine moglo bi se govoriti i o tzv. alternativnim modelima u kaznenom zakonodavstvu. U ovom dijelu teksta samo e se uvodno govoriti o ovoj problematici koja e u daljnjem dijelu teksta biti posebno obraena. Kazneni zakoni u Bosni i Hercegovini u rjeavanju problema maloljetnike delinkvencije su predvidjeli mogunost primjene naela oportuniteta 21 u postupanju tuitelja kada on pod uvjetima propisanim zakonom moe odluiti da ne pokrene kazneni postupak prema maloljetniku ako smatra da, s obzirom na prirodu kaznenog djela i okolnosti pod kojima je ono poinjeno, raniji ivot maloljetnika, njegova osobna svojstva, to ne bi imalo svrhe. Kroz naelo oportuniteta i cjelishodnosti pitanje pokretanja kaznenog postupka moe ovisiti od toga hoe li maloljetnik ispuniti obvezu preuzetu kroz odgojnu preporuku 22. To ispunjenje obveze izvan klasine kaznene procedure, dakle izvan sudskog postupka, u novijoj pravnoj terminologiji se naziva i neformalnim sankcijama 23 Naime, tuitelj je duan prije donoenja odluke, hoe li sudu podnijeti zahtjev za pokretanje kaznenog postupka prema maloljetniku za kaznena djela za koje je propisana kazna zatvora do tri godine ili novana kazna, razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke, sukladno kaznenom zakonu : ako maloljetnik priznaje kazneno djelo i izraava spremnost za pomirenje sa oteenim
21 22
Vidi l. 352. ZKP BiH; l. 358. ZKPRS ; l. 373.ZKP BiH i l. 352. ZKP Distrikta Brko.
KZ BiH: od l. 76-79; KZ FBiH: od l. 80-83; KZ Brko Distrikt: od l. 80-83; KZ RS: od l. 6568; Vidi l. 354. stav 1.ZKP BiH; l. 375. st. 1. ZKP FBiH; l. 354. st. 1. ZKP Brko Distrikta; l. 160 st. 1. ZKP RS; Model izvansudske nagodbe u kaznenom postupku prema maloljetnicima i mlaim punoljetnicimaBoica Cvjetko: ''Zakonska osnova za posebnu obvezu - izvansudsku nagodbu u hrvatskom maloljetnikom pravu'' strana 29
23
35
Da bi tuitelj pristupio izricanju odgojne preporuke pretpostavka je da raspolae podacima koji daju visoki stupanj izvjesnosti da je maloljetnik poinio kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine ili novana kazna i da je to osnova za pokretanje kaznenog postupka. Maloljetnik mora uvidjeti nedopustivost svog ponaanja i preuzeti odgovornost za takvo ponaanje. ''Spremnost za pomirenje sa oteenim'' podrazumijeva dobrovoljni pristanak maloljetnika na suoenje sa oteenim kako bi se otklonile tetne posljedice kaznenog djela. Dobrovoljnost i pristanak u postupku mirenja trai se i na strani oteenog. Ukoliko su ispunjeni ovi uvjeti, uzimajui u obzir sveukupne interese maloljetnika i oteenog, tuitelj e nepokretanje kaznenog postupka uvjetovati spremnou maloljetnika: a) b) c) d) da se osobno ispria oteenom; naknadi tetu oteenom da redovno pohaa kolu posjeuje odgojne, obrazovne, psiholoke i druge ustanove
Izvansudsko rjeavanje maloljetnike delinkvencije mirenjem, odnosno zakljuivanjem sporazuma izmeu maloljetnika i tuitelja u suradnji sa roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja, ima za svrhu ne samo da se ne pokree kazneni postupak nego i vrenje uticaja na maloljetnika da ubudue ne ini kaznena djela, ali se time izbjegava i stigmatizacija i etiketiranje maloljetnika. Ako pristane na mirenje, oteeni na ovakav nain doivljava svoju satisfakciju. Smanjuje se broj predmeta koji se raspravljaju pred sudom. Tuitelj u dogovoru sa maloljetnikom, uz meusobno uvaavanje, vodei rauna da ''..ne dovede u pitanje njegovo redovno kolovanje ili njegov rad'', odreuje neformalnu sankciju i rok njenog ispunjenja. Suradnja organa socijalnog staranja sa tuilatvom se ne iscrpljuje samo kroz aktivnu ulogu pri izboru i primjene odgojne preporuke, nego i kroz nadzor provoenja preuzete obveze od strane maloljetnika i obavjetavanje nadlenog tuitelja. Tuitelj mora
36
raspolagati informacijom i podacima da li se preuzeta obveza zaista i izvrava, te po potrebi odgojnu preporuku moe zamijeniti drugom ili je ukinuti. Kao to maloljetnik treba biti pouen da tuitelj prema njemu nee pokrenuti kazneni postupak ako ispuni preuzetu obvezu, tako mora biti upozoren da odustajanje ili neispunjenje obveze ima za posljedicu pokretanje kaznenog postupka. Ako tuitelj podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka, sudac za maloljetnike je duan prije donoenja odluke o tome hoe li se sloiti sa tim zahtjevom, pod istim zakonskim uvjetima i opisanoj proceduri koja vai za tuitelja, razmotriti mogunost i opravdanost izricanja sljedeih odgojnih preporuka: 1) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice; 2) prihvaanje odgovarajueg zaposlenja; 3) smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu 4) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi Ukoliko su ispunjeni svi uvjeti, uzimajui u obzir sveukupne interese maloljetnika i oteenog, sudac za maloljetnike e nepokretanje kaznenog postupka uvjetovati ispunjenjem obveze preuzete kroz jednu od navedenih odgojnih preporuka. Ako sudac za maloljetnike izvan klasine kaznene procedure, a nakon provedenog postupka mirenja, izrekne odgojnu preporuku, odluit e da se postupak prema maloljetniku ne pokrene. Komentar *** Uvoenjem odgojnih preporuka, Bosna i Hercegovina se pridruila suvremenim svjetskim trendovima drutvene reakcije u rjeavanju problema maloljetnike delinkvencije van klasine kaznene procedure kako u okviru tuiteljstva tako i u okviru suda. Rezultati na ovom planu su zanemarljivo skromni, a istraivanja obavljena u Federaciji 24 su ukazivala da su nejasnoe oko provoenja procedure postupka mirenja i manji broj kaznenih djela za koja su predviena novana kazna ili kazna zatvora do tri godine, oznaeni kao limitirajui faktor primjene instituta odgojnih preporuka. Reformom kaznenog zakonodavstva za maloljetnike (materijalnog i procesnog), tuitelju treba dati mogunost da u okviru naela oportuniteta postupa i za kaznena djela za koja je zaprijeena
SOROS i UNICEF ''Mladi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktualnih problema maloljetnikog kaznenog pravosua u BiH'' (2002)
24
37
novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a postupak mirenja usmjeriti na slube socijalne zatite koje bi sluajeve dobijale neposredno od tuitelja odnosno suca uz obavezu njihovog izvjetavanja o rezultatima mirenja izmeu maloljetnog poinitelja i oteenog. Ovo svakako pretpostavlja odgovarajuu edukaciju slubenika socijalne zatite, tuitelja i sudac za maloljetnike, kao i prikupljanje i pravljenje popisa ustanova u dravi koje bi bile spremne da se ukljue u provoenje odgojnih preporuka i posebnih obveza (koje se mogu izrei uz odgojnu mjeru pojaanog nadzora) sa eventualnim preispitivanjem da se posebne obveze zakonom predvide kao posebne sankcije i utvrde uvjeti njihovog izricanja. Svakako je potrebno imati u vidu iskustva i primjere dobre prakse drugih zemalja. Npr. Republika Hrvatska je uvoenjem izvansudske nagodbe u prethodnom postupku postigla znatne utede u novcu i rasteretila sudove. U tijeku 2001 godine dravni tuitelj, prilikom odluivanja o kaznenoj prijavi i u okviru naela svrsishodnosti prema 1696 ili 45,9% prijavljenih maloljetnika, nije pokrenuo postupak, ali im je izrekao alternativnu mjere: popravak ili naknada tete, ukljuivanje u rad humanitarnih organizacija, postupak odvikavanja od droge i upuivanje u savjetovalite za mlade. 25 Na ovakav nain je van klasine kaznene procedure rijeen veliki broj sluajeva. Pozitivna iskustva imaju i druge zemlje kao to su Austrija, Njemaka i druge. Koristei pozitivna iskustva drugih zemalja, uvaavajui specifinosti naih prilika, aktivnosti treba usmjeriti na osmiljavanje, razradu postojeih i uvoenje novih rjeenja suvremenog pristupa i reakcije drave na kaznena djela koja ine maloljetnici.
Grupa autora: ''Model izvansudske nagodbe u kaznenom postupku prema maloljetnicima i mlaim punoljetnicima'' -strana 34
25
38
4. PRIMJENA PRINCIPA OPORTUNITETA U KAZNENOM POSTUPKU PREMA MALOLJETNICIMA Obustava se definira kao pitanje pokretanja postupka kada postoje dokazi da je poinjeno kazneno djelo radi spreavanja izricanja osude i njenih negativnih uinaka. Pravni sustavi mnogih europskih drava predviaju obustavu u svim fazama postupka uviajui tetne posljedice kanjavanja koje ne utie na resocijalizaciju maloljetnika. Istraivanja u SAD su pokazala, da to je stroija kazna recidivizam je vei, ak katastrofalan i vrlo opasan. Drava Alabama sve vie daje prioritet alternativnim mjerama uviajui da su zatvorski trokovi vei od alternativnog postupanja, a u Kaliforniji su izraunali da su trokovi zatvaranja vei od trokova koji idu na obrazovanje. U Njemakoj je u sluajevima malodobnih osoba koje su se u dobi izmeu 14 - 21 godine prvi put pojavile kao poinitelji kaznenih djela, postupak obustavljen u 2/3 sluajeva. Nakon to su se maloljetnici tri ili etiri puta pojavili kao poinitelji kaznenih djela, u 70% sluajeva postupak je bio obustavljen. Prema statistikim podacima iz 1994 godine npr. u Hamburgu, za period od 5 godina koliko je promatran recidivizam mladih, samo je 1/3 maloljetnika ponovo poinila kazneno djelo, a njih 2/3 ne, to je ocjenjeno dobrim rezultatom. Zapaa se i zakljuuje da je manji recidiv kod obustava i da se blagost isplati ako se eli sprijeiti kriminalitet mladih. 26 4.1. Mogunosti obustave postupka prema kaznenom zakonodavstvu BiH 27 U svrhu ovog izlaganja treba spomenuti princip legaliteta i princip oportuniteta.
Multilateralna Konferencija za zemlje Jugoistone Evrope na temu ''Reakcija kaznenog prava na maloljetniki kriminal-mogunost alternativnih sankcija'' u organizaciji Njemake zaklade za meunarodnu pravnu suradnju (Deutsche Stiftung fur internationale rechtihe Zuzammenarbeit)Dubrovnik, novembar 2004 godine. Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine Slubeni glasnik BiH broj 3/03; Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine FBiH brj35/03 36/03; Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku Republike Srpske, Slubene glasnik RS broj;49 /03i 50/03; Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku Brko Distrikta Slubeni glasnik Brko Distrikta od 28 jula 2003 godine Posebne odredbe za maloljetnike u Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine predviene su odredbama od l. 75. do l. 95; u Kaznenom zakonu RS od l. 63. do l. 93.; Distrikta Brko od l. 79. do l. 109; te Kazneni zakon Federacije BiH od l. 79. do l. 109 KZ F BiH. Posebne procesne odredbe za maloljetnike su predviene Zakonom o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine od l. 334. do l. 374; u Zakonu o kaznenom postupku RS od l. 346. do l. 380.; Distrikta Brko od l. 340. do l. 374; te Zakonom o kaznenom postupku Federacije BiH od l. 361. do l. 395.
27
26
39
1) Po principu legaliteta tuitelj je duan da poduzme kazneno gonjenje ako postoje dokazi da je poinjeno kazneno djelo, osim ako zakonom nije drugaije propisano 2) Princip oportuniteta u postupku prema maloljetniku ograniava princip legaliteta tuitelj ne pokree postupak i pored toga to postoje dokazi o poinjenom kaznenom djelu: a) s obzirom na karakter poinjenog kaznenog djela i njegovu teinu i osobine maloljetnog poinitelja b) kada se prema maloljetniku izvrava kazna ili odgojna mjera A) Oportunitet s obzirom na karakter kaznenog djela i njegovu teinu Uvjeti koji se ispituju odnose se na: 1. apstraktno promatranu teinu kaznenog djela predviena kazna zatvora do 3 godine ili novana kazna, 2. konkretnu procijenjenu teine djela priroda djela i okolnosti pod kojima je djelo poinjeno, 3. koji se odnose na linost maloljetnika njegov raniji ivot i ocjenu njegovih osobnih svojstava. Procjenom ovih uvjeta tuitelj moe odluiti da ne pokree postupak prema maloljetniku za poinjeno kazneno djelo. Uvjeti koji se odnose na primjenu odgojnih preporuka : a) b) c) d) apstraktni uvjet u pogledu propisane kazne; postojanje dokaza koji potvruju osnovanu sumnju da je djelo poinjeno; maloljetnik priznaje djelo; maloljetnik pokazuje spremnost da se izmiri sa oteenim .
Odgojne preporuke koje tuitelj moe izrei propisane su Zakonom: 1. da se osobno ispria oteenom 2. naknada tete oteenom, 3. redovno pohaanje kole i 4. posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita. Ukoliko maloljetnik po principu dobrovoljnosti, koja mora postojati i na strani oteenog, ispuni odgojnu preporuku, tuitelj nee pokrenuti postupak prema maloljetniku za poinjeno kazneno djelo.
40
B) Oportunitet kada se prema maloljetniku izvrava kazna ili odgojna mjera Neophodno je utvrditi da li: 1. se prema maloljetniku ve izvrava kazna maloljetnikog zatvora ili odgojna mjera; 2. uvjete koji se odnosi na teinu poinjenog djela; 3. uvjete koji se odnose na kaznu i odgojnu mjeru. U odnosu na uvjete 1 i 3 tuitelj ima vee procesne mogunosti kod procjene da li e pokrenuti kazneni postupak jer nije vezan apstraktnom teinom kaznenog djela. Procjenu svrsishodnosti tuitelj vri na osnovu komparacije poinjenog djela, sa djelom za koje je maloljetnik ve osuen, kao i sa kaznom, odnosno mjerom koja se izvrava. Za procjenu su neophodna jo dva uvjeta: 1. odgojna mjera mora biti izreena od strane suda, a ne od organa socijalnog staranja; 2. kazna i odgojna mjera se ve izvravaju ako to nije sluaj tuitelj se ne moe uzdrati od kaznenog gonjenja, ve mora postupati po principu legaliteta Kada tuitelj na osnovu odredbe l. 361. st. 1. KZ BiH, l. 382. st. 1. ZKP FBiH, l. 367. st. 1. ZKP RS i l. 361. st. 1 ZKP DB (stavlja prijedlog za obustavu pokrenutog kaznenog postupka uslijed razloga koji postoje u l. 352. st. 3. ZKP BiH, l. 373. stav 3. ZKP FBiH, l. 358. st. 3. ZKP RS i l. 352. st. 3. ZKP DB on i tada postupa po naelu oportuniteta jer je ispunjen jedan od dva uvjeta (mjera se izvrava; tuitelj izvrio procjenu usporeivanjem djela). Po prethodno citiranim odrebama sudac za maloljetnike moe se ne sloiti sa prijedlogom tuitelja za obustavu postupka (ako tuitelj nae da ''ne bi imalo svrhe voenje postupka i izricanje kaznenopravne sankcije'') i o tom neslaganju odluuje vijee za maloljetnike (u fazi pripremnog postupka). Ovdje se ograniava princip mutabiliteta (l. 38. ZKP BiH, l. 52. ZKP FBiH, l. 38. ZKP DB i l. 46. ZKP RS) po kome tuitelj moe odustati od kaznenog gonjenja do zavretka glavnog pretresa, ako vijee za maloljetnike povodom neslaganja suca nae da obustava postupka nije u interesu maloljetnika.
41
5. SPECIFINE SANKCIJE Pekinka pravila (pravilo 2.2) definiraju prestup i kau da je to svako ponaanje (postupanje ili proputanje) koje je kanjivo po dotinom pravnom sustavu, istovremeno proirujui domet Pravila na takozvane statusne prekraje. Naime, u mnogim zemljama pojedina djela okarakterizirana su kao prekraji u sluajevima kada ih poine djeca, ali se ne smatraju prestupom ako ih poine odrasle osobe. Dakle, sukob sa zakonom potie iz statusa poinitelja koji je dijete, a ne iz prirode samog djela.
5.1. Odgojne mjere kao vrsta specifinih sankcija Kazneni zakoni Bosne i Hercegovine predviaju odgojne mjere kao specifine sankcije koje se mogu izrei prema malodobnom poinitelju kaznenog djela: disciplinske mjere: sudski ukor 28 ili upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike; mjere pojaanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, u drugoj obitelji ili od strane nadlenog organa socijalne zatite; zavodske mjere: upuivanje u odgojnu ustanovu, odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje.
Prema maloljetnim poiniteljima kaznenog djela, kojima je izreena odgojna mjera ili kazna maloljetnikog zatvora mogu se, pod uvjetima predvienim u zakonu, izrei i sigurnosne mjere: obveznog psihijatrijskog lijeenja, obvezno lijeenje od ovisnosti, oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja motornim vozilom. 29 Pri izboru odgojne mjere sud uzima u obzir uzrast maloljetnika, stupanj njegove duevne razvijenosti, njegova psihika svojstva, sklonosti, pobude zbog kojih je djelo poinio, dosadanji odgoj, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu djela, da li je prema njemu ranije bila izreena odgojna mjera ili kazna, kao i sve ostale okolnosti koje mogu biti od uticaja za izricanje one mjere za koju se procjeni da e se najbolje postii njena svrha.
Za razliku od kaznenih zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Brko Distrikta, jedino je Kazneni zakon RS predvidio sudski ukor kao vrstu disciplinske odgojne mjere (l. 73).
29
28
Jedino Kazneni zakoni Bosne i Hercegovine u l. 101. i Kazneni Zakon u RS u l. 93. su predvidjeli da se prema maloljetniku moe izrei i mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom.
42
Primjer iz sudske prakse *** Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Ljubuki broj Km 7/02 od 11. 12. 2002. god. Disciplinska mjera (sudski ukor) Opinsko javno tuiteljstvo iz Ljubukog je dana 11. 12. 2002. god. podnijelo prijedlog broj Ktm 8/02 kojim predlae da se prema mldb. J.B. zbog kaznenog djela Ugroavanja javnog prometa iz l. 315. st. 3. u svezi sa st. 1. KZFBiH izrekne odgojna disciplinska mjera sudskog ukora. Odluujui o prijedlogu OJT Ljubuki vijee Opinskog suda Ljubuki je cijenilo sve okolnosti od znaaja za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, sredine i prilika u kojima ivi. Sasluano je i miljenje Centra za socijalnu skrb Ljubuki po kome prema maloljetniku treba primijeniti najblau moguu disciplinsku mjeru. Sud je naao da se prometna nezgoda dogodila uslijed itavog spleta nesretnih okolnosti vozilo kojim je maloljetnik upravljao je iznad prosjeno visokog zadnjeg kraja, dijete F.B. je omanjeg rasta i naglo je istralo, odnosno sakrilo se iza auta, tako da ga je mldb. J.B. teko mogao uoiti. Sud je takoerr naao da maloljetnik ivi u uzornoj obitelji, da se pravilno odgaja i usmjerava na drutveno koristan rad, da je svjestan odgovornosti za posljedice djela koje ga iznimno pogaaju jer je nastradao njegov estogodinji brat. Sud je vrstog uvjerenja da je izreena mjera sudskog ukora dostatna da na maloljetnika djeluje odgojno kako vie ne bi inio zakonom nedoputena djela.
Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora imaju svrhu pruanje pomoi i zatite maloljetnom poinitelju kaznenog djela, vrenjem nadzora nad njim, njegovim strunim osposobljavanjem i razvijanjem njegove osobne odgovornosti, kako bi se osigurao njegov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz ovo, svrha maloljetnikog zatvora je i vrenje pojaanog uticaja na maloljetnika da ubudue ne vri kaznena djela, kao i uticaj na druge maloljetnike da ne vre kaznena djela. Poinjanje kaznenog djela jeste uvjet za primjenu svake kaznene sankcije, pa i odgojne mjere kada su poinitelji kaznenih djela maloljetna osobe. Meutim, priroda i teina poinjenog djela pri izboru odgojne mjere nemaju veliki znaaj kao to je to sluaj pri izboru i odmjeravanju kazne punoljetnim poiniteljima kaznenih djela. Pri izboru odgojne mjere u postupku koji se vodi prema maloljetnim poiniteljima kaznenih djela, kao to je naprijed reeno, najvei znaaj se pridaje linosti maloljetnika, njegovoj duevnoj razvijenosti, psihikim svojstvima, sklonostima, stanju odgoja, sredini i prilikama u kojima ivi, pobudama iz kojih je djelo izvreno itd. i u okviru ovih okolnosti sud procjenjuje prirodu i teinu poinjenog kaznenog djela. Odredbama kaznenih zakona utvrena je svrha odgojnih mjera i maloljetnikog zatvora kao vrsta specifinih sankcija koje se izriu maloljetnim poiniteljima kaznenih djela a u odreivanju te svrhe, zakoni koriste termine odgoj, preodgoj, pravilan razvoj, naelno
43
odreujui i naine ostvarivanja te svrhe: pruanjem zatite i pomoi malodobnim poiniteljima kaznenog djela, vrenje nadzora nad njima, njihovo struno osposobljavanje i razvijanje njihove osobne odgovornosti. Pod pruanjem zatite i pomoi maloljetniku treba podrazumijevati poduzimanje razliitih mjera usmjerenih na to da se on zatiti od raznih tetnih uticaja odnosno da se njemu ili osobama koje se staraju o maloljetniku prui pomo u rjeavanju odreenih problema vezanih za odgoj i pravilan razvoj maloljetnika. Nadzor nad maloljetnikom podrazumijeva praenje ivota i rada maloljetnika i neposrednog uticaja na otklanjanje njegovog neadekvatnog ponaanja. Ovaj nadzor moe biti razliitog stupnja i razliitog organiziranja, ali uvijek ima karakter drutvenog nadzora. Struno osposobljavanje maloljetnika znai sticanje znanja i prakse za obavljanje odreenih drutveno korisnih poslova. Razvijanje line odgovornosti pretpostavlja poduzimanje razliitih mjera uticaja na maloljetnika u cilju razvijanja njegove sposobnosti da ocijeni svoje postupke sukladno sa drutvenim ocjenama tih postupaka. Pred sucem za maloljetnike stoji veliki broj mogunosti za izricanje navedenih sankcija. Meutim, kada su u pitanju neke od predvienih odgojnih mjera sud ih ne izrie jer ne postoje izgledi da e se izvriti ili da e se moi izvriti na adekvatan nain, pa samim tim da se njima nee ostvariti zakonom predviena svrha. Kada se govori o maloljetnikom kaznenom pravosuu treba ukazati da su od velikog znaaja Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za alternativne kaznene mjere - Tokijska pravila (1990), koja promoviraju vee uee zajednice u provoenju kaznenog pravosua, posebno u tretmanu prestupnika, te promoviranje osjeaja odgovornosti prema drutvu kod prestupnika. Pravilima je pokriven period prije suenja, preusmjeravanje, izricanje presude i pitanja u periodu i nakon suenja. 5.2. Kanjavanje maloljetnika Komitet za prava djeteta je u tijeku svoje kratkotrajne prakse utvrdio da su neke drave dozvolile izricanje smrtne kazne djeci od 16 do 18 godina, uz dvogodinje odlaganje izvrenja sankcije. Ovakvo odlaganje samo po sebi predstavlja okrutno, nehumano ili poniavajue postupanje i kanjavanje. Komitet je, takoer utvrdio da u nekim zemljama djeca uzrasta od 14 do 18 godina mogu biti osuena na doivotni zatvor. U
44
ovim sluajevima Komitet nalazi da postoji neusklaenost nacionalnog zakonodavstva kojim se dozvoljava takvo krenje prava djeteta i Konvencije UN o pravima djeteta. 30 Smrtna kazna i kazna doivotnog zatvora naim zakonima nisu predvieni. Prema maloljetniku se pod odreenim zakonskim uvjetima moe izrei kazna maloljetnikog zatvora, koja ne moe biti kraa od jedne, niti dua od deset godina. Kazna se izrie na pune godine ili pola godine. Ova kazna se moe izrei samo kazneno odgovornom starijem maloljetniku (starosna dob od 16 do 18 godina) za kazneno djelo za koje je zakonom predviena kazna zatvora tea od pet godina, a zbog tekih posljedica djela i visokog stupnja kaznene odgovornosti ne bi bilo opravdano da se izrekne odgojna mjera. 31 Princip krajnje nude znai da se kanjavanje ne smije sprovesti ukoliko ciljevi te mjere-rehabilitacija, po miljenju suca, mogu biti postignuti u nezatvorskom okruenju. Termin najkrae mogue vrijeme tumai se kao period u okviru kojeg se moe oekivati da taj zatvorski tretman osigura rehabilitaciju maloljetnika o kome se radi. Kazna maloljetnikog zatvora za osobe mukog spola izvrava se u kazneno-popravnom zavodu u Zenici i Srbinju/Foi, a za maloljetne osobe enskog spola u Tuzli, Mostaru i Istonom Sarajevu.
6. POKRETANJE PRIPREMNOG POSTUPKA Kazneni postupak prema maloljetniku poinje kada tuitelj sucu za maloljetnike podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka. Sadraj ovog zahtjeva nije odreen zakonom pa bi analogno sadraju naredbe za provoenje istrage (l. 216. st. 2. ZKP BiH, l. 216. st. 2. ZKP DB, l. 231. st. 2. ZKP FBiH i l. 216. st. 2. ZKP RS) zahtjev za pokretanje pripremnog postupka trebao da sadri iste obvezne elemente: podatke o poinitelju kaznenog djela i podatke iz kojih se vidi da se radi o osobi koja u vrijeme poinjanja djela nije navrila 18 godina; opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja kaznenog djela; zakonski naziv kaznenog djela;

30 31
Nevena Vukovi ahovi: Prava djeteta i meunarodno pravo
Kazna maloljetnikog zatvora: Vidi l. od 95 99 KZ BiH; l. 87 90 KZ RS; l. 99 103 KZ Distrikta Brko; l. 99 103 KZ F BiH
45

okolnosti koje potvruju osnovanu sumnju; postojee dokaze;
Ako nema ovih elemenata sudac za maloljetnike bi tuiocu trebao vratiti zahtjev radi dopune (vidi l. 148. ZKP BiH, l. 148. ZKP DB, 162. ZKP FBiH i l. 59. ZKP RS, u svezi sa l. 340. st. 1. ZKP BiH, l. 340. st. 1. ZKP DB, l. 361. st. 1. ZKP FBiH i l. 346. st. 1. ZKP RS). Fakultativni elementi zahtjeva se odnose na odreene procesne prijedloge: 1) 2) 3) 4) da se izvide odreene okolnosti; da se poduzmu pojedine radnje; da se po odreenim pitanjima (navesti kojim) sasluaju odreena osobe, a moe predloiti da se odredi pritvor.
Uz zahtjev se podnosi prijava, zapisnici, izvjetaji o svim prethodno poduzetim radnjama, predmete koji mogu posluiti kao dokaz ili naznaiti gdje se oni nalaze. Komentar *** Prema opim odredbama procesnih zakona u Bosni i Hercegovini tuitelj vodi istragu i dokazuje optubu protiv punoljetnih poinitelja, a sudac za maloljetnike to ini u sluaju maloljetnika. Sudac za maloljetnike bi se u pogledu poduzimanja predloenih radnji morao kretati u okviru zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka, vodei rauna da nain izvoenja pojedinih radnji osigurava pravo maloljetnika na obranu, prava oteenog, a ako injenino stanje nije dovoljno rasvijetljeno, tuitelj bi, nakon to mu spis bude dostavljen, morao u smislu odredbe l. 360. st. 1. ZKP BiH, l. 360. st. 1. ZKP DB, l. 381. st. 1. ZKP FBiH i l. 366. st. 1. ZKP RS traiti dopunu pripremnog postupka kako bi sudac za maloljetnike prikupio i druge dokaze potrebne za odluivanje. U ovakvoj procesnoj situaciji sudac za maloljetnike bi se u izvjesnom smislu izjednaio sa sucem za prethodni postupak, a ovakvo rjeenje bi bilo u duhu opih odredaba ZKP. Perspektiva budueg razvoja maloljetnikog kaznenog zakonodavstva bi morala ii u pravcu da pripremni postupak (istragu) vodi tuitelj. Ako se sudac za maloljetnike sloi sa zahtjevom tuitelja da se prema maloljetniku pokrene pripremni postupak, on tada poduzima predloene radnje, a ako se ne sloi, tada trai odluku vijea (l. 354. st. 2. ZKP BiH, l. 354. st. 2. ZKP DB, l. 375. st. 2. ZKP FBiH i l. 360. st. 2. ZKP RS).
46
6.1. Prijedlog tuitelja za izricanje kaznene sankcije i obustavu postupka prema maloljetnim Odredbom l. 226. st. 1. ZKP BiH, 226. st. 1. ZKP DB, l. 241. st. 1. ZKP FBiH i l. 233. st. 1. ZKP RS je propisano da tuitelj nakon to nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno okonava istragu i moe podii optunicu iji sadraj je odreen l. 227. st. 1. ZKP BiH, l. 227. st. 1. ZKP DB, l. 242. st. 1. ZKP FBiH i l. 234. st. 1. ZKP RS. Kada tuitelj nae da je u tijeku pripremnog postupka stvar dovoljno razjanjena sucu za maloljetnike stavlja prijedlog za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora. Sadraj prijedloga za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora utvren je l. 360. st. 3. ZKP BiH, l. 360. st. 3. ZKP DB, l. 381. st. 3. ZKP FBiH i l. 366. st. 3. ZKP RS koji sadri: 1. ime i prezime maloljetnika i godine ivota; 2. opis djela podaci o djelu i njegov zakonski naziv; 3. dokazi iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je maloljetnik poinio kazneno djelo; 4. obrazloenje za ocjenu a) duevne razvijenosti i b) prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna mjera Prijedlog tuitelja je vrsta optunog akta koji stupa na snagu momentom podnoenja sudu jer na njega nema prethodnih prigovora niti albe.
Komentar *** U prethodno citiranim zakonskim odredbama predvieno je da tuilatvo prezentira samo i iskljuivo dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik izvrio kazneno djelo, a ne dokaze iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo. Za maloljetnika kao i za punoljetna osobe vai prezumpcija nevinosti iz l. 3. ZKP BiH, l. 3. ZKP DB, l. 3. ZKP FBiH i l. 3. ZKP RS pa bi stoga u stavku 3 umjesto ''dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik poinio kazneno djelo'' trebalo da stoji ''dokaze iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je maloljetnik poinio kazneno djelo'' budui da se ni maloljetnik ne moe smatrati poiniteljem kaznenog djela sve dok se to u postupku ne dokae.
47
6.1.1. Sadraj prijedloga za obustavu postupka (sa primjerima iz prakse) Odredbom l. 360. st. 1. ZKP BiH, l. 360. st. 1. ZKP DB, l. 381. st. 1. ZKP FBiH i l. 366. st. 1. ZKP RS i l. nije predvieno da tuitelj nakon okonanja pripremnog postupka moe staviti prijedlog i za obustavu kaznenog postupka i to bi sve trebao da sadri prijedlog tuitelja za obustavu kaznenog postupka o kome treba da odluuje sudac za maloljetnike u smislu odredbe l. 361. st. 1. i l. 368. st. 2. ZKP BiH, l. 361. st. 1. i l. 368. st. 2. ZKP DB, l. 382. st. 1. i l. 389. st. 2. ZKP FBiH te l. 367. st. 1. i l. 374. st. 2. ZKP RS. Odredbom l. 361. st. 1. ZKP BiH, l. 361. st. 1. ZKP DB, l. 382 st. 1. ZKP FBiH i l. 367. st. 1. ZKP RS propisano je da tuitelj u tijeku pripremnog postupka prijedlog za obustavu podnosi u dva sluaja i to: A) iz svih onih razloga koji nameu obustavu istrage prema l. 224. st. 1. ZKP BiH, l. 224. st. 1. ZKP DB, l. 239. st. 1. ZKP FBiH i l. 224. st. 1. ZKP RS (nema kaznenog djela, nema dovoljno dokaza, djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje koje iskljuuju kazneno gonjenje) i kada sudac za maloljetnike prihvaa prijedlog tuitelja jer nema razloga da trai odluku vijea za maloljetnike zbog svog neslaganja sa prijedlogom tuitelja koji postupa sukladno principu mutabiliteta. iz ve spomenutih razloga iz l. 352. st. 3. ZKP BiH, l. 352. st. 3. ZKP DB, l. 373. st. 3. ZKP FBiH i l. 358. st. 3. ZKP RS odnosno razloga oportuniteta kada je a) prema maloljetniku u tijeku izvrenje kazne ili odgojna mjere; b) i kada tuitelj ocjeni da s obzirom na teinu kaznenog djela i kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, ne bi bilo svrhe voenje postupka i izricanje sankcije za novo djelo.
B)
Odredbe l. 361. st. 2. ZKP BiH, l. 361. st. 2. ZKP DB, l. 382. st. 2. ZKP FBiH i l. 367. st. 2. ZKP RS predviaju mogunost da se sudac za maloljetnike ne sloi sa prijedlogom tuitelja kada e zatraiti da o tome odlui vijee za maloljetnike. Da bi sudac za maloljetnike mogao ispitati prijedlog i odluiti da li e ga prihvatiti ili ne, tuitelj bi morao sucu za maloljetnike dostaviti obrazloen prijedlog na isti nain kao kada predlae izricanje kazne maloljetnikog zatvora ili odgojnu mjeru jer u ovom sluaju moe izraziti svoje neslaganje sa prijedlogom tuitelja i zatraiti odluku vijea za maloljetnike ukazujui na razloge zbog kojih se ne slae sa obustavom postupka (npr. prema maloljetniku nije u tijeku izvrenje kazne ili odgojna mjere) Dakle, prijedlog za obustavu pripremnog postupka bi morao sadravati : ime i prezime maloljetnika i njegove godine ivota opis djela podaci o djelu za koje je bilo predmet razmatranja u pripremnom postupku i njegov zakonski naziv; razloge zbog kojih se trai obustava kaznenog postupka,
48
Ovakvo rjeenje namee sudska praksa. Naime, maloljetnicima se vrlo esto stavlja na teret veliki broj kaznenopravnih radnji sa obiljejem npr. kaznenog djela teke krae pa se kroz pripremni postupak utvrdi da je maloljetnik poinio samo neke radnje dok za vie njih nema dokaza. Kao i prilikom stavljanja prijedloga za izricanje kaznene sankcije nakon okonanja pripremnog postupka koji mora biti obrazloen, to obrazloenje mora da postoji i kod prijedloga za obustavu o kome sudac za maloljetnike odluuje u smislu l. 368. ZKP BiH, l. 368. ZKP DB, l. 389. ZKP FBiH i l. 367. ZKP RS, pri emu tuitelj (a kasnije u svom rjeenju i sudac za maloljetnike) pojedinano navodi u odnosu na koja djela se stavlja prijedlog za obustavu iz razloga necjelishodnosti izricanja kaznenih sankcija (l. 352. st. 3. ZKP BiH, l. 352. st. 3. ZKP DB, l. 373. st. 3. ZKP FBiH i l. 358. st. 3. ZKP RS), a kada iz drugih razloga. Ovo je vrlo bitno zbog mogunosti stavljanja prigovora presuene stvari ili za ponavljanje kaznenog postupka.
49
Primjeri iz sudske prakse *** Izvod iz prijedloga upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg broj KTM 25/04 od 10. 11. 2004. god. Tijekom pripremnog postupka prema mldb. M. M. i S. B. iz Gruda utvreno je da mldb. M. M. i njegova obitelj ive u Splitu, gdje malodobnik pohaa srednju kolu, a mldb. S. B. ivi na selu u opini Grude sa roditeljima, gdje su se odselili iz razloga njegovog odvajanja od drutva sa kojim se druio i preodgoja, te da je isti bitno izmijenio svoje ponaanje. Po izjavi predstavnika oteenog nije mogua utvrditi kada i tko je otuio elektro-materijal iz kruga poslovnice Elektro-Grude ali za zakljuiti je da su sve vrste i koliine elektro-materijala ukradene u duem vremenskom periodu, te su malodobnici mogli otuiti samo jedan dio navedenog materijala. Kad se utvrdio dio ukradenog elekto-materijala koji bi se mogao staviti na teret malodobnicima i osigurali drugi i svjedoci koji bi potvrdili radnje malodobnika te osiguralo prisustvo mldb. M.M. koji ivi u Republici Hrvatskoj, smatram da ne bi bilo svrsishodno voditi postupak prema malodobnicima, s obzirom da se u konkretnom sluaju radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora do tri godine, a iz izvjea Centra za socijalni rad je vidljivo da malodobnici nisu skloni asocijalnom ponaanju. Cijenei naprijed navedene injenice i okolnosti smatram da postoje razlozi za obustavu postupka prema navedenom malodobniku, radi ega sucu za malodobnike predlaem da obustavi postupak prema mldb. M. M. i mldb. S. B.
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Km 8/04 od 11. 11. 2004. god. Dana 11. 11. 2004. god. upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu prijedlog za obustavu postupka prema mldb. M. M. i mldb. S. B. zbog kaznenog djela Krae iz l. 286. st. 1. KZ FBIH. U obrazloenom prijedlogu tuiteljstvo navodi da je tijekom pripremnog postupka utvreno da mldb. M. M. i njegova obitelj ive u Splitu drava Hrvatska zbog ega bi osiguranje njegove i nazonosti njegovog zakonskog zastupnika bilo znatno oteano; da iz provedenih dokaza proizlazi da nije mogue utvrditi tko je i kada otuio sav elektro materijal ije se otuenje maloljetnicima stavlja na teret, odnosno da maloljetnici nisu otuili sav elektro materijal kako je to navedeno u Zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka; da ne moe osigurati dokaze za dokazivanje svih radnji koje se maloljetnicima stavljaju na teret; da su roditelji mldb. S.B. poduzeli energine mjere preodgoja maloljetnika i u tom cilju se cijela obitelj iz Gruda preselila na selo kako bi se maloljetnik odvojio od drutva koje je na njega negativno utjecalo, a koje mjere su ve poluile vidne pozitivne rezultate; da se maloljetnici terete za djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine u kojoj situaciji tuitelj iz razloga cjelishodnosti moe odluiti da ne pokree postupak, odnosno da zatrai obustavu pokrenutog postupka.
50
Odluujui o prijedlogu tuiteljstva sud je utvrdio slijedee: Dana 16. 9. 2004. god. upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu Zahtjev za pokretanje pripremnog postupka prema mldb. M. M. i mldb. S. B. zbog kaznenog djela Krae iz l. 286. st. 1. KZ FBIH. Odredbom l. 373. st. 1. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka ako je u pitanju djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine i ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak, a s obzirom na prirodu djela i okolnostima pod kojim je poinjeno, raniji ivot maloljetnika i njihovih osobnih svojstava. Odredbom l. 382. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe staviti prijedlog za obustavu postupka ako nae da nema osnova za voenje postupka prema maloljetniku, kao i da e o tome obavijestiti organ starateljstva. Iz citiranih zakonskih odredbi i utvrenih injenica proizlazi da se maloljetnici terete za poinjanje djela za koje je propisana kazna zatvora do tri godine; da maloljetnici prethodno nisu inili kaznena djela; da su mldb. M.M. i njegov zakonski zastupnik nedostupni tuiteljstvu i sudu jer ive u dravi Hrvatskoj; da su roditelji mldb. S.B. poduzeli energine mjere preodgoja maloljetnika koje su poluile vidne pozitivne rezultate tako da je on svoj odnos prema vrijednostima drutva promijenio u pozitivnom pravcu; da iz provedenih dokaza proizlazi da maloljetnici nisu otuili sav elektro materijal kako je to navedeno u Zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka; da ne moe osigurati dokaze za dokazivanje svih radnji koje se maloljetnicima stavljaju na teret. Iz svih navedenih razloga proizlazi da su ispunjeni svi uvjeti iz l. 373. st. 1. i l. 382. st. 1. ZKP FBiH, pa je sud temeljem l. 380. ZKP FBiH prihvatio prijedlog tuiteljstva i odluio kao u izreci.
Izvod iz prijedloga upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg broj KTM. 18/04 od 10. 11. 2004. god. U tijeku pripremnog postupka prema mldb. S. P. iz Studenaca, opina Ljubuki utvrene su okolnosti koje se odnose na poinjenje kaznenog djela od strane malodobnika, te okolnosti koje se odnose na osobu malodobnika, a posebno da je isti u meuvremenu postao punodobna osoba, da se oenio i oekuje roenje djeteta. Takoer je u tijeku pripremnog postupka utvreno da je mldb. S. P. kao punodobna osoba za poinjeno kazneno djelo iste vrste osuen na uvjetnu osudu sa utvrenom kaznom zatvora od est mjeseci, i rokom kunje tri godine, te da je Centar za socijalni rad Ljubuki predloio da se iz svih gore navedenih razloga pripremni postupak obustavi. Cijenei naprijed navedene injenice i okolnosti smatram da postoje razlozi za obustavu postupka prema navedenom malodobniku predvieni u l. 373. st. 3. ZKP-u FBiH, radi ega sucu za malodobnike predlaem da obustavi postupak prema mldb. S. P.
51
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Km 6/04 od 11. 11. 2004. god. Dana 11. 11. 2004. god. upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu prijedlog za obustavu postupka prema S. P. roenom 27. 1. 1986. god. u Ljubukom, zbog kaznenog djela Teke krae iz l. 287. st. 1. to. a. KZ FBiH. U obrazloenom prijedlogu tuiteljstvo navodi da su tijekom pripremnog postupka utvrene sve okolnosti koje se odnose na poinjanje djela i okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika, a posebice da je on u meuvremenu postao punoljetan, da se oenio i da oekuje dijete, da mu je kao punoljetnoj osobi izreena uvjetna osuda te da je Centar za socijalnu skrb Ljubuki predloio da se iz navedenih razloga protiv S. P. obustavi postupak. Odluujui o prijedlogu tuiteljstva sud je utvrdio slijedee. Dana 3. 9. 2004. god. upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu Zahtjev za pokretanje pripremnog postupka prema S. P. roenom 27. 1. 1986. god. u Ljubukom, zbog kaznenog djela Teke krae iz l. 287. st. 1. to. a. KZ FBiH. U trenutku podnoenja Zahtjeva S. P. je bio punoljetna osoba starosti 18 godina 7 mjeseci i 6 dana, dok je u trenutku poinjanja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret na dan 16. 12. 2003. god., odnosno 7. 1. 2004. god. bio stariji maloljetnik. Dakle, nakon poinjanja djela koje mu se stavlja na teret S. P. je postao punoljetan. Odredbom l. 104. st. 3. KZ FBiH propisano je da se punoljetnoj osobi za kazneno djelo koje je poinila kao stariji maloljetnik izrei odgovarajua zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz l. 100. KZ FBiH i kazna maloljetnikog zatvora. Dakle, slijedi da se ovakvim osobama ne izrie odgojna mjera pojaanog nadzora roditelja ili Centra za socijalnu skrb. S druge strane, a polazei od naela oportuniteta iz l. 373. ZKP FBiH, sud je u cilju razmatranja mogunosti da se i ukoliko se utvrdi odgovornost S.P. za djelo koje mu tuiteljstvo stavlja na teret izrekne zavodska mjera pribavio miljenje Centra za socijalnu skrb Ljubuki o osobnim svojstvima S.P. broj 54-156/04 od 7. 9. 2004. god. iz kojeg proizlazi da je S.P. u meuvremenu zavrio zapoeto kolovanje, oenio se, brak mu dobro funkcionira, supruga mu je trudna te da je u pozitivnom promijenio sva svoja ponaanja zbog ega Centar predlae da se obustavi postupak prema S.P. Odredbom l. 373. st. 3. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo maloljetnika kad je izvrenje izreene kazne ili odgojne mjere za prethodno poinjeno djelo u tijeku. Odredbom l. 382. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe staviti prijedlog za obustavu postupka ako nae da nema osnova za voenje postupka prema maloljetniku ili da postoje razlozi iz l. 373. st. 3. ZKP FBiH, kao i da e o tome obavijestiti organ starateljstva. Iz citiranih zakonskih odredbi i utvrenih injenica proizlazi da je S.P. kao punoljetnoj osobi presudom Opinskog suda Ljubuki broj K 91/04 od 12. 8. 2004. god. izreena uvjetna osuda u kojoj je utvrena kazna zatvora u trajanju od est mjeseci i rok kunje od tri godine, dakle da je u tijeku izvrenje jedne od zakonom propisanih mjera, odnosno kazni; da je S.P. nakon poinjanja djela kao maloljetna osoba postao punoljetan, da se oenio i da oekuje dijete, da je svoj odnos prema vrijednostima drutva promijenio u pozitivnom pravcu te da u takvoj situaciji eventualno izricanje zavodske mjere ne bi bilo cjelishodno.
52
OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA Ktm. 43/04 Banja Luka, 17. 12. 2004. god. Na osnovu l. 367. ZKP RS podnosim PRIJEDLOG Za obustavu postupka Prema: 1. Mldb. S.D. 2. Mldb. K. N. 3. Mldb. A. K. Zbog kaznenog djela tjelesne povrede iz l. 134/1 u vezi sa l. 23 KZ RS. Nakon analize Tuilakog spisa, a nakon provedenog pripremnog postupka od stane sudije za maloljetnike Osnovnog suda u Banja Luci, a po zahtjevu OJT u Srpcu, prema mldb. S. D., mldb. K. N. i mldb. A. K. , radi kaznenog djela iz l. 134/1 u vezi sa l. 23. KZ RS, utvreno je da su u svojim iskazima malodobni tvrdili da je kritinog dana dolo do tue izmeu K. N. i oteenih M. B. i M. V., a nakon krae prepirke izmeu njih. Meutim, svjedoci oteeni M.B. i V. su u svojim iskazima bili kategorini da su ih kritinog dana ovi malodobni bez ikakvog razloga i povoda tukli akama i nogama u predjelu glave i tijela, a svjedok D.A. je takoer posvjedoio da su oteenog tukli sva trojica malodobnih, svjedok V. M. je posvjedoio da je obojicu oteenih kritinog dana nakon tue zatekao da lee na zemlji. Iz nalaza i miljenja sudskog vjetaka medicinske struke B. dr. P. se vidi da su M. B. i M. V. kritinog dana zadobili lake tjelesne povrede. Obzirom na izloeno osnovano smatram da su injenini navodi to se tiu obiljeja kaznenog djela a stavljaju se na teret malodobnim poiniocima dokazani i da su isti poinili predmetno kazneno djelo koje im se stavlja na teret. Imajui u vidu injenicu, da se mldb. S. D. i mldb. K. N. tj. dana 16. 9. 2004. god. i 31. 7. 2003. god. postali punoljetni, da im nisu izricane vaspitne mjere, da se za navedeno kazneno djelo moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, pa bi se prema istima mogla izrei samo zavodska vaspitna mjera koja ne bi bila adekvatna, s obzirom na linost maloljetnika i poinjeno djelo. Stoga u smislu l. 367. ZKP RS u vezi sa l. 91/3 KZ RS, stavljam prijedlog za obustavu postupka mldb. S.D. i mldb. K. N. Takoer, imajui u vidu injenicu da je mldb. A. K. u vrijeme poinjenog kaznenog djela imao 15. godina 2 mjeseca 20 dana, a nakon toga nije vrio kazneno djelo, a od toga je prola 1. godina i 7. mjeseci, da mu nisu izricane vaspitne mjere, a da se za navedeno kazneno djelo moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 2 godine, cijenei okolnosti izvrenja djela, miljenja Centra za socijlni rad, kao i to da mldb. potie iz nepotpune porodice, primjenom naela oportuniteta iz l. 358 ZKP RS, a u smislu l. 367. ZKP RS, stavljam prijedlog za obustavu postupka prema mldb. A.K.
53
7. PRIPREMNI POSTUPAK Sudac za maloljetnike u pripremi roita pripremnog postupka mora da obavi itav niz pripremnih radnji: pribavi izvod iz matine knjige roenih razmotri mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke obavijesti Centar za socijalni rad o pokretanju pripremnog postupka i zatrai opservaciju maloljetnika, negove obitelji, sredine i prilika u kojima maloljetnik ivi obavijesti zakonske zastupnike maloljetnika da je prema njihovom djetetu pokrenut pripremni postupak pri emu navodi i zbog kojeg djela i dostavlja im zahtjev tuiteljstva za pokretanje pripremnog postupka obavijesti zakonske zastupnike maloljetnika o pravima maloljetnika pravu na obranu (koja je obvezna) i zatrai od njih angairanje branitelja postavi maloljetniku branitelja po slubenoj dunosti

54
Primjeri ***
Modeli pismena koje sudac za maloljetnike sainjava u pripremi zakazivanja roita pripremnog postupka
Zahtjev matinom uredu OPINSKI SUD Broj Mjesto i datum SO _______ Matini ured
Predmet: dostava rodnog lista trai se Pred ovim sudom se vodi kazneni postupak prema mldb. T. Z., J. i D., roena L., roenog 12. 5. 1988. god. u ____. Potrebno je da, zbog tonog utvrivanja starosti maloljetnika, sudu urno, a najdalje do 4. 7. 2005. god., dostavite izvod iz matine knjige roenih. SUDAC ZA MALOLJETNIKE
55
Obavijest roditeljima OPINSKI SUD Broj Mjesto i datum J. i D. Z. Mjesto_____ Predmet: pouka o pravima iz kaznenog postupka Pred ovim sudom se vodi kazneni postupak prema Vaem maloljetnom sinu T. zbog kaznenog djela Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH. Radi upoznavanja o djelu za koje tuiteljstvo tvrdi da ga je poini Va sin dostavlja Vam se i Zahtjev tuiteljstva za pokretanje pripremnog postupka prema Vaem maloljetnom sinu. S obzirom da maloljetnici od samog poetka kaznenog postupka moraju imati branitelja ovim putem Vas obavjetavam o tome kako bi mogli angairati branitelja za obranu Vaeg sina. U sluaju da to ne uinite sami i sud ne izvijestite do 1. 7. 2005. godine o imenu branitelja kojeg ste izabrali sud e Vaem sinu postaviti branitelja po slubenoj dunosti u osobi T.Z., odvjetnika iz ______. SUDAC ZA MALOLJETNIKE
56
Zahtjev organu starateljstva OPINSKI SUD Broj Mjesto i datum
Centar za socijalni rad_______ Predmet: socijalna anamneza - trai se Pred ovim sudom se vodi kazneni postupak prema mldb. T. Z., J. i D., roena L., roenog 12. 5. 1988. god., stalno nastanjenom u ___., opina ______, zbog kaznenog djela Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH. Potrebno je da ovom sudu dostavite urno, a najdalje do 4. 7. 2005. godine, Vae izvjee o sredini i prilikama u kojima maloljetnik ivi, kao i druge okolnosti koje su potrebne za ocjenu njihove linosti (uspjeh i vladanje u koli i slino). SUDAC ZA MALOLJETNIKE
57
Postavljanje branitelja OPINSKI SUD Broj Mjesto i datum
Opinski sud Ljubuki po sucu za maloljetnike ____u pripremnom postupku prema mldb. T. Z., J. i D., stalno nastanjenom u __., opina ____, zbog kaznenog djela Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH, dana 20. 6. 2005. god. donio je RJEENJE T.Z., odvjetnik iz _______, postavlja se za branitelja po slubenoj dunosti mldb. T. Z., J. i D., stalno nastanjenom u _____, opina ____u postupku zbog kaznenog djela Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH Obrazloenje Prema maloljetniku je pokrenut pripremni postupak zbog osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH. Kako maloljetnik, temeljem l. 364. st. 1. ZKP FBiH mora imati branitelja od poetka pripremnog postupka, a roditelji maloljetnika nisu angairali branitelja, temeljem l. 364. st. 3. ZKP FBiH, po slubenoj dunosti sudac za maloljetnike je odluio kao u izreci. SUDAC ZA MALOLJETNIKE
Sudac za maloljetnike u pripremnom postupku pribavlja i utvruje: injenice koje se odnose na kazneno djelo starost maloljetnika okolnosti potrebne za ocjenu psihikog razvoja maloljetnika
Kada zakljui pripremni postupak sudac za maloljetnike dostavlja spis tuiteljstvu koje je obvezno da u roku od 8 dana eventualno zahtjeva dopunu postupka ili da sudu dostavi prijedlog za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora. Ako tuitelj ovaj
58
prijedlog ne dostavi u roku od dva mjeseca smatrati e se da je odustao od kaznenog gonjenja. Sudac za maloljetnike tuiteljstvu spis dostavlja dopisom koji moe da izgleda na slijedei nain: Primjer ***
OPINSKI SUD Broj Mjesto i datum upanijsko tuiteljstvo
Predmet: dostava spisa broj Km ___ na daljnji postupak Sudac za maloljetnike je proveo i zakljuio pripremni postupak u kaznenom predmetu prema maloljetnom T. Z. po Vaem Zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka br. KTM ___ od 20. 6. 2005. god. radi kaznenog djela Oteenja tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH. Spis Vam dostavljam temeljem l. 381. st. 1. ZKP FBiH kako bi, sukladno odredbama istog lanka, poduzeli daljnje procesne radnje.
SUDAC ZA MALOLJETNIKE
59
8. ROITE ILI GLAVNI PRETRES Kada primi prijedlog tuitelja sudac za maloljetnike zakazuje roite ili glavni pretres. Kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo po odranom glavnom pretesu. Iz ovoga je zakljuiti da bi se odgojne mjere, izuzev zavodskih, izricale po odranom roitu za izricanje odgojne mjere.
Primjeri iz sudske prakse ***
Prijedlozi tuitelja za izricanje odgojne mjere.
OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA KTM. 44/04 Banja Luka 4. 11. 2004. god. Na osnovu l. 366. ZKP-a RS, stavljam PRIJEDLOG za primjenu vaspitne mjere UKOR Prema: Mldb. T. M. to je: Dana 17. 7. 2003. god. oko 13,00 sati, u Malim Sitneima, opina Srbac, plamenom iz upaljaa zapalio suhu travu oko porta, olako drei da e izgorjeti samo trava u kanalu, ali je vjetar nekontrolirano irio vatru koja se proirila na travu i nisko raslinje koje se nalazilo iza kue vl. R. . gdje je vatra zahvatila i punicu koja se nalazi kod kue kao i zemljite vlasnitvo M. S., . M. i I. D. u ukupnoj povrini od oko 4 h, te na taj nain izazvao poar koji su uspjeli ugasiti mjetani zajedno sa Vatrogasnom jedinicom i izazvao opasnost za ivot ljudi i za imovinu veeg obima.
60
DOKAZI: Iskaz maloljetnika, iskazi svjedoka, zapisnik o uviaju, Izvjetaj socijalnog radnika iz Srpca, izvod iz MKR i foto-dokumentacija. OBRAZLOENJE U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. T. M. poinio kazneno djelo izazivanja ope opasnosti iz l. 402. st. 1. KZ RS, a na nain kako je to opisano u dispozitivu ovog prijedloga. U svom iskazu mld. T. M. priznaje kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Obrana mldb. T. M. potvrena je objektivnim i subjektivnim dokazima, iskazima sasluanih svjedoka, zapisnikom o uviaju, foto-dokumentacijom i ostalim dokazima u spisu. Iz izvjetaja Centa za socijalni rad Srbac za mldb. T. M. vidi se da malodobni T. M. ivi u nepotpunoj porodici bez oca koji je poginuo 1995. god. ive od invalidnine, penzije i sezonskih nadnica. Pohaao je specijalnu kolu u Srpcu, zavrio je pet razreda O poslije ukidanja specijalnog odjeljenja 2002. god. kolu je napustio. Od komisije za ocjenjivanje sposobnosti ocijenjen je kao dijete sa lakom mentalnom zaostalou, dobrog je zdravstvenog stanja i skladno razvijen, esto radi u nadnici, vrijedan je i tako doprinosi kunom budetu, za djelo koje je poinio izraava kajanje. Nije bio na evidenciji Centra niti su mu izreene vaspitne mjere. Obzirom na izloeno kao i obzirom na teinu i prirodu poinjenog kaznenog djela smatram da e se predloenom mjerom ukor postii svrha kanjavanja i da maloljetnik ubudue nee initi kaznena djela.
61
OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA KTM 22/04 Banja Luka, 4. 11. 2004. god. Na osnovu l. 366. ZKP RS stavljam PRIJEDLOG Za primjenu vaspitne mjere ZAVODSKA MJERA UPUIVANJA U VASPITNO POPRAVNI DOM Prema: Mldb. P. P. do sada vie puta prijavljivan i gonjen za kazneno djelo iz l. 222. st. 1. to. 1. KZ RS izreena vaspitna mejra upuivanja u vaspitno popravni dom. Zbog produenog kaznenog djela teke krae iz l. 232. st. 1. ta. 1 KZ RS. to je: 1. Nou 9. 10. 2003. god. u Gradici a u namjeri pribavljanja protiv-pravne imovinske koristi, podesnim predmetom razbio staklo na robnoj kui Izbor, kroz tako nainjen otvor veliine 50 x 150 cm uao u robnu kuu i izvrio premetainu po odjelima u robnoj kui pa uzeo i prisvojio sa odjela za posue br. 1/7 vl. Potkozarje A.D. Gradika jedan sat, a iz kase koju je podesnim predmetom odvalio uzeo gotovog novca u iznosu od 856,86 KM i sa odjela Foto blic vl. G. M. mobilne telefone 4 Nokie, 3 Simensa, 2 Sony Ericsson, 5 fotoaparata marke Samsung, 14. baterija za mobilne telefone, 15. komada dopuna za mobilne telefone, 18. maski za mobilne telefone, 30 pagi za mobilne, 10 futrola za mobilne i gotovog novca u iznosu od 83,00 KM i 33,65 Eura, otetivi time Potkozarje A.D. Gradika za ukupan iznos od 862,90 KM i G. M. za iznos od 3.050,00 KM. 2. Nou 2/3. 10. 2003. god. u Gradici u Ul. Vidovdanska, a u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi podesnim predmetom razbio izlog na kiosku STR Boba vl. D.S. pa kroz tako nainjen otvor veliine 60x60 cm uao u kiosk i iz istog uzeo i za sebe prisvojio: 48 teka cigareta Ronhil, Malboro, Laki, Manfis, Milde Sorte i drugih cigareta i 1. paket Milka okolade, otetivi time vl. D. S. za iznos od 1.221,50 KM.
62
DOKAZI: Iskaz maloljetnika, iskaz svjedoka, izvod iz MKR, izvjetaj Centra za socijalni rad Gradika, izvjetaj i dopune izvjetaja, zapisnik o uviaju, slubene zabiljeke, foto-dokumentacije MUP CJB Banja Luka, PS Gradika, obavijest Potkozarje A.D. Gradika, raun STR Boba od 3. 10. 2003. god., popis otuene robe i foto Blic Gradika. OBRAZLOE NJE U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. P. P. poinio produeno kazneno djelo teke krae iz l. 232. st. 1. ta. 1. KZ RS a na nain opisan u dispozitivu ovog prijedloga. U svom iskazu mldb. P. P. porie izvrenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret navodei da mu je poznato da je njegov prijatelj K. M. prodavao cigarete M. G.. Ovakva odbrana mldb. P. P. je neprihvatljiva i u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima i sraunata radi izbjegavanja kaznene odgovornosti. Ovo sa razloga to je svjedok B.M. u svom iskazu kategorian da je u mjesecu julu 2003. god. mldb. P. P. na tandu na ulazu u Banja Luci donio robu u vojnikoj torbi, tj. mobilne telefone Naokia i druge marke, dopune za telefon i punjae te da je od istog kupio 3 mobilna telefona marke Nokia, 1 punja i par komada dopuna za telefon za iznos od 200,00 KM. Svjedok . . je posvjedoio da su mu u policiji ovlateni radnici pokazali sliku P. P. zvanog Stega i da ga je prepoznao kao osobu koju je nou 9. 7. 2003. god. oko 23,30 sati vozio u Banja Luku, a na roitu kod Osnovnog suda u Gradici je izjavio da kada bi uporedio fotografiju koju mu je tada pokazana onda bi mogao rei sigurno da li je to osoba koju je vozio kritine noi navodei da P. P. nije prije poznavao niti ga je vidio prije vonje kritine noi. Svjedok S. A. je izjavio da se ne moe sjetiti da li je kritine noi 10. 7. 2003. god. oko 0,30 sati vozio kao taksi prevoznik P. P. , ali da se sjea da osobu koju je vozio je ostavila torbu u gepeku, te da su u torbi bili punjai za mobitele i neki kablovi od telefona. Svjedoci D. S., G. M., P. P., J. J. i V. M. su posvjedoili da je izvrena provala u Robnoj kui Izbor, te u radnji Foto-blic koja se nalazi u robnoj kui i u odjelu posua u vrijeme i na nain, te su iz istih odneene stvari koje su navedene u optunici kao i to da im stvari nisu vraene, a svjedok M. G. je posvjedoio da je 2003. god. kupio od K. M., a s njim je tada bio i P. P. oko 15 teka cigareta i to Laki, Malboro i Ronhil za 150,00 KM, a na zapisniku MUP-a, PS Gradika br. 10-3/012- od 15. 10. 2003. godine izjavio je da mu je prije sedam dana u gradu priao P. P. i ponudio mu da od njega kupi 15 teka cigareta to je ovaj i prihvatio, pa su skupa otili do djejeg vrtia gdje su ih saekali K. M. i . N. a nakon toga su njih trojica iz naputene kue donijeli njemu 15 teka cigareta Laki, Strike, Malboro, Lajt, Valter volf, Plavog Ronhila i drugih cigareta, a on njima tada predao novac, pa ovo teke cigareta nakon par dana prodao na Buvljoj pijaci. Iz izvjetaja, dopuna izvjetaja, zapisnika o uviaju, slubenih zabiljeki MUP-a PS Gradika, rauna STR Boba od 3. 10. 2003. god., obavijest br. 312 od 10. 7. 2003. god. Potkozarje A.D. Gradika, popisa otuene robe Foto Blic Gradika i fotodokumentacije vidi se da je u vrijeme, na mjestu i na nain izvrenja provala u RK Izbor i iz iste otuene stvari i novac naveden u optunici, kao i to da je izvrena provala u kiosk STR Boba i iz istog otuene cigarete navedene u optunici. Iz izvjetaja Centra za socijalni rad Gradika za mldb. P.P. Vidi se da je isti zavrio I razred srednje kole smjer stolar, da je iskljuen iz kole, da ivi sa majkom u
63
nepotpunoj porodici, da je sa majkom u odnosu konfliktnom u stalnim svaama i prepirkama, oca rijetko via, prosjenih mentalnih sposobnosti, te da se radi o emocionalno nestabilnoj impulsivnoj i nezreloj osobi. Egocentrian je i neodgovoran sa slabo usvojenim moralnim normama, te izraenim psihopatskim karakteristikama linosti. Smanjen je osjeaj krivice za svoje postupke i teko ui iz iskustva ili kanjavanja, za uinjeno kazneno djelo se ne kaje, nema opravdanja za takve svoje postupke, te se stie utisak da se, inei razna kaznena djela, jako zabavlja. Da je dana 10. 10. 2003. god. napunio 18 godina, tj. postao punoljetan, a ubrzo potom smjeten u Kazneno popravni dom Tunjice u Banja Luci, da ve ima izreenu vaspitnu mjeru upuivanja u vaspitno popravni dom, te predlau izricanje ove mjere i za ovo kazneno djelo. Obzirom na izloeno kao i obzirom na teinu i prirodu poinjenog krivinog djela smatram da e se predloenom vaspitnom mjerom upuivanja u Vaspitno popravni dom od strane nadlenog organa Centra za socijalni rad, postii svrha kanjavanja i da u budue nee initi kaznena djela.
64
OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA KTM. 9/05 Banja luka 28. 4. 2005. god. Na osnovu l. 366 ZKP RS, stavljam
PRIJEDLOG Za primjenu vaspitne mjere POJAAN NADZOR RODITELJA Prema: Mldb. L. B. Zbog kaznenog djela Teke krae iz l. 232. st. 1 KZRS. to je: Dana 31. 4. / 1. 5. 2004. god. u Banja Luci u naselju Prijeani kod broja 113, doao do STR Jovana krae vrijeme sjedio ispred iste u drutvu sa svojim drugom V. . a zatim uz pomo fizike snage pomjerio reetku na prozoru WC-a uao u WC, a zatim uao u prednji dio prodavnice odakle je iz kase uzeo novac u iznosu od 80,00 KM i jednu okoladu, da bi se zatim udaljio iz prodavnice, a novac potroio na zabavu sa drugima. DOKAZI: Zapisnik o ispitivanu mldb. L. B., izvjetaj Centra za socijalni rad B. L., zapisnik o sasluanju svjedoka M. D. , zapisnik o sasluanju svjedoka D. T. Obrazloenje U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. L. B. poinio kazneno djelo Teke krae iz l. 232. st. 1 KZ RS. U svom iskazu mldb. L. B. Priznaje kazneno djelo koje mu se stavlja na teret navodei da je kritinog dana uao u str. Jovana, tako to je uao preko prozora WC-a radnje, sam se popeo preko stalae koja je bila preko prozora , te kad je uao da je iz radnje, odnosno kase sam uzeo 26,00 KM kako to proizilazi iz prijave oteenog. Iz izvjetaja Centra za socijalni rad Banja Luka navodi se da je L.B. nakon etvrtog razreda O odustao od daljeg kolovanja, da isti potie iz potpune etverolane porodice, da se kao poinilac kaznenog djela pojavljuje prvi put. S obzirom da mldb. L. B. potie iz potpune porodice, da su emocionalni odnosi izmeu roditelja skladni, da je njegova komunikacija izmeu roditelja dobra, te s obzirom na prirodu i teinu
65
poinjenog kaznenog djela, smatram da e se predloenom vaspitnom mjerom Pojaanog nadzora roditelja postii svrha kanjavanja, te mldb. L. B. nee u budue vriti kaznena djela.
OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA KTM . 157/04 Banja Luka, 11. 7. 2005. god. Na osnovu l. 366/1 ZKP, stavljam PRIJEDLOG Za izvricanje vaspitne mjere UROK
Prema: Mldb. D. M. Zbog izvrenja kriv. djela Teke krae iz l. 232/1 KZ RS u vezi sa l. 23 KZ RS, to je: Dana 29. 11. 2004. god., oko 17,00 sati u Bronzanom Majdanu na podruju podruju optine Banja Luka, zajedniki i dogovoreno sa mldb. D.D. (roen 24. 2. 1991. god.) u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, kroz otvoren prozor uao u O Mladen Stojanovi, pa pomou metalne ipke duine oko 50 cm, otvorio bravu na prozoru od ajne kuhinje, pa iz iste uzeo i prisvojio 10 krem banana, 5 komada keksa jafa biskvit, 4 smokija, 7 kookolete od 0,75 l, 7 kom. okolada Milka od 100 grama i gotovog novca u iznosu od 30,00 KM otetivi time O. M. S. za iznos od 70,00 KM. DOKAZI: (navode se dokazi) OBRAZLOENJE
66
U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. D.M. poinio kazneno djelo teke krae iz l. 232/1 KZ RS u vezi sa l. 23 KZ RS, a na nain kako je to opisano u dispozitivu ovog prijedloga. U svom iskazu mldb. D. M. priznaje da je zajedniki i dogovoreno sa mldb. D.D. u vrijeme iz O M.S. uzeo i za sebe prisvojio navedene stvari u dispozitvu ovog prijedloga, a porie da je u istu kolu uao na nain kako je to opisano u dispozitvu prijedloga. Meutim, svjedok D. D. je kategorian u svom iskazu da su u O.. M. S. uli na nain kako je to opisano u dispozitivu ovog prijedloga pa da su pomou metalne ipke duine oko 50 cm otvorili bravu na prozoru od ajne kuhinje i kroz tako nainjen otvor uli u istu i iz iste uzeli i prisvojili navedene stvari u ovom prijedlogu. Njegov iskaz je potvren i zapisnikom o uviaju br. 1757/04 od 30. 11. 2004. god. MUP-a, CJB Banja Luka iz kojeg se vidi da su u predjelu bravice prodajnog pominog stakla u ajnoj kuhinji vidljivi tragovi djelovanja podesnim alatom, a iz potvrda o privremenom oduzimanju predmeta i vraanju istih vlasniku se vidi da su ovlateni radnici policije od malodobnih oduzeli novac i isti vratili vlasniku a koji je otuen iz O Mladen Stojanovi. Iz izvjetaja Centra za socijalni rad Banja Luka za mldb. D. M. vidi se da je mldb. D. M. ivio u nepotpunoj porodici bez oca, da mu je majka umrla u januaru mjesecu 2003. god. tako da je isti ostao ivjeti sa bakom i ujakom, a kada mu je baka umrla u junu mjesecu 2004. god. isti je smjeten u Djeji dom Rade Vranjeevi, obzirom da je iz Doma esto bjeao smjeten je u hraniteljskoj porodici koju je napustio i u decembru mjesecu 2004. god. ponovo smjeten u Djeji dom, ali sada u Kiseljak Zvornik. Smjetaj mldb. D. M. u Domu u Kiseljaku unio je promjenu u njegov ivot, dobro se prilagodio ivotu zajednice i osoblju doma koji izjavljuju da je njegovo ponaanje potpuno primjerno sredini, osim to ne voli itati, iznenadili su se kada su uli za kazneno djelo jer nisu primijetili da je sklon delikventnim radnjama, prema njihovim saznanjima u MZ u kojoj je prije ivio kao i u Domu u Banja Luci niko nije primijetio niti posumnjao da je sklon uzimanju tui stvari. Mldb. D.M. je psiho fiziki zdravo dijete, ali je vaspitno zaputen, proces socijalizacije se odvija na zadovoljavajui nain. Za ovo kazneno djelo koje je poinio mldb. D.M. predlau da mu se izrekne vaspitna mjera Sudski ukor smatrajui da e se njome postii svrha kanjavanja. Obzirom na izloeno kao i obzirom na teinu i prirodu poinjenog kaznenog djela smatram da e se predloenom mjerom Ukor postii svrha kanjavanja i da mldb. u budue nee initi kaznena djela. 8.1. Roite za izricanje odgojne mjere U prvom stupnju postupka odluuje sudac za maloljetnike koji vodi i pripremni postupak a obavlja i druge poslove u postupku prema maloljetnicima, sukladno zakonu. Vijee za maloljetnike u sastavu od trojice sudac odluuje po albama protiv odluke suca za maloljetnike u sluajevima predvienim ovim zakonom. Sutinu tijeka postupka na roitu za izricanje odgojne mjere najbolje je objasniti preko zapisnika sa tog roita iz kojih razloga se i navodi jedan takav zapisnik.
67
Primjer iz sudske prakse *** Zapisnik sa roita za izricanje odgojne mjere Km 2/05 Sastavljen u Opinskom sudu u Ljubukom dana 6. 4. 2005. god. u kaznenom predmetu prema maloljetnom Z. V. po Prijedlogu za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora Centra za socijalni rad upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg br. KTM 6/05 od 6. 4. 2005. god. radi kaznenog djela Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga iz l. 239. st. 3. KZ FBiH NAZONI Sudac za maloljetnike: Mldb: Zakonski zastupnik: Predstavnik Centra za socijalnu skrb: Zapisniar: Poetak u 9,30 sati Sudac za maloljetnike otvara roite, objavljuje sastav suda, predmet glavne rasprave te da je glavna rasprava zatvorena za javnost. Zatim utvruje nazonosti osoba na glavnoj raspravi i konstatira da su se pozivu odazvale sve pozvane osobe. Sudac za maloljetnike konstatira da nema prigovora na sastav suda te poziva maloljetnika i uzima mu podatke u smislu l. 92. ZKP FBiH Maloljetni Z.V. Sudac za maloljetnike upoznaje maloljetnika s njegovim pravima iz l. 274. ZKP FBiH ita se Prijedlog upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg br. KTM 6/05 od 6. 4. 2005. god. za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora Centra za socijalni rad Stranke suglasno predlau da se proitaju: iskazi maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika od 6. 4. 2005. god., izvjee DGS upanijskom tuiteljstvu iroki Brijeg od 8. 2. 2005. god., izvjee DGS br. Dol-001139-04, nalaz i miljenje Odsjeka za kemijsko i toksikoloko vjetaenje Federalnog MUP-a br. 12/9-2-04-5-7713 od 26. 1. 2005. god., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta DGS br. 15-4-2/1-02-P-77/04 od 10. 11. 2004. god., zapisnik o izvrenom vaganju od 10. 11. 2004. god. te da se izvri Tuitelj: Branitelj:
68
uvid u fotodokumentaciju br. 02-2-4/2-7-205/04. Predlau da se svi navedeni dokazi izvedu u kontinuitetu, a ne pojedinano, nakon ega e se o njima i izjasniti. Sudac za maloljetnike donosi RJEENJE Proitati e se iskazi maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika od 6. 4. 2005. god., izvjee DGS upanijskom tuiteljstvu iroki Brijeg od 8. 2. 2005. god., izvjee DGS br. Dol-001139-04, nalaz i miljenje Odsjeka za kemijsko i toksikoloko vjetaenje Federalnog MUP-a br. 12/9-2-04-5-7713 od 26. 1. 2005. god., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta DGS br. 15-4-2/1-02-P-77/04 od 10. 11. 2004. god., zapisnik o izvrenom vaganju od 10. 11. 2004. god. te e se izvriti uvid u fotodokumentaciju br. 02-2-4/2-7-205/04 itaju se iskazi maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika od 6. 4. 2005. god., izvjee DGS upanijskom tuiteljstvu iroki Brijeg od 8. 2. 2005. god., izvjee DGS br. Dol-001139-04, nalaz i miljenje Odsjeka za kemijsko i toksikoloko vjetaenje Federalnog MUP-a br. 12/9-2-04-5-7713 od 26. 1. 2005. god., potvrda o privremenom oduzimanju predmeta DGS br. 15-4-2/1-02-P-77/04 od 10. 11. 2004. god., zapisnik o izvrenom vaganju od 10. 11. 2004. god. Vri se uvid u fotodokumentaciju br. 02-2-4/27-205/04 Stranke suglasno izjavljuju da nemaju primjedbi na provedene dokaze i da nemaju prijedloga za dopunu postupka na roitu za izricanje odgojne mjere s ijim se izricanjem slau. Nakon toga sudac za maloljetnike temeljem l. 389. st. 3. ZKP FBiH te l. 87. i 92. KZ FBiH donosi i odmah nazonim objavljuje slijedee
RJEENJE Malodobnom Z.V. izrie se odgojna mjera POJAANOG NADZORA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB Temeljem l. 92. st. 2. KZ FBiH izreena mjera prema maloljetniku e trajati najmanje jednu a najdue tri godine o emu e sud posebno odluiti
69
Temeljem l. 78. KZ FBiH a u svezi sa l. 239. st. 4. KZ FBiH od maloljetnika se oduzima13,60g opojne droge marihuane privremeno oduzete po djelatnicima DGS-a dana 10. 11. 2004. god. Temeljem l. 390. st. 2. ZKP FBiH trokovi postupka padaju na teret proraunskih sredstava suda Nakon donoenja odluke sudac za maloljetnike ovu odluku priopava svim nazonim koji se suglasno odriu prava na albu. Dovreno u 10,15 sati Zapisniar Sudac za maloljetnike
S obzirom na ope pravilo o shodnoj primjeni odredbi procesnih zakona koje nisu u suprotnosti sa odredbama koje reguliraju postupak prema maloljetniku, kao i odredbi koje reguliraju glavni pretres u kaznenom postupku prema maloljetniku, moglo bi se zakljuiti da bi ove odredbe vaile i za roite za izricanje odgojne mjere. 8.2. Glavni pretres Shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona: o rukovoenju, odlaganju i prekidu glavnog pretresa o zapisniku i tijeku glavnog pretresa (l. 363. i 364. ZKP BiH, l. 363. i 364. ZKP DB, l. 384. i 385. ZKP FBiH te l. 369. i 370. ZKP RS) Sudac za maloljetnike moe da odstupi od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom sluaju ne bi bila cjelishodna, ali to odstupanje treba biti u zapisniku obrazloeno. Osim maloljetnika glavnom pretresu mora biti prisutan tuitelj koji je podnio prijedlog iz l. 360. ZKP BiH, l. 360. ZKP DB, l. 381. ZKP FBiH te l. 366. ZKP RS. Sudac za maloljetnike i bez prijedloga tuitelja moe donijeti odluku na osnovu injeninog stanja koje je izmjenjeno na glavnom pretresu. Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora pojedinih stanaka sudac za maloljetnike moe narediti da se maloljetnik udalji sa zasjedanja. Tijekom postupka sudac za maloljetnike moe donijeti odluku o privremenom smjetaju maloljetnika (prihvatilite, odgojna ili slina ustanova, druga obitelj), a moe i ukinuti takvu odluku ako je ona ranije donesena.
70
Posebice valja napomenuti da se na glavnom pretresu primjenuju i slijedee zakonske odredbe: 1. Ne moe se vriti video i audio snimanje tijeka postupka, niti objavljivanje tijeka postupka l. 349. st. 1. ZKP BiH, l. 349. st. 1. ZKP DB, l. 370. st. 1. ZKP FBiH i l. 355. st. 1. ZKP RS 2. Utvrivanje identiteta maloljetnika (l. 78. ZKP BiH, l. 78. ZKP DB, l. 92 ZKP FBiH i l. 142. ZKP RS) i davanje uputa (svjedocima, vjetacima, oteenom) l. 258. ZKP BiH, l. 258. ZKP DB, l. 273. ZKP FBiH i l. 265. ZKP RS 3. Pouke maloljetniku (optuenom) l. 259. ZKP BiH, l. 259. ZKP DB, l. 274. ZKP FBiH i l. 266. ZKP RS 4. itanje prijedloga i dokaza optube i obrane l. 260. ZKP BiH, l. 260. ZKP DB, l. 275. ZKP FBiH i l. 267. ZKP RS 5. Dokazni postupak - izvoenje dokaza - l. 261. ZKP BiH, l. 261. ZKP DB, l. 276. ZKP FBiH i l. 268. ZKP RS 6. Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka l. 262. ZKP BiH, l. 262. ZKP DB, l. 277. ZKP FBiH i l. 269. ZKP RS 7. Pravo suda da ne dopusti pitanje ili dokaz l. 263. ZKP BiH, l. 263. ZKP DB, l. 278. ZKP FBiH i l. 270. ZKP RS 8. Vae posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata l. 264. ZKP BiH, l. 264. ZKP DB, l. 279. ZKP FBiH i l. 271. ZKP RS 9. Posljedice priznanja optuenog l. 265. ZKP BiH, l. 265. ZKP DB, l. 280. ZKP FBiH i l. 272. ZKP RS 10. Polaganje prisege, odnosno davanje izjave l. 266. ZKP BiH, l. 266. ZKP DB, l. 281. ZKP FBiH i l. 273. ZKP RS. U tijeku sasluanja ne smiju se prisezati maloljetne osobe (svjedoci) jer spadaju u kategoriju osoba koje nisu u mogunosti da shvate znaaj prisege, odnosno davanja izjave. Svjedoci koji nisu navrili 16 godina i koji su oteeni kaznenim djelom i ako postoji bojazan da se svjedok nee moi sasluati na glavnom pretresu, moe se snimiti audio vizualnim sredstvima u svim fazama postupka (l. 90. ZKP BiH, l. 90. ZKP DB, l. 104. ZKP FBiH i l. 154. ZKP RS). 11. Ukoliko se radi o svjedoku djetetu ili maloljetniku koji je ozbiljno fiziki ili psihiki traumatiziran okolnostima pod kojim je poinjeno kazneno djelo ili koji pati od ozbiljnih psihikih poremeaja sukladno Zakonu o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka - treba dati status ugroenog svjedoka i sasluavati po pravilima procedure ovog zakona (psiho-socijalna podrka svjedoku, drugaiji raspored sasluavanja, da sud sam u ime
71
stranaka i uz njihovu suglasnost ispita svjedoka, koristi tehnike ureaje za prijenos slike i zvuka, sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka udalji optuenog tijekom sasluanja svjedoka, ne sasluava direktno svjedoke nego koristi zapisnike iz istrage). 12. Odredba o zatita svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada l. 267. ZKP BiH, l. 267. ZKP DB, l. 282. ZKP FBiH i l. 274. ZKP RS, je takoer primjenjiva i u postupku prema maloljetnicima. Ako je svjedok maloljetna osoba ili dijete, sudac za maloljetnike e voditi rauna o nainu postavljanja pitanja i da maloljetnik, odnosno dijete razumije postavljeno pitanje. 13. Maloljetna osoba koja s obzirom na svoju duevnu razvijenost nije u stanju da shvati znaaj prava da ne mora svjedoiti, ne moe se sasluati kao svjedok (l. 82. to. d. ZKP BiH, l. 82. to. d. ZKP DB, l. 96. to. d. ZKP FBiH i l. 146. to. g. ZKP RS). U suprotnom, ako maloljetni svjedok odbije da svjedoi, to je njegovo pravo i on bi mogao biti kanjen novanom kaznom jedino ako je zaposlen. 14. Ostale odredbe o angairanju i ispitivanju vjetaka, otputanja svjedoka i vjetaka, sasluanje van sudnice, izuzeci od neposrednog sasluanja, zapisnici o dokaznom materijalu, izmjena optube, dopuna dokaznog postupka, zavrnoj rijei i zavretku glavnog pretresa se primjenjuju i u postupku prema maloljetnicima
9. ODLUKE SUCA ZA MALOLJETNIKE Sudac za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuitelja izuzev pri odluivanju da li e prema maloljetniku izrei kaznu ili primjeniti odgojnu mjeru. Ako je tuitelj odustao od prijedloga sudac za maloljetnike ne moe izrei kaznu nego samo odgojnu mjeru (l. 368. st. 1. ZKP BiH, l. 368. st. 1. ZKP DB, l. 389 st. 1. ZKP FBiH i l. 374. st. 1. ZKP RS) 9. 1. Rjeenje o obustavi postupka Sudac za maloljetnike e rjeenjem obustaviti postupak: kad sud na osnovu l. 283. to. od d. do f. ZKP BiH, l. 283. to. od d. do f. ZKP DB, l. 298. to. od d. do f. ZKP FBiH i l. 289. to. g. do . ZKP RS donosi presudu kojom se optuba odbija ili kojom se optueni oslobaa od optube (l. 284. ZKP BiH, l. 284. ZKO DB, l. 299.ZKP FBiH i l. 290. ZKP RS) i kad sudac nae da nije cjelishodno izrei maloljetniku ni odgojnu mjeru, niti kaznu.

72
9.1.1. Obustava iz razloga nesjelishodnosti izricanja sankcije U zakonu nisu dati kriteriji kada se smatra necjelishodnim izrei odgojnu mjeru ili kaznu. Po teoriji: Po praksi: za laka i za neka tea kaznena djela poinjena od strane mlaih maloljetnika iz motiva koji ne indiciraju drutvenu opasnost; razvoj poinitelja usporen ili ogranien; protek vremena od poinjanja do suenja pa se izricanje sankcije pokazuje nesvrsishodno i sl. cjelishodnost treba cijeniti s aspekta vraanja maloljetnika u normalan ivot i sreivanja njegove budunosti i sa aspekta drutvene opasnosti djela.
U sluaju odustanka tuitelja za izricanje kaznene sankcije, sud postupa kao po opoj proceduri i donosi odbijajuu odluku odnosno rjeenje o obustavi postupka. Rjeenje o obustavi postupka se donosi u sluajevima kada se po osnovu l. 283. to. od d. do f. ZKP BiH, l. 283. to. od d. do f. ZKP DB, l. 298. to. od d. do f. ZKP FBiH i l. 289. to. g. do . ZKP RS po opim propisima donosi odbijajua presuda. Odbijajua presuda se donosi u sluaju: ako postupak nije pokrenut od strane tuitelja; ako se radi o presuenoj stvari, osloboen od optube ili postupak pravomono obustavljen; ako je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili je nastupila zastara ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneno gonjenje
Rjeenje o obustavi postupka se donosi i u sluajevima iz l. 284. ZKP BiH, l. 284. ZKO DB, l. 299.ZKP FBiH i l. 290. ZKP RS kada se po opim propisima donosi oslobaajua presuda: kada djelo nije zakonom predvieno kao kazneno djelo, ako postoje okolnosti koje iskljuuju kaznenu odgovornost i ako nije dokazano da je optueni poinio kazneno djelo. U smislu l. 100. st. 1. KZ BiH, l. 104. st. 1. KZ FBiH, l. 104. st. 1. KZ DB i l. 91. st. 1. KZ RS punoljetnoj osobi koja je navrila 21 godinu ne moe se suditi za kazneno djelo koje je poinio kao mlai maloljetnik pa se postupak obustavlja. Po stavku 2. iste odredbe ako osoba nije navrila 21 godinu, a radi se o kaznenom djelu za koje nije propisana kazna tea od 5 godina ili ako izricanje zavodske mjere nije svrsishodno - postupak se obustavlja.
73
Po stavku 3. iste odredbe zavodska odgojna mjera ili kazna maloljetnikog zatvora nee se izrei ako sud nae da nije svrsishodno izrei niti jednu od ovih sankcija pa e se postupak obustaviti. U stavku 4. ove odredbe je naglaeno izuzetnost izricanja kazne zatvora ili uvjetne osude umjesto maloljetnikog zatvora osobi koje je u vrijeme suenja napunilo 21 godinu U zakonu nije propisan sadraj rjeenja o obustavi postupka iz razloga nesvrsishodnosti. U rjeenju uvijek treba navesti injenini opis djela, zakonski naziv djela, da li je maloljetnik poinio djelo koje mu se stavlja na teret i razloge zbog kojih nema svrhe izricanje kaznenih sankcija. Ovo je vrlo vano za mogui kasniji prigovor presuene stvari ili za obnovu postupka. Navodi se nekoliko primjera iz sudske prakse o obustavi postupka koji zorno govore sa kolikom pozornou sud mora pristupiti problemu maloljetnika i koji svjedoe o posebnim pravilima u suenju maloljetnicima. Primjeri iz sudske prakse *** Obustava postupka iz razloga necjelishodnosti izricanja kaznene sankcije Iz obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:131/01 B Opinsko tuilatvo II u Sarajevu pod brojem br.KTM-196/01 od 10.7.2002. godine po okonanju pripremnog postupka, dostavilo je ovom sudu obrazloen prijedlog za izricanje kazne maloljetnikog zatvora prema sada punoljetnom A. A., zbog kaznenog djela teka tjelesna povreda iz l. 177. stav 3. Kaznenog zakona FBiH. U tijeku kaznenog postupka sud je utvrdio da je maloljetnik poinio kazneno djelo koje mu se stavlja na tetet, odnosno da je dana 19.09.2001 godine oko 10,20 sati u Sarajevu, opina Novo Sarajevo u blizini fast food restorana smjetenog u zgradi Srednje Ekonomske kole za vrijeme velikog odmora, nakon krae verbalne prepirke i guranja sa malodobnim R. J., u trenutku kada se malodobni R. J. sapleo o tlo, te kleknuo, a nakon to je od malodobnog S. E. uzeo no leptir,izbo istog u predjelu lea, kojom prilikom je malodobni R. J. zadobio teku tjelesnu povredu opasnu po ivot u vidu ubodne rane u predjelu grudnog koa lenog dijela sa ubodnim kanalom u lijevo prsite i prisutnosti zraka u lijevom prsitu. Prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatrijske struke-Kuukali dr. Abdulaha i dopunskom nalazu istog vjetaka, A. A nije osoba sklona agresivnom ponaanju, da se psihiki i fiziki osjea potpuno zdravo, te da ima griu savjesti i kajanje zbog toga to je branei se od oteenog istom, nehotice, upotrebom noa nanio povredu. U tom momentu je trpio strah i bol zbog povreivanja i reagovao inpulsivno u samoodbrani ne vodei rauna o posljedicama svog ponaanja. Kod istog nisu registrovani znaci privremene ili trajne duevne bolesti. Vjetak istie da je u momentu izvrenja djela
74
njegova splinost da shvati znaaj svoga djela i da upravlja svojim postupcima bila smanjena, ali ne bitno. U svom dopunskom nalazu, imajui u vidu okolnosti konkretnog sluaja o kojim govore A. A. oteeni i svjedoci, dajui ocjenu psihikog stanja A. A., vjetak navodi da se isti u vrijeme izvrenja kaznenog djela nije nalazio u stanju jake afektivne razdraenosti, ve da je ta afektivna razdraenost bila srednjeg intenziteta jer su njegove radnje u tijeku i nakon izvrenja djela bile svrsishodne, odnosno afekt nije ozbiljno uticao na psihike funkcije miljenja, svijest pamenje i panju. Malodobni A. A. roen je 03.10.1983 godine. U vrijeme izvrenja kaznenog djela po uzrastu je bio stariji maloljetnik dok je u vrijeme suenja postao punoljetan i imao neto vie od 20 godina i 4 mjeseca. Prema podacima Centra za socijalnu zatitu od 13.11.2001 godine maloljetni A.potie iz potpune etverolane obitelji. Materijalne i zdravstvene prilike obitelji su na zadovoljavajuem nivou. Obitelj nema rjeeno stambeno pitanje i trenutno ivi u dvosobnom stanu sa privremenim rjeenjem i oekivanjem deloacije. A. je u osnovnoj koli postizao dobar uspjeh i imao primjerno vladanje. kolske 2001/2002 godine upisao je III razred Srednje Mjeovite kole gdje tijekom kolovanja nije bilo primjedbi na njegovo ponaanje sve do konkretnog dogaaja kada je iskljuen iz procesa nastave i tako mu onemogueno dalje kolovanje. Trenutno radi u praonici automobila kako bi odvojio dio novca za vanredno polaganje i zavretak srednje kole. Do sada se nije pojavljivao kao poinilac kaznenih djela, a njegovo dosadanje ponaanje ne pokazuje da se radi o osobi sklonoj asocijalnom ponaanju.Centar predlae obustavu postupka iz razloga cjelishodnosti. Sud podsjea: svrha postupka koji se vodi prema malodobnim poiniteljima kaznenog djela, odnosno izricanja sankcija-odgojne mjere i kazne maloljetnikog zatvora u smislu l. 77. Kaznenog zakona Federacije BiH, je pruanje zatite i pomoi maloljetnom poinitelju kaznenog djela vrenje nadzora, osposobljavanje i razvijanje osobne odgovornosti, odgoj, preodgoj i pravilan razvoj, te uticaj na druge maloljetnike da ubudue ne vre kaznena djela. Potreba da se kroz primjenu maloljetnikog zatvora izvri pojaani uticaj na maloljetnika kako ne bi vrio kaznena djela uvjetovana je prije svega osobnou poinitelja kojima se ova kazna izrie, a pod pojmom linosti u najirem smislu se podrazumjeva raniji ivot maloljetnika i cjelokupno ponaanje poinitelja kaznenog djela. Imajui u vidu uvjete za izricanje kazne (teko kazneno djelo, visoki stupanj kaznene odgovornosti, teke posljedice djela) onda primjena kazne maloljetnikog zatvora u pravilu dolazi u obzir kada se radi o maloljetniku sa tekim oblicima odgojne zaputenosti koji pri izvrenju krivingo djela ispoljava odreenu bezobzirnost, upornost, brutalnost, bezosjeajno ponaanje, izraena kriminalna volja itd, a ranije su prema njemu izricane odgojne mjere. Dakle, u ovakvom sluaju, da bi se maloljetnik odvratio od budueg vrenje kaznenih djela, ukazuje se potreba za intenzivnijim uticajem na njegovu linost u cilju izmjene njegovih stavova, sklonosti a esto i ivotnih opredjeljenja. Primjenom kazne maloljetnikog zatvora takav poinitelj kaznenog djela se za relativno dui vremenski period, koji nikada ne moe biti krai od jedne godine dana, liava slobode i u ustanovi za izvrenje kazne podvrgava odgovarajuem tretmanu usmjerne na ostvarivanje ove posebne svrhe. U konkretnom sluaju A. A. je u vrijeme izvrenja djela teka tjelesna povreda iz l. 177. stav 3. Kaznenog zakona FBiH za koje je zakonom predviena kazna zatvora od jedne do deset godina zatvora, po uzrastu bio stariji maloljetnik. Cijenei linost malodobnog A. A., sredinu i prilike u kojima ivi u kojima je do sada ivio, injenicu da nije osoba sklona asocijalnom ponaanju, da se do sada nikada nije pojavljivao kao
75
poinitelj kaznenih djela pa samim tim da prema njemu nisu ni izricane kaznene sankcije, da se kao poinitelj kaznenog djela nije pojavljivao ni nakon to je pokrenut ovaj kazneni postupak, sud je kod ovakvog stanja stvari, profila linosti maloljetnike, njegovog pedagokog i socijalnog statusa, uzimajui u obzir, teinu konktretnog kaznenog djela pri ijem izvrenju je njegova uraunljivost bila smanjena, ali ne bitno, cjenei protek vreme ( 2,5 godine) od izvrenja djela u kojem periodu nije inio kaznena djela, naao da ne bi bilo opravdano da se prema sada punoljetnom A. primjeni neka od odgojnih mjera niti kazna maloljetnikog zatvora jer je i samim voenjem ovog postupka postignuta njegova svrha predviena l. 77. Kaznenog zakona Federacije BiH, pa je prihvatajui prijedlog Centra za socijalnu zatitu, iz razloga necjelishodnosti izricanja kaznenih sankcija, primjenom odredbe l. 97.stav 3. Kaznenog zakona Federacije BiH i donio rjeenje kao u izreci.
Obustava postupka zbog nedostatka dokaza po prijedlogu tuitelja Iz obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:127/04
Kantonalno tuilatvo u Sarajevu pod brojem br.KTM-250/04 od 28.09.2004.godine po okonanju pripremnog postupka, prije roita, dostavilo je ovom sudu prijedlog za obustavu postupka zbog nedostatka dokaza, prema mldb. I. S, zbog i kaznenog djela teke krae iz l. 274. stav 1. taka a). Kaznenog zakona Federacije BiH. Budui da malodobnom I. S. u tijeku pripremnog postupka nije dokazano da je nou 15/16.04.2004 godine u Sarajevu, zajedno sa H. S, upotrebom podesnog predmeta otvorio bravu na vratima vozila marke ''Golf A-II'' registarski broj 912-M-429, vlasnitvo S. S, koje je bilo parkirano u ulici Hasana Brkia do broja 2, te uao u unutranjost vozila gdje je uzeo i prisvojio drvenu policu prtljanika sa dva manja zvunika marke ''Kebwood'' i dva vea zvunika NN marke, ime bi poinio kazneno djelo teke krae iz l. 287. stav 1. taka a). Kaznenog zakona Federacije BiH, to je sud na osnovu l. 389. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa l. 299. taka c) istog Zakona, i donio rjeenje kao u izreci. Zbog nedostupnosti maloljetnika postupak je bio prekinut do sticanja uvjeta za njegov nastavak. Sudac za maloljetnike je, imajui u vidu protek vremena i injenicu da je maloljetnik u meuvremenu postao punoljetan, traio od tuitelja da se izjasni o cjelishodnosti voenja ovog postupka.
Kantonalno tuilatvo Sarajevu pod brojem br.KTM-84/98 od 20.12.2004. godine dostavilo je ovom sudu obrazloen prijedlog za obustavu postupak iz razloga cjelishodnosti prema sada punoljetnom B. A., zbog kaznenog djela teke krae iz l. 174. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine tako to je:
76
Dana 19/20.09.1996 godine, oko 00,30 asova u mjestu Kalesija, opina Kalesija, u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi, doao do kue vlasnitvo A. M, pa je iz dvorita uzeo i za sebe prisvojio jedno biciklo marke Sports zeleno-plave boje, koje je bilo naslonjeno na ogradu, da bi ga sljedei dan prodao S. M. za iznos od 8.000 dinara, te na taj nain otetio vlasnika za iznos od 25.000 dinara. Dana 16.12.1997 godine u Tuzli u ulici Pere Kosoria broj 8, nakon to je eljeznom pukom odvalio katanac na ulaznim vratima kamp prikolice marke Adria vlasnitvo B. N, uao u istu i iz iste uzeo i prisvojio dva radna odijela, jedne kone rukavice i jedan produni kabal, otetivi na taj nain vlasnika za iznos od 200 KM. U tijeku pripremnnog postupka na okolnosti kaznenog djela koje mu se stavlja na teret nije sasluani malodobni B. A. za kojim je zbog nemogunosti da se obezbjedi njegovo prisustvo tijekom suenja, raspisana potjernica dana 07.12.1998 godine.
Obustava postupka iz razloga necjelishodnosti voenja postupka i izricanja kaznene sankcije Iz obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:53/98 B Naime, uzimajui u obzir specifinost postupka koji se vode prema malodobnim poiniteljima kaznenog djela, teinu konktretnog kaznenog djela za koje je zakonom zaprijeena kazna zatvora do pet godina, protek vremena od njegovog uinjenja (preko 8 godina), posljedice djela, injenicu da je maloljetnik u meuvremenu postao punoljetan, odnosno da je prema podacima u spisu A. napunio preko 23 godine, posebno imajui u vidu da maloljetnik nikada nije sasluan na okolnosti kaznenog djela koje im se stavlja na teret, da mu se ne moe suditi u odsutnosti, te da bi utvrivanje odgovornosti bez njegovog izjanjenja na optube predstavljalo krenje garantovanih minimalnih prava koja pripadaju optuenom po l. 6. Europske Konvencije o ljudskim pravima, sud je obustavio postupak iz razloga necjelishodnosti postupanja u ovom predmetu. Pri donoenju ovakve odluke sud je pored injenice da je maloljetnik u meuvremenu postao punoljetan, ocjene vrste, teine i posljedica kaznenog zaprijeenu kazne, proteka vremena od uinjenja djela, imao u vidu da se maloljetnik vie nije pojavljivao kao poinitelji bilo kojeg drugog kaznenog djela, te da u sadanjoj situaciji nema zakonskih uvjeta za izricanje bilo koje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora, pa je kod ovakvog stanja stvari primjenom odredbe l. 389. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l. 104. stav 3. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, odluio kao u izreci ovog rjeenja.
77
Obustava postupka zbog nedostatka dokaza Iz obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:196/04 Nije dokazano van svake sumnje da je malodobni . O. dana 01.09.2004 godine na podruju Kantona Sarajevo kod sebe drao staniolski paketi sa smeom materijomopojnom drogom Heroin. Naime, tuitelj je u spis za navedenu tvrdnju kao dokaz priloio potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta sainjene od strane II Policijske uprave broj 02/3-2-3-316/04 od 01.09.2004 godine prema kojoj je od maloljetnika oduzet jednan staniolski paketi sa materijom koja asocira na opojnu drogu Heroin, a to priznaje i malodobni O. Meutim, da li se zaista radi o navedenoj drogi, svoju tvrdnju tuitelj nije podkrijepio dokazima, a niti je u tijeku ili dopuni pripremnog postupka u tom smislu predlagao izvoenje dokaza vjetaenja po vjetaku biolokohemijske struke oduzete materije koja je predstavljala sadraja staniolskog paketia (materija za tu svrhu kao dokaz uloena u spis) kako bi se na nesumnjiv nain utvrdilo da navedena materija zaista jeste droga Heroin. Ovakvo postupanje i obveza tuitelja proizilazi iz odredbe l. 45. stav 2. taka a) i stava 3. istog lana Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l. 381. stav 1. ovog zakona. Dakle, tuitelj je duan da dokae odgovornost optuenog maloljetnika ne samo na osnovu prikupljenih dokaza od strane ovlatenih slubenih osoba, nego i na osnovu dokaza koji su prikupljeni na osnovu i u okviru njegovog zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka i da nakon toga, predlaui sudu donoenje odluke o izricanju odgojne mjere, pa i kada predlae donoenje odluke o obustavi postupka iz razloga necjelishodnosti izricanja sankcije, svoju tvrdnju o poinjenom kaznenom djelu potkrijepi odgovarajuim dokazima. U konkretnom sluaju postoji osnovana sumnja da je maloljetnik poinio kazneno djelo posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga iz l. 239. stav 3. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, ali sud zbog izostale aktivnosti tuitelja u pogledu pruanju dokaza, u odgovornost maloljetnika nije uvjeren van svake sumnje. Zbog svega navedenog sud nije prihvatio prijedlog tuitelja da se postupak prema maloljetnom . O. za ovo djelo obustavi iz razloga necjelishodnosti. Ovo i zbog toga to se i odluka o obustavi postupka iz razloga necjelishodnost, kao specifina odluka u postupku prema maloljetnim poiniteljima kaznenog djela, takoer mora zasnivati na utvrivanoj odgovornosti za poinjeno djelo, zbog ega je sud, imajui naprijed navedeno, primjenom odredbe l. 389. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l. 299. taka c) istog Zakona, i odluio kao u izreci ovog rjeenja. Tuitelj je odustao od kaznenog gonjenja zbog nedostatka dokaza da je malodobni O: 1. Dana 20.08.2004 godine u Sarajevu na raskriju ulice Banjaluka i Dervia Numia priao sa lea .R., te mu iz desne ruke istrgao a zatim uzeo i prisvojio jedan platneni ceker plave boje u kojem su se nalazioli kljuevi od stana, novac u iznosu od 50,00 KM i novanik sa dokumentima. Dana 20.08.2004 godine u Sarajevu, u ulici Aleja lipa broj 13, opina Novo Sarajevo, upotrebom fizike snage popeo se na sims prozora koji je bio otvoren na obrliht, te na taj nain uao u unutranjost stana vlasnitvo BA, odakle je uzeo i prisvojio novac u iznosu od 50 eura i 450 RH kuna, na koji nain je otetio vlasnika za gore navedeni iznos.
2.
78
3.
Dana 29.08.2004 godine u Sarajevu, u ulici Obitelji Ribar broj 67, opina Novo Sarajevo, upotrebom fizike snage popeo se na sims prozora koji je bio otvoren na obrliht, a zatim guranjem otvorio isti, te uao u unutranjost stana vlasnitvo S S, odakle je uzeo dva srebrena lania, prstenove od srebra, novac u iznosu od 50 KM i jednu akiju na preklapanje sa natpisom Rehau .
Budui da je tuitelj postupjui sukladno sa principom mutabiliteta iz l. 52. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine prema malodobnom . O. odustao od kaznenog gonjenja zbog kaznenog djela teke krae iz l. 287. stav 1.taka b). Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, u odnosu na kaznenopravne radnje opisane od 1-3 obrazloenja ovog rjeenja, to je sud primjenom odredbe l. 389. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, i odluio kao u izreci ovog rjeenja.
Obustava postupka po prijedlogu tuitelja zbog nedostatka dokaza Iz obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:116/03
Kantonalno tuilatvo u Sarajevu pod brojem br.KTM-172/03 od 15.04.2004.godine po okonanju pripremnog postupka, a prije roita, dostavilo je ovom sudu obrazloen prijedlog za obustavu postupka zbog nedostatka dokaza prema sada punoljetnom B D, zbog kaznenog djela teke krae iz l. 287. stav 1. taka a). Kaznenog zakona Federacije BiH da je: 1. U vremenskom periodu od 14 do 17.03.2003 godine u Sarajevu, u ulici Save Skaria br.2, opina Stari grad, u drutvu sa malodobnim B. F., upotrebom podesnog predmeta odvalio metalne gitere, koji su se nalazili na prozoru kue vl. M. A, da bi potom upotrebom fizike snage otvorio prozor na istoj, te na taj nain uao u unutranjost, odakle je uzeo i prisvojio sedam pari djeijih naunica, tri djeije narukvice, jedan privjesak, dvije jakne, jedno muko odijelo, jedan enski sat, dvije srebrene narukvice, jedan srebreni lani, jedan srebreni prsten, jednu srebrenu ogrlicu, jedan TV marke Philips, jednu muziku liniju marke Elton, jedan elektronski telefonski imenik i oko 15 komada audio kaseta, otetivi vlasnika za neutvreni iznos. 2. U vremenskom periodu od 11. do 22.03.2003 godine u Sarajevu, u ulici Brdo damija br.44, u drutvu sa malodobnim B.F., upotrebom fizike snage odvalio ulazna vrata na kui vl. J. M, te na taj nain uao u unutranjost iste, odakle je uzeo i prisvojio jedan TV aparat, jedan perzijski ilim, jedan depni sat marke Omega, jedan runi sat marke Cortebert i jedan kvarcni sat, otetivi vlasnika za neutvreni iznos.
79
Imajui u vidu prijedlog tuitelja, sud je na osnovu l. 299. taka c) Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l. 361. stav 1. istog Zakona i l. 104. stav 2. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine odluio kao u izreci ovog rjeenja. Odluka o trokovima kaznenog postupka i imovinskopravnom zahtjevu oteenog M. A. i J. M. temelji se na odredbi l. 203. stav 1. i l. 212. stav 4. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. u vezi sa l. 361. stav 1. istog Zakona. 9. 2. Rjeenje o izricanju odgojne mjere Za primjenu svake kaznenopravne sankcije, pa i odgojne mjere, vai naelo krivnje, ali se maloljetnik prilikom izricanja odgojne mjere ne oglaava krivim. U rjeenju se navodi: naziv odgojne mjera zakonska osnova za izricanje mjere najkrae i najdue trajanje mjere s naznakom da e se o trajanju mjere naknadno odluiti odluka o primjeni mjere imovinskopravnom zahtjevu sigurnosti, trokovima postupka i
U obrazloenju rjeenja treba se navesti potpuni injenini opis djela, zakonski naziv djela i sve bitne izvedene dokaze i utvrene injenice i okolnosti koje opravdavaju primjenu izreene odgojne mjere. Razlozi koji bi mogli negativno uticati na maloljetnike nee se navoditi. Polazei od specifinosti ciljeva koji se ele postii izborom prave odgojne mjere sud posebice mora svestrano analizirati linost maloljetnika kako bi donio pravilnu odluku. Navodi se nekoliko primjera sudskih odluka koje zorno pokazuju ne samo formu ve i sutinu ove vrste sudske odluke. Posebnu pozornost treba posvetiti razlozima sudske odluke koji su sud opredjelili za izricanje konkretne mjere. Ti razlozi takoer pokazuju na posebnu pozornost koja se daje preodgoju maloljetnika.
80
Primjer iz sudske prakse ***
Zavodska mjera Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Ljubuki broj Km 1/01 od 11. 5. 2001. god. Cijenei okolnosti od znaaja za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, sredine i prilika u kojima ive i razmatrajui koju od odgojnih mjera primijeniti u konkretnoj situaciji vijee Opinskog suda Ljubuki je odluilo da se obojica maloljetnika moraju uputiti u odgojno popravni dom i to iz slijedeih razloga. Mldb. M.M. je dijete razvedenih roditelja pa je, uslijed toga, jedno vrijeme ivio s majkom u Mostaru dok u posljednjoj godini dana ivi s ocem u G., opina Ljubuki. U koli je postizao slab uspjeh, kako u uenju tako i u vladanju, pa je dobivao slabe ocjene i bjeao s nastave. Pokazivao je sklonost uzimanju alkohola, piva i gemita, a poeo je uzimati i opojna sredstva drogu. Zbog toga su ga roditelji vodili u Meugorje u tzv. Komunu gdje se ovisnici o opojnim sredstvima odvikavaju od istih. Da ne bi bio izbaen iz kole koju je pohaao, otac ga je, u dogovoru s ravnateljem mostarske kole, ispisao iz iste i upisao u kolu u V., opina Ljubuki. M. je zavrio sedam razreda osnovne kole iako je osmogodinje kolovanje po zakonu obvezno. Otac ga je uzeo sa sobom da mu pomae u razliitim zanatskim radovima koje je on izvodio na izgradnji stambenih kua da ga tako i osposobi da moe samostalno raditi i privreivati. Prema iskazu roditelja, koji potvruje i svjedok R.T., mldb. M. je bio posluan i vrijedan. Iz iskaza majke koja kae da je jednom prigodom, kada je M. zaprijetila da e se udati, on odgovorio: Moe ali samo za mog oca, kao i iz iskaza M.M. da bi volio da mu roditelji ive zajedno, sud zakljuuje da je ukupna obiteljska situacija poluila negativne tendencije u razvoju M. linosti i ukupnog ponaanja tako da M., prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatra, zadovoljava sve elemente ponaajnog poremeaja (F91) koji je okarakteriziran ponavljanim i stalnim nedrutvenim, agresivnim i prkosnim ponaanjem koje je oito tee od obinih djejih prkosa i adolescentnog buntovnitva, te zbog kojeg je ve u sredini ivljenja prepoznatljiv i disfunkcionalan. Sud je naao da su roditelji mldb. M.M. ulagali napore u cilju njegovog preodgoja i odvikavanja od loih navika, odnosno osposobljavanja za drutveno koristan rad, ali su ti napori injeni nakon njegovog evidentno loeg i neprihvatljivog ponaanja a nakon kojeg je maloljetnik i poinio teko kazneno djelo prethodno konzumirajui alkohol i opojno sredstvo. Sud je naao i da roditelji nisu ostvarivali dostatnu kontrolu i nadzor nad vladanjem svog sina te da odgojne mjere koje su poduzimali nisu osigurale njegovo drutveno prihvatljivo ponaanje. Naime, s nepunih petnaest godina M. je poeo konzumirati alkohol i drogu, a roditelji nisu izvrili ni zakonsku obvezu da im dijete zavri osmogodinje kolovanje. Mldb. V.M. je u koli postizao izuzetno slab uspjeh u uenju i vladanju. Jedan od razreda je ak i ponavljao, a due godina ima loe ocjene iz vladanja. U osmom
81
razredu, na polugoditu, ima osam zakljuenih jedinica te loe vladanje. Pokazuje sklonost kraama novca od svoje babe za koje roditelji znaju ali ne ine nita da ga od toga odviknu. Sud nalazi da postoji oigledna indiferentnost, pa i neka svojevrsna doza odobravanja, roditelja u odnosu na pokazanu sklonost mldb. V. kraama novca, loem uenju i vladanju. Prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatra mldb. V. je bioloki i socio-emocionalno nezrela linost s oitim i viegodinje evidentiranim smetnjama na emocionalnoj i voljno-nagonskoj sferi funkcioniranja manifestnim kroz aberacije ponaanja i socijalnog funkcioniranja koje ima disocijalne elemente. Sud je posebice cijenio i zakljuak nalaza vjetaka neuropsihijatra koji kae obzirom na prenaglaenu psihijatrijsku hereditarnu optereenost i sloen krajnje nepovoljan s psiholokog aspekta gledano praktiki bolestan obiteljski milje odrastanja od najranijeg djetinjstva, kod ispitanika je ve manifestan emocionalni defekt uz vaspitno-odgojnu zaostalost, te naglaenu sugestibilnost koja je prije svega produkt intelektualnih potencijala ispitanika. Sukladno ovom nalazu vjetaka, ali i vlastitim zakljucima koje je sud donio temeljem iskaza zakonskih zastupnika maloljetnika i iskaza njegovih strieva, sud utvruje da ukupan obiteljski milje u kome ivi mldb. V. ne samo da ne moe osigurati njegov pravilan odgoj i dostatnu kontrolu i nadzor nad njegovim vladanjem, ve moe samo daljnje negativno utjecati na njegov ukupan socio-psiholoki razvoj i ponaanje. Ovo i stoga jer je tijekom ovog postupka bez ikakve dvojbe utvreno da otac mldb. V., nakon to je pronaao svoje roditelje mrtvu majku i iva oca, nije poduzeo nikakve mjere u cilju pokuaja spaavanja oevog ivota ve je pokazao, najblae reeno, vrlo nerazumljivo ponaanje, a tijekom postupka i stanovitu dozu agresivnosti. U neto irem obiteljskom okruenju mldb. V. ima strieve od kojih jedan tvrdi da je protjeran iz Njemake zato to je bio dobar s Titom i Clintonom, dok drugi tvrdi da je bolestan zato to nema nikakve kole, a to samo za sebe govori kakav bi utjecaj na V. linost oni mogli imati. Iz gore navedenih utvrenja sud zakljuuje da su oba maloljetnika kazneno djelo uinili i zbog ukupnosti negativnog utjecaja sredine i prilika u kojima su ivjeli, odnosno da sredina i prilike u kojima oni ive ne samo da ne jami njihov pravilan razvoj na crti ope prihvatljivog ponaanja ve obvezuje sud da ih izdvoji iz takve sredine i prema obojici primjeni pojaane mjere preodgoja. Sukladno ovakvom utvrenju sud je stajalita da se daljnji odgoj i kontrola nad maloljetnicima ne moe prepustiti roditeljima ili Centru za socijalnu skrb, odnosno da upuivanje u odgojnu ustanovu, kako predlae Centar za socijalnu skrb Ljubuki, nee osigurati njihov preodgoj koji u sebi treba da ukljui ne samo zavretak kolovanja i osposobljavanje za drutveno koristan rad, ve i jedan dui i cjelovitiji pedagoki, pa i rad psihologa, u cilju njihovog odvikavanja od postignutih loih navika a zatim i pojaanog preodgoja na postizanju ope prihvatljivog djelovanja. Utvren socio-psiholoki profil obadvojice maloljetnika, negativne sklonosti konzumiranju alkohola i droge, loeg vladanja i uenja kod mldb. M. M., odnosno sklonost estim kraama i ekstremno lo uspjeh u uenju i vladanju u koli kod mldb. V.M., pobude iz kojih je poinjeno ovo izuzetno teko kazneno djelo, posebice sredina i prilike u kojima maloljetnici ive te mjere koje se trebaju poduzeti da bi se poluili postavljeni ciljevi, zahtijevaju znatno dui, struniji i kompleksniji rad s maloljetnicima, provjeru i nadogradnju rezultata poluenih u odreenom periodu, od onog koji su u mogunosti postii Centar za socijalnu skrb, kako predlae obrana za mldb. M.M., ili odgojna ustanova, kako predlae Centar za socijalnu skrb Ljubuki. Da bi se sve ovo poluilo nije dostatan samo stalni nadzor od strunih odgajatelja u
82
ustanovi za odgoj maloljetnika ve iskljuivo pojaane mjere preodgoja koje je mogue osigurati u odgojno popravnom domu. Polazei od svrhe odgojnih mjera, a imajui u vidu odredbe l. 76. st. 2., 77., 80. i 88. KZ-a, odlueno je kao u izreci. Temeljem l. 88. st. 3. KZ-a odlueno je da izreena mjera traje najmanje jednu a najvie pet godina, a o emu e sud posebno odluiti.
Zavodska mjera i pojaan nadzor organa starateljstva Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Ljubuki broj Km 2/03 od 24. 7. 2005. god.
Temeljem izvjea Centra za socijalnu skrb Ljubuki, iskaza roditelja zakonskih zastupnika maloljetnika te nalaza i miljenja psihologa sud je utvrdio slijedee injenice. Roditelji mldb. I.C. nisu ulagali dostatne napore u cilju njegovog preodgoja i odvikavanja od loih navika, odnosno osposobljavanja za drutveno koristan rad, ak ni nakon njegovog evidentno loeg i neprihvatljivog ponaanja oitovanog u poinjanu prethodno navedenih kaznenih djela. Sud je naao i da roditelji nisu ostvarivali dostatnu kontrolu i nadzor nad vladanjem svog sina te da odgojne mjere koje su poduzimali nisu osigurale njegovo drutveno prihvatljivo ponaanje. Mjere koje su poduzimane u tijeku izvrenja odgojne mjere pojaanog nadzora Centra za socijalnu skrb takoer nisu poluile eljeni rezultat. Naime, maloljetnik je pokazao evidentnu upornost u poinjanju kaznenih djela, a napustio je i kolovanje. No isto tako sud je naao da je maloljetni I.C. po svom psiholokom profilu osoba ija socijalna zrelost zaostaje za njegovom dobi te da nije u stanju potpuno shvatiti znaaj i uzrono-posljedine veze svojih postupaka i mogue negativne reperkusije po njega samog. Roditelji mldb. S.P. su ulagali napore u cilju njegovog preodgoja i odvikavanja od loih navika, odnosno osposobljavanja za drutveno koristan rad, ali ti napori nisu poluili eljeni rezultat. Sud je naao i da roditelji nisu ostvarivali dostatnu kontrolu i nadzor nad vladanjem svog sina te da odgojne mjere koje su poduzimali nisu osigurale njegovo drutveno prihvatljivo ponaanje. Iz gore navedenih utvrenja sud zakljuuje da su oba maloljetnika kazneno djelo uinili i zbog ukupnosti negativnog utjecaja sredine i prilika u kojima su ivjeli, nedostane kontrole i poduzimanja odgojnih mjera od strane roditelja, odnosno kod I.C. i neprihvaanja autoriteta i odgojnih mjera i savjeta Centra za socijalnu skrb. Sud takoer zakljuuje da sredina i prilike u kojima ivi I.C. ne samo da ne jami njegov pravilan razvoj na crti ope prihvatljivog ponaanja ve obvezuje sud da ga izdvoji iz takve sredine i primjeni pojaane mjere preodgoja. Sukladno ovakvom utvrenju sud je stajalita da se daljnji odgoj i kontrola nad maloljetnim I.C. ne moe prepustiti roditeljima i Centru za socijalnu skrb, odnosno da
83
mjera pojaanog nadzora od strane Centra za socijalnu skrb ili upuivanje u odgojnu ustanovu, kako predlae njegova obrana, nee osigurati njegov preodgoj koji u sebi treba da ukljui ne samo zavretak kolovanja i osposobljavanje za drutveno koristan rad, ve i jedan dui i cjelovitiji pedagoki, pa i rad psihologa, u cilju njihovog odvikavanja od postignutih loih navika a zatim i pojaanog preodgoja na postizanju ope prihvatljivog djelovanja. Utvren socio-psiholoki profil maloljetnog I.C., sklonost estim kraama i ekstremno lo uspjeh u uenju i vladanju u koli, pobude iz kojih su poinjena kaznena djela, sredina i prilike u kojima ivi te mjere koje se trebaju poduzeti da bi se poluili postavljeni ciljevi, zahtijevaju znatno dui, struniji i kompleksniji rad s njim, provjeru i nadogradnju rezultata poluenih u odreenom periodu, od onog koji su u mogunosti postii Centar za socijalnu skrb ili odgojna ustanova. Da bi se sve ovo poluilo nije dostatan samo stalni nadzor od strunih odgajatelja u ustanovi za odgoj maloljetnika ve iskljuivo pojaane mjere preodgoja koje je mogue osigurati u odgojno popravnom domu. U ozraju navedenog sud je uvjerenja da bi izricanje kazne maloljetnikog zatvora i uvjeti njenog izvrenje negativno utjecalo na socio-psiholoki razvoj linosti maloljetnog I.C., posebice zbog toga to je prema njemu evidentno poduzeti mjere preoodgoja i psiholokog rada koje se uinkovitije mogu postii u za to specijaliziranoj ustanovi kakva je odgojno-popravni dom. U odnosu na maloljetnog S.P. sud je uvjerenja da mjera pojaanog nadzora od strane Centra za socijalnu skrb moe poluiti eljeni rezultat. Ovo i stoga to je maloljetnik pokazao vidan napredak u periodu od poinjanja djela do dana zakljuenja glavne rasprave oitovan u injenici da je popravio tri slabe ocijene i razred zavrio dobrim uspjehom. Polazei od svrhe odgojnih mjera, a imajui u vidu odredbe l. 77., 80. 85. i 88. KZ FBiH, odlueno je kao u izreci. Temeljem l. 88. st. 3. KZ FBiH odlueno je da izreena mjera upuivanja u odgojnopopravni dom traje najmanje jednu a najvie pet godina, dok je temeljem l. 85. st. 2. KZ FBiH odlueno da izreena mjera pojaanog nadzora Centra za socijalnu skrb traje najmanje jednu a najvie tri godine, a o emu e sud posebno odluiti.
Odgojna mjera pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite Iz obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:163/04
Imajui u vidu naprijed navedeno, cijenei linost maloljetnika, sredinu i prilike u kojima ivi, cijenei teinu kaznenog djela i posljedice djela, posebno imajui u vidu kompleksnost porodinih odnosa i ekonomske i socijalne prilike u kojim obitelj ivi, sud je doao do zakljuka da malodobnog S. nije potrebno izdvajati iz postojeeg porodinog okruenja, ali da ga je potrebno staviti pod pojaani nadzor zbog ega je primjenom l.a 92. Kazneno zakona Federacije BiH prema njemu i izreene odgojna mjera pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite o ijem izvrenju e uz pruanje potrebne pomoi, brinuti ovlatena osoba ovog organa. Pri donoenju ovakve
84
odluke sud je imao u vidu meunarodni pravni standard l. 3. Konvencije o pravima djeteta kojim je utvreno pravo i osnovni princip da se u postupcima koje se tiu djeteta postupa u njegovom najboljem interesu, te istovremeno na osnovu stava 2. l. 92. Kaznenog zakona FBiH odredio vrijeme izvrenja odgojne mjere pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite u najmanjem trajanju od 1(jedne) godine a najvie do 3(tri) godine dana, realno oekujui da e se izreenom mjerom ostvariti njena svrha odreena l. 85. Kaznenog zakona FBIH. Zavisno od uspjenosti izvrenja izreene mjere, sud e naknadno i odluiti o duini njenog trajanja. O imovinsko pravnom zahtjevu oteenih _______sud nije odluivao budui da takav zahtjev u tijeku postupka nije ni postavljen. Odluka o trokovima kaznenog postupka temelji se na odredbi l. 390. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.
Odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom Iz odluke Okrunog suda u Banja Luci broj Km. 1/04 od 22. 12. 2004. god. Okruni tuilac u Banjoj Luci je nakon provedenog pripremnog postupka protiv mldb. I. M. pod br. KTM. 12/04 od 13. 10. 2004. god. a na osnovu l. 386. st. 1. ZKP- stavio prijedlog da se prema tada mldb. I. M. izrekne kazna maloljetnikog zatvora. Centar za socijalni rad Banjaluka uz socio-amnestike podatke dostavio je i miljenje da se mld. I. M. za navedeno kazneno djelo izrekne vaspitna mjera pojaanog nadzora organa socijalnog staranja. Prilikom izbora vaspitne mjere prema mldb. I. M. sud je cijenio sve okolnosti koje na to utiu, uzrast maloljetnika, stepen njegove duevne razvijenosti, fizika svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo uinjeno, dosadanje vaspitanje, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu uinjenog djela a posebno injenicu da do sada protiv mld. okrivljenog nije voen kazneno postupak. Imajui u vidu teinu poinjenog djela, drutvenu opasnost djela i maloljetnika kao poinioca te prijedlog Centra za socijalni rad Banjaluka to ukazuje da se ova vaspitna mjera, upuivanje u vaspitno-popravni dom, izrie u interesu mldb. okrivljenog. U vaspitno-popravnom domu mldb. okrivljeni e ostati najmanje dvije a najvie pet godina pa mu se prua mogunost prevaspitanja. Sud nije prihvatio prijedlog okrunog tuioca da se prema mldb. okrivljenom izrekne kazna maloljetnikog zatvora iz l. 88. KZ RS jer prema odredbi l. 87 KZ RS kazniti se moe samo kazneno odgovorni stariji maloljetnik koji je poinio kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora tea od 5 godina a zbog tekih posljedica djela i visokog stepena kaznene odgovornosti ne bi bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru. U konkretnom sluaju ovaj sud smatra da je izostao visok stepen kaznene odgovornosti mldb. okrivljenog kao jedan od uslova za izricanje kazne maloljetnikog zatvora. Ovo iz razloga to je prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatra S. dr. B . u vrijeme
85
kada je poinjeno djelo za koje se mldb. okrivljeni tereti on se nalazio u stanju jakih afektivnih promjena te stanja lake opijenosti to je kod njega dovelo do prolaznog duevnog poremeaja srednjeg stepena. Zbog navedenog prolaznog duevnog poremeaja mldb. okrivljeni je u vrijeme izvrenja bio bitno smanjene sposobnosti da shvati znaaj i posljedice tog djela i bitno smanjene mogunosti da upravlja svojih postupcima. Bitno smanjena uraunljivost u vrijeme izvrenja kaznenog djela iskljuuje postojanje visokog stepena kaznene odgovornosti, jednog od uslova za izricanje kazne maloljetnikog zatvora prema stavu Vrhovnog suda Srbije (Km. 72/95 od 22. 8. 1995. god.). Iz navedenih razloga a imajui u vidu da nije bilo uslov za izricanje mjere pojaanog nadzora socijalnog staranja (l. 91 KZ) ovaj sud smatra da e se izreenom vaspitnom mjerom postii svrha vaspitnih mjera iz l. 80. KZ RS. Naime, u okviru ope svrhe kaznenih sankcija svrha vaspitnih mjera je da se pruanjem zatite i pomoi mldb. uiniocima kaznenih djela, vrenjem nadzora nad njima, njihovim strunim osposobljavanjem i razvijanjem njihove linosti odgovornosti obezbjedi njihovo vaspitanje, prevaspitanje i pravilan razvoj.
Odluka Vrhovnog suda RS broj Km 2/05 od 17. 5. 2005. god. po albi branitelja na prethodno navedenu odluku Okrunog suda u Bijeljini Cijenei teinu i prirodu uinjenog djela, okolnosti koje su pratile izvrenje djela (izraena upornost i brojnost povreda nanesenih niem, u grudnom kou i obje natkoljenice, te napad metalnom ipkom, koji je neposredno prethodio nanoenju povreda), te nalaz psihijatra i miljenje Centra za socijalni rad Banja Luka, vijee za maloljetnike ovog suda nalazi da je pravilan zakljuak pobijanog rjeenja da su, u konkretnom sluaju neophodne posebne mjere pomoi zatite i nadzora koje se ogledaju u pojaanim mjerama prevaspitnja, to se moe ostvariti u vaspitno-popravnom domu za maloljetne uinioce kaznenih djela, radi ega je alternativni prijedlog albe branioca maloljetnika za upuivanje u vaspitnu ustanovu, neosnovan. Pri izboru vaspitne mjere prvostepeni sud je u smislu l. 72. KZ RS pravilno cijenio sve okolnosti koje su od uticaja za odluku u tome pravcu i to uzrast maloljetnika, stepen njegove duevne razvijenosti, psihika svojstva i sklonost, dosadanje vaspitanje te sredinu i okruenje u kome ivi. Navedene okolnosti su potpuno i jasno utvrene prvenstveno iz nalaza i miljenja Centra za socijalni rad Banja Luka sa anamnestikim podacima za maloljetnika, te nalaza i miljenja neuropsihijatra S. dr. B., tako da je nesumnjivo da e se izreenom vaspitnom mjerom, kao mjerom pomoi, zatite i nadzora, u potrebnoj mjeri uticati na prevaspitanje i njegov pravilan razvoj, to se moe sa sigurnou ostvariti, upravo, izreenom mjerom insitucijalnog karaktera. Meutim, alba branioca maloljetnika osnovano ukazuje na pogrenu primjenu kaznenog zakona i odredbe l. 80. st. 3. KZ RS, kojom odredbom je regulirano da u vaspitno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje 1 (jednu) a najvie 5 (pet) godina, pa je u skladu sa navedenom zakonskom odredbom prvostepeno rjeenje i
86
preinaeno, s tim da e se u smislu st. 3. istog zakonskog propisa o trajanju mjere naknadno odluiti.
Odluka Vrhovnog suda Republike Srpske broj Km 2/03 od 9. 9. 2003. god. po albi na odluku Okrunog suda u Bijeljini kojom je zamijenjena odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu sa mjerom upuivanja u odgojno-popravni dom Rjeenjem Okrunog suda u Bijeljini br. Km. 6/03 od 10. 7. 2000. god. koje je potvreno rjeenjem Vrhovnog suda Republike Srpske br. Km. 6/00 od 9. 10. 2000. god. maloljetnom M. V., a zbog kaznenog djela silovanja iz l. 88. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ RS posebni dio, izreena je vaspitna mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu. Kako je od pravosnanosti odluke kojom je izreena zavodska mjera proteklo vie od jedne godine, a izvrenje mjere prema maloljetniku nije zapoeto, prvostepeni sud je, na sjednici vijea za maloljetnike dana 27. 5. 2003. god., na prijedlog Okrunog javnog tuioca u Bijeljini, a po prethodnom pribavljanom miljenju Centra za socijalni rad opine Ugljevik i sasluanju majke maloljetnika, u skladu sa l. 492. st. 2. ZKP-a, donio pobijano rjeenje i u skladu sa l. 20. st. 1. KZ RS posebni dio, izreenu mjeru upuivanja u vaspitnu ustanovu zamijenio drugom zavodskom mjerom, i to mjerom upuivanja u vaspitno popravni dom, sa granicama odreivanja trajanja predvienih lanom 17. st. 3 KZ RS posebni dio. Izmjenu odluke o izreenoj vaspitnoj mjeri obrazlae njihovom posebnom svrhom te utvrenim injenicama i okolnostima koje se odnose na linost maloljetnika koje upuuje na zakljuak nepostizanja svrhe, ranije izreenom zavodskom mjerom. Prilikom izmjene odluke o vaspitnim mjerama mora se cijeniti da vaspitne mjere, po svojoj sadrini i svrsi predstavljaju, prvenstveno, mjere pomoi, zatite i nadzora, pa ako se izreena mjera pokae neefikasnom, moe se zamijeniti drugom vaspitnom mjerom i to onom kojom se omoguuje ostvarenje svrhe vaspitnih mjera u postupku prevaspitanja maloljetnika i resocijalizacije, a sve u skladu sa l. 20 KZ RS - posebni dio. Naime, zavodska mjera obzirom na postignuti uspjeh prevaspitavanja, moe se obustaviti od izvrenja, ili se moe zamijeniti nekom drugom takvom mjerom, kojom e se bolje postii svrha vaspitnih mjera. Sutina je u ostvarenju svrhe vaspitnih mjera i u konkretnom predmetu o zamjeni iste vrste zavodske mjere, u okviru vaspitnih mjera, pa se ne moe raditi o povredi instituta reformatio in peius, koko to alba branioca maloljetnog M.V. istie. Prema dopisu Centra za socijalni rad Ugljevik br. 59/03 od 30. 3. 2003. god. M. V. (sada punoljetan) izbjegavao je odlazak u vaspitne ustanove i smjetaj, i to u Zavod za vaspitanje djece i omladine Beograd, Zavod za vaspitanje maloljetnika u Podgorici, te Zavod za djecu i omladinu u Niu, koji mu je, putem odgovarajuih ministarstava vie puta obezbjeivan, na brojne pozve Centa za socijalni rad Ugljevik nije se odazivao, a prema izvjetaju CJB Ugljevik V.M. je napustio mejsto prebivalita i nalazio se jedno izvjesno vrijeme u Tuzli, Republici Hrvatskoj, a prema nekim podacima i u paniji (bavi se fudbalom). Njegova majka nema saznanje o trenutnom mjestu boravita ali potvruje da V. ne pohaa kolu, kako kae to za njega nije bitno jer e postati profesionalni fudbaler.
87
Oigledno je da je V.M. izbjegavao izvrenje vaspitne mjere upuivanja u vaspitnu ustanovu u emu je imao podrku majke, kako to pravilno zakljuuje prvostepeni sud pa izreena mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu nije postigla svoju svrhu, jer izvrenje nije ni zapoeto, pa vijee za maloljetnike prvostepenog suda pravilno postupa kada, u skladu sa l. 20 st. 1. KZ RS posebni dio, zamjenjuje mjerom upuivanja u vaspitno popravni dom. Pri tom je cijenjena teina a posebno priroda poinjenog kaznenog djela, u skladu sa l. 17. st. 2. KZ RS posebni dio, te sve okolnosti od uticaja za razvoj linosti M. V. , to se nesumnjivo moe ostvariti jedino zamijenjenom vaspitnom mjerom.
9. 3. Presuda
Presuda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljetnikog zatvora donosi se u obliku predvienom po opim propisima za osuujuu presudu iz l. 300. ZKP FBiH. Sud u tijeku postupka nekom maloljetniku presudom moe izrei kaznu, a u posebnom djelu izreke presude odgojnu mjeru (princip da se svim osobama u istom postupku odlui jednom odlukom). Za kaznena djela u sticaju od kojih za neka maloljetniku treba izrei kaznu, a za neka odgojnu mjeru, sud izrie samo kaznu presudom. Kaznena djela za koje smatra da treba izrei odgojnu mjeru, sud nee unijeti u izreci presude ve e ih navesti u razlozima presude i to u injeninom opisu i pravnoj kvalifikaciji djela. Maloljetnik se presudom moe obvezati na naknadu trokova postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog zatvora. Oduzimanje imovinske koristi moe se izrei rjeenjem kojim se utvruje da je maloljetnik poinio kazneno djelo koje je predmet optube i kada donosi rjeenje o obustavi postupka iz razloga necjelishodnosti izricanja kazne i odgojne mjere. Slijede primjeri prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih odluka iz kojih je razvidno to sve sud mora cijeniti kod donoenja odluke o izricanju maloljetnikog zatvora. Ujedno iznova potvruju pravilo da se i kod najteih odluka teite daje preodgoju maloljetnika.
88
Primjer iz sudske prakse *** Izvod iz presude Vrhovnog suda RS broj Km. 1/05 od 17. 3. 2005. god. Presudom Okrunog suda u Bijeljini br. KM. 2/04 od 13. 12. 2004. god., oglaen je krivim maloljetnik M. M. zbog kaznenog djela teko ubistvo iz l. 149. st. 1. to. 2. KZ RS, te je osuen na kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju od 9 (devet) godina i 6 (est) mjeseci, u koju je uraunato vrijeme provedeno u pritvoru od 9. 11. 2004. god. pa nadalje. Ispitujui pobijanu presudu u pogledu odluke o kaznenoj sankciji ovaj sud nalazi, da je alba branioca maloljetnika osnovana. Prilikom odluivanja o vrsti kaznene sankcije, pobijana presuda pravilno zakljuuje ispunjenje kumulativno propisanih uslova iz l. 87. KZ RS, jer je M.M. u vrijeme izvrenja djela bio stariji maloljetnik (imao je 17 godina, 11 mjeseci i 23 dana), poinio je djelo za koje je zakonom propisana kazna tea od 5 (pet) godina zatvora, a zbog tekih posljedica djela (smrt oteene) i visokog stepena kaznene odgovornosti i po miljenju ovog suda, ne bi bilo opravdano izmeu nekog od zakonom propisanih vaspitnih mjera. Dakle, pobijana presuda pri utvrenju navedenih objektivnih uslov za izricanje maloljetnikog zatvora, pravilno utvruje i daje valjane razloge o pogledu visokog stepena kaznene odgovornosti maloljetnika, kao posebnog i najsloenijeg uslova primjene ove kazne, pri tome cijenei njegove intelektualne i voluntaristike sposobnosti, motiv izvrenja djela te subjektivne i objektivne okolnosti koje su pratile izvrenje djela, a koje upuuju na opu ocjenu linosti maloljetnika, posmatrane kroz bio-psihike specifinosti njegovog uzrasta i razvoja. Pri utvrenju stepena kaznene odgovornosti maloljetnika nije se pojavila sumnja u njegovu uraunljivost i vinost, jer prema nalazu i miljenju vjetaka prim. D. dr. V. od 28. 11. 2004. god., kod maloljetnika, u vrijeme izvrenja djela nije utvreno postojanje privremene ili trajne duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti niti zaostalosti u mentalnom razvoju, a sposobnosti da shvati znaaj djela i mogunosti da upravlja postupcima bile su znatno smanjene, ali ne bitno. Meutim, pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvor, u skladu sa l. 88. st. 2. i 37. st. 1. KZ RS, i u okviru opih pravila o odmjeravanju kazne, po miljenju ovog suda, pobijana presuda nije dala pravilan znaaj i ocjenu utvrenih olakavajuih i oteavajuih okolnosti koje su od uticaja da kazna bude manja ili vea. Posebna svrha izreene kaznene sankcije, maloljetnikog zatvora, propisane l. 70. KZ RS je prvenstveno, ostvarenje specijalne prevencije, realizovane u pruanje zatite i pomo maloljetnom uiniocu kaznenog djela, obezbjeenje njegovog vaspitanja i prevaspitanja, te pravilnog razvoja, uz istovremeno obezbjeenje generalne prevencije. Dakle, sve utvrene olakavajue okolnosti po prvostepenoj presudi, ovaj sud u cijelosti prihvata, a odnose se na raniji ivot i linosti maloljetnika, meutim, posljedicu djela (smrt oteene) pobijana presuda pogreno cijeni kao oteavajuu okolnost, jer konkretna posljedica predstavlja element bia kaznenog djela, za koje je maloljetnik oglaen krvim, kao i motiv izvrenja djela, posmatran kao psiholoka pobuda. Stepen kaznene odgovornosti, izraen kroz smanjenje mogunosti shvatanja djela i upravljanja postupcima, zakonom propisana kazna za poinjeno djelo teko ubistvo iz l. 149. st. 1. to. 2. KZ RS (kazna zatvora najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora), te
89
istovremeno propisani maksimum kazne maloljetnikog zatvora od 10 (deset) godina u skladu sa lanom 88. stav 1. KZ RS, opredijelilo je ovaj sud za odluku da albu branioca maloljetnika, u ovom dijelu uvai, pobijanu presudu preinai i izrekne kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju od 8 (osam) godine, pri tome cijenei specifinosti izreene kaznene sankcije te sve navedene okolnosti regulisane l. 88. st. 2. i 37. st. 1. i 70. KZ RS.
Izvod iz odluke Okrunog suda u Bijeljini broj Km. 2/04 od 13. 12. 2004. god. Na glavnom pretresu vjetak je pojasnio nalaz, i izjavio da razgovarajui sa maloljetnim i analizirajui njegov emocionalni razvoj i njegovu emocionalnu nezrelost, kronoloku maloljetnost, psiho socijalne uslove koji su relativno zadovoljavajui, odsustvo jednog roditelja, je ponukalo vjetaka da njegove sposobnosti da svati znaaj djela ocjeni smanjeno ali ne bitno smanjeno i da doda epitet znatno da bi skrenuo panju na ove promjene koje je uoio kod malodobnog. Takoer je pojasnio da je kod bitno smanjene uraunljivosti razlika u tome to tu dolazi do psihopatolokih sadraja i promjena u svijesti pacijenta u smislu privremene ili trajne duevne bolesti ili privremene duevne poremeenosti koju kod malodobnog M. M. nije nala. Cijenei izvjetaj o maloljetniku predstavnika Centra za socijalni rad Bijeljina, te nalaz miljenje psihologa koji je na osnovu rezultata testa ocijenio da je malodobni socijalno i emotivno ne prilagoena osoba, koji slabo uvaava principe realnosti, da je sklon nerealnim procjenama i pogrenom reagovanju, te da povremeno funkcionie prema impulzivnosti i u okviru djetinje radoznalosti, da generalno ima izraen strah od reakcije okoline na njegovo ponaanje ili istovremeno ima potrebu da odluno djeluje i ostvari svoje planove, te da procjenom intelektualnih sposobnosti svrstava se u kategoriju neto ispod prosjenih ispitanika, te poto je upoznat sa nalazom vjetaka neuropsihijatra predstavnik Centra za socijalni rad nakon svega se izjasnio da se u pogledu mjere pridruuju prijedlogu tuioca odnosno ima miljenje kao i tuilac ne ulazei u pravnu kvalifikaciju djela. Maloljetni M. M. roen je 13. 11. 1986. god. to nai da je u vrijeme izvrenja kaznenog djela imao 17. godina, 11 mjeseci i 23 dana, to znai da je kazneno djelo koje mu se stavlja na teret izvrio kao stariji maloljetnik, a da je u vrijeme suenja postao punoljetan. Kako je M. M. kao stariji maloljetnik koji je kazneno odgovoran uinio teko kazneno djelo za koje zakonom propisana kazna tee od pet godina zatvora a zbog tekih posljedica djela i visokog stepena kaznene odgovornosti, sud je naao da ne bi bilo opravdano da mu se izrie vaspitna mjera. Naprotiv, stekli su se uslovi za njegovo kanjavanje pa mu je s obzirom na drutvenu opasnost uinjenog kaznenog djela, njegovu drutvenu razvijenost, stepen kaznene odgovornosti i svrhu ove kaznene sankcije-prevaspitanje i struno osposobljavanje maloljetnika, izrekao kaznu maloljetnikog zatora u trajanju od devet godina i est mjeseci. Sud mu je pri tom kao olakavajuu okolnost cijenio ivotnu dob, njegovo zdravstveno stanje, da dosada nije kazneno dogovarao, a od oteavajuih okolnosti posebno je
90
cijenio same okolnosti predmetnog dogaaja i jainu ugroavanja zatienog dobra (udaranje motkom vie puta u predio glave pri emu je iskazao upornost), kao posljedice djela i visok stepen kaznene odgovornosti i ponaanje poslije izvrenja kaznenog djela.
Izvod iz odluke Vrhovnog suda Republike Srpske broj Km. 1/03 od 0. 7. 2003. god. Presudom Okrunog suda u Banja Luci br. Km. 1/02 od 10. 4. 2003. god., oglaen je krivim maloljetnik P. M., zbog kaznenog djela ubistva u pokuaju iz l. 127. st. 1. u vezi sa l. 20 KZ RS, te je osuen na kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, u koju je uraunato vrijeme provedeno u pritvoru od 15. 11. 2002. god. do 27. 12. 2002. god. Ispitujui pobijanu presudu u granicama albenih osnova i po slubenoj dunosti, u smislu l. 376. st. 1. u vezi sa l. 452. ZKP.a , odlueno je kao u izreci ovog rjeenja iz slijedeih razloga. Naime, prema opim odredbama o kanjavanju maloljetnika, reguliranim l. 86. KZ RS, maloljetnom poiniocu kaznenog djela, moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora, kao jedna specifina kazna, samo onda ako su kumulativno ispunjeni svi uslovi, predvieni pomenutim zakonskom odredbom. U pogledu naznaenih uslova, nesporno je, da je P.M. u vrijeme izvrenja djela bio stariji maloljetnik, da je za predmetno djelo zaprijeena kazna zatvora vea od 5 (pet) godina i da su nastupile teke posljedice djela, jer je samo hitnom ljekarskom intervencijom sprijeeno nastupanje smrti V. V. i, posljednji, zakonom predvieni kumulativni uslov za izricanje maloljetnikog zatvora, a koji je, svakako najkompleksnije utvrditi i ocijeniti, je visok stepen kaznene odgovornosti uinioca, a zbog ega ne bi bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru. Jasno je da je to faktino pitanje koje se procjenjuje u svakom konkretnom sluaju, ocjenom intelektualnih i voljnih sposobnosti, te ukupnog psihikog odnosa maloljetnog izvrioca prema djelu. U pogledu ove odlune injenice pobijena presuda nema razloga to je ini nerazumljivom a kada se ima u vidu nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra S. dr. B. od 28. 1. 2003. god., po kome u vrijeme izvrenja djela, maloljetni P. M. je bio smanjeno sposoban da shvati znaaj i posljedice djela i bitno smanjene mogunosti da upravlja svojim postupcima zbog prolaznog duevnog poremeaja i to srednjeg stepena u voljnoj i nieg stepena u intelektualnoj sferi, onda je i pravilnost utvrenja ove odlune injenice (visok stepen kaznene odgovornosti) doveden u sumnju. Pri izboru maloljetnikog zatvora, kao posebne kaznene sankcije pobijana presuda pretpostavlja postojanje visokog stepena kaznene odgovornosti maloljetnog P. M. ali u pravcu ove odlune injenice i najkompleksnijeg uslova za izricanje maloljetnikog zatvora iz l. 86. i 87. KZ RS, nije dala nikakve razloge, pa je stoga zahvaena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz l. 364. st. 1. to. 11. ZKP-a
91
Na prednje nedostatke osnovano ukazuje alba branitelja, pa je u ponovnom postupku neophodno utvrditi stepen kaznene odgovornosti maloljetnog uinioca djela, posmatranjem svjesne i voljne komponente njegovog psihikog odnosa prema djelu u cjelini, uz posebnu panju procjene okolnosti pod kojima je djelo izvreno. Svakako, naglasak treba staviti na opu procjenu linosti maloljetnika te svih drugih subjektivnih i objektivnih okolnosti koje su karakterisale i pratile izvrenje djela, jer kaznena odgovornost maloljetnog uinioca, obzirom na ivotnu dob i bio-psiholoke specifinosti, se ne moe utvrivati na nain kao pod punoljetnih lica, pa u konkretnom sluaju, bez analize emocionalne zrelosti poimanja pravde, doze zrelosti i shvaanja socijalnih relacija i emocionalnih poriva, ne moe se ni izvesti pravilan zakljuak o stepenu kaznene odgovornosti, pa time i date valjane razloge u pogledu ove odlune injenice. Iz navedenih razloga, a kako je alba branioca maloljetnog P. M. osnovna, valjalo je istu uvaiti i pobijanu presudu ukinuti na osnovu l. 385. st. 1. ZKP-a a u ponovnom odluivanju otklonie se nedostaci na koje je ukazano ovim rjeenjem.
Odluka Okrunog suda u Banja Luci broj K. 1/02 od 10. 4. 2003. god. Iz socijalne anamneze Centra za socijalni rad Laktai proizlazi da mldb. P. M. potie iz potpune etverolane porodice, koja je do rata ivjela u Sanskom Mostu, a onda se naselila u naselje Trn opina Laktai, te u Banjaluci zavrava osnovnu kolu, a onda upisuje srednju Elektrotehniku kolu iz koje je iskljuen nakon kritinog dogaaja. Porodica ivi u vlastitoj kui, a materijalna situacija porodice je prosjena. Kod maloljetnika nema elemenata koji bi upuivali na postojanje trajnog ili privremenog duevnog oboljenja, prolazne duevne poremeenosti ili zaostalosti duevnog razvoja. Naene su promjene u voljno-nagonskoj i emocionalnoj stvari koje su detaljnije opisane u psihijatrijskoj ekspertizi i zbog kojih promjena je maloljetnik bio smanjeno sposoban da shvati znaaj i posljedice djela a bitno smanjene mogunosti da upravlja svojim postupcima. Prilikom odmjeravanja kazne sud je cijenio sve okolnosti koje na to utiu. Posebno je sud cijenio sve okolnosti navedene u l. 71 KZ RS, tj. uzrast maloljetnika, stepen njegove duevne razvijenosti, njegova psihika svojstva, pobude iz kojih je djelo uinio, dosadanje vaspitanje, sredinu i prilike u kojoj je ivio, te da prema njemu ranije nisu izricane vaspitne mjere ni kazna, a posebno je sud cijeno teinu uinjenog kaznenog djela i pobude iz kojih je to djelo uinjeno. Cijenei sve te okolnosti, a primjenjui odredbe iz l. 86. i 87. KZ RS, sud je prema mldb. P. M. izrekao kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju od dvije godine. Sud smatra da e ovakva vrsta i visina kazne u cijelosti odgovarati stepenu drutvene opasnosti uinjenog djela i stepenu kaznene odgovornosti maloljetnika, odnosno da e se samo sa ovakvom vrstom i visinom kazne u cijelosti postii svrha kanjavanja iz l. 5. i 31. KZ RS.
92
EMATSKI PRIKAZ KAZNENOG POSTUPKA PREMA MALOLJETNICIMA P O L I C I J A dostavlja izvjetaje * tuitelj ne pokree postupak iz razloga oportuniteta TUITELJSTVO * izrie odgojnu preporuku i okonava postupak uzima izjave i prikuplja druge dokaze
zahtjev za pokretanje pripremnog postupka S U D odluuje o zahtjevu tuitelja odluuje se na postupak mirenja i izricanje odgojne /
vodi i okonava pripremni postupak odgojne preporuke: spis dostavlja tuitelju na razmatranje
1. mirenje uspjelo postupak okonan izricanjem odgojne preporuke 2. mirenje nije uspjelo
tuitelj stavlja prijedlog odluke sudac za maloljetnike izrie odgojne mjere na roitu / sudac za maloljetnike / SU-upuivanje u disciplinski centar PN roditelja, usvojitelja ili skrbnika PN centra za socijalni rad obustavlja kazneni postupak na pretresu - upuivanje u odgojnu ustanovu - odgojno popravni dom ili - drugu ustanovu za osposobljavanje - kaznu (maloljetniki zatvor)
93
Sudac za maloljetnike prati uspjenost izvrenja izreene odgojne mjere, vri njenu izmjenu ili obustavu. PN = pojaani nadzor; OM = odgojna mjera; SU = sudski ukor
10. KOMUNIKACIJA SA DJETETOM I MALOLJETNICIMA 32 Za obavljanje uspjenog razgovora sa maloljetnim poiniteljem kaznenog djela i djetetom koja je rtva kaznenog djela potrebno je mnogo znanja i iskustva. Samo e educiran policajac, tuitelj, sudac i drugi koji se profesionalno bave djecom moi da prepoznaju dijete sa problemom i po potrebi ukljuiti kompetentnog strunjaka u rjeavanje tog problema (psihijatra, psihologa, defektologa, socijalnog radnika i sl.). Npr. djeca koja su rtve seksualnog zlostavljanja, kako pokazuju istraivanja, mogu biti vrlo kompetentan i vjerodostojan izvor informacija, ali kvaliteta i kvantiteta tih informacija e ovisiti od naina kako se dijete ispituje. Iako se djeijim iskazom moe manipulirati, samo osjetljivi ispitiva, svjestan djetetovih kapaciteta i ogranienja, moe izbjei brojne probleme ispravnim nainom voenja intervjua i upotrebom primjerenih pitanja. Struna osoba bi trebala imati etiri vane karakteristike: 1. 2. 3. 4. osjetljivost u odnosu na stupanj razvijenosti djeteta, fleksibilnost, objektivnost i empatiju
Osjetljivost se odnosi na razvoj jezika i govora, znanja, razumijevanja, memorije i emocionalnu zrelost djeteta. Rijei ispitivaa treba da budu prilagoene sa djetetovim znanjem i iskustvom. Fleksibilnost nije dovoljno razumijevanje ivotne dobi i djetetovih ogranienja, ispitiva treba biti fleksibilan i da prati ritam djeteta, njegove strahove i druge faktore koji utiu na razgovor i u tom cilju ne treba slijepo slijediti zamiljeni red pitanja. Objektivnost ispitiva mora da zauzme objektivan i neutralan stav. Pristranost (neobjektivnost) se moe ispoljiti kroz ton, boju glasa, izraz osobe, itav optuujui stav
Komunikacija sa maloljetnikom-kako to moe bolje-saetak predavanja dr.sc.Slobodana Uzelca, profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu Jahorina, listopad 2002 godine u organizaciji Save the Children UK uz podrku Kanadske Ambasade i finansijsku pomo Kanadske internacionalne agencije za razvoj (CIDA).
32
94
ili pitanja koja sugeriraju odreeni odgovor. Svoje pretpostavke ispitiva mora da zadri za sebe. Empatija saosjeanje npr. kod djevojice koja je rtva seksualnog zlostavljanja ispitiva bi trebao da prui pomo da prevlada strah koji se nuno javlja kod ispitivanja. Strah se ne moe odstraniti, ali se moe pokazivanjem razumijevanja ublaiti i pomoi djevojici da svoju mentalnu energiju usmjeri na davanje pouzdanog iskaza. 10.1. Faze ispitivanja Strunjaci ukazuju i upozoravaju na postojanje tri faze ispitivanja: inicijalni kontakt dobivanje informacija i zavretak
Inicijalni kontakt vrlo je vano u sudnici uspostaviti minimum pedagoke komunikacije kada je u pitanju malodobni prestupnik ili dijete rtva kaznenog djela. Vrlo je vano sa koje pozicije nastupamo, kako nas maloljetnik (dijete) vidi. Tko smo mi za njega ? Moemo li biti dobar sudac ili dobar ovjek. Moemo biti jedno i drugo, ali teko. Kako i sa koje pozicije razgovarati sa maloljetnikom ? Sudac ima mo, ali ako razgovara sa pozicije ''stolice'' i sa tim argumentom, samo pokazuje vrlo nizak nivo strunosti i nee imati uspjeha. Autoritet se ne gradi sa pozicije sile. Autoritet se ne gradi time da sudac pokazuje maloljetniku da puno zna. Ne gradi se ni tako da sudac nastupa sa pozicije dobrote jer ga maloljetnik vidi kao nekoga koji e ga osloboditi od odgovornosti. Kako onda graditi autoritet ? Autoritet se gradi na razumijevanju. U komunikaciji to znai priznati mu da se osjea da je on ON. Maloljetnik to prepoznaje. Mora se imati dovoljno vremena da spoznamo njegova osjeanja i strpljivo gradimo meusobni odnos. Mi smo za njega izvor nelagode, nesree. Po dranju tijela, nainu kako govori, vidjet emo kakvog je maloljetnik raspoloenja. Nae ponaanje treba biti adekvatno, ako ispoljimo empatiju (npr: na pla) imamo anse da nam se dijete otvori, imamo ansu za uspjeh. Djeci je vrlo teko razgovarati sa nepoznatim, odraslim ljudima. To je sasvim razumljivo jer su esto odrasli ljudi ti koji su ih iznevjerili, razoarali, lagali. On je rano sazrio, ima ukljuene senzore i zna kada mu se lae, a kada se radi o iskrenom odnosu. Tko pogodi u toj komunikaciji on je i uspio - bez toga, bez uspostavljenog odnosa nema nita.
95
Djelujui na polju miljenja i emocija, profesionalac e maloljetniku ogaditi njegovo ponaanje. Mora se pokazati spremnost da pomognemo. Meutim, sudac maloljetniku treba dati do znanja da osuuje njegovo ponaanje. Sudac pravi rascjep izmeu maloljetnika i njegovog ponaanja koje odbacuje i maloljetnika oslobaamo tereta i tako spaava ovjeka. Razdvajamo njega od djela. Poliajac, tuitelj i sudac mu moraju predoiti da prijava i postupak nije usmjeren protiv njega nego protiv njegovog ponaanja. Vrlo je vano pozdravljanje prilikom prvog susreta. Poetni koraci 1. Poeti sa prvim dojmom - pozdravljanje bez podilaenja to je faktor iznenaenja, maloljetnik to ne oekuje, 2. Imati dovoljno vremena za neobavezni razgovor, 3. Vie vremena posvetiti upoznavanju maloljetnika i meusobnoj komunikaciji, a manje kaznenom djelu iji opis ve imamo, 4. Pokazati da si autoritet neko tko razumije i hoe da pomogne, 5. Izbjegavati upitne forme npr: ''zato si provalio u trafiku?'', 6. (Profesionalac) kroz svoju initimu trai neke informacije ''Ja ne bih mogao zamisliti da to mogu sam uiniti'' moe dobiti informaciju da li je sam ili jo sa nekim poinio djelo, 7. Ii sa pretpostavkama: ''Mislim da ti nije bilo neugodno'', 8. Potovati njegovu utnju, ako plae-neka plae (vjerojatno treba da plae), ako psuje-neka psuje sve to vidi i uje normalno je, 9. Kakav god da je, treba uiniti sve da on ispolji svoje osjeaje , 10. Sluanje se odvija gledanjem, 11. Nikada ne poinji: ''Reci mi molim te?-takvo pitanje je licimjerno. Radije koristi ''ja bih tebe rado uo/ula..; prije nego to donesem odluku htio bih znati..; rado bih...; elio bih znati...; - na ovakav nain sebe prvo otvara prema maloljetniku, 12. Nikada ne iznosi svoj pozitivni ili negativni stav, 13. Cilj je da maloljetnik govori to vie, a profesionalac to manje. O svojoj initimi e rei samo onome kome vjeruje,
96
14. Kada naslutimo gdje se nalazi problem, ii na poziciju odvajanja djela od maloljetnika. Dalji koraci: Nakon ugodnog razgovora maloljetnika podsjetiti utvrditi legitimitet maloljetniku rei: ja sam sudac, ti si maloljetni prijestupnik, ovo je sudnica ..- time mu ne prijetimo nego mu dajemo do znanja kakve su ije pozicije; uspostaviti kontrolu ne dozvoli da maloljetnik gleda kroz prozor - sudac i on moraju biti jedan naspram drugog; utvrditi injenice poeti onim to se tie djela - ta je istina, a to nije; ne insistirati na priznanju, sa pitanjima ii dokle ide; utvrditi konflikt utvrivanje sukoba i njegovog ponaanja kroz dijalog. Kada je dolazio u sudnicu on ide pravo na mjesto gdje inae sjedi optueni. Razradio je svoju obranu, pripremio odgovore na sva pitanja. Za njega predstavlja pravo iznenaenje to se u sudnici ne odvija sve onako kako je to on zamislio. Izvrio je teku krau obijanjem trafike a mi ga pitamo kako bi on nazvao one koji to rade. On poinje takve nazivati pogrdnim imenima: kradljivac, razbojnik, drumskim razbojnicima itd. Na ovakav nain mi ga odmiemo od djela i dajemo priliku da sam sudi. Kaemo maloljetniku da je i on poinio isto, ali da svako ima pravo na greku. Kaemo: ''Ja se ne slaem sa tvojim ponaanjem, ali razumijem, svako bi to u tvojoj situaciji uradio''. On je iznenaen jer je dobio jo jednu ansu, a prijava i sankcija su otili na djelo, a ne na njega. rjeenje problema imajui u vidu, prije svega, linost maloljetnika, sredinu i prilike u kojim ivi, teinu kaznenog djela i njegove posljedice, sudac e sukladno sa principom razmjernosti izrie sankciju kojom e se najbolje ostvariti svrha. saetak na kraju razgovora treba napraviti mali rezime svega. Sudac npr. treba da kae : Cijenim kod tebe...; Ja elim da ti vjerujem, ali provjeravat neu, ivot e provjeriti .. ; Vidimo se drugi put, ali ne u sudnici .. Na ovakav nain u komunikaciji sa mladim stvaramo dug prema nama. Bitno je to smo mi u njih ugradili tijekom sudskog procesa. Od naputanja sudnice sve je na njemu. Moda e se ponovo vratiti, a moda i nee! To je stvar procesa odrastanja.
Kakav ispitiva ne smije biti?
97
1. ne smije biti nesiguran to je najgora varijanta: radi, a ne zna to radi; nema plana, ideja; ne zna prognozirati; maloljetnik vlada njime; 2. ne smije biti pesimista da ne vjeruje u ono to radi, mora biti realista, da ne prebacuje maloljetniku, da ne moralizira, 3. pedantan da trai greke, propuste, da pravi restrikcije Sve navedeno vai za zdrave maloljetnike i one koji se pojave po prvi put. Kada su recidivisti u pitanju to je stvar dugotrajnog procesa preodgoja od strane strunih osobe ponekada i u institucijama.
11. TERMINOLOGIJA Svi koji su ukljueni u sustav maloljetnikog pravosua u najirem smislu, oni koji dolaze u kontakt sa djecom, piu o djeci, rade za djecu, moraju voditi rauna da koriste terminologiju koja ih ne stigmatizira, rijei koje po djecu imaju diskriminirajui karakter. Npr. ne treba koristiti termine: kazneni postupak ''protiv'' maloljetnika, nego kazneni postupak ''prema'' maloljetniku nitko nije protiv njega, cilj postupka je da mu se pomogne; umjesto rijei kriminalac - treba koristiti izraz mladi u sukobu sa zakonom, nije prihvatljiv termin domac - ali je prihvatljiv termin tienik ustanove, termini hendikepiran, retardiran, invalid takoer nisu prihvatljivi - to je dijete sa posebnim potrebama ili dijete sa potekoama u razvoju, termin siroe i ''skitnica'' treba zamijeniti terminom ''dijete bez roditeljskog staranja'' ili ''dijete bez roditeljskog doma i staranja''
12. RADIONICE 12.1. Simulirano suenje maloljetniku Kantonalno tuiteljstvo u Sarajevu po okonanju pripremnog postupka svojim prijedlogom od 31.10.2004. godine predloilo je da se prema sada punoljetnom Sanelu
98
izrekne kazna maloljetnikog zatvora zbog kaznenog djela razbojnitva iz l. 289. stav 2. Kaznenog Zakona Federacije BiH poinjenog tako to je dana 23.09.2004. godine oko 13,55 sati u Ul. Davida Haveria br. 1, opina Novo Sarajevo, priao malodobnom Damiru i zatraio da mu preda sav novac koji ima kod sebe i nakon to je Damir rekao da nema novaca i poao da se udalji, malodobni Sanel je iz depa pantalona izvadio no koji je malodobnom Damiru stavio ispod vrata i naredio mu da stoji mirno dok ga pretresa, da bi mu zatim iz depa Damirove jakne uzeo i prisvojio mobitel marke Simens Tip 45 plave boje sa ultra karticom. Malodobni Sanel je u tijeku pripremnog postupka negirao da je na opisani nain poinio navedeno kazneno djelo tvrdei da ne poznaje Damira, pa kako nikada u depu ne nosi no, prema oteenom ili bilo kome, no nije upotrijebio. Sudac za maloljetnike je postupajui po zahtjevu tuitelja za provoenje pripremnog postupka pribavio izvod iz matine knjige roenih, izvjetaj Centra za socijlanu zatite opine Stari grad od 10.11.2004. godine, zapisnik o prepoznavanju Sanela od strane oteenog Damira sainjen od strane MUP-a Kantona Sarajevo-II Policijske uprave dana 23.9.2003. godine, sasluao oteenog Damira, te za malodobnog Sanela pribavio nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra od 11.12.2003. godine. U vrijeme kada je djelo poinjeno Sanel se nalazio u dobi starijeg maloljetnika dok je u vrijeme suenja bio punoljetan i imao je 18 godina i 11 mjeseci. Nakon otvaranja glavnog pretresa, tuitelj je proitao svoj prijedloga za izricanje kazne maloljetnikog zatvora, te naveo dokaze na kojima zasniva svoj prijedlog, dok su branilac maloljetnika i maloljetnik izjavili da e svoje dokaze sudu predoiti tek nakon izvoenja dokaza optube. Tuitelj je u tijeku dokaznog postupka izveo sve dokaze koji su pribavljeni u tijeku pripremnog postupka s tim da je pozvao i vjetaka neuropsihijatra i socijalnog radnika, te u spis uloio i rjeenje Opinskog suda Sarajevo KM-12/03 od 22.6.2003. godine o izreenoj odgojnoj mjeri pojaanog nadzora nadlenog organa socijalnog staranja prema Sanelu. Oteeni Damir je tvrdio da mu je Sanel, koga poznaje iz vienja, a koga je i prepoznao u policijskoj stanici, na opisani nain, vrijeme i mjesto, uzeo mobitel marke Simens Tip 45 plave boje sa ultra karticom, vrijednost je 400 KM u kojem iznosu postavlja otetni zahtjev prilaui raun za kupljeni mobitel. Oteeni je jo naveo da oevidaca ovog dogaaja nije bilo. Nakon direktnog i unakrsnog ispitivanja vjetaka neuropsihijatra, tuitelj je u spis uloio i pismeni nalaz i miljenje. Prema nalazu vjetaka neuropsihijatrijske struke, maloljetnik
99
Sanel ne boluje od trajne duevne bolesti ili duevnog poremeaja psihotinog karaktera, nije mentalno retardirana osoba, a niti su trenutno prisutni simptomi ovisnosti o psihoaktivnim supstancama. Emocionalno je nezrela linost sa psihopatksim crtama uz tendenciju zadovoljavanja nagonskih poriva po principu odmah i sada uz nerazvijenu moralnu etiku sferu, te izostanak osjeanja krivice i kajanja. Vaspitno i edukativno je zaputen, nesocijaliziranog ponaanja, bez uenja iz iskustva, te sklonosti recidiviranju u vrenju kaznenih djela. Sklon je zloupotrebi psihoaktivnih supstanci po simptomatskom tipu s ciljem redukcije narasle bazine anksioznosti, te podizanja raspoloenja i relaksacije. U momentu izvrenja kaznenog djela splinost maloljetnika da shvati znaaj djela koje ini i upravlja svojim postupcima bila je smanjena, ali ne bitno. U sluaju izricanja zatvorske kazne preporuuje se povremeni ambulantni tretman u nadlenoj ustanovi od strane psihijatra. Nakon to je tuitelj pozvao socijalnog radnika kao svjedoka, branilac maloljetnika, je stavio prigovor ukazujui da se isti ne moe sasluati kao svjedok na injenice i okolnosti iz izvjetaja, to je sud prihvatio i odbio prijedlog tuitelja za izvoenje ovog dokaza, ali je sud dozvolio da se izvjetaj Centra za socijalni rad proita. Prema izvjetaju Centra za socijalni rad mldb. Sanel je u vrijeme izvrenja djela po uzrastu bio stariji maloljetnik, dok je u vrijeme suenja postao punoljetan i imao 18 godina i 11 mjeseci. Potie iz potpune vielane obitelji u kojoj vladaju kompleksni odnosi. Mldb. Sanel je redovno zavrio pet razreda osnovne kole, dok je uspjeno vanredno zavrio VI, VII i VIII razred da bi se, uz podrku slube socijalne zatite upisao u srednju Mainsku kolu koju je odmah na poetku napustio. Drui se sa vrnjacima koji su skloni asocijalnom ponaanju a nakon saznanja da koristi narkotika sredstva Sluba socijalne zatite je nastojala maloljetnika uputiti na lijeenje to je ostalo bez uspjeha. Radi se o osobi neprilagoenog ponaanja sa izraenim oblicima odgojne i edukativne zaputenosti sa elementima destrukcije i neprihvatanja bilo kakvih normi socijalnog ponaanja. Maloljetni Sanel se i ranije pojavljivao kao poinitelj kaznenih djela zbog ega mu je rjeenjem Opinskog suda Sarajevo KM-12/03 od 22.6.2003. godine izreena odgojna mjera pojaanog nadzora nadlenog organa socijalnog staranja koja nije dala oekivane rezultate zbog ega Centar podrava prijedlog tuitelja za izricanje kazne maloljetnikog zatvora. Nakon to su provedeni dokazi optube, branilac nije imao drugih dokaza nego je pozvao maloljetnog Sanela da se izjasni o injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist, uz upozorenje da nije duan iznositi svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja. Tijekom unakrsnog ispitivanja maloljetnik je uskratio odgovore na pojedina pitanja tuitelja. Malodobni Sanel je i dalje negirao da je poinio navedeno kazneno djelo na nain kako tuitelj opisuje istovremeno tvrdei da ne poznaje F. S, da nikada u depu ne nosi no pa da ga prema oteenom nije ni upotrijebio. U zavrnoj rijei tuitelj je predloio da se prijedlog tuilatva usvoji i prema Sanelu izrekne kazna maloljetnikog zatvora, a branilac i Sanel da se postupak obustavi.
100
Razmotrite sluaj i provedite glavni pretres! Vae uloge su podjeljene, budite kreativni! U okviru datih injenica i okolnosti opisanog dogaaja gradite ulogu tuitelja, maloljetnika-u vrijeme suenja punoljetnog Sanela, branioca, suca za maloljetnike, oteenog mldb Damira, vjetaka, socijalnog radnika. Donesite odluku
12.2. Hipotetiki sluaj za odgojnu preporuku RADIONICA ZA TUIOCE Kantonalnom tuilatvu u Sarajevu dostavljena je prijava sa dovoljno dokaza koji su ukazivali da je maloljetni Damir poinio kazneno djelo oduzimanje tue stvari iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije BiH, tako to je dana, 29.12.2004. godine oko 16,oo sati u Ul. Franjevaka br.10., opina Stari Grad u drutvu sa djetetom M. M, upotrebom fizike snage otvorio lijevo bono staklo na vratima putnikog motornog vozila marke Yugo 45 crvene boje, registarskih oznaka br. 212-K-675 vlasnitvo K.Vesne, a potom zajedno sa djetetom M.M. uao u unutranjost vozila, te orginalnim kljuem koji se nalazio u bravi stavio vozilo u pogon u namjeri da naprave vonju po gradu, da bi nakon toga, po nestanku goriva, napustio vozilo koje su ovlatene slubene osobe pronale na podruju izvan grada. Po l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije BiH za oduzimanje tue pokretnine uinilac se moe kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Tuitelj je nakon razmatranja sluaja konstatovao da se radi o maloljetniku za koga nema podatke da je ranije evidentiran kao uinilac kaznenih djela, te je odluio da maloljetnog Damira i njegove roditelje pozove u svoj ured. Tijekom razgovora i iz izvoda iz matine knjige roenih tuitelj konstatuje da je maloljetnik u vrijeme uinjenja djela: imao 17 godina i 3 mjeseca; da potie iz potpune obitelji koja emocionalno, socijalno i materijalno dobro funkcionira, da pohaa drugi razred srednje kole, da je za uenje motivisan, da postie dobar uspjeh, da je u koli disciplinovan; da se bavi sportom, slobodno vrijeme provodi organizirano; usvaja pozitivne sustave vrijednosti, cjeni trud i dobrotu kao vrhunske vrijednosti, ima razvijen osjeaj samopuzdanja; da voli automobile i da ima elju da upie i zavri neku kolu ili zanat koji e mu omoguiti da se bavi poslom i radom oko motornih vozila; da poznaje oteenu K.Vesnu koja je njegova kominica i koja sa njim vie nije u dobrim odnosima. Tijekom razgovora maloljetnik je priznao djelo i izrazio aljenje zbog poinjenog i pokazao spremnost da to lino kae oteenoj.
101
Tuitelj je nakon nekoliko dana pozvao maloljetnika i njegove roditelje, ali i oteenu kao i predstavnika slube socijalne zatite. Prilikom ulaska u ured tuitelja i tijekom razgovora, oteena K. Vesna je ispoljavala neprijateljski stav prema maloljetniku. Tuitelj je na poetku razgovora upoznao prisutne o razlozima pozivanja istovremeno ukazujui na mogunost da se ovaj sluaj rijeiti mimo sudskog postupka ukoliko maloljetnik i oteena na to pristanu. Nakon toga : - maloljetnik i oteena razgovaraju o poinjenom djelu, - oteena i dalje prema maloljetniku pokazuje neprijateljski stav, - maloljetnik predlae ............, - oteena nakon izvjesnog vremena prihvata prijedlog maloljetnika (ne prihvata prijedlog maloljetnika nego predlae .............) navodei da e to za nju predstavljati realnu satisfakciju za poinjeno djelo. Roditelji maloljetnika i predstavnik slube socijalne zatite iskazuju spremnost da pomognu i prate u realizaciji sporazuma ukoliko ga maloljetnik i oteena postignu. Razmotrite sluaj i provedite postupak ! Vae uloge su podjeljene, budite kreativni ! U okviru datih injenica i okolnosti opisanog dogaaja gradite ulogu tuitelja, maloljetnika, oteene, socijalnog radnika. Gradei uloge maloljetnik i oteena mogu postii sporazum, ali i ne moraju. Kakav sporazum su maloljetnik i oteena postigli ? Vi ste tuitelj! Donesite odluku ! 12.3. Hipotetiki sluaj za odgojnu preporuku RADIONICA ZA SUCE Kantonalno tuilatvo u Sarajevu je Opinskom sudu u Sarajevu dostavilo zahtjev za pokretanje pripremnog postupka prema maloljetnom Damiru, zbog osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo oduzimanje tue stvari iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije BiH, tako to je dana, 29.12.2004. godine oko 16,oo sati u Ul. Franjevaka br.10., opina Stari Grad u drutvu sa djetetom M. M, upotrebom fizike snage otvorio lijevo bono staklo na vratima putnikog motornog vozila marke Yugo 45 crvene boje, registarskih oznaka br. 212-K-675 vlasnitvo K.Vesne, a potom zajedno sa djetetom M.M. uao u unutranjost vozila, te orginalnim kljuem koji se nalazio u bravi stavio vozilo u pogon u namjeri da naprave vonju po gradu, da bi nakon toga, po nestanku goriva, napustio vozilo koje su ovlatene slubene osobe pronale na podruju izvan grada. Po l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije BiH za oduzimanje tue pokretnine uinilac se moe kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
102
Nakon razmatranja sluaja sudac za maloljetnike konstatuje da ima dovoljno dokaza koji opravdavaju sumnju da je maloljetni Damir poinio djelo koje mu se stavlja na teret i da nema podataka da je maloljetnik ranije inio kaznena djela. Sudac se nalazi pred dilemom da li da prihvati zahtjev tuitelja za pokretanje pripremnog postupka te u svrhu donoenja odgovarajue odluke zakazuje roite za pripremni postupak na koje poziva maloljetnika i njegove roditelje, branioca maloljetnika, oteenu K.Vesnu, te i predstavnika slube socijalne zatite uz napomenu da sudu u spis dostavi izvjetaj o psiholokom i socijalnom statusu maloljetnika. Prije otvaranja roita za razmatranje zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka sudac tijekom razgovora sa maloljetnikom i njegovim roditeljima, predstavnikom slube socijalne zatite i na osnovu njegovog izvjetaja, utvruje: da je maloljetnik u vrijeme uinjenja djela za koje se sumnjii imao 17 godina i 3 mjeseca; da potie iz potpune obitelji koja emocionalno, socijalno i materijalno dobro funkcionira, da pohaa drugi razred srednje kole, da je za uenje motivisan, da postie dobar uspjeh, da je u koli disciplinovan; da se bavi sportom, slobodno vrijeme provodi organizirano; usvaja pozitivne sustave vrijednosti, cjeni trud i dobrotu kao vrhunske vrijednosti, ima razvijen osjeaj samopouzdanja; da voli automobile i da ima elju da upie i zavri neku kolu ili zanat koji e mu omoguiti da se bavi poslom i radom oko motornih vozila; da poznaje oteenu K.Vesnu koja je njegova kominica i koja vie sa njim nije u dobrim odnosima.
Tijekom razgovora maloljetnik je priznao djelo i izrazio aljenje zbog poinjenog, te pokazao spremnost da to lino kae oteenoj. Prilikom ulaska u sudnicu i tijekom razgovora, oteena K. Vesna je ispoljavala neprijateljski stav prema maloljetniku. Sudac za maloljetnike upoznaje prisutne o razlozima pozivanja istovremeno ukazujui na mogunost da se ovaj sluaj rijeiti mimo sudskog postupka ukoliko maloljetnik i oteena na to pristanu. Nakon toga : maloljetnik i oteena razgovaraju o poinjenom djelu, oteena i dalje prema maloljetniku pokazuje neprijateljski stav, maloljetnik predlae ............, oteena nakon izvjesnog vremena prihvata prijedlog maloljetnika (ne prihvata prijedlog maloljetnika nego predlae .............) navodei da e to za nju predstavljati realnu satisfakciju za poinjeno djelo.
Roditelji maloljetnika i predstavnik slube socijalne zatite iskazuju spremnost da pomognu i prate realizaciju sporazuma ukoliko ga maloljetnik i oteena postignu.
103
Razmotrite sluaj, provedite postupak! Vae uloge su podjeljene, budite kreativni ! U okviru datih injenica i okolnosti opisanog dogaaja gradite ulogu suca za maloljetnike, maloljetnika, oteene, socijalnog radnika, branioca. Gradei uloge maloljetnik i oteena mogu postii sporazum, ali i ne moraju. Kakav sporazum su maloljetnik i oteena postigli ? Vi ste sudac za maloljetnike! Donesite odluku !
104
Primjer iz sudske prakse *** Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo OPINSKI SUD U SARAJEVO Broj:KM-1/05 Sarajevo, ___________ ZAPISNIK o razmatranju mogunosti i pravdanosti izricanja odgojne preporuke (l. 375. stav 1. ZKP FBiH) sainjen pred Opinskim sudom u Sarajevo, dana _______, povodom, a prije razmatranja zahtjeva Kantonalnog tuitelja u Sarajevu za pokretanje pripremnog postupka broj KTM-1/05 od 20.02. 2005. godine, prema malodobnom N.Damiru, zbog kaznenog djela oduzimanje tue stvari iz l.a 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, P r i s u t n i s u: Sudac za maloljetnike Maloljetnik N .DAMIR Branilac . MLADEN Roditelj maloljetnika N. AMRA Oteena K.VESNA Predstavnik slube socijalne zatite opine Novi grad T. IVAN Poetak u 9,00 sati Konstatuje se da roditelj maloljetnika u spis predaje izvod iz matine knjige roenih, a predstavnik slube socijalne zatite predaje izvjetaj o socijalnom i pedagokom statusu maloljetnog N. Damira. Nakon toga sudac za maloljetnike upuuje oteenu K. Vesnu da prieka pred sudnicom dok je sud ne pozive. Sudac za maloljetnike upoznaje prisutne o razlozima pozivanja: Kantonalno tuilatvo u Sarajevu je pod brojem KTM-1/05 od 20.02. 2005. godine ovom sudu podnijelo zahtjev
105
za pokretanje pripremnog postupka prema malodobnom N.Damiru, zbog osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo oduzimanje tue stvari iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine za koje se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Ja u proitati ono to je tuitelj napisao u svom zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka. ita se zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka Kantonalnog tuilatva u Sarajevu broj KTM-1/05 od 20.02. 2005. godine Tuilatvo je takoer uz zahtjev dostavilo i dokaze na kojim zasniva osnovanu sumnju da je Damir poinio djelo. Duna sam takoer da vas upoznam da su priloeni dokazi dovoljni da se na osnovu njih moe zakljuiti da je Damir poinio djelo koje mu se stavlja na teret. Da li je to Damire tano ? Maloljetni Damir: Jeste sudac, tano je. Ja volim automobile i vrlo esto idem kod jednog automehaniara da mu pomaem oko popravke vozila, ali ne mogu objasniti zato sam poinio ovo djelo. Ono to sigurno znam jeste da nisam elio vozilo zadrati za sebe nego sam htio da se malo sa svojim prijateljem po gradu provozam. Poinio sam glupost i ja se kajem pogotovu nakon to sam doznao da je vozilo moje kominice Vesne koja je sada ljuta na mene zbog onoga to sam poinio.Volio bih na bilo koji nain da joj kaem da mi je ao, ali ona nee ni da me pogleda. Stid me je kada pomislim koliko mi je ona pomagala oko kole, a ja sam joj poinio ono to nisam smio prema bilo kome uiniti. Zaista mi je ao. Sudac za maloljetnike: Moda sada ima priliku da sve to kae svojoj kominici. Moramo vidjeti ta ona o svemu tome misli. Da li eli o tome razgovarati sa gospoom Vesnom? Maloljetnik: Da, iako mi je neugodno, ali ja ne znam da li to ona eli. Nakon toga sudac za maloljetnike predoava zakonsku mogunost da se konkretni sluaj rijei mimo sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava uvjete i mogunosti predviene l. 80, 81,82 i 83 KZ FBiH, te moli prisutne da priekaju pred sudnicom, a nakon toga u sudnicu poziva oteenu K.Vesnu. Sudac za maloljetnike: Da li vi poznajete N. Damira? Oteena: Da, poznajem ga, mi smo komije. esto sam mu pomagala oko kolskih zadataka i znam da on nije lo djeak. Jako sam se iznenadila kada mi je policija saoptila da je on uzeo moj automobil koji sam tekom mukom kupila. Osjeam se
106
iznevjerenom jer sam u Damira imala puno povjerenje. Jako sam razoarana i ljuta. Uopte mi nije jasno zato je to poinio i to mu je sve to trebalo!? Sudac za maloljetnike: Vi ste postavili pitanje, a Damir je tu i on eli o tome sa Vama da razgovara. Sudac za maloljetnike oteenoj predoava zakonsku mogunost da se konkretni sluaj rijei mimo formalnog sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava uvjete i mogunosti predviene l.80, 81,82 i 83 KZ FBiH. Sudac za maloljetnike: Da li elite o svemu ovome razgovarati sa Damirom? Oteena: elim. U sudnicu se poziava maloljetnik, roditelj maloljetnika, branilac i predstavnik slube socijalne zatite. Sudac za maloljetnike: Damire ta eli rei gospoi Vesni ? Maloljetnik: Jako mi je ao zbog onoga to sam Vam poinio. Vjerujte da ja to ni sebi ne znam objasniti, nisam znao da je to va automobil. Vi ste priali da e te kupiti auto, ali nisam znao da ste ga kupili. Vi ste mi bili prijatelj i sada se loe osjeam zbog onoga to sam Vam poinio. Iskreno mi je ao. Oteena: Nije uopte bitno iji je auto! Ukrao si auto, vozio si bez vozake dozvole i jo si dijete stavio u vozilo! ovjee, pa mogli ste poginuti! Poinio si kazneno djelo zbog kojeg se sada nalazi na sudu! Sramota! Maloljetnik: ao mi je. Svjestan sam da sam pogrijeio, volio bih da mi oprostite i da sve bude kao prije. Oteena: Da li e biti kao prije zavisi od tebe. Mora mi to dokazati i ja sam spremna da o tome razgovaramo. Na upit suca, oteena i maloljetnik saglasno predlau da se konkretni sluaj rijei mimo formalne kaznene procedure, a na nain kako su poueni. Sudac za maloljetnike: Gospoo Vesna, postoji li mogunost da Damir neto uini ime bi vi bili zadovoljni i to bi popravilo tetu koju vam je nanio?
107
Oteena: Meni je vozilo vraeno i ja nemam nikakve materijalne tete, ali se osjeam iznevjerenom i povrijeenom. Maloljetnik: Jako mi je ao. elio bih da popravim ono to sam poinio i predlaem gospoo Vesna, ako prihvatate, da u vrijeme kada ne idem u kolu, npr. svake subote, odravam istou Vaeg vozila Yugo 45. Oteena: Ja pristajem i neka to bude svake subote kada ti Damire ne ide u kolu, i ako se slae, neka to bude za period od tri mjeseca poev od 01.02.2005. godine pa do 01.05.2005. godine. Mislim da je taj period dovoljan. Da li to tebi odgovara ? Maloljetnik: Hvala Vam. Meni to odgovara i spreman sam da od 01.02.2005. godine pa do 01.05.2005. godine u vrijeme kada ne idem u kolu, svake subote, odravam istou Vaeg vozila Yugo 45 . Sudac za maloljetnike: Da li Vae vozilo nosi registarski broj 212-K-675 vlasnitvo? Oteena: Da, to je taj broj. Sudac za maloljetnike jo jednom podsjea i pouava maloljetnika i roditelja da e u sluaju neispunjenja preuzete obveze (na osnovu odredbe l. 375. stav 1. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine) prihvatiti i postupiti po zahtjevu Kantonalnog tuilatva u Sarajevu za pokretanje pripremnog postupka broj KTM:1/05 od 20.02.2005. godine. Konstatuje se da je majka maloljetnog N.Damira takoer saglasna sa postignutim sporazumom i izjavljuje da e potsticati sina u izvrenju dogovorene obveze. Oteena K.Vesna izjavljuje da e u sluaju potpunog ispunjenja preuzete obveze smatrati da su time svi njeni zahtjevi ispunjeni. 33 Sudac za maloljetnike upoznaje prisutne i daje upute prisutnom socijalnom radniku da e o izvrenju odgojne preporuke sud izvjetavati ovlatena slubena osoba Centra za socijalni rad opine Novi Grad svakog prvog u mjesecu za prethodni mjesec.
Teite je na razgovoru maloljetnika/ce i oteenog/ne, odnosno ponovnim sueljavanjem maoljetnika. sa svojim djelom i rtvom djela. On preuzima odgovornost za vlastito ponaanje i aktivnosti za naknadu i popravljanje prouzrokovane tete. Roditelji su prisutni, ali ne sudjeluju u razgovoru. Da bi se izbjegla iznenaenja zbog nerazumjevanja ovog instituta, dobro bi bilo prethodno sa njima razgovarati i objasniti svrhu i cilj ovih razgovora. Ako u tijeku pregovaranja ometaju proces ili ako je maloljetnik suzdran zbog njihove prisutnosti, treba zamoliti roditelje da napuste sudnicu, a pozvati ih kada to bude potrebno npr. kada se razgovara o preuzimanju obaveze koju maloljetnik treba da izvri. Predstavnik slube socijalne zatite takoer ne sudjeluje u pregovaranju, ali njegova pomo moe biti od velike pomoi kod izbora odreene obveze koja je sadraj odgojne preporuke budui da u primjeni ovog instituta nisu definirani poslovi, a niti su verificirane organizacije, firme, ustanove u okviru kojih bi maloljetnici mogli obavljati odreene poslove. Maloljetnik/ca ima pravo na branitelja, on je prisutan, ali ni on se ne ukljuuje u postupak pregovaranja. Sudac za maloljetnike provodi proceduru vodei rauna o sveukupnim interesima maloljetnika i oteenika.
33
108
Nakon toga na osnovu odredbe l. 375. stav 1. ZKP FBiH i l. 82. stav 1. taka d) KZ FBiH izrie se : ODGOJNA PREPORUKA rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice tako da e maloljetni N. Damir dobrovoljno i u okviru postignutog sporazuma, u vrijeme kada ne ide u kolu, svake subote, poev od 01.02.2005. godine, odravati istou vozila marke Yugo 45 registarski broj 212-K-675 vlasnitvo oteene K.Vesne. Ovu obavezu maloljetnik e ispunit do 01.05.2005 godine. Nee se pokrenuti kazneni postupak prema malodobnom N. Damiru, zbog kaznenog djela oduzimanje tue pokretnine iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, po zahtjevu Kantonalnog tuiteljstva u Sarajevu broj KTM-1/05 od 20.02.2005. godine, pod uvjetom da maloljetnik ispuni preuzetu obavezu po sporazumu iz take 1. ove odluke. O izvrenju odgojne preporuke brinut e se, i o tome svakih mjesec dana izvjetavati sud, ovlatena slubena osoba Centra za socijalnu zatitu opine Novi Grad. Zavreno u 11,30 sati ZAPISNIAR: SUDAC ZA MALOLJETNIKE
1. 1. 1. 1. 1.
maloljetnik : N.Damir oteena : K.Vesna roditelj : N.Amra Centar socijalne zatite:. T.Ivan branilac: .Mladen
_____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________
109
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo OPINSKI SUD U SARAJEVO Broj:KM-1/05 Sarajevo, 30.02.2005 godine Opinski sud u Sarajev i to sudac za maloljetnike J.J, uz sudjelovanje zapisniara S B, u kaznenom predmetu prema malodobnom N. Damiru, zbog kaznenog djela oduzimanje tue stvari iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, u postupku razmatranja mogunosti i opravdanosti izricanja odgojne preporuke, u prisutnosti maloljetnika N. Damira, njegove majke N.Amre, branioca postavljenog po slubenoj dunosti .Mladena, advokata iz Sarajeva, oteene K.Vesne, te predstavnika Centra za socijalni rad opine Novi Grad- T.Ivana, dana 30.02.2005 godine, donio je RJEENJE PREMA MALOLJETNOM: N. DAMIRU, Na osnovu odredbe l. 375. stav 1. Zakona o kaznenom postupku FBiH, l. 82. stav 1. taka d) Kaznenog zakona FBiH prema i z r i e s e ODGOJNA PREPORUKA rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice tako da e maloljetni N. Damir dobrovoljno i u okviru postignutog sporazuma, u vrijeme kada ne ide u kolu, svake subote, poev od 01.02.2005. godine, odravati istou vozila marke Yugo 45 registarski broj 212-K-675 vlasnitvo oteene K.Vesne. Ovu obavezu maloljetnik e ispunit do 01.05.2005. godine. Nee se pokrenuti kazneni postupak prema malodobnom N. Damiru, zbog kaznenog djela oduzimanje tue pokretnine iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, po zahtjevu Kantonalnog tuiteljstva u Sarajevu broj KTM-1/05 od 20.02.2005. godine, pod uvjetom da maloljetnik ispuni preuzetu obavezu po sporazumu iz take 1. ove odluke. O izvrenju odgojne preporuke brinut e se i o tome sud svakih mjesec dana izvjetavati ovlatena slubena osoba Centra za socijalnu zatitu opine Novi Grad.
110
Obrazloenje Kantonalno tuiteljstvo u Sarajevu je pod brojem KTM-1/05 od 20.02.2005. godine ovom sudu stavilo zahtjev za pokretanje kaznenog postupka prema malodobnom N. Damiru, zbog osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo oduzimanje tue pokretnine iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine . Budui da je prema odredbi l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije BiH za kazneno djelo oduzimanje tue pokretnine predviena novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine zatvora, a tuilatvo uz zahtjev dostavilo dovoljno dokaza kojim se podkrepljuje sumnja o uinjenju djela, sud je u smislu odredbe l. 375. stav 1. Zakona o kaznenom postupku FBiH pristupio i razmatrao mogunost i opravdanost izricanja neke od odgojnih preporuka iz nadlenosti suca za maloljetnike predvienih odredbm l. 82. Kaznenog zakona Federacije BiH. Maloljetni N. Damir koji se prvi put pojavljuju kao uinilac kaznenog djela, u potpunosti je preuzeo odgovornost za djelo koje mu se stavlja na teret i izrazio izriitu spremnost da se pomiri sa oteenom K.Vesnom koja je, nakon zajednikog razgovora o samom djelu i njegovim posljedicama, te doavi do prihvatljivog rjeenja za obje strane, to i prihvatila. Vodei rauna o sveukupnim interesima maloljetnika i oteene, u saradnji sa roditeljima maloljetnika, te predstavnikom organa socijalne zatite, izvren je izbor odgojne preporuke rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice i postignut sporazum da malodobni N. Damir dobrovoljno u vrijeme kada ne idem u kolu, svake subote, poev od 01.02.2005. godine, odrava istou vozila marke Yugo 45 registarski broj 212-K-675 vlasnitvo oteene K.Vesne, s tim da e ovu obavezu ispunit do 01.05.2005. godine. Sud je takoer odluio da e se o izvrenju ove odgojne preporuke brinuti i o tome sud svakih mjesec dana obavjetavati ovlatena slubena osoba Centra za socijalni zatitu opine Novi Grad. Prilikom izbora i odluivanja o odgojnoj preporuci sud je polazei od odredbe l. 83. Kaznenog zakona Federacije BiH vodio rauna da se prilikom izvrenja preuzete obveze ne dovede u pitanje kolovanje maloljetnika i da ista ne prevazilazi njegove fizike mogunosti, uz napomenu i pouku maloljetniku i njegovom roditelju da e u sluaju da se dobrovoljno preuzeta obveza ne izvri, sud postupati po zahtjevu Kantonalnog Tuitelja za pokretanje pripremnog postupka broj KTM-1/05 od 20.02.2005 godine . Donesena odluka zasniva se na meunarodnom pravnom standardu l. 40 (3) b Konvencije o pravima djeteta i na temelju iste donesenih i citiranih kaznenih propisa kojima je utvrena mogunost i obveza da se prema djeci koja su dola u sukob sa zakonom, postupa bez pribjegavanja sudskom postupku .
111
Polazei od naprijed izloenog i uz potivanje principa najbolji interes djeteta iz l. 3. Konvencije o pravima djeteta, odlueno je kao u izreci ovog rjeenja. ZAPISNIAR: SUDAC ZA MALOLJETNIKE
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja alba nije dozvoljena (l. 375. stav 1. Zakona o kaznenom postupku FBiH)
112
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo KANTONALNO TUILATVO U SARAJEVU Broj:KT-1/05 Sarajevo, ______ ZAPISNIK o razmatranju mogunosti i pravdanosti izricanja odgojne preporuke (l. 374. u vezi sa l.om 373. stav 1.ZKP FBiH)
sainjen pred Kantonalnim tuilatvom u Sarajevu, dana _______, u svrhu razmatranja mogunosti i opravdanosti izricanja odgojne preporuke prije donoenja odluke o zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka prema malodobnom N.Damiru, zbog kaznenog djela oduzimanje tue stvari iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, P r i s u t n i s u: Tuitelj Maloljetnik N .DAMIR Branilac . MLADEN Roditelj maloljetnika N. AMRA Oteena K.VESNA Predstavnik slube socijalne zatite opine Novi grad T. IVAN
Poetak u 9,00 sati Konstatuje se da roditelj maloljetnika u spis predaje izvod iz matine knjige roenih, a predstavnik slube socijalne zatite predaje izvjetaj o socijalnom i pedagokom statusu maloljetnog N. Damira. Nakon toga tuitelj upuuje oteenu K. Vesnu da prieka pred uredom dok ne bude pozivana.
113
Tuitelj upoznaje prisutne o razlozima pozivanja: Kantonalno tuilatvo u Sarajevu je zaprimilo prijavu uz koju su priloeni prikupljeni dokazi koji podkrepljuju osnovanu sumnju da je malodobni N.Damir, poinio kazneno djelo oduzimanje tue stvari iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine za koje se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Iz prikupljenih dokaza proizilazi da je Damir 29.12.2004. godine oko 16,00 sati u Ul. Franjevaka br.10, opina Stari Grad bio u drutvu sa djetetom M. M, i da je upotrebom fizike snage otvorio lijevo bono staklo na vratima putnikog motornog vozila marke Yugo 45 crvene boje, registarskih oznaka 212-K-675 vlasnitvo K.Vesne, a potom zajedno sa djetetom M.M. uao u unutranjost vozila, te orginalnim kljuem koji se nalazio u bravi stavio vozilo u pogon, napravio vonju po gradu, da bi nakon toga, po nestanku goriva, napustio vozilo koje je policija pronala na podruju izvan grada. Tuilatvo ima dovoljno dokaza na osnovu kojih se moe zakljuiti da postoji osnovana sumnja da je Damir poinio navedeno kazneno djelo i da Tuilatvo na osnovu ovoga moe sucu za maloljetnike uputiti zahtjev za pokretanje pripremnog postupka. Tuitelj:Da li je Damire tano da si na ovakav nain poinio djelo? Maloljetni Damir: Jeste, tano je. Ja volim automobile i vrlo esto idem kod jednog automehaniara da mu pomaem oko popravke vozila, ali ne mogu objasniti zato sam poinio ovo djelo. Ono to sigurno znam jeste da nisam elio vozilo zadrati za sebe nego sam htio da se malo sa svojim prijateljem po gradu provozam. Poinio sam glupost i ja se kajem pogotovu nakon to sam doznao da je vozilo moje kominice Vesne koja je sada ljuta na mene zbog onoga to sam poinio. Volio bih na bilo koji nain da joj kaem da mi je ao, ali ona nee ni da me pogleda. Stid me je kada pomislim koliko mi je ona pomagala oko kole, a ja sam joj poinio ono to nisam smio prema bilo kome uiniti. Zaista mi je ao. Tuitelj: Moda sada ima priliku da sve to kae svojoj kominici. Moramo vidjeti ta ona o svemu tome misli. Da li eli o tome razgovarati sa gospoom Vesnom? Maloljetnik: Da, iako mi je neugodno, ali ja ne znam da li to ona eli. Tuitelj maloljetniku predoava zakonsku mogunost da se konkretni sluaj rijei mimo sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava uvjete i mogunosti predviene l. 80, 81,82 i 83 KZ FBiH. Nakon toga tuitelj zamoli prisutne da napuste ured i priekaju dok ne budu pozvani, a nakon toga tuitelja poziva oteenu K.Vesnu. Tuitelj: Da li vi poznajete N. Damira?
114
Oteena: Da, poznajem ga, mi smo komije. esto sam mu pomagala oko kolskih zadataka i znam da on nije lo djeak. Jako sam se iznenadila kada mi je policija saoptila da je on uzeo moj automobil koji sam tekom mukom kupila. Osjeam se iznevjerenom jer sam u Damira imala puno povjerenje. Jako sam razoarana i ljuta. Uopte mi nije jasno zato je to poinio i to mu je sve to trebalo!? Tuitelj: Vi ste postavili pitanje, a Damir je tu i on eli o tome sa Vama da razgovara. Tuitelj i oteenoj predoava zakonsku mogunost da se konkretni sluaj rijei mimo formalnog sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava uvjete i mogunosti predviene l. 80, 81,82 i 83 KZ FBiH. Tuitelj: Da li elite o svemu ovome razgovarati sa Damirom? Oteena: elim. U ured tuitelja se poziva maloljetnik, roditelj maloljetnika, branilac i predstavnik slube socijalne zatite. Tuitelj: Damire ta eli rei gospoi Vesni? Maloljetnik: Jako mi je ao zbog onoga to sam Vam poinio. Vjerujte da ja to ni sebi ne znam objasniti, nisam znao da je to va automobil. Vi ste priali da e te kupiti auto, ali nisam znao da ste ga kupili. Vi ste mi bili prijatelj i sada se loe osjeam zbog onoga to sam Vam poinio. Iskreno mi je ao. Oteena: Nije uopte bitno iji je auto! Ukrao si auto, vozio si bez vozake dozvole i jo si dijete stavio u vozilo! ovjee, pa mogli ste poginuti! Poinio si kazneno djelo zbog kojeg se sada nalazi pred tuiocem! Sramota! Maloljetnik: ao mi je. Svjestan sam da sam pogrijeio, volio bih da mi oprostite i da sve bude kao prije. Oteena: Da li e biti kao prije zavisi od tebe. Mora mi to dokazati i ja sam spremna da o tome razgovaramo. Na upit tuitelja oteena i maloljetnik saglasno predlau da se konkretni sluaj rijei mimo formalne kaznene procedure, a na nain kako su poueni.
115
Tuitelj: Gospoo Vesna, postoji li mogunost da Damir neto uini ime bi vi bili zadovoljni i to bi popravilo tetu koju vam je nanio? Oteena: Meni je vozilo vraeno i ja nemam nikakve materijalne tete, ali se osjeam iznevjerenom i povrijeenom. Maloljetnik: Jako mi je ao. elio bih da Vam se izvinem ili na neki drugi nain popravim ono to sam poinio, ako Vi na to pristajete. Oteena: Pristajem na isprika, to e biti dovoljno i ovim smatram da su svi moji zahtjevi ispunjeni. 34 Maloljetnik: Hvala Vam. Primite moje duboko isprika zbog onoga to sam Vam poinio. Obeavam da u ubudue voditi rauna o svom ponaanju i da se vie neu dovesti u ovako neugodnu situaciju. (maloljetnik i oteena se rukuju) Tuitelj nakon toga na osnovu odredbe l. 373. stav 1. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, l. 374. istog zakona, te l. 82. stav 1. taka a) Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine donosi RJEENJE PREMA MALOLJETNOM: N. DAMIRU, (navesti line podatke) izrie se odgojna preporuka osobno isprika oteenoj. Nee se sucu za maloljetnike Opinskog suda u Sarajevu podnositi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka prema malodobnom N.Damiru, zbog kaznenog djela
Teite je na razgovoru maloljetnika/ce i oteenog/ne, odnosno ponovnim sueljavanem maoljetnika. sa svojim djelom i rtvom djela. On preuzima odgovornost za vlastito ponaanje i aktivnosti za naknadu i popravljanje prouzrokovane tete. Roditelji su prisutni, ali ne sudjeluje u razgovoru. Da bi se izbjegla iznenaenja zbog nerazumjevanja ovog instituta, dobro bi bilo prethodno sa njima razgovarati i objasniti svrhu i cilj ovih razgovora. Ako u tijeku pregovaranja ometaju proces ili ako je maloljetnik suzdran zbog njihove prisutnosti, treba zamoliti roditelje da napuste sudnicu, a pozvati ih kada to bude potrebno npr. kada se razgovara o preuzimanju obaveze koju maoljetnik. treba da izvri. Predstavnik slube socijalne zatite takoer ne sudjeluje u pregovaranju, ali njegova pomo moe biti od velikog znaaja kod izbora odreene obveze koja je sadraj odgojne preporuke budui da u primjeni ovog instituta nisu definirani poslovi, a niti su verificirane organizacije, firme, ustanove u okviru kojih bi maloljetnici mogli obavljati odreene poslove. Maloljetnik/ca ima pravo na branitelja, on je prisutan, ali ni on se ne ukljuuje u postupak pregovaranja. Tuitelj provodi proceduru vodei rauna o sveukupnim interesima maloljetnika i oteenika.
34
116
oduzimanje tue stvari iz l. 291. stav 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. zavreno u 11,30 sati ZAPISNIAR: KANTONALNI TUITELJ: 1. maloljetnik : N.Damir 2. oteena : K.Vesna 3. roditelj : N.Amra 4. Centar socijalne zatite:. T.Ivan 5. branilac: .Mladen _____________________ _____________________ _____________________ _____________________ _____________________
117
PODMODUL II KAZNENI POSTUPCI PROTIV PRAVNIH OSOBA
1. UVOD U okviru teorijskih rasprava naroito se otvaraju dva pitanja. Prvo, da li je pravna osoba samostalan pravni subjektivitet koji raspolae pravima i dunostima? Drugo, da li je pravna osoba sposobna samostalno poduzimati pravne aktivnosti i nastupati u pravnom prometu?
Pominjanje ova dva aspekta u raspravi o pravnim osobama je bitno zbog otvaranja pitanja o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba. Takoer, postavljena pitanja su bitna i za raspravu o graanskoj odgovornosti pravnih osoba. Prihvatanje pravnog subjektiviteta pravnih osoba je uticalo na razvoj upravno-kaznene odgovornosti, te kaznene odgovornosti pravnih osoba. U tom smislu, u europskim dravama se iri odgovornost pravnih osoba za kaznena djela (Francuska, Holandija, Finska, Hrvatska, Slovenija, Danska i dr.). Pravni sustavi koji pripadaju common law, po pravilu, poznaju kaznenu odgovornost pravnih osoba. Potrebno je takoer navesti da odgovornost pravnih osoba za kaznena djela predviaju meunarodni dokumenti koji se, izmeu ostalog, odnose na transnacionalni ili ogranizirani kriminalitet. Aktivnosti se odvijaju na univerzalnom planu (npr. kroz Konvenciju UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta sa dopunskim protokolima iz 2000. godine), odnosno na regionalnom planu kroz meunarodne pravne dokumente Evropske Unije ili Vijea Europe (npr., Preporuka Vijea Europe o suzbijanju organizovanog kriminaliteta iz 1996. godine, Preporuka Vijea Europe o odgovornosti preduzea za kaznena djela iz 1988. godine, Kaznenopravna konvencija protiv korupcije iz 1999. godine i dr.). U kaznenom materijalnom pravu u BiH predviena je kaznena odgovornost pravnih osoba (l. 122. 144. KZ BiH, l. 126. 148. KZ BD BiH, l. 126-148. KZ FBiH i l. 125. 146. KZ RS). Odredbama kaznenih zakona u BiH ureena su sljedea pitanja: - osnovi i granice kaznene odgovornosti pravne osobe uopte, - kaznena odgovornost pravne osobe u steaju, - kaznena odgovornost u sluaju produenog kaznenog djela, - sudjelovanje dvije ili vie pravnih osoba u izvrenju kaznenog djela (ili sauesnitvo),
118
- odgovornost za pokuaj i pravila prema kojima se pravna osoba kanjava za pokuaj, - vrste kazni (novana kazna, kazna oduzimanja imovine i kazna prestanka pravne osobe), - razlozi za ublaavanje ili osloboenje od kazne i pravila odmjeravanja kazne pravnoj osobi, - izricanje uvjetne osude i mjera sigurnosti, - oduzimanje imovinske koristi, - pravne posljedice osude pravne osobe, - zastarjelost kaznenog gonjenja, - primjena kaznenog zakonodavstva u vezi sa kaznenom odgovornou pravnih osoba. Na taj nain, pravnim osobama je priznata kaznenopravna deliktna splinost kao posebna vrsta pravne sposobnosti pravne osobe. S obzirom na naprijed navedena rjeenja u materijalnom kaznenom zakonodavstvu, zakoni o kaznenom postupku propisuje odreene specifinosti koje su neophodne zbog toga to na mjestu osumnjiene, odnosno optuene osobe nastupa pravna, a ne fizika osoba. Dakle, u procesnim zakonima izdvaja se postupak protiv pravne osobe, ureuju se ona pitanja koja se veu uz procesni subjektivitet pravne osobe kao poinitelja odreenog kaznenog djela i predvia shodna primjena ostalih odredaba zakona o kaznenom postupku. Tako, npr., ako treba raspraviti pitanje stvarne nadlenosti koja je vezana uz vrstu i visinu kazne predvieno za odreeno kazneno djelo ili pitanje mjesne nadlenosti ija su pravila predviena procesnim normama, onda se primjenjujnu odgovarajui propisi koji se koriste i kad se kao izvrilac djela javlja fizika osoba. Ovakvo postupanje dolazi u obzir ak i onda kada se postupak vodi samo protiv pravne osobe (l. 387. ZKP BiH, l. 387. ZKP DB, l. 408. ZKP FBiH i l. 393. ZKP RS). Ako se uporeuju odredbe procesnih zakona koje se odnose na fiziku osobu sa odredbama koje se veu uz pravnu osobu moe se (u okviru postupka protiv pravnih osoba) govoriti o sljedeim procesnim rjeenjima: Procesna rjeenja koja su modificirana zbog specifinosti kaznenopravne deliktne sposobnosti pravnih osoba (npr., odredbe o cjelishodnosti pokretanja kaznenog postupka, l. 376. ZKP BiH, l. 376. ZKP DB, l. 397. ZKP FBiH te l. 282. ZKP RS) Procesna rjeenja koja se mogu javiti iskljuivo u postupku protiv pravne osobe (npr., sadraj optunice i presude, l. 383. i 385. ZKP BiH, l. 383. i 385. ZKP DB, l. 404. i 406. ZKP FBiH i l. 389. i 391. ZKP RS; zastupnik pravne osobe, l. 377. 379. ZKP BiH, l. 377 379. ZKP DB, l. 398. 400. ZKP FBiH te l. 383. 385. ZKP RS)
119
Procesna rjeenja koja se ne mogu ukljuiti u ovaj postupak (npr., obavezna odbrana uz pomo branitelja).
U pogledu iskustava iz drugih pravnih sitema, pitanje kaznene (a u irem smislu i kaznene) odgovornosti pravnih osoba se esto raspravlja na teorijskoj, zakonodavnoj i praktinoj ravni. Kao to smo ve istakli, u europskom pravnom okruenju iri se krug drava koje u svoj pravni sistem uvode odgovornost pravnih osoba za kaznena djela. Tako, npr., ta odgovornost je poznata u Sloveniji i Hrvatskoj, dok je, npr., jo uvijek ne poznaje pravni sustav Srbije i Crne Gore ili Makedonije. Jedan od zagovornika uvoenja kaznene odgovornosti pravnih osoba u pravni sustav Srbije i Crne Gore prof. dr. Miroslav Vrhovek, redovni profesor Privredne akademije u Novom Sadu, na ovu temu je imao izlaganje na Oktobarskim danima pravnika Republike Srpske odranim 7. i 8. oktobra 2005. god. u Banja Luci. Njegov rad na ovu temu je objavljen u asopisu Udruenja pravnika Republike Srpske Pravna rije broj 4 na strani 373. Zanimljivost usmenog izlaganja prof. Vrhoveka na ovom savjetovanju se oituje i na pozivanje na zakonodavna rjeenja u Bosni i Hercegovini i iskazani interes za konkretnu sudsku praksu u Bosni i Hercegovini koja mu slui kao dodatni argument njegovih stajalita. Uporeujui bosanskohercegovaka rjeenja o tom pitanju sa, npr., pozitivnopravnim propisima u Sloveniji ili Hrvatskoj dolazi se do zakljuka da se radi o odredbama koje na materijalnopravna i procesnopravna pitanja o kaznenoj odgovornosti pravne osobe odgovaraju na gotovo identian nain. Pri tome, treba posebno podsjetiti da je u pomenutim dravama doneseno odvojeno zakonodavstvo o odgovornosti pravnih osoba. Naime, i u Sloveniji i u Hrvatskoj posebnim zakonom se ureuju pitanja kaznene odgovornosti pravnih osoba, kao i postupka u okviru kojeg se utvruje ta odgovornost i izriu kaznenopravne sankcije pravnoj osobi. Izdvojeno zakonodavstvo se, dodue, u odreenoj mjeri vee uz materijalno i procesno kazneno zakonodavstvo. Dakle, u odnosu prema kaznenom zakonu i zakonu o kaznenom postupku, odvojeno zakonodavstvo o odgovornosti pravnih osoba ureuje specifina pitanja vezana uz kaznenu odgovornost pravne osobe i izricanje odgovarajuih kaznenopravnih sancija pravnoj osobi. Kada je rije o sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini konstatirati je njenu oskudnost. U pripremi ovog rada pronaena je jedna jedina optunica i presuda iz prakse u Bosni i Hercegovini. Tragajui za praksom susjednih drava Hrvatske i Slovenije dolo se do podatka da i praksa ovih drava ima veoma malo kaznenih postupaka protiv pravnih osoba, s tim da se dobio podatak da nema niti jedne pravomone presude.
120
2. MEUNARODNA PRAVNA OSNOVA Donoenje zakonskih propisa o suenju pravnim osobama opredijelila su tri meunarodna pravna akta: Konvencija o zatiti okolia kroz kazneno pravo iz 1998. godine, Kazneno pravna konvencija o korupciji iz 1999. god. Konvencija o kibernetikom kriminalu 1991. god. Ove konvencije obvezuju drave da stvore pretpostavke za odgovornost pravnih osoba za kaznena djela koja su poinile odgovorne osobe u njihovo ime i za njihov raun. Svakako treba navesti i Preporuku Ministarskog komiteta Vijea Europe od 20. 10. 1988. god. broj R. (88) 18 o odgovornosti poduzea sa statusom pravne osobe za kaznena djela poinjena u vrenju njihove djelatnosti. Preporuka se primjenjuje na privatna i javna poduzea koja imaju svojstvo pravne osobe i u odnosu na njihove ekonomske aktivnosti. Navodi da bi poduzea trebala biti odgovorna za kaznena djela poinjena u vrenju njihove djelatnosti ak i kada je kazneno djelo strano cilju poduzea i neovisno od toga da li je ili nije identificirana fizika osoba koja je svojim injenjem ili proputanjem poinila kazneno djelo. Kaznena odgovornost se preporuuje u svim sluajevima u kojima to zahtijevaju priroda krenja zakona, stupanj odgovornosti poduzea, posljedice za drutvo i potreba spreavanja daljnjeg krenja zakona. No, isto tako naglaava da poduzee treba biti osloboeno odgovornosti kada njegova uprava nije bila ukljuena u poinjanje djela i kada je poduzela sve mjere da sprijei poinjanje djela. Vano je naglasiti da ona preporuuje kako uspostavljanje odgovornosti poduzea ne oslobaa odgovornosti fizike osobe koje su ukljuene u poinjanje kaznenog djela. Ova preporuka daje i materijalno pravne osnove uvoenja sankcija prilagoenih poduzeima, a koja su regulirana kaznenim zakonom. Konvencija o zatiti okolia putem kaznenog prava iz 1988. god. obvezuje drave da usvoje odgovarajue mjere u cilju omoguavanja izricanja kaznenih ili administrativnih sankcija ili mjera pravnim osobama u ije ime je uinjeno kazneno djelo od strane njenih organa, lanova ili drugog predstavnika. Ni ova konvencija ne iskljuuje kazneni postupak protiv fizike osobe. Kao bitne razloge za ovakav odnos Konvencija potencira da je najvei dio kaznenih djela protiv okolia uinjen unutar pravnih osoba, ozbiljne potekoe u kazneno pravnom gonjenju fizikih osoba koje su djelovale u ime pravnih osoba te realnost da u sluaju sankcioniranja samo predstavnika pravne osobe pravna osoba kompenzira tu sankciju (l. 9. Konvencije). Kazneno pravna konvencija o korupciji iz 1999. god. obvezuje potpisnice na usvajanje propisa kojima e se osigurati da se pravne osobe imaju smatrati odgovornim za kaznena djela davanja mita, trgovanja utjecajem i pranja novca ako su uinjena u
121
njihovu korist od strane bilo koje fizike osobe, bez obzira da li postupaju individualno ili u sastavu pravne osobe (l. 18. Konvencije) Potpisnice su obvezane i na poduzimanje konkretnih mjera kojima e se osigurati odgovornost pravne osobe kada je zbog nedostatka nadzora i kontrole od strane fizike osobe, koja ima vodeu poziciju unutar pravne osobe, omogueno poinjanje kaznenih djela u korist pravne osobe ili u korist fizike osobe nad kojom pravna osoba ima autoritet. Ova konvencija takoer naglaava neiskljuivanja kaznenog gonjenja fizikih osoba koje su poinitelji, podstrekai ili pomagai navedenih kaznenih djela. Odredbom l. 19. Konvencija obvezuje potpisnice da osiguraju sankcije i mjere koje mogu biti kaznene ili nekaznene. Konvencija o kibernetikom kriminalu iz 2001. god. zahtjeva uvoenje odgovornosti pravnih osoba za pojedina kaznena djela. Veoma je slina Kazneno pravnoj konvenciji o korupciji. Od dokumenata Europske unije koji se odnose na odgovornost pravnih osoba za kaznena djela bitno je navesti Drugi protokol uz Konvenciju o zatiti financijskih interesa Europske unije. Odredbom l. 3. potpisnice se obvezuju da poduzmu potrebne mjere u cilju omoguavanja da pravne osobe budu odgovorne za kaznena djela prevare, aktivnog podmiivanja i pranja novca, naravno kada su ona poinjena u njihovu korist. Spomenuti je i Konvenciju o zabrani podmiivanja stranih javnih slubenika u meunarodnim poslovnim transakcijama iz 1997. god. koju je donijela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. Takoer i Konvenciju UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz 2000. god. koja obvezuje drave da usvoje mjere za utvrivanje odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca i opstrukcije pravde.
2.1. Modeli odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Postoje razliiti modeli odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela koji se razlikuju po tome da li se odgovornost pravne osobe izvodi iz ponaanja, odnosno odgovornosti fizike osobe kao poinitelja kaznenog djela ili pravna osoba odgovara za vlastito ponaanje, te da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna. Sukladno modelu izvedene ili akcesorne odgovornosti, odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo izvodi se iz ponaanja, odnosno odgovornosti, fizike osobe koja je djelovala u ime ili u korist pravne osobe. Ovaj model ima i dva podmodela: identifikacijski i vikarijski.
122
Prema identifikacijskom modelu pravna osoba se identificira sa odgovornim osobama u njoj, pa se postupci odgovornih osoba u pravnoj osobi smatraju postupcima pravne osobe. Dakle, krivnja pravne osobe se izvodi iz krivnje njihovih odgovornih osoba. Prema vikarijskom modelu postupci i onih lanova pravne osobe koji nemaju rukovodeu poziciju smatraju se postupkom pravne osobe. Prema modelu autonomne odgovornosti pravna osoba odgovara za vlastita ponaanja. Ponaanje pravne osobe oituje se u nedostacima u organizaciji pravne osobe i proputanju dunog nadzora koji bi sprijeio poinjanje kaznenog djela. Kada se govori o odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo utemeljenoj na samom prouzrokovanju zabranjene posljedice onda se govori o objektivnoj odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Dakle, za odgovornost pravne osobe ne trai se krivnja. Model subjektivne odgovornosti zahtjeva i krivnju. Ukoliko je rije o izvedenom modelu pravne osobe krivnja fizike osobe poinitelja kaznenog djela pripisuje se pravnoj osobi. Kod modela autonomne odgovornosti pravne osobe o krivnji pravne osobe zakljuuje se temeljem injenica da li je pravna osoba poduzela potrebne mjere da bi se sprijeilo nezakonito djelovanje njenih lanova. Sukladno meunarodnim obvezama veina europskih drava propisuje kumulativnu odgovornost fizike i pravne osobe za kazneno djelo. Ova odgovornost nije zajednika niti se ona smatra saizvriteljstvom, odnosno pomaganjem ili podstrekavanjem. Moglo bi se rei da je to neka vrsta paralelnog poiniteljstva. Osnova odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela propisana kaznenim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini su neto drukiji od osnova te odgovornosti predvienih prethodno citiranim meunarodnim aktima. Materijalno pravni propis u Bosni i Hercegovini ne ograniava odgovornost pravnih osoba samo za pojedine grupe kaznenih djela ili za pojedina kaznena djela. U Bosni i Hercegovini se takoer odgovornost pravnih osoba vee za kaznena djela poinjena u njihovo ime, za njihov raun ili u njihovu korist. Meutim ova kazneno pravna odgovornost je postavljena ire nego to je to sluaj u prethodno citiranim meunarodnim aktima. Ovo stoga to se u materijalno pravnom propisu u Bosni i Hercegovini odgovornost pravnih osoba za kaznena djela ne ograniava samo na kaznena djela koja su u njihovo ime ili u njihovu korist poinile one fizike osobe s vodeom pozicijom o pravnoj osobi, ali se za odgovornost pravne osobe za takva kaznena djela zahtjeva jedan od zakonom predvienih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe poinjanju kaznenog djela.
123
Kazneni postupak u Bosni i Hercegovini polazi od toga da se vodi protiv fizike osobe. Pravna osoba sa statusom osumnjienika ili optuenika bitno se razlikuje od ovjeka ona nema temeljna ljudska prava kao fizika osoba, nema psihike sposobnosti pamenja i davanja iskaza. Zbog toga se kazneni postupak u ovome dijelu i prilagoava ovim linostima. Kada su u pitanju procesne odredbe zakon ne sadri cjelovito ureenje tog postupka nego se ureuju samo pojedini njegovi dijelovi, dok se u svim drugim situacijama smisaono primjenjuju i druge odredbe Zakona o kaznenom postupku. Primjera radi, kod glavnog pretresa odredba je prilagoena obiljejima pravne osobe, u smislu redoslijeda izjanjavanja osnovanosti optunice, redoslijeda dokaznog postupka i redoslijeda zavrnih rijei. Ako je primjena pojedinih procesnih odredbi (npr. o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti, o sastavu suda, o redovnom i izvanrednom pravnom sredstvu) ovisna o odreenim okolnostima (npr. o vrsti i visini zaprijeene kazne) to znai da se i u postupku protiv pravne osobe uzimaju u obzir one okolnosti koje se uzimaju u obzir u postupku protiv poinitelja. Ovo vai takoer i kada tee postupak samo protiv pravne osobe.
3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA Zakon poinjenje kaznenog djela vezuje iskljuivo za fizike osobe. Naime, zakon ne govori o poinjanju kaznenog djela od strane pravne osobe nego o odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo koje je poinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Na ovaj nain se uspostavlja bitan uvjet za odgovornost pravne osobe za kazneno djelo, pa je zakljuiti da je za odgovornost pravne osobe za kazneno djelo potrebno da je poinitelj kazneno djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Dakle, zakljuiti je da materijalni propis usvaja jedan vid izvedene odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Odgovornost pravne osobe za kazneno djelo izvodi se iz protivpravnog ostvarenja obiljeja odreenog kaznenog djela u ime, za raun ili u korist pravne osobe od strane fizike osobe. No kako zakon odgovornost pravne osobe za kazneno djelo vezuje za djelo fizike osobe poinjeno u ime, za raun ili u korist pravne osobe, a ne i za njenu kaznenu odgovornost, moe se rei da Zakon usvaja limitiranu izvedenu odgovornost pravne osobe za kazneno djelo. 3.1. Odgovornost pravne osobe Odgovornost pravne osobe je ureena l. 122. KZ BiH, l. 126. KZ FBiH, l. 125. KZ RS i l. 126. KZ DB
124
Svakako je naglasiti da poinjenje kaznenog djela od strane poinitelja u ime, za raun ili u korist pravne osobe nije dovoljno za zasnivanje odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Za to je, uz ovaj uvjet, potrebno ostvarenje i jednog od uvjeta precizno odreenih u samom materijalnom propisu, o emu e vie rijei biti u daljnjem dijelu teksta. Pod pravnom osobom zakon podrazumijeva BiH, FBiH, RS, BD BiH, kanton, grad, opinu, mjesnu zajednicu, svaki organizacioni oblik privrednog drutva i sve oblike povezivanja privrednih drutava, ustanova, institucije za vrenje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i osoba, kao i druge financijske institucije, fond, politike organizacije i udruenja graana te drugi oblici udruivanja koji mogu da stiu sredstva i da ih koriste na isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe. Zakon propisuje krug pravnih osoba za koje je iskljuena odgovornost za kaznena djela. Rije je o BiH, FBiH, RS, BD BiH, kantonu, gradu opini i mjesnoj zajednici. Sve ostale drutvene tvorevine mogu biti odgovorne za kazneno djelo. Kazneni zakon doputa i mogunost da se i nekim drugim zakonom za odreene pravne osobe iskljui ili ogranii primjena pojedinih kazni ili drugih kaznenopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama. 3.2. Osnovi odgovornosti pravne osobe Osnove odgovornost pravne osobe su ureene l. 124. KZ BiH, l. 128. KZ FBiH, l. 127. KZ RS i l. 128. KZ DB Osnova odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo je povezanost pravne osobe s poinjenim kaznenim djelom. Ve je reeno da se kumulativno moraju ispuniti dva uvjeta da bi postojala odgovornost pravne osobe za kazneno djelo. Prvi se odnosi na djelovanje poinitelja kaznenog djela i karakteristike tog djelovanja, a drugi na djelovanje rukovodeih i nadzornih organa pravne osobe. Dakle, prvi uvjet za odgovornost pravne osobe za kazneno djelo jeste da je poinitelj kazneno djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe - radnja poinitelja i njeni uinci se mogu pripisati pravnoj osobi. Moraju postojati okolnosti koje kazneno djelo poinitelja vezuje za pravnu osobu i to tako da se uinci radnji poinitelja pripisuju pravnoj osobi. Radi se o ovlatenju poinitelja da djeluje u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Te radnje poinitelja kojima je poinjeno kazneno djelo mogu ulaziti u krug radnji koje je on inae ovlaten poduzimati u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Ovlatenje mogu proizlaziti iz zakona ili drugog pravnog propisa, ukljuujui i propise pravne osobe, iz pojedinanog akta pravne osobe odnosno njenih upravljakih organa ili ugovora zakljuenog izmeu poinitelja i pravne osobe.
125
Poinitelj kaznenog djela za koje pravna osoba moe biti proglaena odgovornom ne mora biti osoba koja ima neku od rukovodeih pozicija u pravnoj osobi, ne mora biti ni lan pravne osobe. Potrebno je da je on kazneno djelo uinio postupajui po nekom pravnom osnovu u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Taj uvjet e biti ispunjen i onda kada radnja poinitelja predstavlja i zlouporabu danih ovlatenja, recimo i njihovim prekoraenjem. Bitno je da se prekoraenje odnosi na nain izvrenja radnje ili na postojanje pretpostavki zahtijevanih za njeno izvrenje, ali ne i kada je ovlatenje prekoraeno u smislu da je poinitelj radnjom kojom je uinio kazneno djelo izaao iz kruga radnji na koje se njegovo ovlatenje odnosi. Drugi uvjet se tie doprinosa rukovodeih i nadzornih organa pravne osobe poinjanju kaznenog djela. Organi i tijela koja imaju ovlatenja da predstavljaju pravnu osobu i donose odluke su odreeni zakonom ili drugim propisom, ukljuujui i propise pravne osobe. Naglasiti je da se tim organima i tijelima mogu smatrati i one strukture u pravnoj osobi koje stvarno i praktino vode poslove pravne osobe i usmjeravaju njeno djelovanje. Pravna osoba e, prema ovom uvjetu, biti odgovorna za kazneno djelo koje je poinitelj poinio u ime ili za raun ili u korist pravne osobe ako smisao poinjenog kaznenog djela proizilazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe ili ako su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe utjecali na poinitelja ili mu omoguili da poini kazneno djelo ili ako pravna osoba raspolae protivpravno ostvarenom imovinskom koriu ili koristi predmete nastale kaznenim djelom ili ako su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad zakonitou rada radnika. Doprinos pravne osobe poinjanju kaznenog djela sastoji se u: 1. donoenju odluka (zakljuka ili naloga) rukovodeih ili nadzornih organa koje imaju obvezan usmjeravajui pravac za djelovanje poinitelja odnosno u donoenju odluke (odobrenja) kojom se rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe suglaavaju sa odreenim, ve zapoetim ili namjeravanim djelovanjem poinitelja, a koje su po svojoj sadrini takve da njihova realizacija implicira poinjanje kaznenog djela 2. kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe uticali na poinitelja ili mu omoguili da uini kazneno djelo 3. kada pravna osoba raspolae sa protivpravnom ostvarenom imovinskom koriu ili koristi predmete nastale kaznenim djelom
126
4. kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad zakonitou rada radnika Namee se zakljuak da se doprinos pravne osobe poinjenju kaznenog djela sastoji u odreenoj protivpravnoj radnji njenih rukovodeih ili nadzornih organa. Djelovanje rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe mora predstavljati takav doprinos poinjanju kaznenog djela da djelo ne bi bilo poinjeno ili da ne bi bilo poinjeno na nain na koji jeste ili da namjera poinitelja zbog koje je djelo poinjeno ne bi bila ostvarena da nije bilo radnje rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe. Eventualno, intenzitet doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe moe biti znaajan da tuitelj iz razloga cjelishodnosti moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtjeva pokretanje kaznenog postupka (ako je doprinos pravne osobe poinjenju kaznenog djela neznatan). Rei je i to da se za odgovornost pravne osobe za kazneno djelo koje je poinitelj poinio u njeno ime, za njen raun ili u njenu korist prihvaa model subjektivne odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Dakle, potrebno je svjesno djelovanje nadzornih ili rukovodnih organa pravne osobe koje je objektivno doprinijelo poinjenju kaznenog djela. Ono podrazumijeva njihovu pravilnu predstavu o vlastitom djelovanju i uvijek se pretpostavlja, ali nije iskljuena mogunost dokazivanja suprotnog. 3.3. Granice odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo Granice odgovornost pravne osobe su ureene l. 125. KZ BiH, l. 129. KZ FBiH, l. 128. KZ RS i l. 129. KZ DB Kazneni zakon je prihvatio model tzv. izvedene (akcesorne ili posredne) odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Odgovornost pravne osobe za kazneno djelo se vezuje uz protivpravno ostvarenje zakonskih obiljeja odreenog kaznenog djela u ime, za raun ili u korist pravne osobe od strane fizike osobe. Meutim, odgovornost pravne osobe za kazneno djelo ne vezuje se uz utvrenje kaznene odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo poinjeno u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Stoga se moe rei da je usvojen model limitirane izvedene odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Odgovornost pravne osobe za kazneno djelo ne iskljuuje kaznenu odgovornost fizikih, odnosno odgovornih osoba za poinjanje kaznenog djela. Naravno rije je o fizikoj osobi koja je poinitelj kaznenog djela za koje odgovara i pravna osoba. Nije rije o fizikim, odnosno odgovornim osobama u rukovodeim ili nadzornim organima pravne osobe, koje su svojim radnjama, poduzetim u okviru djelovanja rukovodeeg ili nadzornog organa pravne osobe kojim je ostvaren doprinos tih organa pravne osobe poinjanju kaznenog djela, ostvarile obiljeje odreenog kaznenog djela.
127
Ako u pravnoj osobi osim poinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati poinitelja, pravna osoba odgovara za poinjeno kazneno djelo u granicama poiniteljeve odgovornosti. Rije je o dvije vrste pravnih osoba: 1. pravnim osobama koje u svom lanstvu nemaju druge osobe osim poinitelja 2. pravnim osobama koje osim poinitelja nemaju organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati poinitelja - pravna osoba u svom personalnom sastavu ima i drugih lanova osim poinitelja, ali nema organa personalno razliitog od poinitelja koji bi usmjeravao ili nadzirao poinitelja Ovakvo rjeenje predstavlja odstupanje od modela limitirane - izvedene odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo i predstavlja model ekstremne izvedene odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo. Ovo stoga to se odgovornost pravne osobe za kazneno djelo ne vezuje samo uz protivpravno ostvarenje zakonskih obiljeja odreenog kaznenog djela od strane fizike osobe kao poinitelja nego i uz postojanje i granice poiniteljeve odgovornosti). S obzirom da postoji potpuno personalno preklapanje poinitelja i pravne osobe, odnosno poinitelja i rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe, nije mogue doprinos pravne osobe poinjenju kaznenog djela utvrivati odvojeno od radnji poinitelja kojima je protivpravno ostvario obiljeja kaznenog djela.
3.4. Kazne Kazne za pravne osobe su ureene l. 131 do 135. KZ BiH, l. 135. do 139. KZ FBiH, l. 134. do 138. KZ RS i l. 135. do 139. KZ DB Tri su vrste kazni koje se mogu izrei pravnoj osobi: 1. novana kazna, 2. kazna oduzimanja imovine i 3. kazna prestanka pravne osobe Zakon ne propisuje posebne odredbe o opoj svrsi kaznenopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama niti odredbe o svrsi pojedinih vrsta kaznenopravnih sankcija. Stoga se odredbe o svrsi kaznenopravnih sankcija, svrsi kanjavanja, te svrsi uvjetne osude i mjeri sigurnosti shodno primjenjuju i na kaznenopravne sankcije namijenjene pravnim osobama. Novana kazna se uvijek izrie u odreenom iznosu koji ne moe biti manji od 5.000 KM niti vei od 5.000.000 KM. Izuzetak u odnosu na maksimum propisane kazne je situacija ako je kaznenim djelom pravne osobe drugom prouzroena imovinska teta ili mu je pribavljena protupravna imovinska korist. Tada najvea mjera izreene kazne moe iznositi dvostruki iznos te tete, odnosno koristi.
128
Kod fizikih osoba novana kazna se, u sluaju da je ta osoba ne plati dragovoljno, zamjenjuje kaznom zatvora. Kod pravnih osoba ova odredba se ne moe primijeniti tako da kao jedini nain izvrenja ove kazne ostaje prinudna naplata, u sluaju da je pravna osoba ne plati dragovoljno. Kazna oduzimanja imovine izrie se, odnosno moe se izrei, za ona kaznena djela gdje je propisana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna. Pravnoj osobi se moe oduzeti najmanje polovina imovine ili vei dio imovine ili cjelokupna imovina. Da bi se izrekla ova kazna neophodno je utvrditi to ini imovinu pravne osobe i njenu vrijednost. U presudi e sud uvijek morati tono odreeno navesti koja se imovina oduzima. U cilju sprjeavanja pravne osobe da osujeti izvrenje presude na nain da pravna osoba prije pravomonosti presude raznim vidovima raspolaganja umanjuje svoju imovinu zakon je propisao da se radi osiguranja izvrenja kazne oduzimanja imovine moe protiv pravne osobe odrediti privremena mjera osiguranja. Kazna prestanka pravne osobe moe se izrei ako je djelatnost pravne osobe u cijelosti ili u pretenoj mjeri koritena za poinjanje kaznenog djela. Uz ovu kaznu pravnoj osobi se moe izrei i kazna oduzimanja imovine. Kod izricanja kazne prestanka pravne osobe sud e predloiti i otvaranje postupka likvidacije. Pravnoj osobi je mogue izrei i uvjetnu osudu na nain da se pravnoj osobi utvrdi novana kazna do 1.500.000 KM koja kazna se nee izvriti ako pravna osoba u roku koji odredi sud, a koji rok se kree od jedne do pet godina, ne bude odgovorna za novo kazneno djelo. Izricanje uvjetne osude je propisano l. 136. KZ BiH, l. 128. KZ FBiH, l. 139. KZ RS i l. 140. KZ DB
3.5. Mjere sigurnosti Mjere sigurnosti za pravne osobe su ureene l. 137. do 140. KZ BiH, l. 141. do 144. KZ FBiH, l. 140. do 143. KZ RS i l. 141. do 144. KZ DB Pored mjere sigurnosti oduzimanja predmeta pravnoj osobi se mogu izrei i slijedee mjere sigurnosti: 1. objava presude 2. zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti Izricanje mjere sigurnosti objave presude nije uvjetovano oglaavanjem pravne osobe odgovornom za odreenu grupu kaznenih djela. Sud je uvijek moe izrei kada smatra
129
korisnim da javnost sazna za ovu osudu. Pri odluivanju da li e izrei ovu mjeru sigurnosti sud e imati u vidu znaaj kaznenog djela, posljedice djela (karakter i opasnost od nastupanja daljnjih posljedica), opasnost od ponovnog poinjenja istovrsnog kaznenog djela. Ako bi sud utvrdio da postoji opasnost od ponovnog poinjanja istovrsnog kaznenog djela potrebno je argumentirati okolnost da bi ta opasnost bila otklonjena ili umanjena ako bi javnost saznala za osudu. Ova mjera sigurnosti posebice dolazi u obzir, pa je zakon u tim situacijama i sugerira, u sluajevima kada bi objava presude bila od koristi da se otkloni opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili da se osigura sigurnost prometa ili kakva korist privredi. Mjera sigurnosti zabrane obavljanja privredne djelatnosti se uvijek mora odnositi na zabranu obavljanja tono odreene i to privredne djelatnosti. Rije je, naravno, o onoj vrsti djelatnosti u okviru kojih je kazneno djelo poinjeno. Primjera radi, pravnoj osobi se moe zabraniti proizvodnja odreenih proizvoda ili obavljanje odreenih poslova ili bavljenje odreenim poslovima prometa roba ili drugim privrednim poslom. Ova mjera se izrie kada sud utvrdi da bi dalje obavljanje odreene privredne djelatnosti bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi ili tetno za privredno ili financijsko poslovanje drugih pravnih osoba ili za privredu u cjelini. Nuno je utvrenje da postoji opasnost od ponovnog poinjanja djela kojim se ugroava ili povrjeuje ivot ili zdravlje ljudi, privredno ili financijsko poslovanje drugih pravnih osoba ili se ugroava privreda u cjelini. Mjeru je mogue izrei i ako je pravna osoba u posljednje dvije godine prije poinjenja djela bila ve kanjena za kazneno djelo koje je isto ili slino kaznenom djelu za koje se pravna osoba oglaava odgovornom. I u ovoj situaciji sud mora argumentirati postojanje opasnosti od ponovnog poinjanja djela i neophodnost primjene ove mjere sigurnosti za otklanjanje te opasnosti. Pravnoj osobi se moe oduzeti imovinska korist pribavljena poinjanjem kaznenog djela, a to je normalna posljedica temeljnog naela da nitko ne moe zadrati korist koju je protivpravno stekao.
3.6. Pravne posljedice osude pravne osobe Pravne posljedice osude pravne osobe su ureene l. 141. KZ BiH, l. 145. KZ FBiH, l. 144. KZ RS i l. 145. KZ DB. One su: 1. zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdanih od organa strane drave
130
2. zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdanih od institucija BiH Pravne posljedice osude pravne osobe mogu nastupiti i kada je pravnoj osobi za poinjeno djelo izreena novana kazna. Dakle, pravne posljedice osude pravne osobe nastupaju kada je pravnoj osobi izreena jedna od kazni, ukljuujui i novanu, ali ne i ako joj je izreena uvjetna osuda ili je osloboena od kazne.
4. JEDINSTVENOST I CJELISHODNOST POSTUPKA Pitanje jedinstvenosti i cjelishodnosti postupka ureeni su odredbama l. 375. i 376. ZKP BiH, l. 375.i 376. ZKP DB, l. 396. i 397. ZKP FBiH te l. 381. i 282. ZKP RS. U kaznenom postupku za isto kazneno djelo teite postupka je na fizikoj osobi kao poinitelju kaznenog djela, a odgovornost pravne osobe je akcesorna. Kada postoji odgovornost i fizike i pravne osobe za kazneno djelo tada se pokree i vodi jedinstven kazneni postupak. Da bi se utvrdilo da je pravna osoba poinila kazneno djelo mora se utvrditi uzrono posljedina veza izmeu kaznenog djela poinitelja i pravne osobe koja se sastoji ili u povredi dunosti pravne osobe ili u ostvarivanju protivpravne imovinske koristi od strane pravne osobe. Od pravila da se vodi jedinstven postupak protiv fizike i pravne osobe postoji odstupanje u sluaju kada postupak protiv fizike osobe kao poinitelja nije mogue pokrenuti i voditi iz zakonom propisanih razloga (npr. smrt ili duevno oboljenje i slino). Takoer i ako je postupak protiv fizike osobe ve proveden. No zakljuiti je i to da ukoliko ne postoje zakonske prepreke za voenje postupka protiv fizike osobe ne bi se smjelo dopustiti pokretanje odnosno voenje postupka protiv pravne osobe prije pokretanja postupka protiv fizike osobe. U jedinstvenom postupka protiv pravne osobe i fizike osobe uvijek se podie jedna optunica i izrie jedna presuda. Tuitelj ima pravo ne pokrenuti postupak protiv pravne osobe kada okolnosti sluaja ukazuju da voenje postupka ne bi bilo cjelishodno zbog toga to je: doprinos pravne osobe poinjanju kaznenog djela neznatan pravna osoba nema imovine ili je ima tako malo da ne bi bila dostatna za pokrie trokova postupka
131

protiv pravne osobe je pokrenut steajni postupak poinitelj kaznenog djela je jedini vlasnik pravne osobe protiv kojeg bi se kazneni postupak vodio
Dakle, vidljivo je prije pokretanja postupka da njegov krajnji cilj - izricanje i izvrenje kazne, ne moe biti postignut, odnosno da je uee pravne osobe u izvrenju kaznenog djela minimalno beznaajno. U situaciji kada je poinitelj kaznenog djela jedini vlasnik pravne osobe rei je da bi dolo do dvostrukog kanjavanja: kao poinitelj kaznenog djela bila bi kanjena fizika osoba, a kao pravna osoba jedini vlasnik te pravne osobe, dakle opet ista fizika osoba.
5. ZASTUPNIK I BRANITELJ PRAVNE OSOBE Pitanja zastupnika i branitelja pravne osobe su ureene l. 377. do 382. ZKP BiH, l. 398. do 403. ZKP FBiH, l. 127. KZ RS i l. 377. do 382. ZKP DB i l. 383. do 388. ZKP RS. Pravna osoba ne moe sama nastupati u postupku ve mora imati svog zastupnika. Prava zastupnika u postupku su identina pravima osumnjienika, odnosno optuenika. Kada se postupak vodi istovremeno protiv vie pravnih osoba dobro bi bilo da svaku pravnu osobu zastupa drugi zastupnik. Ovo zbog moguih sukoba interesa meu pravnim osobama. Pravna osoba moe imati samo jednog zastupnika. Zakonska norma ne zabranjuje pravnoj osobi da moe mijenjati zastupnika, ali taj zastupnik uvijek mora biti jedan. S obzirom da se zastupnik stavlja u poziciju osumnjienika, odnosno optuenika, on je ovlaten poduzimati sve radnje koje moe poduzeti optuenik, odnosno osumnjienik. Upravo zbog svih ovih specifinosti sud uvijek mora utvrditi identitet zastupnika i njegovo ovlatenje za zastupanje. Zastupnikom pravne osobe u kaznenom postupku smatraju se osobe koje su ovlatene da zastupaju pravnu osobu: temeljem zakonskog propisa, akta dravnog organa, statuta pravne osobe, akta o osnivanju ili nekog drugog pravnog akta pravne osobe
Ako unutar pravne osobe postoji vie osoba za zastupanje pravna osoba je obvezna odrediti samo jednu osobu koja e je zastupati u kaznenom postupku. Svaka potpuno poslovno sposobna fizika osoba moe biti zastupnik pravne osobe. Dakle, s obzirom da ne postoje nikakva ogranienja, kako glede obrazovanja tako i profesije, krug moguih
132
zastupnika je veoma irok. Jedino osobe koje bi se mogle nai u sukobu procesnih uloga (svjedok osumnjienik, optuena odgovorna osoba u istom postupku) ne bi mogli biti zastupnici pravne osobe. Zastupnik pravne osobe moe ovlastiti za zastupanje i nekog drugog. To ovlatenje se uvijek daje pismeno, odnosno usmeno na zapisnik suda. U situacijama kada pravna osoba prestaje da postoji prije pravomonog okonanja postupka zastupnika odreuje sud. Zapaziti je da, ukoliko pravna osoba nema pravnog slijednika onda nema ni svrhe kaznenog postupka. Pitanje *** to e biti ako pravna osoba prestane postojati a nema pravnog slijednika? Zakon, a ni sudska praksa ne daju odgovor na ovo pitanje. Rjeenje bi moglo biti u primjeni zakonske odredbe koja propisuje zabranu statusnih promjena pravne osobe, pa dakle i brisanje pravne osobe. Zbog mogueg sukoba procesnih uloga kako je reeno, zastupnik pravne osobe ne moe biti osoba koja je pozvana kao svjedok, kao ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog istog kaznenog djela, osim ako je jedini lan pravne osobe. Ako pravna osoba na poziv suda u ostavljanom roku ne bi odredila zastupnika njega bi odredio sud. Sva pismena koja su namijenjena pravnoj osobi moraju se dostaviti i pravnoj osobi i zastupniku. Trokovi za zastupnika, kao trokovi kaznenog postupka, uplauju se unaprijed iz sredstava organa koji vodi postupak samo ako pravna osoba nema sredstava. Pravna osoba pored zastupnika moe imati i branitelja. Ovo je samo mogunost a ne i obveza, pa se na pravnu osobu ne odnose zakonske odredbe o obveznoj odbrani. S obzirom na realnu mogunost sukoba interesa fizike i pravna osobe protiv kojih se istovremeno vodi kazneno postupak zakon propisuje da oni ne mogu imati istog branitelja.
133
6. SPECIFINOSTI OPTUNICE Sadraj optunice je propisan l. 383. ZKP BiH, l.383. ZKP DB, l. 404. ZKP FBiH i l. 389. ZKP RS Kod optunice protiv pravnih osoba postoji specifinost - ona mora sadravati i naziv pravne osobe pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu, njeno sjedite, opis kaznenog djela i osnove odgovornosti pravne osobe. Ova osnova odgovornosti pravne osobe uvijek mora biti smisleno obrazloen u odnosu na obrazloenje osnova odgovornosti poinitelja. Primjer iz sudske prakse *** OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA BROJ: KT I 526/03 Banja Luka, dana 14. 5. 2004. god. Na osnovu l. 43/2 toka e i l. 389. Zakona o kaznenom postupku, podie OPTUNICU Protiv: 1. T trgovina na veliko i malo, d.o.o. Banja Luka, sa sjeditem u ...., matini br. ...., drutvo upisano u sudskom registru drutva koji se vodi kod Osnovnog suda ..., u registarskom uloku br. ...., zastupano po zakonskom zastupniku ...., direktoru, bez ogranienja u ovlatenjima R. J. . M. to su: Drutvo T d.o.o. Banja Luka, kao pravno lice, tokom obavljanja svoje registrovane djelatnosti (ifra djelatnosti 55300 restorani), a R.J. i .M., u prvom licu organizovali proces rada, proizvodnju pripremu i prodaju hrane i pia u restoranu T. u Banja Luci u vremenu od 19. 8. do 29. 8. 2003. god. propustili poduzeti mjere dunog nadzora, da se sa ivotnim namirnicama u restoranu manipulie na higijenski nain,
2. 3.
134
protivno l. 2. i 3. Zakona o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, graanima potroaima, ponudili na prodaju i stavili u promet hranu rusku salatu, koji su je konzumirali u restoranu T. centra ili je po kupovini nosili kui i konzumirali kod kue, pa je u navedenom vremenu po konzumiranju hrane od iste oboljelo 14. osoba i to: T. N. A., M. S., P. N., P. V., P. V., R. R., R.M. T. V., T.V.m, S. J., K. R., i G. D. tako to su dobili trovanje hranom za koju je po uzetim uzorcima ruske salate utvrena prisutnost bakterija Escherichia coll i Staphulococcus aurens (kontaminacija ivotnih namirnica bakterijama fekalnog porijekla) koja ne zadovoljava mikrobioloke zahtjeve po l. 4. i 50. Pravilnika o mikrobiolokoj ispravnosti namirnica u prometu, to je dovelo do epidemije zarazne bolesti koju je prijavila Higijensko epidemioloka sluba doma zdravlja Banja Luka, sa poetkom epidemije 19. 8. 2003. god. i njene odjave sa 26. 8. 2003. god. iji je uzronik Salmonella auteritidis, a koja je izolovana iz stolice oboljelih: M. S. R. Z. R. V., S. J. i G. D., a koja oboljenja trgovanja hranom su prema l. 6. st. 1. ta. 27. i 40. Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti proglaena za zarane bolesti. Dakle, proizvodili pripremali i stavljali u promet ivotne namirnice kodljive za zdravlje ljudi, ime su poinili kazneno djelo proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda iz l. 221/1 KZ RS. Osnov odgovornosti prema licu drutva T. sadran je u l. 127. ta. 2. i 4. KZ RS. S toga u smislu l. 340/1 ZKP-a predlaem Sudu da izda, KAZNENI NALOG
Kojim se pravnom licu T trgovina na veliko i malo d.o.o. Banja Luka, Ul. ..., matini broj ...., upisano u registru drutava kod Osnovnog suda u Banja Luka u registarskom uloku br. ..., utvruje novana kazna u iznosu od 25.000 KM, a R. J. i . M., utvruje ponaosob za svakog novana kazna u iznosu od 1.000 KM, koju su duni (drutvo i fizika lica) platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravosnanosti presude u korist Budeta RS. DOKAZI Koje treba izvesti su slijedei: 1. Sasluati svjedoke (navode se svjedoci) 2 Proitati i izvriti uvid u isprave (navode se isprave)
135
Rezultati provedene istrage pokazuju da su osumnjieni, pravno lice i fizika lica poinili kazneno djelo koje im se na teret stavlja ovom optunicom. Naime, drutvo T d.o.o Banja Luka kod registarskog suda Osnovnog suda Banja Luka u registarskom uloku br.... u prilogu uz prijavu br. 3 (djelatnost) pod ifrom djelatnosti 55300 registrovalo je i djelatnost pod nazivom restorani, a na prilogu uz prijavu br. 4 kao lice ovlateno za zastupanje subjekta upisa drutva upisan je R. M. direktor, bez ogranienja u ovlatenjima. Drutvo se prije i za vrijeme poinjenog kaznenog djela (od 19. 8. 29. 8. 2003. god.) i nakon toga bavilo tom djelatnou restorani u kojemu se proizvodi priprema hrana ivotne namirnice, pa je bilo duno u cilju zatite stanovnitva od zaraznih bolesti preuzimati i provoditi mjere i aktivnosti za sprijeavnje i suzbijanje zaraznih bolesti, obzirom na djelatnost. Dunost za planiranje, preuzimanje i provoenje mjera za sprjeavanje i suzbijanje zaraznih bolesti je obveza drutva poduzea, a tako i obveza radnika koji u drutvu organizuju proces rada i sastoji se u preuzimanju mjera zatite i osiguranju sredstava za provoenje tih mjera. Stoga je osnov odgovornosti pravnog lica sadran u l. 127. ta. 2 i 4. KZ RS, jer su osumnjieni pod 2. i 3. optunice omoguili da se iz obavljanja redovne i registrovane djelatnosti pravnog lica, poini kazneno djelo proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda iz l. 221. st. 1 KZ RS, tako to su propustili vriti duni nadzor prilikom proizvodnje pripreme hrane ruske salate, pa po tom istu stavili u promet. Iz iskaza oteenih, svjedoka proizlazi da su u T u Banja Luci u kritino vrijeme kupovali i konzumirali rusku salatu. Sanitarni inspektor je vrio inspekciju nadzor, uzimao uzorke ruske salate, zatim 29. 8. 2003. god. usmenim rjeenjem iz kuhinje restorana T. udaljio radnicu K. G. kod koje su u nosu izolovane bakterije stafilokoke. Iz nalaza i miljenja za oboljele osobe, nalaza mikrobiloke obrade Zavoda za zatitu zdravlja RS, spiska oboljelih i epidemiji Stalonellosis od 18. 8. do 26. 8. 2003. god. Dom zdravlja Banja Luka i informacije Doma zdravlja Banja Luka, moe se utvrditi da je kod M. S., R. Z., T. V ., S. J. i G. D. na lijeenju u Infektivnoj klinici izolovana Salmonela, da su svi oboljeli hranu rusku salatu konzumirali u restoranu T., odnosno kod kue, te da je uzrok oboljenja, odnosno epidemija Salmonella enteritidis, jer je izolovana iz stolice oboljelih osoba, to je uzrona veza u radnjama, odnosno proputanju dunih radnji osumnjienih, iz ega proizilaze bitna obiljeja kaznenog djela koja se na teret ovom optunicom stavljaju optuenom pravnom i fizikom licu. Predlaem da sudija za prethodno sasluanje potvrdi ovu optunicu.
136
7. SPECIFINOSTI SASLUANJA I ZAVRNE RIJEI Pravila sasluanja i zavrne rijei propisan su l. 383. i 384. ZKP BiH, l. 383. i 384. ZKP DB, l. 405. ZKP FBiH i l. 390 ZKP RS U postupku se uvijek prvo sasluava optuenik (fizika osoba), a potom zastupnik pravne osobe. Ovo stoga to odgovornost pravne osobe poiva na odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi. Analogno ovome propisuje se da kod zavrne rijei prvo govori zastupnik pravne osobe pa tek onda optuenik.
8. PRESUDA Sadraj presude je propisan l. 385. ZKP BiH, l. 385. ZKP DB, l. 406. ZKP FBiH i l. 391. ZKP RS. Specifinost postupka zahtjeva i poseban sadraj presude protiv pravne osobe. Uvod presude uvijek mora sadravati: naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu sjedite pravne osobe ime i prezime zastupnika koji je zastupao pravnu osobu na glavnom pretresu
Izreka presude mora da sadri: naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu sjedita pravne osobe zakonski propis po kojem je pravna osoba optuena, po kojem se oslobaa optube za to djelo ili po kojem se optuba odbija
137
Primjer iz sudske prakse *** Presuda koja je rijeila optunicu navedenu u prethodnom dijelu teksta. OSNOVNI SUD U BANJALUCI BROJ: K 404/04 Dana 6. 10. 2004. god. (Uvodni dio) PRESUDU 1. T trgovina na veliko i malo, d.o.o. Banja Luka, sa sjeditem u ...., matini br. ...., drutvo upisano u sudskom registru drutva koji se vodi kod Osnovnog suda ..., u registarskom uloku br. ...., zastupano po zakonskom zastupniku ...., direktoru, bez ogranienja u ovlatenjima R.J. . M. krivi su to su: Drutvo T d.o.o. Banja Luka, kao pravno lice, tokom obavljanja svoje registrovane djelatnosti (ifra djelatnosti 55300 restorani), a R.J. i .M., u prvom licu organizovali proces rada, proizvodnju pripremu i prodaju hrane i pia u restoranu T. u Banja Luci u vremenu od 19. 8. do 29. 8. 2003. god. propustili poduzeti mjere dunog nadzora, da se sa ivotnim namirnicama u restoranu manipulie na higijenski nain, protivno l. 2. i 3. Zakona o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, graanima potroaima, ponudili na prodaju i stavili u promet hranu rusku salatu, koji su je konzumirali u restoranu T. centra ili je po kupovini nosili kui i konzumirali kod kue, pa je u navedenom vremenu po konzumiranju hrane od iste oboljelo 14. osoba i to: T. N. A., M. S., P. N., P. V., P. V., R. R., R.M. T. V., T.V.m, S. J., K. R., i G. D. tako to su dobili trovanje hranom za koju je po uzetim uzorcima ruske salate utvrena prisutnost bakterija Escherichia coll i Staphulococcus aurens (kontaminacija ivotnih namirnica bakterijama fekalnog porijekla) koja ne zadovoljava mikrobioloke zahtjeve po l. 4. i 50. Pravilnika o mikrobiolokoj ispravnosti namirnica u prometu, to je dovelo do epidemije zarazne bolesti koju je prijavila Higijensko epidemioloka sluba doma zdravlja Banja Luka, sa poetkom epidemije 19. 8. 2003. god. i njene odjave sa 26. 8. 2003. god. iji je uzronik Salmonella auteritidis, a koja je izolovana iz stolice
2. 3.
138
oboljelih: M. S. R. Z. R. V., S. J. i G. D., a koja oboljenja trgovanja hranom su prema l. 6. st. 1. ta. 27. i 40. Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti proglaena za zarane bolesti. Dakle, proizvodili pripremali i stavljali u promet ivotne namirnice kodljive za zdravlje ljudi, ime su poinili kazneno djelo proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda iz l. 221/1 KZ RS. Pa ih sud primjenom gore naznaenog propisa i primjenom propisa iz l. 127. taka b. I g., l. 134. i 135. st. 1. KZ RS, te l. 238. i 239. ZKP-a RS, optuenom pravnom licu T izrie
NOVANU KAZNU U IZNOSU OD 5.000,00 (PET HILJADA) KM
Na osnovu propisa iz l. 221. st. 1. KZ RS, te propisa iz l. 28, 35, 37 KZ RS, te l. 238 i 239 ZKP RS, sud Opt. R.J. izrie NOVANU KAZNU U IZNOSU OD 400,00 (ETIRI STOTINE) KM
Opt. .M. izrie NOVANU KAZNU U IZNOSU OD 400,00 (ETIRI STOTINE) KM
Okruno tuilatvo Banjaluka, podnijelo je ovom sudu optunicu pod br. Kt-I-526/03 od 14. 5. 2004. god. protiv pravnog lica T trgovina na veliko i malo. d.o.o. Banjaluka, R.J. i . M. zbog kaznenog djela proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda, iz l. 221. st. 1. KZ RS, te su u smislu l. 340 st. 1. ZKP-a predloili da sud izda kazneni nalog kojim e se pravnom licu izrei novana kazna u iznosu od 25.000 KM, a optuenim R. J. i . M. novane kazne u iznosu od po 1.000 KM, a u roku od 15. dana po pravosnanosti presude, u korist budeta RS.
139
Na zapisniku o sasluanju optuenih br. K. 240/04 od 22. 6. 2004. god. branilac pravnog lica se izjasnio da spomenuto pravno lice nije krivo, a takoer i optueni R. J. i . M. su se izjasnili da nisu krivi za predmetno kazneno djelo. Nakon toga sud je zakazao glavni pretres i to dana 4. 10. 2004. god. i isti je odloen obzirom da su Okruni tuilac, zastupnik i branilac pravnog lica i optueni izjavili da e u ovom kaznenom predmetu doi do sporazuma o priznanju krivnje optuenih. Nakon toga sudu je dostavljen sporazum o priznanju krivnje zakljuen dana 4. 10. 2004. god. izmeu Okrunog tuioca u Banjaluci S. I. s jedne strane i optuenih drutvo T Banjaluka, po zastupniku M. V., branioca drutva M. M., advokat iz Banjaluke, te optuenih R. J. i . M., s druge stane. U sporazumu je predloeno da se optuenom drutvu T za predmetno kazneno djelo izrekne novana kazna u iznosu od 5.000 KM, a optuenim R. J. i . M. za predmetno kazneno djelo da im se izrekne svakom po 400,00 KM. U smislu l. 238. st. 4. ZKP RS, sud je dana 6. 10. 2004. god. razmotrio navedeni sporazum i utvrdio da je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, od stane optuenih i zastupnika pravnog lica, da su optueni i zastupnik pravnog lica upoznati sa moguim posljedicama sporazuma, ukljuujui tu i obvezu na plaanje trokova kaznenog postupka, kao i posljedice u vezi imovinskopravnih zahtjeva, da su optueni razumjeli da se ovim sporazumom odriu prava na suenje i da ne mogu uloiti albu u pogledu kaznene sankcije koja e im se izrei. Kako je sud naao da postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenih, usvojio je navedeni sporazum. Nakon usvajanje sporazuma, istog dana odrano je i roite o izricanju kazneno pravne sankcije, na kojem je optuenom pravnom licu T trgovina na veliko i malo d.o.o. Banjaluka, izreena novana kazna u iznosu od 5.000 KM, optuenom R. J. novana u iznosu od 400 KM i optuenom . M. novana kazna u iznosu od 400 KM, uz obvezu da navedene novane kazne plati u roku od 30 dana po pravosnanosti presude. Shodno l. 36. KZRS, sud je odredio da ukoliko optueni R. J. i . M. u navedenom roku ne plate novanu kaznu, da e sud bez odlaganja, istu zamijeniti kaznom zatvora, tako to e za svakih zapoetih 50 KM novane kazne, odrediti jedan dan zatvora. Sud je naao da se u radnjama optuenih stiu sva bitna obiljeja kaznenog djela proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda iz l. 221. st. 1. KZ RS, odnosno da su optueni proizvodili pripremali i stavljali u promet ivotne namirnice kodljive za zdravlje ljudi. Osnov odgovornosti pravnog lica T trgovina na veliko i malo d.o.o. Banjaluka, sadran je u l. 127. to. b. k g. KZ RS. Po miljenju suda, upravo izreenim novanim kaznama, i to za pravno lice 5.000 KZ, te za optuenog R. J. i . M. po 400 KM, e se najbolje ostvariti svrha kanjavanja i upravo ova vrsta kaznene sankcije i visine istih je adekvatna prirodi i teini kaznenog djela, okolnostima pod kojima je kazneno djelo izvreno. Sud je na osnovu odredbi l. 108/III ZKP-a RS, uputio oteene na parnini postupak, radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva.
140
Sud je obvezao sve optuene da na ime sudskog pauala plate sudu iznos svako po 150 KM u roku od 15 dana po pravosnanosti presude pod prijetnjom prinudnog izvrenja, a shodno odredbi l. 99 st. 1 u vezi sa l. 96. st. 3. ZKP-a RS.
Zanimljivost ovog kaznenog postupka je i u tome to je donoenju presude prethodio Sporazum o priznanju krivnje koji su optuenici i tuitelj sklopili dana 4. 10. 2004. godine i koji je u cijelosti pretoen u presudu.
9. MJERE OSIGURANJA Mjere osiguranja su propisane l. 386. ZKP BiH, l. 386. ZKP DB, l. 407. ZKP FBiH i l. 392. ZKP RS. U cilju osiguranja izvrenja kazne, oduzimanje imovine i oduzimanje imovinske koristi sud moe, po prijedlogu tuitelja, protiv pravne osobe odrediti privremeno osiguranje. Ako postoji opravdana bojazan da e u okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da e za njega biti odgovorna pravna osoba, ili ako se prijeti poinjanjem djela, u cilju onemoguavanja takvog postupanja unutar pravne osobe sud moe pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili vie djelatnosti na odreeno vrijeme. Ova mjera sigurnosti moe poluiti i odreivanje potpune zabrane djelovanja pravne osobe. Da bi se pravna osoba protiv koje se vodi kazneni postupak sprijeila u poduzimanju statusnih promjena koje bi mogle poluiti brisanje pravne osobe, pa s tim i onemoguavanje voenja postupka, sud na prijedlog tuitelja, kao i po slubenoj dunosti, moe zabraniti ove promjene. Ova zabrana se upisuje u sudski registar. Ovim odredbama se propisuju samo neke specifinosti. Ostale odredbe zakona primjenjuju se smisleno uz uvaavanje specifinosti statusa pravne osobe u kaznenom postupku. 10. HIPOTETIKI TESTOVI Zbog nepostojanja sudske prakse u ovoj oblasti navesti e se nekoliko moguih ivotnih situacija koje se mogu pojaviti u svakodnevnom radu tuiteljstava i sudova u Bosni i Hercegovini. S obzirom na jasnu zakonsku normu koja ne izaziva dvojbe kod tumaenja nakon pitanja daje se i odgovor, kao rjeenje za djelovanje tuiteljstva ili suda u konkretnoj situaciji. Testovi mogu posluiti (ukljuujui i sline primjere) za samoobuku tuitelja i sudaca.
141
10.1. Odvojen ili jedinstven postupak
Primjer: *** M.M. je poinio kazneno djelo Zlouprabe ovlasti iz gospodarstva. Pravna osoba XY je poinjanjem ovog djela ostvarila protivpravnu imovinsku korist od 1.000.000,00 KM s kojom je raspolagala i koju je koristila u svom redovnom poslovanju. Protiv koga e tuitelj podii optunicu? Odgovor: *** Tuitelj e podii optunicu protiv poinitelja djela i protiv pravne osobe
Primjer: *** Tuitelj je podigao optunicu protiv poinitelja djela i protiv pravne osobe. Nakon provedenog postupka utvrena je krivnja i poinitelja i pravne osobe. Hoe li sud donijeti jednu ili dvije presude? Odgovor: *** Sud e provesti jedinstven postupak i izrei jednu presudu Primjer: *** Tuitelj je podigao optunicu protiv poinitelja djela i on je oglaen krivim. Da li tuitelj naknadno moe podii optunicu i protiv pravne osobe? Odgovor: *** Moe
142
10.2. Cjelishodnost (ne) pokretanja kaznenog postupka
Primjer: *** Tijekom istrage tuitelj je utvrdio da je poinitelj kaznenog djela vlasnik, direktor i jedini uposlenik pravna osoba XY. to e tuitelj uiniti?
Odgovor: *** Pokrenuti e postupak samo protiv poinitelja kaznenog djela, a ne i protiv pravne osobe
Primjer: *** U kojim situacijama to tuitelj jo moe uiniti?
Odgovor: *** Kada ocijeni da je to necjelishodno jer je doprinos pravne osobe poinjanju kaznenog djela neznatan; kada pravna osoba nema imovine ili je ima tako malo da ona ne bi bila dostatna ni za pokrivanje trokova postupka; kada je protiv pravne osobe zapoet steajni postupak
10.3. Mjere osiguranja
Primjer: *** Protiv pravne osobe XY se vodi kazneni postupak. Tuitelj raspolae dokazima koji utemeljuju opravdanu bojazan da e pravna osoba izvriti statusne promjene u cilju izbjegavanja izvrenja kazne koju tuitelj oekuje. Takoer raspolae i dokazima koji
143
utemeljuju opravdanu sumnju da e poinitelj kaznenog djela nakon optuenja nastaviti sa protivpravnim ponaanjem. to e uiniti tuitelj a to sud? Odgovor: *** Tuitelj e sudu staviti prijedlog da se pravnoj osobi zabrani obavljanje djelatnosti ijim je obavljanjem poinjeno djelo te da joj se zabrane statusne promjene koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. U cilju osiguranja izvrenja kazne koju oekuje staviti e prijedlog sudu da odredi mjeru osiguranja izvrenjana kazne kao i oduzimanja imovinske koristi. Sud e, nakon to razmotri dokaze i ako ocijeni da je zahtjev osnovan, najkrae reeno, donijeti rjeenje kojim e udovoljiti zahtjevima tuitelja.
144
PODMODUL III KAZNENI POSTUPCI U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI 1. UVOD Uraunljivost je takvo psihiko stanje poinitelja koje ga ini podobnim da shvati znaaj svog djela i upravlja svojim postupcima, to ga ini odgovornim za svoja djela, odnosno ponaanja. Teorija i praksa kaznenog prava koristi tri metoda utvrivanja neuraunljivosti: bioloki, psiholoki i mjeoviti. Bioloki metod odreuje neuraunljivost tako to utvruje samo nenormalno psihiko stanje kod poinitelja, to u biti predstavlja bioloku osnovu neuraunljivosti. Psiholoki metod utvruje neuraunljivost na osnovu nenormalnog obavljanja psihikih funkcija neovisno od uzroka koji do toga dovode. Mjeoviti metod obuhvaa oba prethodna kriterija cijenei ih u njihovoj meusobnoj povezanosti i uvjetovanosti. Bioloke osnove neuraunljivosti su: trajno ili privremeno duevno oboljenje, privremena duevna poremeenost i zaostali duevni razvoj. Psiholoki osnovi neuraunljivosti su nemogunost shvaanja svog djela i nemogunost upravljanja svojim postupcima. Trajna duevna oboljenja su ona oboljenja koja due traju ili s obzirom na mogunost lijeenja mogu ostati stalna. Primjera radi, to su: epilepsija, progresivna paraliza, izofrenija, paranoja itd. Privremena duevna oboljenja su ona koja se javljaju povremeno ili se mogu zalijeiti. To su, primjera radi, melankolija, laki oblici izofrenije, paranoje itd. Bitno je i razlikovati duevne bolesti od duevne nastranosti ili psihopatije, koja sa kaznenopravnog aspekta nema ulogu kod ocjenjivanja neuraunljivosti. Psihopati su u pravilu uraunljivi i kazneno odgovorni za svoja djela. Neka psihopatska stanja mogu dovesti do smanjene uraunljivosti, a samo iznimno do potpune neuraunljivosti. Privremene duevne poremeenosti su nenormalna psihika stanja koja mogu da nastanu kod zdravih osoba i koja su prolaznog karaktera. Ona mogu biti veoma razliita u ovisnosti od uzroka koji ih izazivaju. Ti uzroci mogu biti hipnoza, potres mozga, trovanje alkoholom, razni afekti (strah, prepast, gnjev, radost, tuga i sl.) Zaostali duevni razvoj je nenormalno psiholoko stanje nastalo uslijed nedostatne psihike razvijenosti linosti u odnosu na stupanj razvijenosti koji bi prema svojoj ivotnoj dobi ta osoba trebala imati. Stupanj duevne zaostalosti ovih osoba moe biti razliit (debili, imbecili, idioti). Uzroci zaostalog duevnog razvoja takoer mogu biti
145
razliiti (povreda ivanog sustava, poremeaj u embrionalnom razvoju, defektnost pojedinih ula, dugotrajna izoliranost od socijalne sredine i sl.). Nuno je i razlikovati zaostali duevni razvoj od duevne nerazvijenosti djece i maloljetnika. Mogunost shvaanja svog djela predstavlja mogunost rasuivanja to jest shvaanja stvarnog i drutvenog znaaja djela. Mogunost upravljanja svojim postupcima znai mogunost odluivanja o poduzimanju ili nepoduzimanju odreenih radnji. 2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I NEURAUNLJIVE OSOBE U ozraju zatite ljudskih prava i sloboda neuraunljive osobe imaju poseban status. Zbog specifinosti i dalekosenosti posljedica moguih odluka u postupku protiv osoba koje su djelo poinile u stanju neuraunljivosti moraju se potivati meunarodni pravni standardi - prava koja proizlaze iz l. 3., 5., 6. i 13. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama. U odnosu na l. 3. Konvencije valja rei da takve osobe ne smiju biti podvrgnute muenju, neovjenom postupanju i njima nije mogue izrei kaznu. Kada je u pitanju l. 5. Konvencije nuno je osigurati da svako lienje slobode mora biti zakonito i bez proizvoljnosti, da osoba liena slobode mora biti odmah obavijetena o razlozima lienja slobode i to na jeziku koji razumije, da lienje slobode kako glede razloga tako i glede duine trajanja mora biti pod stalnom sudskom kontrolom. Praksa Europskog suda za ljudska prava zahtjeva od domaih sudova u situacijama kada se lienje slobode temelji na mentalnoj bolesti osobe tono utvrivanje ponaanja te osobe i koja je dijagnoza koja se smatra opravdanjem mjera koje se poduzimaju. U predmetu Europske Komisije za ljudska prava (kasnije Europskog suda za ljudska prava) Winterwerp od 15. prosinca 19977. god. Komisija je ispitala definiciju lude osobe prema holandskom zakonu usporeujui je sa uobiajenim znaenjem tog pojma. Komisija je takoer istraila da li su holandske vlasti tu osobu proizvoljno podvele pod tu definiciju. Isto stajalite je kasnije zauzeo i Evropski sud za ljudska prava. U presudi je naglaeno da pojam nezdravog uma podrazumijeva ispunjavanje tri uvjeta: 1. za podnositelja predstavke mora se pouzdano pokazati da je nezdravog uma (to trai objektivnu medicinsku ekspertizu), 2. priroda ili stupanj mentalnog poremeaja moraju biti takvi da opravdavaju liavanje slobode 3. produeni pritvor je validan jedino dok postoji poremeaj.
146
Neuraunljivim osobama se mora osigurati i irok spektar prava koja proizlaze iz 6. Konvencije prema njima se mora primijeniti pravian postupak koji glede duine trajanja ne smije prei granicu razumnog roka, mora im se osigurati branitelj i pravo na obranu u njegovoj ukupnosti. U odnosu na l. 13. Konvencije mora im se osigurati pravo na djelotvoran pravni lijek.
3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA Ova veza se prvenstveno oituje u odredbama zakona koje propisuju uraunljivost l. 34. KZ BiH; l. 36. KZ FBiH, l. 14. KZ RS i l. 36. KZ DB. Uraunljivost je u Bosni i Hercegovini definirana negativno i to iz razloga to se postojanje uraunljivosti uvijek pretpostavlja. Kada pitanje uraunljivosti nije problematino, odnosno kada okolnosti konkretnog sluaju ne ine upitnim uraunljivost sud se nee uputati u ispitivanje postojanja neuraunljivosti. No ako bi se u konkretnom sluaju pojavila sumnja da je poinitelj djela djelo poinio u stanju neuraunljivosti sud e uvijek morati utvrditi tu injenicu. Neuraunljivost je u biti nesplinost poinitelja da u vrijeme poinjanja djela shvati znaaj djela ili da upravlja svojim postupcima uslijed trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja. Postojanje uraunljivosti bitno je samo u odnosu na poiniteljevo psihiko stanje u vrijeme izvrenja kaznenog djela. Izuzetak je ustanova actiones liberae in causa. Pojava neuraunljivosti nakon poinjanja djela nema utjecaja na kaznenu odgovornost poinitelja, ali je vana za voenje kaznenog postupka jer bi se postupak, u situacija kada osoba nije zdravstveno sposobna sudjelovati u postupku, prekinuo sve dok se zdravstveno stanje te osobe ne pobolja u toj mjeri da moe sa razumijevanjem sudjelovati u postupku. Uraunljivost se uvijek utvruje u odnosu na konkretno kazneno djelo. Ovo stoga to kod odreene osobe moe postojati uraunljivost u odnosu na jedno djelo, ali ne mora i u odnosu na druga djela. Primjera radi, jedna osoba moe biti svjesna znaaja kaznenog djela ubojstva, a istovremeno da ne bude svjesna znaaja kaznenog djela nepruanja pomoi. Kazneni zakoni u Bosni i Hercegovini osobe koje su djelo poinile u stanju neuraunljivosti iskljuuje iz dosega kaznenog prava. Praktino to znai da za ove osobe
147
nisu predviene nikakve kaznenopravne sankcije. Dakle, prihvaeno je stajalite da kazneno djelo moe poiniti samo uraunljiv i kriv poinitelj potpuna primjena naela vinosti. Uvjet za izricanje kaznene sankcije je vinost, a kako neuraunljiva osoba nije vina ona ne moe ni biti kanjena. Zbog ovakvog modela naputen je dvojni koncept kazne i mjere sigurnosti: kazna za uraunljivog i vinog poinitelja, a mjera sigurnosti za neuraunljivog poinitelja. Zatitu prava i uoe status ovih osoba nuno je osigurati ne samo kaznenim zakonodavstvom, ve i propisima iz drugih oblasti (izvanparninog postupka, medicine i socijalnog staranja). Veliki su prigovori pravnih strunjaka postojeim kaznenopravnim rjeenjima, a temeljni prigovor se svodi na zakljuak da drutvo kao cjelina nije spremno do kraja provesti postupak koji je propisan u odnosu na osobe koje djelo poine u stanju neuraunljivosti. Na primjeru konkretnog zakonodavnog rjeenja u Federaciji Bosne i Hercegovine mogue je vidjeti kako se drutvo u Bosni i Hercegovini odnosi prema neuraunljivim osobama. Tako Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama u FBiH 35 U l. 3. st. 1. definira se pojam osobe s duevnim smetnjama duevno bolesna osoba s duevnim poremeajem, nedovoljno duevno razvijena osoba, ovisnik o alkoholu ili drogama ili osoba s drugim duevnim smetnjama. U l. 4. citiranog zakona se kae: Svaka osoba s duevnim smetnjama ima pravo na zatitu unaprjeivanje svoga zdravlja. Osoba s duevnim smetnjama ima pravo na jednake uvjete lijeenja kao i svaka druga osoba kojoj se prua zdravstvena zatita. Slobode i prava osobe s duevnim smetnjama mogu se ograniiti samo zakonom ako je to nuno radi zatite zdravlja ili sigurnosti te ili drugih osoba. Dok l. 5. citiranog zakona propisuje: Dostojanstvo osobe s duevnim smetnjama mora se tititi i potivati u svim okolnostima.
35
Sl. Novine FBiH broj 37/01
148
Osobe s duevnim smetnjama imaju pravo na zatitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja te poniavajueg postupanja. Osobe s duevnim smetnjama ne smiju biti dovedene u neravnopravan poloaj zbog svoje duevne smetnje. Posebne mjere koje se poduzimaju da bi se zatitila prava ili osiguralo unaprjeivanje zdravlja osoba s duevnim smetnjama ne smatraju se oblikom nejednakog postupanja.
4. PREKID POSTUPKA U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI Ovaj postupak je ureen l. 388. ZKP BiH, l. 388. ZKP DB, l. 409. ZKP FBiH i l. 399. ZKP RS. Tijekom kaznenog postupka optuenik moe da oboli od duevne bolesti uslijed koje nije sposoban sudjelovati u postupku. Dakle, optuenik je kazneno djelo poinio u stanju uraunljivosti, odnosno smanjenom ili bitno smanjenom stanju uraunljivosti, a bolest je nastala nakon poinjanja kaznenog djela. U takvim situacijama procesni zakoni u BiH propisuju prekidanje postupka i upuivanje optuenika organu nadlenom za pitanje socijalnog staranja. Prije donoenja odluke o prekidu postupka sud je obvezan izvriti psihijatrijsko vjetaenje i utvrditi: da li kod optuenika postoji duevno oboljenje i da li ta bolest onemoguava sudjelovanje optuenika u postupku.
Sud ne utvruje da li je kazneno djelo uinjeno i u kakvom stanju je optuenik bio kad je djelo poinio. U ovom postupku optuenik mora imati branitelja ovo zbog njegovog mentalnog stanja koje zahtjeva da u takvom mentalnom stanju osumnjienik, odnosno optuenik, mora imati branitelja. Iako zakonska odredba govori samo o optueniku treba je tumaiti da se odnosi i na osumnjienika, jer duevno oboljenje moe nastati i u fazi istrage, kao i poslije potvrivanja optunice. Ako i kada se zdravstveno stanje pobolja, ali u mjeri da optuenik moe sudjelovati u postupku, postupak e se nastaviti. Logino je da je tuitelj taj koji sudu predlae nastavak postupka, kao to je logino da uz svoj zahtjev sudu predoi dokaze koji potvruju da je zdravstveno stanje poboljano u mjeri da omoguava normalno sudjelovanje optuenika u postupku. U ovakvim situacijama sud mora utvrditi:
149

da li se zdravstveno stanje optuenika poboljalo i da li to poboljanje omoguava sudjelovanje optuenika u postupku.
Tijekom postupka, odnosno prekida postupka, moe da nastupi i zastara kaznenog gonjenja. U takvim situacijama sud bi, kako to propisuju procesni zakoni u BiH, trebao donijeti presudu kojom se optuba odbija. Meutim ostaje sporno da li je to najsretnije rjeenje. Naime, presuda se moe donijeti tek po zakljuenju glavnog pretresa, pa se u ovakvim situacijama postavlja i pitanje svrsishodnosti odravanja glavnog pretresa. Iako nema sudske prakse suci zagovaraju da se u ovakvoj situaciji donese rjeenje (a ne presuda) kojim se kazneni postupak obustavlja. Ako bi ovo rjeenje donio sudac za prethodni postupak, odnosno sudac za prethodno sasluanje, o albi bi odluivalo kazneno vijee suda. U ostalim sluajevima u kasnijim fazama kaznenog postupka, rjeenje donosi pretresno, odnosno izvanpretresno vijee i o albama protiv ovih rjeenja odluku donosi drugostupanjski sud. Sukladno l. 224. ZKP BiH, l. 224. KZ DB, l. 239. KZ FBiH i l. 224. KZ RS za vrijeme istrage i tuitelj obustavlja istragu ukoliko se ustanovi da postoje smetnje koje iskljuuju kazneno gonjenje. Rije je o nastupanje duevne bolesti kod poinitelja nakon poinjanja djela.
5. POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI Ovaj postupak je ureen l. 389. ZKP BiH, l. 389. ZKP DB, l. 410. ZKP FBiH i l. 400. ZKP RS. Ako je osumnjieni djelo poinio u stanju neuraunljivosti tuitelj u optunici mora postaviti prijedlog da: sud utvrdi da je osumnjieni djelo poinio u stanju neuraunljivosti se predmet uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka
Kao praktian primjer jedne takve optunice iz koje su razvidni svi njeni sastavni dijelovi navodi se optunica Okrunog tuilatva Banja Luka broj KT. 367/05 od 24. 5. 2005. god.
150
Primjer iz sudske prakse ***
Na osnovu l. 43. st. 2. ta. e i l. 233/1 i 234 ZKP RS podiem OPTUNICU Protiv T.S to je: Dana 30. 4. 2005. god. oko 21,00 h u Prijedoru u Ul. N. Paia ispred kioska Anela, u neuraunljivom stanju priao s lea J.N. koji je stajao kao kupac i ekao kusur od prodavaa, pa bez razloga i povoda izvadio kuhinjski no duine 12 cm i zadao mu jedan udarac u predjelu lijevog pojasnog lenog dijela, a kada se ovaj okrenuo pokuao mu zadati jo jedan udarac u predjelu stomaka, ali se ovaj izmakao i pobjegao preko ulice te uzeo dva kamena i gaao ga od kojih ga je jednim pogodio u lea, gdje su ih zatekli ovlateni radnici policije, nanijevi mu time laku tjelesnu povredu u vidu ubodne rane povrnog takastog oblika u lijevom pojasnom lenom predjelu i ogrebotinu koe duine oko 1 cm u predjelu prednje lijeve strane trbuha. ime je poinio kazneno djelo ubistva u pokuaju iz l. 148/1 u vezi sa l. 20 KZ RS (Sl. Glasnik RS br. 49 od 25. 6. 2003. god.). Stoga stavljam PRIJEDLOG dokaza koje treba izvesti 1. Sasluati svjedoke: (navodi se spisak svjedoka) 2. Proitati i izvriti uvid u: (navode se isprave) 3. U smislu l. 400 st. 1., 3. i 4, a u vezi sa l. 53 st. 5 i l. 208 ZKP RS predlaem: Da se osumnjienom osumnjienog, postavi branilac zbog mentalnog zdravlja
151
Da sud utvrdi da je osumnjieni uinio kazneno djelo u stanju neuraunljivosti jer boluje od trajnog duevnog oboljenja izofrene psihoze, da je osumnjieni u vrijeme poinjenog kaznenog djela bio u pogoranju navedenog oboljenja, te da nije bio sposoban da shvati znaaj djela, niti je mogao da upravlja svojim postupcima, Da se predmet uputi organu socijalnog staranja Centra za socijalni rad radi provoenja daljeg postupka u skladu sa zakonom, Da se donese rjeenje o privremenom zadravanju osumnjienog, odnosno optuenog do najvie 30 dana od donoenja tog rjeenja, a koji se nalazi u pritvoru.

Rezultati istrage u cijelosti potvruju osnovanost ove optunice, te potvruju da osumnjieni T.S. boluje od trajnog duevnog oboljenja izofrene psihoze, da je bolest postojala u vrijeme poinjenog djela, te bila u pogoranju navedenog oboljenja, te da on nije bio sposoban da shvati znaaj djela niti je mogao da upravlja svojim postupcima. Imajui u vidu rezultate istrage, posebno da je osumnjieni poinio kazneno djelo u stanju neuraunljivosti, to predlaemo da sud postavio branioca, da utvrdi da na osnovu danog nalaza i miljenja dr. N.Z. R. spec. Psihijatra da je poinio kazneno djelo u stanju neuraunljivosti, da se predmet uputi nadlenom Centru za socijalni rad, kao i da se donese rjeenje o privremenom zadravanju osumnjienog, odnosno optuenog do najvie 30 dana od donoenja tog rjeenja. Radi iznijetog smatram da postoji dovoljno osnovane sumnje da su osumnjieni poinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret, zbog ega predlaem da sudija za prethodno sasluanje potvrdi ovu optunicu.
Dakle, presudom je potrebno utvrditi: da je osumnjieni poinio djelo, da je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti i da se predmet upiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka
Termin osumnjienik upuuje na zakljuak da se optunica ne dostavlja na potvrivanje. No, s obzirom da se glavni pretres moe odrati samo nakon okonane istrage i protiv osobe prema kojoj je optunica potvrena, logian je zakljuak da se optunica sa prijedlogom tuitelja dostavlja sucu za prethodno sasluanje na postupak odluivanja o optunici.
152
Ukoliko se potvrde toke optunice za koje se predlae utvrivanje neuraunljivosti optuenika u vrijeme poinjanja djela prelazi se na glavni pretres. Zakljuiti je da je potvrivanje optunice obvezno, dok je izjanjenje o krivnji iskljueno - ovo zbog toga jer je uraunljivost pretpostavka za krivicu. No isto tako valja rei da ako se optuenik eli izjasniti o optunici to mu se mora dopustiti, jer postoji samooboriva pretpostavka da je optuenik neuraunljiv. Optuenik naravno ima prava i na podnoenje prethodnih prigovora. Na glavnom pretresu se utvruje da li je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti, pa se u tom pravcu i izvode dokazi. U sluaju pozitivnog odgovora donosi se odluka u formi presude kojom se utvruje da je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti. Sastavni dio izreke presude je i odluka o upuivanju predmeta organu nadlenom za pitanje socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. Optuenik uvijek sudjeluje na glavnom pretresu, ali se ne izjanjava o prijedlogu iz optuenice ako nije sposoban da sudjeluje u postupku i ako e to tetno utjecati na njegovo zdravlje. Meutim, o ovim okolnosti mora se prethodno izjasniti vjetak psihijatar. Pod pokretanjem odgovarajueg postupka podrazumijeva se pokretanje izvanparninog postupka (Zakoni o izvanparninom postupku: FBiH l. 45. do 59.; RS l. 45. do 59 i BD l. 42. do 56.) u kome se donosi odluka o zadravanju duevno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. U pravilu u ovom postupku se preuzima pismeni nalaz i miljenje vjetaka psihijatra iz kaznenog postupka. Zakljuiti je da predmet dokazivanja nisu bile okolnosti odlune za zadravanje duevno bolesnih osoba, odnosno postojanja opasnosti da uslijed duevne bolesti uine novo kazneno djelo. Iz ovih razloga namee se potreba donoenja posebnog zakona o zadravanju duevno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. Postojei zakoni u Entitetima koji ureuju ovu materiju ureuju samo postupak prisilnog zadravanja i prisilnog smjetaja duevno bolesnih osoba koje su kazneno djelo poinile u stanju neuraunljivosti. Rije je o osobama sa tekim duevnim oboljenjima i smetnjama koje ugroavaju zdravlje i sigurnost tih kao i drugih osoba. Zbog toga l. 43. Zakona o zatiti osoba sa duevnim smetnjama FBiH postupak protiv ovakvih osoba prenosi na kazneno zakonodavstvo, a l. 43. Zakona o zatiti lica sa mentalnim poremeajima RS govori o izricanju mjere sigurnosti koja se izrie u kaznenom postupku osobi koja je djelo poinila u stanju bitno smanjene uraunljivosti, a uope ne predvia postupak protiv osoba koje su djelo poinile u stanju neuraunljivosti. Na glavnom pretresu se izvode dokazi o injenicama bitnim za stanje uraunljivosti optuenika u vrijeme poinjanja kaznenog djela. Ako bi se utvrdilo da je optuenik poinio djelo u stanju uraunljivosti ili smanjene uraunljivosti tuitelj e odustati od
153
svoga prijedloga. On moe predloiti izricanja mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja. Kod izricanja ove mjere moraju biti ispunjene sve materijalnopravne pretpostavke (postojanja opasnosti uslijed stanja smanjene, odnosno bitno smanjene, uraunljivosti da ubudue optuenik uini novi kazneno djelo) i procesnopravni uvjeti (postupak sproveden sukladno zakonu uz sva jamstva koja namee Europska konvencija o ljudskim pravima i slobodama). U situaciji kada se uraunljivost utvrdi u redovnom kaznenom postupku u fazi glavnog pretresa tuitelj moe izmijeniti optunicu postavljanjem prijedloga da se predmet uputi organu socijalnog staranja radi pokretnja odgovarajueg postupka. Ako to tuitelj ne bi uinio sud bi donio presudu kojom se optuenik oslobaa od optube, jer postoje okolnosti koje iskljuuju kaznenu odgovornost. Ako se optuenik, odnosno osumnjienik, nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi on se ne puta na slobodu. U svim ovim situacijama se ne donosi rjeenje o produenju pritvora, ve rjeenje o privremenom zadravanju koje moe trajati najvie trideset dana. (Po l. 389. ZKP BiH to zadravanje moe trajati najvie deset dana, dok je odredbom l. 389. ZKP DB, l. 410. ZKP FBiH i l. 400. ZKP RS propisan rok do najvie trideset dana. Kada je rije o ZKP BiH valja rei i da je odredbom l. 206. propisano da privremeno zadravanje neuraunljive osobe moe trajati najvie trideset dana. Oigledno je rije o propustu zakonodavca.) Bitno je naglasiti da je alba protiv ovog rjeenja iskljuena. Zbog toga se postavlja opravdano pitanje da li zakon na ovaj nain kri l. 13. Europske konvencije - pravo na djelotvoran pravni lijek. Za sada sudska praksa stoji na stajalitu da nedoputenost albe ne dira u prava zajamena Europskom Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i eventualno podnesene albe se odbacuju kao nedoputene. Primjer iz sudske prakse *** Odluka Vrhovnog suda Republike Srpske broj K. 89/04 od 4. 8. 2004. god. gdje se odluivalo o albi protiv rjeenja o odbacivanju albe kao nedoputene to potvruje Pobijanim rjeenjem Okrunog suda u Banjoj Luci br. K. 10/04 od 28. 7. 2004. god. odbaena je kao nedoputena alba branioca optuenog B.B. izjavljena na rjeenje Okrunog suda u Banjoj Luci br. K. 20/04 od 23. 7. 2004. god. Protiv rjeenja o privremenom zadravanju optuenog, koji je kazneno djelo uinio u stanju neuraunljivosti, alba po Zakonu nije doputena. Ovo je izriito propisano
154
odredbom l. 400. st. 3. ZKP-u. Poto je branilac optuenog protiv ovakvog rjeenja izjavio albu to je pravilnom primjenom odredbi l. 329. u vezi sa l. 307. st. 2. Zakona o kaznenom postupku, predsjednik vijea prvostepenog suda bio ovlaten da je odbaci kao nedoputenu. Stanovite albe o nezakonitosti rjeenja br. K. 20/04 od 23. 7. 2004. god. protiv kojeg je odbaena alba izjavljena, nije prihvatljivo. Ovo iz razloga jer alba gubi iz vida odredbu l. 208. ZKP-u koja propisuje da e sud, kada utvrdi da je osumnjieni odnosno optueni u vrijeme izvrenja kaznenog djela bio neuraunljiv, donijeti odgovarajuu odluku u skladu sa l. 400. Zakon o kaznenom postupku. Iz ovakve odredbe jasno proizlazi zahtjev da se odgovarajuom odlukom utvrdi da je optueni poinio odreeno kazneno djelo u stanju neuraunljivosti i da se nakon takve odluke osumnjieni nee pustiti na slobodu ve da e se donijeti rjeenje o njegovom privremenom zadravanju. injenica da je nakon potvrenja optunice vijee donijelo odluku o zadravanju do 30 dana ne iskljuuje obavezu donoenja ovakve odluke nakon okonanja postupka i kaznenog utvrenja da je optueni u stanju neuraunljivosti poinio kazneno djelo. Prvostepeni sud prilikom donoenja pobijanog rjeenja nije poinio nijednu povredu Zakon o kaznenom postupku, a na koju albu ukazuje, te je za ovakvu odluku dao jasne i odreene razloge koje u potpunosti prihvata i ovaj sud.
Prije donoenja odluke o privremenom zadravanju mora se ispitati vjetak psihijatar na okolnosti: trenutnog duevno stanje optuenika i da li zbog takvog stanja postoji realna opasnost da poini novo kazneno djelo
Nakon odreivanja privremenog zadravanja optuenik se ima smjestiti u zdravstvenu ustanovu u kojoj je mogue uspjeno provesti njegovo lijeenje. Uvijek treba imati u vidu i jamstvo koje prua l. 5. st . 1. toka e. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama (zakonito lienje slobode duevno bolesne osobe). U tom ozraju je bitno naglasiti da se mora utvrditi stvarna mentalna poremeenost to apsolutno zahtjeva medicinsko vjetaenje. Naravno, mora se i utvrditi da ta mentalna poremeenost mora biti takve vrste ili takvog oblika i stupnja koji zahtijevaju prisilno pritvaranje. Glede kontinuiranosti pritvaranja valja rei da e ona uvijek ovisiti o trajnosti takve poremeenosti. Postavlja se pitanje to uiniti sa osobom za koju se utvrdi da je djelo poinila u stanju neuraunljivosti ako se ona ne nalazi u pritvoru ili zdravstvenoj ustanovi. Procesni zakoni u BiH o tome ne govore nita, ali je zakljuiti da se takvim osobama ne moe odrediti pritvor niti mjera zadravanja. Ostaje mogunost da se takva osoba, uz njenu
155
suglasnost, odmah primi na lijeenje ili da se pokrene postupak zadravanja duevno oboljelih osoba u zdravstvenoj ustanovi. Zbog potencijalne opasnosti drugih od osoba sa duevnim smetnjama u l. 9. st. 1. Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama u FBiH propisano je: Traenje pristanka iz l. 8. st. 1., 4. i 5. nije obvezno ako bi zbog njegovog pribavljanja bio neposredno ugroen ivot osobe s duevnim smetnjama ili bi prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od teeg naruenja njenog zdravlja. Lijeniki postupak moe se primjenjivati bez pristanka samo dok traje navedena opasnost U sluaju da ne postoji pristanak neuraunljive osobe za smjetaj u zdravstvenu ustanovu na lijeenje ona se moe i prisilno zadrati, o emu odluku donosi sud. Primjera radi prethodno citirani Zakon u FBiH u l. 10. propisuje: O svakom prisilnom smjetaju punoljetnih osoba s duevnim smetnjama bez njihovog pristanka, odnosno djece i malodobnih osoba s duevnim smetnjama i osoba lienih poslovne sposobnosti bez pristanka njihovih zakonski zastupnika odluuje sud. Postupci o odredbama ovog zakona su urni. Zdravstvena ustanova mora obavijestiti povjerenstvo za zatitu osoba s duevnim smetnjama o svakom sluaju oduzimanja slobode iz st. 1. ovog lanka. Zbog karaktera neuraunljivih osoba i potencijalne opasnosti za druge od njih prema njima je mogue primijeniti i fiziku silu a to je regulirano l. 45. prethodno citiranog zakona koji glasi: Fizika sila ili izdvajanja u zatiti osobe s duevnim smetnjama primijenit e se u zdravstvenoj ustanovi samo kada je to jedino sredstvo da se tu osobu sprijei da svojim napadom ne ugrozi ivot ili zdravlje druge osobe ili svoj ivot ili zdravlje ili nasilno uniti ili oteti tuu imovinu vee vrijednosti. Fizika sila ili izdvajanje iz st. 1. ovog lanka primijenit e se samo u mjeri i na nain prijeko potreban radi otklanjanja opasnosti izazvane napadom osobe s duevnim smetnjama. Primjena fizike sile ili izdvajanja smije trajati samo dok je nuno da se ostvari svrha iz st. 1. ovog lanka.
156
6. RAZLIKE SUDSKE PRAKSE Sudska praksa je jedinstvena u tumaenju i primjeni zakona glede obveze utvrivanja da li je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti, tijeka i pravila koja se primjenjuju na glavnom pretresu i forme presude kojom se utvruje da je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti. No u odnosu na postupak koji prethodi glavnom pretresu postoje stanovite razlike. Dio sudske prakse nakon potvrivanja optunice prakticira roite o izjanjenju krivnje, dok drugi dio sudova preskae ovu fazu i odmah prelazi na glavni pretres. Najvei dio sudske prakse u Bosni i Hercegovini prakticira ne odravanje roita za izjanjenje o krivnji. Kratko obrazloenje razloga za neodravanje roita za izjanjenje o krivnji daje presuda Kantonalnog suda u Novom Travniku broj K 17/05 od 18. 5. 2005. god. u kojoj se kae: Nakon to je sudija za prethodno sasluanje potvrdio ovu optunicu, nije sproveden postupak o izjanjenju o krivnji zbog specifinosti odredaba, ve poseban postupak u skladu sa odredbama l. 410. stav 1 ZKP FBiH koji se provodi u sluaju neuraunljivosti. Presude kojima je prethodilo roite za izjanjenje o krivnji ne navode razloge zbog kojih je odrano ovo roite, pa se ti primjeri i ne navode. Ponoviti je da je potvrivanje optunice obvezno, a izjanjenje o krivnji iskljueno. Pri tome valja rei, uz ve navedeno da je to zbog toga jer je uraunljivost pretpostavka za krivicu, da je upitno svako (ne)priznanje krivnje koje bi dala neuraunljiva osoba. Svakako treba naglasiti da se optueniku mora omoguiti izjanjenje o optunici ako to pravo on eli koristiti. Naravno i pravo na podnoenje prethodnih prigovora. Razliitost sudske prakse postoji i u vrsti odluke kojom se utvruje neuraunljivosti. U Republici Srpskoj vlada stajalite da se to odluuje rjeenjem, a u Federaciji BiH presudom. Sud Bosne i Hercegovine takoer zastupa stajalite da se odluka donosi presudom. Argumenti prakse da se odluka donosi u formi rjeenja kau da su zakonom propisane vrste presuda odbijajua, oslobaajua i osuujua te da u zakonu ni kod jedne od ovih vrsta presuda nije propisano utvrivanje da je osumnjieni djelo uinio u stanju neuraunljivosti i donoenje odluke da se predmet uputi organu nadlenom za pitanja staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka, iz kojih razloga se odluuje meritornim rjeenjem.
157
Nasuprot ovom stajalitu stoje argumenti, primjera radi, navedeni u rjeenju Suda Bosne i Hercegovine broj K-03/04 od 16. 1. 2004. god. u kome stoji: Kada je osumnjieni uinio kazneno djelo u stanju neuraunljivosti i tuilac u optunici, na osnovu l. 389. st. 1. ZKP BiH stavi prijedlog da to sud utvrdi, onda sud o tome odluuje presudom, a ne meritornim rjeenjem, jer za takvo rjeenje nema zakonskog osnova.
7. PRIMJERI IZ SUDSKE PRAKSE Iz primjera koji slijede mogue je vidjeti to sve sud u procesnom, ali i materijalnom, smislu mora uraditi u postupku protiv neuraunljivih osoba. Primjer iz sudske prakse *** Izvod iz presude upanijskog suda iroki Brijeg broj K od 22. 2. 2005. godine (u prijepisu dostavljene presude nije naveden broj iz kojih razloga se i ne moe citirati) Optunicom upanijskog tuiteljstva u irokom Brijegu br. Kt.... od 24. studenog 2004. god. stavljeno je na teret optuenom ...... da je u stanju neubrojivosti poinio kazneno djelo Ubojstva u pokuaju iz lanka 166. st. 1. u svezi sa lankom 28. st. 1. KZ FBiH, u stjecaju sa kaznenim djelom Nedoputeno dranje oruja ili eksplozivnih tvari iz l. 371. st. 1. KZ FBiH, a na nain opisan kao u injeninom djelu izreke ove presude, te je stavljen prijedlog da se po prednjem utvrenju predmet uputi nadlenom Centru socijalne skrbi radi pokretanja odgovarajueg postupka, kao i prijedlog da se optueni ne pusti na slobodu ve da se zadri za daljnjih 30 dana radi poduzimanja aktivnosti od strane organa socijalne skrbi. U zavrnoj rijei upanijski tuitelj ZH iroki Brijeg, navode optunice cijeni kao dokazane, te ostaje kod prijedloga iz optunice, predlaui izricanje mjere oduzimanja predmeta koji su privremeno oduzeti od optuenog. Izjanjavajui se o krivnji, po potvrenoj optunici, optueni je negirao svoju krivnju. U uvodnoj rijei branitelj optuenog je istakao da njegov branjenik kritine prilike nije imao namjeru da usmrti oteenog.......niti mu je to bio cilj ve je imao namjeru da istog vie zaplai a ne da ga lii ivota, te da nisu toni navodi optunice da je njegov branjenik u pravcu ........ ispalio tri hica. Nadalje navodi da je do svega dolo spletom niza nesretnih okolnosti kao i zdravstvenog stanja njegovg branjenika. Optueni se u svemu sloio sa svojim braniteljem. U zavrnoj rijei branitelj optuenog je istakao da je njegov branjenik optuen za teka kaznena djela, a ono to ovom predmetu daje laku dimenziju jeste injenica da nitko nije smrtno stradao, da nisu nastupile teke tjelesne ozljede kod bilo koga te i to da ga oteenik........ posebno nita ne tereti. Nadalje istie, da prema sudsko psihijatrijskoj ekspertizi koju je sainio sudski vjetak dr. M.K. kao i psihologijsko promatranje
158
sainjeno po prof. psihologije I. V. ukazuje da je njegov branjenik u vrijeme uinjenja inkriminiranih radnji bio potpuno neubrojiv, da je utvreno da njegov branjenik boluje od endogenog psihotikog procesa tipa paranoidne psihoze, te da eli ukazati da prema stanju spisa i provedenim dokazima tijekom ovog postupka nad njegovim branjenikom bi prestala sudska nadlenost, te mu se ne bi izricala nikakva kazneno pravna sankcija te da bi predmet trebalo uputiti nadlenom organu za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. Nadalje istie, da kod takvog stanja stvari smatra da nije potrebno analizirati sve provedene dokaze koji bi ukazivali da li je njegov branjenik poinio ili ne navodno kazneno djelo koje mu se stavlja na teret a ovo posebno s obzirom na duevno stanje istog prilikom poinjenja kaznenog djela. Branitelj nadalje navodi, da je njegov branjenik loeg imovnog stanja, da je isti neuposlen, te predlae sudu da istog oslobodi naknade trokova koji su prouzroeni u ovom postupku. U zavrnoj rijei, optueni je izjavio, da nema to rei na sve ovo, jedino se moe oitovati na nekoj veoj instanci. Cijenei provedene dokaze kako pojedinano, tako i u njihovoj meusobnoj povezanosti, a dovodei iste u svezu sa obranom optuenog, ovaj sud je naao da je optueni poinio sve radnje opisane u injeninom djelu izreke ove presude, odnosno da je u stanju neubrojivosti poinio kazneno djelo Ubojstva u pokuaju iz l. 166. st. 1. u svezi sa l. 28. st. 1. KZ FBiH u stjecaju sa kaznenim djelom Nedoputeno dranje oruja ili eksplozivnih tvari iz l. 371. st. 1. KZ FBiH, pa je polazei od tog utvrenja a temeljem odredbi l. 410. st. 1. KZ FBiH predmet uputio nadlenom centru za pitanja socijalne skrbi a iz slijedeih razloga: Iz svih naprijed navedenih dokaza, po miljenju ovog suda, proizilazi da je optueni postupao na nain kako je to opisano u injeninom djelu izreke ove presude, te je time ostvario sva bitna obiljeja kaznenih djela Ubojstva u pokuaju iz l. 166. st. 1. u svezi sa l. 28. st. 1. KZ FBiH u stjecaju sa kaznenim djelom Nedoputeno dranje oruja ili eksplozivnih tvari iz l. 371. st. 1. KZ FBiH. Meutim, predmetna kaznena djela koja je poinio optueni ista su poinjena u stanju neubrojivosti. Neubrojivost optuenog u vrijeme poinjenja kaznenih djela sud je utvrdio temeljem iskaza nalaza i miljenja vjetaka neuropsihijatra dr. M. K. datog na glavnoj raspravi kao i dostavljenog pismenog iskaza od vjetaka. Prema iskazu ovog vjetaka, a koji iskaz je sud prihvatio kao struan, znanstveno utemeljen, uraen prema pravilima struke i kojem je poklonio punu vjeru, proizilazi, da je nalaz i miljenje zasnovan na klinikom pregledu psihijatrijskoj opservaciji optuenog, te nalazu psihologa (psiholog I.V.), socijalne anamneze optuenog, te da se dolo do podatka da optueni boluje od endogenog psihotikg procesa tipa paranoidna psihoza, te da su djela koja je uinio proistekla iz akutnog psihopatolokog supstrata, te da su mu sposobnosti rasuivanja i upravljanja svojim postupcima u vrijeme uinka kaznenog djela bile neubrojive. U svom iskazu na glavnoj raspravi, a na upit da li je optueni sad opasan za okolinu kako bi bio na slobodi, navedeni vjetak je izjavio, da je i u svom pismenom nalazu naveo da jeste, da opasnost diktira psihopatoloki supstrat, da je jedini nain da se isti kontrolira lijeenjem, te je ponovo istakao da je optueni u momentu izvrenja kaznenog djela bio u neubrojivom stanju. Kako je prema prednjim utvrenjima suda, optueni poinio predmetna kaznena djela u stanju neubrojivosti, to je kao utemeljeno valjalo prihvatiti prijedlog upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg, kao prijedlog obrane, te predmet uputiti Centru za socijalnu
159
skrb Ljubuki kao stvarno i mjesto nadlenom organu za pitanja socijelne skrbi, a radi pokretanja odgovarajueg postupka, kako je to propisano odredbama l. 410. st. 1. ZKP-a FBiH. Temeljem odredbi l. 410. st. 3. ZKP-a FBiH u odnosu na optuenog donijeto je posebno rjeenje o privremenom zadravanju do najvie 30 dana, u kom roku bi nadleni Centrar za za sobijalnu skrb bio u mogunosti pokrenuti odgovarajui postupak prema optuenom, a koje zadravanje moe trajati najdue do 23. 3. 2005. god.
Izvod iz presude Kantonalnog suda u Novom Travniku br. K 17/05 od 18. 5. 2005. g. Kantonalno tuilatvo Travnik, optunicom br. KT-127/05 od 26. 4. 2005. g. Optuilo je S. M radi izvrenja kaznenog djela ubistva iz l. 166. stav 1. KZ FBiH, injenino poblie opisano u izreci, koje je izvreno u stanju neuraunljivosti te da se provede odgovarajui postupak u tom smislu u skladu sa odredbama l. 410. stav 1 ZKP FBiH. Nakon to je sudija za prethodno sasluanje potvrdio ovu optunicu, nije sproveden postupak o izjanjenju o krivnji zbog specifinosti odredaba, ve poseban postupak u skladu sa odredbama l. 410. stav 1 ZKP FBiH koji se provodi u sluaju neuraunljivosti. Nakon to je ovaj sud poao od specifinosti odredaba lana 410. st. 1 ZKP FBiH, i injenice da se radi o posebnom specifinom postupku, analizirajui sve izvedene dokaze pojedinano, kao i cijenei ukupnost rezultata izvedenog dokaznog postupka odluio je kao u izreci iz slijedeih razloga: Nije sporno na osnovu suglasnih tvrdnji, kako sasluanih svjedoka, tako i materijalnih dokaza u spisu koji su naprijed pobrojani, a na koje dokaze nije bilo primjedbe ni od optuenog ni od odbrane, da se u prvom redu desio dogaaj na nain kako je to opisano u optubi nadlenog tuitelja, te da je na tetu oteene D.M. poinjeno kazneno djelo na nain kako je to precizno opisano. Kako u tom smislu nije bilo nikakvih dilema, isto tako na nesumnjiv nain je tokom postupka utvreno temeljem istih dokaza, da je poinilac kaznenog djela Ubistva iz l. 166. stav 1 KZ FBiH, koje se optuenom M. S. stavlja na teret, uprava on M. S. sin ubijene. Dakle, na nesumnjiv nain je utvreno tokom postupka, kako da je ovo kazneno djelo uinjeno tako i da je optueni njegov poinilac. Isto tako, tokom postupka je utvreno na temelju nalaza i miljenja vjetaka neuropsihijatra dr. E.E. kako onog koje je vjetak iznio i obrazloio na glavnom pretresu, tako i na osnovu pismeno sainjenog nalaza i miljenja koji je taj vjetak povodom ovog dogaaja sainio i uloio u spis, da je optueni ovo kazneno djelo uinio u stanju potpune neuraunljivosti. Naime, iz nalaza i miljenja vjetaka se zakljuuje da je sadanje stanje zdravlja M.S. takvo da je kod njega prisutna duevna bolest koja se definie kao Psychosis paranoides (paranoidna psihoza) i to njen recidivni oblik. Zakljuuje se da je M. S. u vrijeme izvrenja ovog kaznenog djela koje mu se stavlja na
160
teret se takoer nalazio u akutnom stanju duevne bolesti, iju dijagnozu je, kao to je reeno naprijed odredio vjetak neuropsihijatar. Isto tako se zakljuuje da se na osnovu raspoloivih injenica moe rei da se u sluaju ovog kaznenog djela radi o motivu koji je u potpunosti psihopatoloke prirode i potie iz bolesnog izvora optuenog. Zakljuuje se da se govori na temelju anamnistikih podataka iz raspoloive medicinske dokumentacije da je vrlo jasno da se radi o jednom hroninom duevnom bolesniku koji bolujed od duevne bolesti SCHIZOPHRENIA PARANOIDES i to njenog oblika koji se naziva recidivnim, te zbog toga se zakljuuje iz analize naina na koji se dogaaj desio, da se moe konstatovati da je u pitanju bila iskljuivo psihotika radnja. Konaan zakljuak i ocjena vjetaka neuropsihijatra je da optueni M. S. u vrijeme kada je izvrio ovo kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, nije bio u stanju da shvati znaaj radnji koje je poduzimao, niti je bio u stanju da kontrolie svoje injenice da optueni, s obzirom na ovakvo stanje predstavlja objektivnu opasnost po okolinu. Na ovakav nalaz i miljenje vjetaka nije bilo primjedbi i kao takav je u cijelosti prihvaen od strane ovog suda, jer je ocijenjen u svemu s pravilima struke, dovoljno i detaljno obrazloen i injenino potkrijepljen i koji je kao takav i posluio za zakljuak da je optueni kazneno djelo poinio u stanju neuraunljivosti. Dakle, tokom ovoga postupka primarno je utvreno da je izvreno kazneno djelo iz optube nadlenog tuioca upravo na nain kako je opisano u toj optubi i poto je utvreno da je to djelo uinjeno, isto tako je tom postupka utvreno da je optueni M. S uinilac tog kaznenog djela koje mu se optubom stavlja na teret tj. Ubistvo iz l. 166. stav 1. KZ FBiH, te je na kraju isto tako utvreno da je djelo uinjeno od strane optuenog u stanju potpune neuraunljivosti. Kod takvog stanja stvari, poto su utvreni svi navedeni elementi, ovaj sud je donio odluku u formi presude kojom se utvruju naprijed navedene injenice. To je uinjeno sa razloga to je utvreno da su ispunjeni uvjeti iz lana 410. stav 1. ZKP FBiH, pa kako su ispunjeni ti uvjeti, onda je dosljednom primjenom citiranih odredbi evidentno da sastavni dio izreke presude bude i odluka o upuivanju predmeta organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja , u konkretnom sluaju Opine Travnik, radi pokretanja odgovarajueg postupka, to je u konkretnom i uinjeno. Pokretanje odgovarajueg postupka u smislu ove odredbe, po stavu ovog suda treba tumaiti kao pokretanje odgovarajueg postupka u kome e se donijeti odluka o zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi. Ovo zbog toga to po stavu ovog suda, u konkretnom sluaju se ne mogu primjenjivati odredbe lana 43 Zakona o zatiti osoba sa duevnim smetnjama FBiH, koje upuuju na odgovarajue kazneno pravne odredbe iz oblasti kaznenog zakonodavstva, obzirom na vaeu odredbu l. 410. stav 1. Zakona o kaznenom postupku Federacije BiH (Slubene novine FBiH broj 35/03, 37/03, 56/03, 78/04 i 28/05) koji je sada na snazi. Budui da je vjetak naao da je opasan po okolinu i na temelju odluke ovog suda nalazi se u pritvoru najdalje do 30 dana od dana donoenja ove odluke, smatramo da bi taj organ trebao pokrenuti postupak prisilnog zadravanja i prisilnog smjetaja kao duevno bolesnog lica, bez obzira to je kazneno djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti, jer se u konkretnom sluaju radi o licu sa teim smetnjama, a te smetnje direktno ugroavaju, kako ivot optuenog M.S. i njegovo zdravlje, tako pogotovo sigurnost drugih lica.
161
Kako je optueni nezaposleno lice, bez bilo kakve imovine, a radi se o potpuno duevno oboljeloj osobi, koja je neuraunljiva to je u skladu sa odredbama lana 202. stav. 4. ZKP FBiH u cijelosti osloboen bilo kakve naknade trokova kaznenog postupka.
Prvostupanjska i ukidajua drugostupanjska odluka po albi OKRUNI SUD U BIJELJINI Broj K. 39/05 Bijeljina 7. 7. 2005. god.
Utvruje se da je P.P. U stanju neuraunljivosti poinio kazneno djelo ubistva iz l. 148. st. 1. Kaznenog zakona Republike Srpske Tako to je: Dana 6. 4. 2005. god. u...., uao u porodinu kuu M.C. i u neuraunljivom stanju, istom vie puta nanio povrede u predjelu glave usled ega je dolo do nagnjeenja razmekavanja na velikom mozgu i dijelovima modanog stabla i malog mozga te agonalnog udisanja povraenog eludanog sadraja sa zatajivanjem srano-plune funkcije, usled ega je kod oteenog nastupila smrt O b r a z l o e nj e Sud prihvata dokaze tuilatva u odnosu na radnje optuenog P. P. koje se odnose na ulazak u porodinu kuu M. C. , a gdje je ivio oteeni M. C. i naina nanoenja vie povreda istom u predjelu glave, tupinom vrstog mehanikog predmeta ili snanim zamahom aka pesnica i snanim zamahom nogom, usljed ega je dolo do nagnjeenja razmekavanja na velikom mozgu i dijelovima modanog stabla i malog mozga te agonalnog udisanja povraenog eluanog sadraja sa sledstvenim zataivanjem srano plune funkcije, a to je u cijelosti potvreno, nalazom patologa S. dr. V., nalazom vjetaka neuropsihijatra K. V., nalazom vjetaka psihologa S.S., koje je nalaze sud u cijelosti prihvatio kao strune, objaktivne i obrazloene i date u skladu sa pravilima nauke i struke, kao i materijalne dokaze u spisu i to zapisnikom o uviaju, izvjetajem o kriminalistiko tehnikom pregledu lica mjesta, zapisnikom o pretresu stana, zapisnicima o dobrovoljnoj predaji predmeta, sainjenom fotodokumentacijom
162
na licu mjesta i fotodokumentacijom prilikom obdukcije oteenog. Nakon toga tuilac je uz suglasnost stranaka uveo i nalaz Biolokog fakulteta Univerziteta u Beogradu od 25. 4. 2005. god. a koga je sud takoer prihvatio. Nalazi vjetaka patologa, neuropsihijatra i psihologa su u cijelosti identini. Iz nalaza vjetaka patologa S. dr. V. koji je izvrio obdukciju oteenog M. C . je vidljivo da je oteeni zadobio povrede u predjelu glave uslijed ega je dolo do nagnjeenja-razmekavanja na velikom mozgu koje je pojasnio na glavnom pretresu, a imajui u vidu konkretne okolnosti predmetnog dogaaja izjasnio se da su iste mogle nastati tupinom vrstog mehanikog predmeta ili snanim zamahom ake pesnicama ili snanim zamahom nogom od strane druge osobe, a koji je sud u cijelosti prihvatio, kao iskaze svjedoka V. Lj. i P. N. iz kojih je vidljivo da su optueni i oteeni se druili, da je oteeni starija osoba koja se slabo kretala i da mu je u kuu najee dolazio optueni, a iz iskaza svjedoka V. Lj. je utvreno da je optueni i ranije imao zdravstvenih problema koji su bili izraeni neposredno prije nego to e se desiti kritini dogaaj, da je iao ljekaru, kao i iz nalaza vjetaka neuropsihijatra i psihologa je vidljivo da je optueni i ranije lijeen na raznim neuropsihijatrijskim klinikama, pa su ovakve izjave svjedoka meusobno podudarne sa nalazom Biolokog fakulteta (DNK-a) u kome je utvreno da se na izuzetnim predmetima od strane optuenog P. P. nalaze uzorci DNK-a oteenog M. C., kao i na bijeloj litarskoj boci od jogurta izuzetoj u kui optuenog prilikom pretresa a po usmenoj naredbi sudije za prethodni postupak. Kod ovakvog injeninog stanja sud je zakljuio da su u radnjama optuenog sadrana sva bitna obiljeja kaznenog djela ubistva iz l. 148. st. 1. KZ RS. Optueni je vie puta nanio povrede u predjelu glave oteenom M.C. snanim zamasima ruku-akom i pesnicom i snanim zamahom nogom, a ti udarci su podesni da se neko lii ivota, posebno imajui u vidu godine starosti oteenog, uslijed ega je dolo do nagnjeenja razmekavanja na velikom mozgu i dijelovima modanog stabla i malog mozga te agonalnog udisanja poveanog eludanog sadraja sa sledstvenim zataivanjem srano-plune funkcije uslijed ega je kod oteenog nastupila smrt, pa imajui u vidu same okolnosti predmetnog dogaaja sud zakljuuje da je optueni uinio kazneno djelo. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra K. V. koji je po ocjeni suda dat struno i logino, a obrazloen u cijelosti na glavnom pretresu, a koji je u svom nalazu i miljenju se izjasnio a na osnovu pregleda optuenog, uinjenog psiholokog testiranja i uvida u spis da je optueni osoba koja boluje od tekog duevnog oboljenja shizofrenog tipa paranoidno-interpretativne halucinatorne slike, kroninog toka bolesti. Bolest je dovela do stepena dezorganizacije linosti te je evidentan poremeaj mnogih psihikih funkcija prije svega miljenja, emocije, volje, te da je u vrijeme injenja djela osumnjieni je bio u stanju pogoranja duevne bolesti te da su njegove sposobnosti da svati znaaj djela kao i mogunost da upravlja postupcima bile iskljuene i da je radi otklanjanja opasnog ponaanja u budunosti potrebno preduzeti tj. nastaviti intenzivno psihijatrijsko lijeenje u duevnoj bolnici tipa Psihijatrijske bolnice Sokolac. Vjetak se takoer izjasnio i miljenja je a na osnovu pregleda, analize linosti, uvida u priloenu medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske klinike Sokolac gdje se osumnjieni nalazi na lijeenju, uvida u nalaz vjetaka psihologa da se kod optuenog radi o shizofrenom duevnom procesu, koji traje godinama te da se radi o paranoidnom obliku, a proces je kroninog toka te da se radi o tekoj duevnoj bolesti kroninog toka, koja ima nepovoljan tok i vodi propadanju
163
linosti, Inkriminirana radnja je sastavni dio bolesnog dijela linosti optuenog te su i motivacije za djelo iz kruga psihopatologije osumnjienog. U vrijeme predmetnog dogaaja optueni nije bio sposoban da rasuuje niti da upravlja postupcima, dakle, bio je neuraunljiv, dakle, njegove sposobnosti da svati znaaj djela i mogunosti da upravlja postupcima bile su iskljuene i da je radi otklanjanja opasnog ponaanja u budunosti potrebno lijeenje a vjetak je pojasnio svoj nalaz na glavnom pretresu. Sud je takoer u cijelosti prihvatio nalaz vjetaka psihologa .S. kao logian i profesionalno obrazloen, a koji psiholog je radio u timu sa psihijatrom, koji je takoer potvrdio da se radi o kroninom duevnom bolesniku iz kruga schparanoides i da postoji potreba za lijeenjem i stalnom kontrolom objanjavajui to da su u misaonom procesu prisutne sumanute paranoidne interpretacije, hipohondarske sumanute ideje odnosa, kao i bizaran odnos prema realnosti, da je mehanizam odbrane projekcija i negacija a na testu depresije naglaen stepen uz suicidalne ideje s tim da je vjetak na glavnom pretresu pojasnio svoj nalaz i radnje optuenog u konkretnom kaznenom dogaaju. Ovakve nalaze vjetaka neuropsihijatra i psihologa sud je prihvatio, na isti nije bilo primjedbi niti prigovora od strane stranaka, pa sud smatra na osnovu takvog nalaza i miljenja vjetaka da je tuilac izvedenim dokazima dokazao van razumne sumnje da je optueni poinio kazneno djelo opisano u izreci ovoga rjeenja i da je u vrijeme izvrenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret bio neuraunljiv u smislu l. 148. st. 1. KZ RS jer u to vrijeme je optueni bio u stanju teke duevne bolesti shizofrenog tipa paranoidno interpetativne halucinatorne slike kroninog toka bolesti i u vrijeme inkriminirane radnje bio je nesposoban da rasuuje te da upravlja postupcima. Zbog svega naprijed navedenog sud je na osnovu l. 400 st. 1. Zakona o kaznenom postupku odluio kao u izreci ovog rjeenja i utvrdio da je optueni uinio kazneno djelo ubistva iz l. 148. st. 1 KZ RS koji je optunicom stavljeno na teret, a u stanju neuraunljivosti. Cijenei nalaz vjetaka psihologa, kao i nalaz DNK vjetaenja Biolokog fakulteta instituta u Beogradu, te ostale materijalne dokaze, sud nije mogao prihvatiti navode odbrane da tuilac nije dokazao da je optueni poinio navedeno kazneno djelo i da optuenog treba osloboditi od optube. Po pravosnanosti ovog rjeenja u smislu naprijed navedene odredbe Zakona o kaznenom postupku spis e se dostaviti Centru za socijalni rad u Bijeljini kao organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja, a radi pokretanja odgovarajueg postupka. Odluka o trokovima kaznenog postupka zasnovana je na odredbama l. 100. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, jer optueni nije oglaen krivim za kazneno djelo za koje se tereti, pa trokovi kaznenog postupka padaju na teret budetskih sredstava.
164
OKRUNI SUD U BIJELJINI Broj. K. 39/05 Bijeljina, 7. 7. 2005. god. O b r a z l o e nj e Nakon odranog glavnog pretresa u kaznenom predmetu protiv optuenog P. P. iz Dvora, opina Bijeljina, zbog kaznenog djela ubistva iz l. 148. st. 1. Kaznenog zakona Republike Srpske, a odluujui po optunici Okrunog tuilatva u Bijeljini br. Kt. 366/05 od 13. 6. 2005. god. ovaj sud je donio rjeenje i javno ga objavio dana 7. 7. 2005. god. kojim je utvrdio da je optueni kazneno djelo ubistva iz l. 148. st. 1. Kaznenog zakona Republike Srpske poinio u stanju neuraunljivosti i odluio da se predmet uputi Centru za socijalni rad u Bijeljini radi pokretanja odgovarajueg postupka, a na osnovu l. 400. st. 1. Zakona o kaznenom postupku. S obzirom da se optueni nalazi u Psihijatrijskoj ustanovi odnosno u Psihijatrijskoj klinici u Sokocu, sud je uvaio prijedlog Okrunog tuilatva u Bijeljini stavljen u navedenoj optunici, pa je na osnovu l. 400. st. 3 Zakona o kaznenom postupku odluio da se optueni privremeno zadri u Psihijatrijskoj klinici u Sokocu, a najvie 30 dana od dana donoenja ovog rjeenja.
VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE Broj: K. 143/05 Banjaluka, 11. 8. 2005. god. O b r a z l o e nj e Pobijenim rjeenjem Okrunog suda u Banjaluci br. K. 39/05 od 7. 7. 2005. god. utvreno je da je optueni P. P., u stanju neuraunljivosti, poinio kazneno djelo ubistva iz l. 1458. st. 1. Kaznenog zakona Republike Srpske, te je odlueno da se nakon pravosnanosti rjeenja predmet uputi Centru za socijalni rad u Bijeljini, radi pokretanja odgovarajueg postupka. Odlueno je da trokovi kaznenog postupka padaju na teret budetskih sredstava. Protiv tog rjeenja albu je blagovremeno izjavio branilac optuenog zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja s prijedlogom da se pobijeno rjeenje preinai i optueni oslobodi optube na osnovu l. 290. toka b) Zakona o kaznenom postupku (u daljem tekstu: ZKP-a) ili da se postupi po lanu 321. istog zakona.
165
Osnovana je tvrdnja albe da je pobijeno rjeenje zahvaeno bitnom povredom odredaba kaznenog postupka iz l. 303. st. 1. toka j) ZKP-a. Naime, u injeninom opisu djela u izreci rjeenja nije sadran opis radnji optuenog, kojima je zadao oteenom M. C. povrede u predjelu glave (opisane u izreci), uslijed kojih je nastupila smrt oteenog. Navedeni nedostatak injeninog opisa izreke rjeenja, u pogledu naina izvrenja djela, manifestuje bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz lana 303. stav. 1. toka j) ZKP-a u obliku nerazumljivosti izreke rjeenja. Taj nedostatak nije saniran, kako to pravilno alba istie, datim razlozima u obrazloenju kojima se oznaava mehanizam povreivanja oteenog, uz preciziranje upotrebljenog sredstva pri nanoenju smrtonosnih povreda oteenom. Istu povredu odredaba kaznenog postupka, a u obliku nedostatka razloga u obrazloenju u pogledu odlunih injenica, prvostepeni sud je poinio prilikom pismene izrade rjeenja, kada u obrazloenju uope nije dao razloge za prigovor odbrane istaknutog na glavnom pretresu (a potom i u albi na pobijeno rjeenje) u pogledu nezakonitosti pribavljanja dokaza (izuzimanje predmeta koji su bili predmet biolokog vjetaenja DNK analizom). Zakonit nain pribavljanja dokaza predstavlja neophodan uslov bez koga se na tom dokazu, a prema odredbi lana 10. ZKP-a, na moe zasnivati sudska odluka, bez obzira na vjerodostojnost i istinitost sadraja tog dokaza, pa kada je istaknut prigovor nezakonitosti dokaza, sud mora u obrazloenju dati razloge zbog kojih prigovor nije uvaen. Kako prvostepeni sud u obrazloenju nije dao razloge u pogledu te injenice od odlunog znaaja, na to ga obavezuje odredba lana 266. stav 7. ZKP-a, to je na taj nain poinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz lana 303. stav 1. toka j) ZKP-a, na koju alba branioca ukazuje (i ako tu povredu ne precizira na ovaj oblik koji manifestuje odsustvo razloga o odlunim injenicama). Uslijed navedene bitne povrede odredaba kaznenog postupka pravilnost i zakonitost pobijanog rjeenja nije mogue ispitati u vezi sa istaknutim albenim prigovorima, koji se ogledaju u tvrdnji da je presuda zasnovana na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnivati, te da je nepravilno primijenjen zakon kad je na pogrenom i nepotpunom utvrenom injeninom stanju, zasnovana odluka kojom se utvruje da je optueni izvrilac kaznenog djela, oznaenog u izreci pobijanog rjeenja. Iz navedenih razloga alba branioca optuenog, kojom ukazuje na poinjene bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz lana 303. stav 1. toka j) ZKP-a se pokazuje kao osnovana, radi ega je istu valjalo uvaiti te prvostepeno rjeenje ukinuti u smislu odredaba lana 328. stav 3. ZKP-s i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno odluivanje. U ponovnom postupku prvostepeni sud e otkloniti bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, na koju je ukazano ovim rjeenjem, tako to e u injenini opis izreke rjeenja, koje donese nakon odranog glavnog pretresa, ugraditi sve injenice koje manifestuju radnju izvrena djela ije se izvrenje stavlja na teret optuenom, te rjeenje obrazloiti u skladu sa kriterijima koje predvia odredba l. 296. stav 7. ZKPa.
166
Obrazloenja prvostupanjske i potvrujue drugostupanjske odluke po albi OKRUNI SUD U BANJA LUCI BROJ: K. 5/05 Dana 3. 3. 2005. god. Nije sporno da se predmetni kaznenopravni dogaaj odigrao nou 6. 12. 2004. god. oko 3,00 h u selu Bastasi bb, na podruju optine Banja Luka u kui optuene, a takoer nije sporno da je tom prilikom T.S. ki optuene, zadobila povrede od kojih je nastupila njena smrt. Sporno je kako to odbrana optuene istie da li je uope bilo sukoba izmeu optuene i njene kerke T. S., te takoer da li je optuena nanijela T.S. povrede koje su dovele do njene smrti, a sve budui da odbrana optuene istie da nije dokazano da je optuena uinila djelo koje joj se stavlja na teret, pa je i predloila da se optuena oslobodi od optube da je uinila to kazneno djelo, istakavi da ukoliko pak sud nae da je optuena postupala u nunoj odbrani jer je pokojna T.S. bila agresivna osoba, a im u vezi je odbrana takoer predloila da sud donese oslobaajuu presudu jer nuna odbrana i iskljuuje postojanje kaznenog djela. Da je pokojna T.S. tu no zateena mrtva u kui optuene, koja je njena majka, nesporno proizlazi iz izvjetaja CJB Banja Luka br. Ky-3818/04 od 6. 12. 2004. god. a iz zapisnika o uviaju pod br. 1810/04 od 6. 12. 2004. god. i foto-dokumentacije pod br. Yb-1754/04 od 6. 12. 2004. god. te slubenih zabiljeki CJB Banja Luka pod br. 3108/04 i. 2071/04 obje od 6. 12. 2004. god., a iz kojih proizlazi da je po dojavi policija i dola na lice mjesta gdje je i zatekla beivotno tijelo pokojne T. S. a to se u osnovi potvruje i slubenom zabiljekom CJB Banja Luka br. 5040/04 od 6. 12. 2004. god. a i potvrdom o smrti sainjene od strane vjetaka sudske medicine K. dr. . koji je u ovom predmetu i izvrio obdukciju tijela pokojne T.S. U svom nalazu i miljenju vjetak sudske medicine K.dr.. je naveo da kod pokojne T.S. nema rasklimanih niti svjee izbijenih zuba a spoljnim pregledom je na leu konstatovano da se u predjelu njenog vrata nalazi karakteristian trag stezanja irine do 8 mm i dubine 5 mm, crveno-smee boje, koji je smjeten u predjelu prednje strane vrata a i predjelu desne bone strane vrata i predjelu bunog dijela lijeve prednjobone strane vrata, a i s tim da u predjelu lijeve bone a i predjelu zadnje strane vrata i nema traga stezanja. Opisani trag stezanja na vratu pokojnice se prua horizontalno u visini titaste hrskavice, ali druge povrede na njenom tijelu nisu konstatovane, pa je vjetak izveo zakljuak da je smrt nastupila i ubilakog porijekla a nastupila neposredno uslijed nasilnog mehanikog uguenja koje je izazvano stezanjem vrata omom, pri emu opisane promjene u predjelu vrata predstavljaju samo izraen trag stezanja omom koju zatee ekstremna sila tj. neka druga osoba, a iskljuio je potpuno mogunost samoubistva, dodavi da je sudsko-medicinski nemogue poiniti samozadavljenje, bilo da se vrat stee omom ili sopstvenim rukama, jer u trenutku kompresije krvnih sudova dolazi do poremeaja svijesti i tada stisak poputa. Dalje je vjetak istakao da se smjer djelovanja te ekstremne sile poklapa sa tragom stezanja, pri emu kod takvih povreda nije bitan samo intenzitet sile nego su i bitne karakteristike sredstva kojim se vri stezanje tako da je mnogo manja sila potrebna da se takve povrede naine uskim a vrstim mehanikim sredstvom u odnosu na stezanje nekim
167
debelim irokim sredstvom primjera radi poput umotanog pekira i slino, a u konkretnom sluaju je oigledno bila dovoljna sila da najmanje pet kilograma da doe do smrtne posljedice kod pokojnice. To sredstvo odnosno oma kojom je nanesena povreda pokojnici bila je otvorena oma bez ukrtanja krakova, a ta oma se mogla od strane drugog lica drati sa obje ruke a s obzirom na konkretan sluaj imajui u vidu poloaj brazde na vratu vjetakov je utisak da je lijeva strana uinioca bila jaa jer su intenzivnije povrede kod pokojnice sa lijeve strane vrata. Vjetaku je predoena crna platnena traka duine 130 cm a irine oko 2 cm, koja je izuzeta od optuene, pa je vjetak konstatovao da se radi faktiki o pojasu koji slui za enske kune haljine odnosno lafruk, istakavi da je to mehaniko sredstvo i podobno za nanoenje takve povrede. Dodao je da pozicija trga stezanja na vratu pokojnice ukazuje na dvije mogunosti, kao prvu da se osoba koja zatee omu nalazila sa lijeve zadnje strane pokojnice i zatezala omu na taj nain da je ne ukrta, a kao drugu da je pokojnica bila u poloaju leei na leima pa je uinilac sa gornje strane stezao omu na slian nain, istakavi da je oigledno da je i dolo do sukoba izmeu uinioca i rtve pa da pri tome i treba uzeti u obzir i mogunost faktora iznenaenja, naglasivi da smatra veom vjerovatnoom da je pokojnica napadnuta s lea dok je bila u stojeem poloaju, iz razloga to je njeno tijelo naeno na neuobiajnom mjestu tj. na pragu izmeu dvije prostorije u kui a budui da je bila no uobiajno bi bilo da se tijelo nalazilo na krevetu, to nije bio sluaj, pa se tako iz stojeeg poloaja tijelo pokojnice i moglo spustiti na podlogu bez pada, jer u konkretnom sluaju pada nije ni bilo s obzirom da na tijelu i nisu postojale povrede nastale padom. Nemajui nikakvog razloga za sumnju u nalaz i miljenje ovog vjetaka, budui da upravo iz foto-dokumentacije po povredama pokojne T.S. i proizilazi da ona i nema nikakvih tragova stezanja ome sa zadnje strane vrata, a da je ona upravo i pronaena da lei potrbuke preko praga, na izlazu iz sobe u predsoblje u kui, sud je u potpunosti i prihvatio nalaz i miljenje ovog vjetaka smatrajui ga strunim i argumentovanim i ne dovedenim bilo ime u sumnju. Nalaz i miljenje ovog vjetaka je u krajnjem i potvren iskazima sasluanih svjedoka K. N. i njegovih sinova B. i . Svjedok K. N. je u svom iskazu naveo da je njega nou 6. 12. 2004. god. oko 4,20 h ujutro pozvala optuena doavi do njegove kue i rekavi mu da ustane jer njena ki, pokojna S. D. visi preko ograde, pa je on ustao i sa optuenom i otiao u njenu kuu i tamo je izmeu spavae sobe i predsoblja i zatekao pokojnicu kako lei potrbuke na pragu izmeu te dvije prostorije tako da su joj noge bile u spavaoj sobi a gornji dio tijela u predsoblju, istakavi i da je vidio da joj visi neka traka oko vrata tj. traka koja se koristi, kako je naveo, za haljinu. Dalje je naveo da je na njegovo pitanje ta je to optuena odgovorila da se pokojnica sama udavila, nakon ega je optuena i traila od njega da on odrijei tu traku ali to on nije htio uiniti ve je rekao optuenoj da to ona uradi, a to u prvi mah nije htjela uiniti ali je na kraju ipak uinila odrijeivi jedan vor pa drugi i trei, koji su se i nalazili sa zadnje strane vrta pokojnice a na toj traci. Dodao je da, kada je optuena i odrijeila taj trei vor, povukla je za kraj te trake i pokojnica je kao usrknula krv jer se ulo kao a.a.a, nakon ega je on zajedno sa optuenom i otiao ponovo do svoje kue da probudi svoje sinove B. i ., koji su potom i ustali i svi doli na lice mjesta, te je . uzevri u ruku najlonsku kesu i podigao tom kesom lakat pokojnice i konstatovao da je mrtva.
168
Iskaz ovog svjedoka je u potpunosti potvren iskazom njegovih sinova K. B. i ., koji su takoer sasluani kao svjedoci u ovom kaznenom predmetu i koji su u svemu i potvrdili da im je upravo njihov otac to i ispriao nakon to ih je i probudio, da bi potom zajedno i otili na lice mjesta i konstatovali smrt pokojnice. Spomenuti svjedoci, K.N. i K. B. su i naveli da je optuena tu traku koju je skinula sa vrata pokojnice i svezala potom sebi oko pasa oko svoje haljine, a to je u ostalom naveo i svjedok K. . istakavi da je optuena tu traku potom vie puta sebi vezivala a i skidala sa svoje haljine. Ovi svjedoci su i prepoznali tu traku, o kojoj se kako je ve pomenuto izjasnio i vjetak sudske medicine K. dr. , i koja je i izvedena kao dokaz, da je upravo ta traka i bila svezana oko vrata pokojnice odnosno da je optuena tu traku i vezivala poslije sebi oko pasa a i skidala je sa svoje haljine. Sva tri pomenuta svjedoka, ija kua je udaljena tridesetak metara od kue optuene, su i navela da nitko drugi tu no i nije dolazio u kuu optuene, a iz ega i proizlazi da su optuena i pokojnica i bile same u toj kui, to u osnovi i ne spori ni sama optuena. Analizirajui izvedene dokaze i dovodei ih u meusobnu vezu, sud je i utvrdio da je upravo optuena uinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret, jer to drugi niko i nije mogao uiniti, budui da su njih dvije i bile same u kui a potpuno je iskljuena mogunost samoubistva pokojnice, kako je to i vjetak sudske medicine i naveo. Da je ta traka kojom je pokojnica, kao sredstvom i liena ivota, to je i nesporno, upravo traka optuene proizlazi iz toga to je optuena, nakon to je i odvezala tu traku sa vrata pokojnice, odmah tu traku stavila sebi za pojas, kako to i potvruju svjedoci K. N. i B. jer je ta traka inae i sluila kao pojas njene haljine, a to u osnovi i proizlazi iz iskaza svjedoka K. . Imajui u vidu da je optuena ograniene fizike sposobnosti u desnoj ruci, to i odbrana istie a i navodi svjedok oteeni T.R. koji je takoer sasluan u dokaznom postupku i koji je naveo da je funkcija desne ruke optuene bila znatno umanjena zbog toga to je ranije bila pogoena metkom iz pitolja u tu ruku, a to takoer i proizlazi iz anamnestikih podataka optuene navedenih u nalazu i miljenju vjetaka psihijatrijske struke Z.R. dr. N. koja je i izvrila psihijatrijsko vjetaenje optuene, ta se injenica upravo i uklapa u zakljuak vjetaka sudske medicine da je lijeva strana uinioca i bila jaa od desne strane, kako je to i sam pomenuti vjetak konstatovao, a iji nalaz je sud u cijelosti i prihvatio. Svi sasluani svjedoci, K. N. a i njegovi sinovi B. i . te i svjedok oteeni T. R., navode da su se optuena i njen kerka, pokojna T. S., esto svaale a i da se deavalo da je S. napadala noem optuenu, s tim da su one obje kako navode psihijatrijski sluajevi. Svjedoci K. B. i . su istakli da je T.S. i bila fiziki jaa od optuene i bivala agresivna u tim njihovim sukobima tukui optuenu i istjerujui je iz kue, a to se u osnovi potvruje i iskazom svjedoka oteenog T. R. koji je naveo da je pokojnica bila agresivne prirode zbog bolesti od koje se lijeila na Psihijatrijskoj klinici u Banja Luci, zbog ega je i njemu a i njihovoj djeci prijetila opasnost od nje te su oni i ivjeli odvojeno od nje, dodajui da se i deavalo da su se optuena i pokojnica esto svaale budui da su posljednja tri mjeseca zajedno ivjele, te ih je i on jednom rastavio kada su se fiziki sukobile, naglasivi da je pokojnica bila prilino jaka u rukama iako je u posljednje vrijeme primijetio da je dosta fiziki oslabila vjerojatno zbog svoje bolesti. I vjetak psihijatrijske struke Z.-R. dr. N. je navela da je i njoj poznato da su od 1993. godine pa nadalje stalno bile ispoljene konfliktne situacije izmeu optuene i pokojnice,
169
a to je vjetaku poznato iz razloga to je pokojnica bila dugogodinji pacijent na Psihijatrijskoj klinici u Banja Luci, gdje i vjetak radi, pa tako i da zna za te konfliktne situacije izmeu majke i kerke, tj. optuene i pokojnice. Upravo agresivnom prirodom pokojnice a i time to je pokojnica bila jaa od optuene, kako to sasluani svjedoci u osnovi i navode, a imajui u vidu i to to je vjetak sudske medicine K.dr.. i naveo da treba imati u vidu i mogunost faktora iznenaenja, koji je iskoristio uinilac prilikom lienja ivota pokojne T.S., se i objanjava nain nanoenja povreda pokojnice T.S., a tako da joj je optuena koja je fiziki slabija od nje prila joj sa lea, jer u poloaju okrenutom licem u lice sa pokojnicom i ne bi imala anse da takvo to uini, pa je sa trakom skinutom sa svoje haljine i stezala pokojnicu oko vrata, pri emu je pokojnica bila u stojeem poloaju, te je tako pokojnicu i liila ivota, pri emu se tijelo pokojnice spustilo na pod, upravo na mjestu gdje je to tijelo i pronaeno, na izlazu iz sobe a tako da je glava pokojnice bila u predsoblju a noge u sobi, kako to proizlazi iz foto-dokumentacije sa lica mjesta dogaaja, a to je sve i naveo pomenti vjetak sudske medicine iji nalaz i miljenje je sud u potpunosti prihvatio. Upravo to da nikakve povrede uslijed pada i nisu pronaene na tijelu pokojnice se i objanjava to da je ono faktiki i zadavljena prije nego to se spustila na pod. Spomenuti vjetak je i objasnio da je zvuk koji se uo iz pokojnice kao a, a, a, kada je optuena izvukla sa njenog vrata tu traku kako je to naveo svjedok K. N., predstavlja faktiki zvuk slian krkljanju koji se uo nakon pomjeranja glave pokojnice da bi se izvukla ta traka jer se tada i moralo desiti da se njena glava i pomjeri, a koji zvuk se inae i uje pri obdukcijama leeva prilikom pomjeranja tijela. Takoer vezano za vorove koji su se nalazili na toj traci kojom je pokojnica i liena ivota, budui da je svjedok K. N. takoer naveo da je optuena i odrijeila tri vora na toj traci, ovaj vjetak je istakao, to i demonstrirajui pred sudom, da se i nije moglo izvriti tim vorovima stezanje te trake, to znai, kako je sam naveo, da su ti vorovi mogli biti svezani nakon to je pokojnica i liena ivota. Time je vjetak u potpunosti i objasnio navode svjedoka K. N. u oba pomenuta smisla, a koja objanjenja prihvata i ovaj sud, a iz ega je sud izveo zakljuak da je te vorove, jer je potpuno iskljuena mogunost samoubistva pokojnice, jedino i mogla svezati optuena, nakon to je pokojnica tom trakom kao otvorenom omom zadavljena, a to je optuena uinila da bi prikrila djelo koje je uinila. Da je na opisani nain optuena liila ivota pokojnice priavi joj s lea, po miljenju suda potvruje se i ogrebotinama na vratu optuene, koje su vidljive na spomenutoj foto-dokumentaciji CJB Banja Luka br.UV-1754/04 od 6. 12. 2004. god., a iz ega i proizilazi da je pokojnica vjerovatno sa svojim rukama pokuavala da sprijei da je optuena na takav nain zadavi, to je normalno da se u takvom poloaju i prua takav otpor, pa je tako u tom svom otporu pokojnica nanijela optuenoj ogrebotine po vratu, pri emu joj je mogla i iupati dio kose, a budui da je i svjedok K. N. i naveo da je optuena kada je to jutro dola do njega da ga probudi i rekla mu da u ruci dri kosu koju joj je pokojnica prije toga iupala iz glave. Da je liavanju ivota pokojnice prethodio krai sukob izmeu optuene i pokojnice, potvruje se i iskazom svjedoka K. B. a i K. . koji su i naveli da je optuena, kada su oni doli na lice mjesta govorila da je pokojnica bila prethodno nju napala. Imajui u vidu sve navedeno, sud je utvrdio da je optuena, na opisani nain liila ivota svoju kerku, T.S. , pa tako budui da je optuena drugog liila ivota proizilazi
170
da je ona i uinila kazneno djelo ubistva iz l. 148. st. 3. KIZ RS, a sve budui da ni ostalim izvedenim dokazima to i nije dovedeno u sumnju. Pri tome je sud u potpunosti iskljuio mogunost da je optuena postupila u nunoj odbrani, to je jedna od postavljenih teza odbrane u ovom postupku, a iz razloga to je oigledno da je optuena prila pokojnici s lea, koristei faktor iznenaenja kako je to i vjetak sudske medicine naveo, to u potpunosti i iskljuuje mogunost da je u to vrijeme postojao napad pokojnice na optuenu, jer da bi i postojala nuna odbrana odbijanje napada treba da bude istovremeno sa napadom. Iako je moda taj napad prije toga i bio, to i nije iskljueno, taj napad je u svakom sluaju bio prestao kada je optuena bila prila pokojnici s lea iznenadivi je, a poloaj same pokojnice u kui gdje je pogoena i upuuje na to da je ona upravo i bila iznenaena, pa tako budui da nije zadovoljen element istovremenosti odbrane sa protivpravnim napadom ne moe se govoriti ni o nunoj odbrani a ni o prekoraenju nune odbrane, a za ije postojanje se takoer trai zadovoljenje tog elementa, a to takoer ne upuuje ni na postojanje nekog drugog privilegovanijeg oblika osnovnog kaznenog djela koje je stavljeno na teret optuenoj. No, iz nalaza i miljenja vjetaka psihijatrijske struke Z. R. dr. N. proizlazi da su za vrijeme psihijatrijskog pregleda optuene, kod nje naeni elementi koji ukazuju na postojanje trajnog duevnog oboljenja iz grupe psihoze, koje se poelo razvijati nakon samoubistva njenog sina, kada je optuena i prvi put lijeena na Psihijatrijskoj klinici, a to je bilo 1993. god. pri emu je ovaj vjetak istakao da budui da optuena negira uinjenje djela moe se i pretpostaviti da je, imajui u vidu i njeno duevno oboljenje, i bila u pogoranju tog oboljenja u vrijeme uinjenja djela, a to se vidi i iz trenutnog psihikog stanja optuene, dodavi da je inae karakteristino za pacijente koji boluju od takve bolesti da negiraju izvrenje kaznenog djela, jer je negacija jedan od obrambenih mehanizama. Vjetak je na kraju zakljuio da optuena u vrijeme izvrenja djela koje joj se stavlja na teret nije bila sposobna da shvati znaaj djela koji ini, a niti je bila u mogunosti da upravlja svojim postupcima, a to znai da je u vrijeme izvrenja tog djela bila neuraunljiva, dodajui da je nuno optuenu uputiti na psihijatrijsko lijeenje ambulatnog tipa uz primjenu odgovarajue terapije, jer je dalje ponaanje takvog pacijenta, pa tako i optuene nepredvidivo. lanom 400. st. 1. Zakona o kaznenom postupku je propisano da ukoliko optueni uini djelo u stanju neuraunljivosti, da e sud na prijedlog ovlatenog tuioca utvrditi da je optueni uinio kazneno djelo u stanju neuraunljivosti i predmet uputiti organu nadlenom za pitanje socijalnog staranja, a radi pokretanja odgovarajueg postupka. Stoga, utvrujui da optuena u neuraunljivom stanju uinila kazneno djelo ubistva iz lana 148. st. 1. KZ RS u smislu navedene odredbe l. 400. st. 1 ZKP-u koja je imperativne prirode, a zbog ega drugaija odluka i nije mogla biti donijeta, sud je odluio da se predmet po pravosnanosti ovog rjeenja uputi na daljnji odgovarajui postupak Centru za socijalni rad Optine Banja Luka, kao nadlenom organu socijalnog staranja jer je optuena sa stalnim prebivalitem na podruju te optine. Na osnovu l. 108. st. 3. ZKP-a oteeni T. R., suprug pokojne T.S. je zajedno sa svojih dvoje djece upuen sa imovinsko-pravnim zahtjevom u cijelosti na parnicu, budui da taj zahtjev i nije opredijeljeno naveo do zavretka glavnog pretresa a da podaci kaznenog postupka i nisu pruali pouzdan osnov ni za potpuno a ni djelomino presuenje po tom osnovu.
171
VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE BROJ: K. 40/05 Banja Luka, 25. 3. 2005. god. Rjeenjem Okrunog suda u Banjoj Luci br. K. 5/05 od 3. 3. 2005. god. utvreno je da je optuena T. K. u neuraunljivom stanju uinila kazneno djelo ubistva iz l. 148. st. KZ RS. Istim rjeenjem oteeni T.R. zajedno sa svojom djecom upuen je sa imovinsko pravnim zahtjevom na parnini postupak. Odlueno je da trokovi kaznenog postupka padaju na teret budetskih sredstava. Protiv navedenog rjeenja albu je blagovremeno izjavio branilac optuene, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogreno utvrenog injeninog stanja i povrede kaznenog zakona, sa prijedlogom da se prvostepeno rjeenje ukine i odredi odravanje pretresa ili da se isto preinai u pravnoj ocjeni djela, tako da bi radnje optuene bile pravno kvalificirane kao kazneno djelo ubistvo na mah iz l. 150 KZ RS. injenini opis djela dat u izreci prvostepenog rjeenja, na dovoljno precizan nain utvruje radnju predmetnog kaznenog djela iz koje je proizala posljedica,. Smrt oteene S. T. stoga ne moe se smatrati odlunom injenicom opis tragova stezanja, kako je to preciznije uinjeno Zapisnikom o obdukciji. Naime, opis djela u kome se navodi da je optuena stavila platnenu pantljiku u visini titaste hrskavice oteene, nakon ega je izvrila snano stezanje iste od ega je nastalo posljedino uguenje oteene, po miljenju ovog suda na dovoljno precizan nain odraava injenino stanje u ovom predmetu, a u potpunoj je suglasnosti sa ostalim provedenim dokazima, ukljuujui i zapisnik o obdukciji na koji se alba bez osnova poziva. Osim toga neosnovan je albeni navod da iz izreke pobijenog rjeenja ne proizlaze sva obiljeja kaznenog djela ubistva iz l. 148. st. 1.KZ RS. Naprotiv, na dovoljno precizan nain je opisana radnja izvrenja, kao i mjesto izvrenja, te nastanak posljedice. Takoer je u skladu sa odredbom l. 400. st. 1. ZKP utvreno da je optuena ovo djelo uinila u neuraunljivom stanju. Tono je da optuena nije mogla zadobiti povrede po vratu u trenutku kada je oteenoj stezala pantljiku oko vrata, ali ova injenica nije u kontradiktornosti sa ostalim injenicama utvrenim u ovom predmetu. Prvostepeni sud pravilno zakljuuje da, izmeu ostalog, potojanje ovih povreda na optuenoj ukazuje da je postojao sukob izmeu oteene i optuene, da je u tom sukobu optuena zadobila povrede, ali da je taj sukob, samim tim i napad oteene na optuenu prestao, tako da se u konkretnom sluaju, ne moe raditi niti o nunoj odbrani. to se tie samo pravne kvalifikacije djela, ovaj sud smatra da izvrenje ubistva u neuraunljivom stanju, uzrokovanom trajnim duevnim oboljenjem, iskljuuje mogunost da se takvo djelo kvalifikuje u privilegovanom obliku kao ubistvo na mah, iz razloga to taj oblik ubistva podrazumijeva ouvanost psihikih funkcija (svijest i volja) izvrioca djela ili u umanjenom obliku uslijed provocirajuih radnji ubijenog. Kod
172
kaznenog djela ubistva na mah uinilac je u stanju jake razdraenosti, u kojoj je doveden radnjama oteenog, a koje se mogu sastojati iz napada, zlostavljanja ili tekog vrijeanja. Preduzimanje ovih radnji od strane oteenog ne izazivaju uvijek razdraenost i u svakom konkretnom sluaju treba dokazivati uzrono posljedinu vezu. Meutim, samo stanje razdraenosti je stanje u kome mogunost shvaanja znaaja djela i upravljanja postupcima je smanjena, ali ne potpuno, pa je to upravo razlog to zakonodavac propisuje kazneno djelo ubistva na mah kao privilegovani oblik kaznenog djela ubistva, obzirom da je uinilac doao u takvo stanje krivicom oteenog. Meutim, ako je rije o neuraunljivom licu, dakle, lice koje ne moe da shvati znaaj svoga djela niti da upravlja svojim postupcima, ne moe se govoriti o ubistvu na mah ak i pod pretpostavkom postojanja prethodnog napada, tekog vrijeanja ili zlostavljanja od strane oteenog, jer nije mogue utvrivati uzrono posljedinu vezu sa stanjem jake razdraenosti, obzirom da je volja izvrioca ve u defektu zbog trajanje duevne bolesti. U krajnjoj liniji u sluaju neuraunljivosti ovo razlikovanje nema praktinog znaaja. Obzirom da se cijela alba bazira na tvrdnji postojanja istovremenog napada oteene, te na pogrenoj pravnoj kvalifikaciji, ovaj sud je stao na stanovite da je ista neosnovana, pa je odluio kao u izreci na osnovu ovlatenja propisanog odredbom l. 328. st. 2. ZKPa.
173
8. HIPOTETIKI TESTOVI 8.1. Kada kod optuenika nastupi psihika bolest tijekom kaznenog postupka
Primjer: *** M.M. je optuen da je poinio kazneno djelo. Nakon potvrivanja optunice i izjanjenja optuenika da ne priznaje krivnju otpoeo je glavni pretres. Branitelj optuenika je ustvrdio da je optuenik nakon roita za izjanjenje o krivnji obolio od duevne bolesti koja ga onemoguava da sudjeluje u postupku. Optuenik se na glavnom pretresu ponaao udno i odavao je dojam da ne razumije to se oko njega dogaa. to sud mora uiniti u svezi ove tvrdnje?
Odgovor: *** 1. Sud e provesti neuropsihijatrijsko vjetaenje optuenika iji je cilj da se utvrdi da li je optuenik sposoban sudjelovati u kaznenom postupku. 2. Ako se utvrdi da je optuenik sposoban sudjelovati u kaznenom postupku nastaviti e postupak. 3. Ako se utvrdi da optuenik nije sposoban sudjelovati u kaznenom postupku prekinuti e postupak i optuenika e uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja.
Primjer: *** Postupak protiv optuenika je prekinut iz razloga to je utvreno da optuenik nije sposoban sudjelovati u kaznenom postupku. Tuitelj je sudu dostavio prijedlog da se kazneni postupak nastavi. Dostavio je i miljenje Centra za socijalno staranje da se optuenikovo zdravstveno stanje popravilo. to e sud uiniti?
174
Odgovor: *** 1. Sud e provesti neuropsihijatrijsko vjetaenje iji je cilj da se utvrdi da li se optuenikovo zdravstveno stanje poboljalo u mjeri da mu ono omoguava normalno sudjelovanje u kaznenom postupku. 2. Ako se utvrdi da se zdravstveno stanje optuenika nije poboljalo u mjeri da mu ono omoguava normalno sudjelovanje u kaznenom postupku odbiti e prijedlog tuitelja. 3. Ako se utvrdi da se zdravstveno stanje optuenika poboljalo u mjeri da mu ono omoguava normalno sudjelovanje u kaznenom postupku sud e nastaviti kazneni postupak.
Primjer: *** Sud je prekinuo postupak protiv optuenika M.M. iz razloga to je utvreno da optuenik nije sposoban sudjelovati u kaznenom postupku. Tijekom tog prekida postupka nastupila je zastara kaznenog gonjenja. Kako e se sud odnositi prema zahtjevu branitelja da se postupak obustavi?
Odgovor: *** 1. Sud e na glavnom pretresu utvrditi da li je nastupila zastarjelost kaznenog postupka. 2. Ako utvrdi da jeste donijeti e presudu kojom se optuba odbija iz razloga to je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja, a nee obustaviti postupak. 3. Druga varijanta bi bila da sud izvanraspravno donese rjeenje kojim se postupak obustavlja.
175
8.2. Kada je djelo poinjeno u stanju neuraunljivosti
Primjer: *** M.M. je poinio kazneno djelo ubojstva. Dio svjedoka sasluan u istrazi je tvrdio da se osumnjienik due vrijeme ponaa udno - posljednja tri mjeseca se ne kupa, spava u kadi, na ulici bjei od ljudi i razgovara sam sa sobom. to e uiniti tuitelj nakon sasluanja ovih svjedoka?
Odgovor: *** 1. Tuitelj e provesti neuropsihijatrijsko vjetaenje osumnjienika u cilju utvrivanja njegove uraunljivosti tempore in criminis. 2. Ako ovo vjetaenje pokae da je osumnjienik tempore in criminis bio neuraunljiv podignuti e optunicu i podnijeti sudu prijedlog da sud utvrdi tu injenicu te prijedlog da predmet uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. Predloiti e i da sud donese rjeenje o privremenom zadravanju optuenika. 3. Ako vjetaenje pokae da je djelo poinjeno u stanju uraunljivosti ili smanjene uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti podignuti e optunicu bez prethodno navedenih prijedloga. Takoer e podnijeti prijedlog da se optueniku izrekne mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja.
Primjer: *** Sudu je podnesena optunica sa prijedlozima tuitelja da se utvrdi da je optuenik djelo poinio u stanju neuraunljivosti i da se predmet uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. Kao dokaz da je djelo poinjeno u stanju neuraunljivosti uz optunicu je tuitelj dostavio nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra. to e sud uiniti?
176
Odgovor: *** 1. Sud e odluiti o optunici. 2. Ako potvrdi optunicu dostaviti e je optueniku i njegovom branitelju radi eventualnog podnoenja prethodnih prigovora. Naravno i odluiti o njima ako budu podneseni. Otvoriti e glavni pretres bez prethodnog odravanja roita za izjanjenje optuenika o krivnji. 3. Na glavnom pretresu e sasluati vjetaka neuropsihijatra u cilju utvrivanja injenice da li je optuenik djelo poinio u stanju neuraunljivosti. 4. Ako utvrdi da je optuenik poinio kazneno djelo i da je tempore in criminis bio neuraunljiv postaviti e optueniku branitelja (ako ga ve nema), nastaviti postupak i presudom e konstatirati tu injenicu i predmet e uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. 5. Donijeti e rjeenje o privremenom zadravanju optuenika u vremenu do 30 dana, raunajui od dana donoenja rjeenja.
Primjer: *** Tijekom glavnog pretresa vjetak neuropsihijatar je iznio miljenje da je optuenik djelo poinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti. to e uiniti tuitelj a to sud?
Odgovor: *** 1. Tuitelj e odustati od prethodno podnesenog prijedloga da sud utvrdi da je optuenik djelo poinio u stanju neuraunljivosti i prijedloga da se predmet uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. 2. Takoer e predloiti izricanje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja.
177
3. Ako sud prihvati nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra onda e prihvatiti i prijedlog tuitelja o povlaenju prethodnih prijedloga podnesenih uz optunicu i nastaviti e sa glavnim pretresom na uobiajen nain
8.3. Mjera sigurnosti obveznog lijeenja od ovisnosti
Primjer: *** M.M. je kazneno djelo poinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti. Provedeni dokazi to potvruju. Tuitelj je podnio prijedlog da se optueniku uz kaznu izrekne i mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja. to e sud uiniti?
Odgovor: *** Sud e sasluati vjetaka u cilju utvrivanja postojanja opasnosti ponovnog poinjanja kaznenih djela zbog zdravstvenog stanja optuenika i mogunosti lijeenja optuenika, pa e sukladno utvrenju do kojeg doe izrei i mjeru sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja.
Primjer: *** Sud je optueniku izrekao uvjetnu osudu i mjeru sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi. Optuenik se nije podvrgnuo lijeenju. to e uiniti tuitelj, a to sud?
Odgovor: *** 1. Kada doe do takvih saznanja tuitelj e sudu predloiti da opozove uvjetnu osudu ili prinudno izvrenje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja.
178
2. Sud e po slubenoj dunosti pratiti tijek izvrenja mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja sa slobode, pa ako doe do saznanja da se optuenik nije podvrgnuo lijeenju onda e sasluati tuitelja i poinitelja djela, pribaviti miljenje lijenika o zdravstvenom stanju poinitelja na okolnosti postojanja opasnosti ponovnog poinjanja kaznenih djela zbog njegovog zdravstvenog stanja i mogunosti lijeenja, pa e ili opozvati uvjetnu osudu ili e odrediti prinudno izvrenje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja.

Modul 5 KOa PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Modul 5 KOa PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and

MODUL 5 KRIVINA OBLAST SKRAENI KAZNENI POSTUPCI

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

SADRAJ UVODNE NAPOMENE ................................................................................................ 4

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Tuzla, listopad 2003 godine:Trening iz oblasti maloljetnikog prestupnitva-prezentacija Nikhil Roj

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Rezolucija Generalne skuptine broj 40/33 od 29.11.1985 godine

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Zahtjevi meunarodnih konvencija domaem pravosuu

Pekinka pravila: pravilo 5.1

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Nevena Vukovi ahovi: Prava djeteta i meunarodno pravo

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Prava garantirana lanka 37. Konvencije UN o pravima djeteta

Zabrana muenja ili neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Pravo na slobodu i sigurnost linosti

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Primjeri sudske prakse - primjena konvencije o pravima djeteta

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Pravda zasnovana na kanjavanju

kazneno djelo krenje zakon

odgovornost poinitelja se kanjava

odgovor fokusiran na ranije ponaanje poinitelja

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Nevena Vukovi ahovi: Prava djeteta i meunarodno pravo

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI