Na temelju lana 81. Zakona o standardizaciji (Slubeni list SFRJ, br.

37/88 i 23/91), u sporazumu

sa saveznim sekretarom za rad, zdravstvo,boraka pitanja i socijalnu politiku, direktor Saveznog
zavoda za standardizaciju propisuje
PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA DIZALICE
(SL br. 65/ 91.)
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim se pravilnikom propisuju:
1) tehniki uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri projektiranju, proizvodnji, montai,
rukovanju i odravanju dizalica;
2) tehniki uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri projektiranju i proizvodnji
mehanizma, sklopova i dijelova dizalica;
3) tehniki uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri ugradnji ostale opreme za dizalice;
4) postupak, nain i intervali obvezatnih pregleda i ispitivanja dizalica;
5) tehniki uvjeti za upotrebu dizalica;
6) tehnika dokumentacija dizalica.
Pod dizalicom se , prema ovom pravilniku, razumijeva stroj povremenog djelovanja, namjenjen za
podizanje, sputanje i premjetanje tereta u prostoru ovjeenog o kuku ili pridravanog nekim drugim
sredstvom za prihvat tereta.
lan 2.
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na ove vrste dizalica:
1) mosne dizalice svih tipova;
2) portalne i poluportalne dizalice i njihove kombinacije s okretnim postoljima i pokretnim
krakovima ( tvornike, luke, pristanine, brodogradiline i dr.);
3) pokretne i nepokretne konzolne dizalice ( radionike, graevinske , luke i dr.);
4) pokretne i nepokretne dizalice s tornjem i stupom, okretnim postoljem i pokretnim krakom
(luke i brodogradiline toranjske dizalice, graevinske i montane stupne dizalice, igle i dr.):
5) mobilne (samokretne) dizalice s okretnim ili vrstim postoljem, s okretnim i nagibnim krakom
( dizalice na vozilima s pneumaticima ili gusjenicama, tranikim vozilima i sl.);
6) sve ostale dizalice koje rade s pomou elinoga ueta, lanca ili nekog drugog elementa za
podizanje tereta, a po konstrukciji su kombinacija raznih tipova dizalica( kabelske dizalice,
povlane dizalice, dizalice s hvataljkama, ulone, pripremne, kontejnerske i sl.);
7) koloturnici i vitla svih tipova koji su udeeni za rad s elinim uetom ili lancem i koji se
upotrebljavaju kao samostalni ureaji odnosno u sastavu drugih pokretnih ureaja za dizanje,
sputanje i prijenos tereta.
Odredbe ovog pravilnika odnose se i na sva pomona nosiva sredstva dizalice ( koare, traverze,
grabilice i kuke te na razne naprave od ueta i lanca koje se upotrebljavaju za noenje i vezivanje
tereta i sl.)
lan 3.
Podaci nuni za projektiranje, konstruiranje i izradu dizalica izvanserijske proizvodnje odreeni su
Upitnim listom za dizalice, prema jugoslavenskom standardu za dizalice.
lan 4.
Ako se na dizalicama nalaze ugraene ili postavljene zrane ili plinske tlane posude, one moraju
udovoljavati propisima o tehnikim normativima za izradu i upotrebu pokretnih zatvorenih posuda
za komprimirane tekue i pod tlakom otopljene plinove.
Parni kotlovi i ugradnja parnih kotlova u dizalice moraju odgovarati propisima o tehnikim
normativima za izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih posuda, pregrijaa pare i zagrijaa vode.
lan 5.
Brzina kretanja voznog vitla i dizalice pri upravljanju s poda ne smije biti vea od 32m /min ako je
komanda vezana za vozno vitlo, odnosno vea od 50 m/min ako komanda nije vezana za vozno
vitlo. Ta se odredba ne odnosi na dizalice kojima se daljinski upravlja s pulta niti na dizalice kod
kojih dizaliar pri kretanju mosta ili voznog vitla stoji u mjestu.
Za dizalice predviene za montane i druge radove koji zahtijevaju posebnu tonost i panju pri
sputanju tereta mogu se, prema potrebi , predvidjeti manje brzine dizanja odnosno sputanja
zahvatnog sredstva i prijenosa tereta odnosno okretanja kraka ( dvobrzinskim motorima i sl.).
lan 6.
Elektrini ureaji ( elektromotori, sklopke, kontroleri i dr.) dizalice na elektrini pogon predviene
za rad u prostoriji u kojoj nastaju eksplozivne smjese plinova , para ili zapaljive praine moraju
biti protueksplozivno zatieni, prema jugoslavenskim standardima za konstrukciju, izradu i
ispitivanje elektrinih ureaja za rad u atmosferi eksplozivnih smjesa.
Mehanikim elementima dizalica predvienih za rad u prostoriji u kojoj nastaju eksplozivne
smjese plinova, para ili zapaljive praine mora se onemoguiti nastajanje iskre u toku rada
dizalice. Svi elementi koji u radu dolaze u meusobni kontakt moraju biti izraeni od materijala
koji ne izazivaju iskru.
Dizalice iz st. 1. i 2. ovog lana moraju imati odbojnike izraene od tvrde gume.
lan 7.
Dizalica mora na vidljivom mjestu imati tvorniku ploicu s ovim podacima:
1) ime i sjedite ili registrirani znak proizvoaa;
2) vrstu dizalice s oznakom tipa ( samo ako je rije o serijskoj proizvodnji);
3) nosivost, u tonama;
4) tvorniki broj;
5) godinu izrade;
6) pogonski razred dizalice.
lan 8.
Rekonstrukcija dizalice doputena je samo prema projektu iz kojeg se vidi da rekonstrukcijom
nee biti ugroena sigurnost rada dizalice.
Postavljanje tee dizalice od prethodne ili vie dizalica na postojeu stazu dizalice (nadzemnu ili
prizemnu) doputeno je samo prema prethodno izraenom projektu iz kojeg se vidi da stabilnost
odnosno sigurnost rada dizalice, te sigurnost i stabilnost nosivih dijelova hale i drugih objekata ,
nee biti ugroeni poveanjem tereta.
lan 9.
Kvaliteta nosive metalne konstrukcije i dijelova mehanizama dizalica od metala ili legura mora
biti u skladu s odredbama odgovarajuih jugoslavenskih standarda.
Proizvoa dizalice mora pribaviti dokaz o kvaliteti materijala ugraenog u nosive metalne
konstrukcije.
lan 10.
Pod manevarskim prostorom dizalice, prema ovom pravilniku, razumijeva se prostor koji je
ogranien gabaritom dizalice pri njezinu kretanju u polju djelovanja sa sredstvom za prihvat tereta
u krajnjem gornjem poloaju.
Pod manipulacijskim prostorom dizalice, prema ovom pravilniku, razumijeva se prostor koji je
ogranien najviim i najniim poloajem sredstava za prihvat tereta, krajnjim bonim poloajem
zahvatnog sredstva u polju djelovanja dizalice te njihovim krajnjim poloajima na krajevima
dizaline staze. U manevarskom prostoru dizalice i u slobodnom prostoru oko dizalice ne smiju se
nalaziti ni u njih zadirati dijelovi stacionarnih objekata.
Slobodni prostor oko dizalice odreen je odgovarajuim jugoslavenskim standardom.
Dizalica iz jedne razine ne smije zadirati u manevarski prostor dizalice ni slobodni prostor oko
dizalice iz druge razine. Iz manipulacijskog prostora dizalice koja radi na vioj razini mora se
ukloniti svaka dizalica s nie razine.
1. Projektiranje dizalica
lan 11.
Pri projektiranju dizalica moraju se uzeti u obzir uvjeti u kojima e dizalica raditi (temperatura
okolice, praina, vlanost, prisutnost opasnih plinova i dr.).
Pri projektiranju, dizalica se mora svrstati u pogonski razred prema jugoslavenskom standardu za
dizalice.
lan 12.
Ako na dizalici postoje dva mehanizma ili vie mehanizama dizanja ili voznih vitala, a nosivost
konstrukcije odreena je zbrojem pojedinih nosivosti, nazivna nosivost oznauje se s Q
1
+ Q
2
+ ...
Ako na dizalici postoje dva mehanizma ili vie mehanizama za dizanje ili voznih vitala, a nosivost
konstrukcije odreena je najveom nosivou, nazivna nosivost oznauje se s Q
1
/Q
2
/...
Ako na dizalici postoje dva jednaka ili vie jednakih voznih vitala ili mehanizama dizanja, a
nazivna nosivost konstrukcije odreena je umnokom broja voznih vitala ili mehanizama dizanja i
najvee nosivosti pojedinog voznog vitla ili mehanizma dizanja, nazivna nosivost oznauje se s n
(Q
1
+Q
2
...) ili n (Q
1
/Q
2
...)
Za dizalice s krakom (strijelom), osim nazivne nosivosti, mora biti oznaen i dohvat, tj. oznauje
se nosivost u tonama puta dohvat u metrima ( Q L).
lan 13.
Nazivna nosivost, visine dizanja, radne brzine, rasponi dizalica i rasponi dvotranikih voznih
vitala odreuju se prema tehnolokim zahtjevima za dizalicu iz odgovarajuih jugoslavenskih
standarda za dizalice.
lan 14.
Ako je na lokaciji dizalice seizminost tla najmanje VII stupnjeva modificirane Merkalijeve
ljestvice, pri odreivanju sigurnosti dizalice moraju se uzeti u obzir i seizmika optereenja
odreena odgovarajuim jugoslavenskim standardima.
lan 15.
Odnos raspona mosne dizalice prema udaljenosti osi krajnjih kotaa ili vodeih kotaa na eonim
nosaima u smjeru pruge kod pojedinanih pogona mora biti manji od 6, a kod portalnih dizalica
s jednom elastinom nogom - manji od 7. Udaljenou osovina kotaa smatra se udaljenost
izmeu krajnjih kotaa na eonom nosau.
Ako se za vonju upotrebljava centralni pogon (s transmisijom), odnosi iz stava 1. ovog lana
moraju se smanjiti za 25%. Ako dizalica ima ureaj za spreavanje zakoenja i iskakanja s
tranica ili kotaa za voenje dizalice po tranicama odnos iz stava 1. ovog lana moe se
poveati.
lan 16.
Konstrukcijske mjere za sigurnost rada s dizalicama, slobodni prostor oko dizalica i minimalne
mjere gabarita pjeakih platformi uzdu dizalinih staza i na dizalicama moraju odgovarati
jugoslavenskim standardima za dizalice.
lan 17.
Horizontalni razmak izmeu rubova najizboenijih dijelova pokretnih stupnih, portalnih ili
poluportalnih dizalica, pretovarno-utovarnih mostova i drugih dizalica postavljenih na otvorenom
prostoru i gabarita drugih nepokretnih objekata postavljenih u neposrednoj blizini dizaline staze
tih dizalica, do visine 2m od tla ne smije iznositi manje od 500 mm, a na visini iznad 2 m od tla
manje od 100 mm.
Horizontalni razmak izmeu rubova najizboenijih pokretnih dijelova mosne dizalice ( nosaa
kotaa mosta) i nepokretnih konstrukcijskih dijelova zgrade (zidova, stupova, ograde ili rubova
pjeakih staza i dr.) u neposrednoj blizini dizalice ne smije iznositi manje od 100mm. Taj se
razmak utvruje pri simetrinom poloaju kotaa dizalice prema tranici.
Pri prilagoavanju specijalnih dizalica objektima kod kojih su zbog tehnolokih uvjeta potrebni
manji razmaci ( za regalna skladita, kontejnere i sl.), doputeni su manji razmaci od razmaka
propisanih stavom 1. ovog lana, ovisno o funkcionalnim i tehnolokim potrebama.
lan 18.
Sigurnost od prevrtanja i od pomicanja dizalica zbog djelovanja vjetra te nain provjere te
sigurnosti, mora odgovarati jugoslavenskim standardima za dizalice.
lan 19.
Pokretne okretne dizalice na nadzemnim kolosijecima uskog raspona moraju imati odgovarajue
ureaje za prihvat sile prevrtanja odnosno naprave za prihvat dizalinih tranica (lance, runa ili
automatska klijeta, runu ili automatsku bravu i dr.) ako odredbama jugoslavenskog standarda za
sigurnost od prevrtanja dizalice nije utvreno da je dizalica potpuno stabilna.
Pokretne dizalice s kolosijekom na tlu moraju se osigurati od prevrtanja, kako je to predvieno
tehnikom uputom proizvoaa.
lan 20.
Ako su u tehnikoj uputi navedene granice jakosti ili brzine vjetra pri kojem se dizalica mora
uvrstiti za tlo ili za okolne objekte, dizalica mora biti opskrbljena ureajem za mjerenje brzine
vjetra (anemometrom), koji mora biti postavljen na najvioj toki dizalice odnosno gdje je brzina
vjetra najvea, a vrijednosti brzine vjetra mora se pokazivati u kabini ili na donjem dijelu dizalice
ako je upravljanje s poda.
lan 21.
Dizalice koje se kreu po tranicama na otvorenom, a i na natkrivenom prostoru, ako je mogue
pokretati dizalice pod djelovanjem vjetra, moraju imati ureaj za sidrenje (klijeta, rune ili
automatske brave, lance i dr.) radi spreavanja neeljenog kretanja dizalice pod djelovanjem
vjetra.
Ako se za sidrenje ugrade klijeta ili drugi ureaj automatskog djelovanja, u strujni krug
pogonskog elektromotora mora se ugraditi sklopka koja e sprijeiti da se dizalica stavi u pogon
ako klijeta ili drugi ureaj automatskog djelovanja nije otvoren odnosno podignut.
Ureaj automatskog djelovanja mora imati i mogunost runog stavljanja u pogon.
lan 22.
Na proraun nosive eline konstrukcije dizalice primjenjuju se odredbe odgovarajuih propisa o
tehnikim normativima i jugoslavenskim standardima za eline konstrukcije i dizalice.
Nosivi dijelovi eline konstrukcije dizalica moraju biti osigurani od krtog loma izborom
materijala odgovarajue elastinosti (ilavosti), prema jugoslavenskom standardu za nosive
eline konstrukcije.
Za spajanje dijelova nosive metalne konstrukcije zavarivanjem mora se upotrijebiti dodatni
materijal (elektrode , ice) i primijeniti postupak zavarivanja ( runi, automatski i sl.) kojim se
osigurava nosivost zavarenog spoja. Proizvoa dizalice mora dati dokaz o kvaliteti dodatnog
materijala.
Za spajanje vitalnih dijelova nosive metalne konstrukcije vijcima moraju se upotrebljavati vijci za
spojeve nosivih elinih konstrukcija kojima se osigurava nosivost veza utvrena odgovarajuim
jugoslavenskim standardom.
2. Mehanizmi, sklopovi i dijelovi dizalica
lan 23.
Mehanizmi dizajna na runi pogon moraju biti konstruirani tako da se onemogui povratno
okretanje pod djelovanjem mase tereta.
Sila na lancu potrebna za dizanje nazivnog tereta runim pogonom ne smije biti vea od 300 N, a
sila na ruici od 150 N ( za jednu osobu ).
lan 24.
Prenosivi koloturnik s kukom i jednim koloturom ili vie kolotura, koji mogu imati jedan utor ili
vie utora, te s kudjeljnim ili drugim nemetalnim nosivim uetom ( graevinski ili slian lako
prenosivi koloturnik s jednim koloturnikom ili s vie njih) smije se upotrebljavati za vertikalno
dizanje tereta mase do 500 kg, a koeficijent sigurnosti ueta na koloturniku ne smije biti manji od
8.
lan 25.
Pogonski mehanizam za dizanje tereta i pogonski mehanizam za promjenu kuta kraka na
dizalicama na runi ili motorni pogon moraju imati sigurnu mehaniku konicu zatvorenog tipa.
Konice iz stava 1. ovog lana moraju biti u stanju nazivno optereenje dizalice i pokusno
optereenje drati bilo na kojoj visini.
Kod mehanizma za dizanje tereta ili promjenu kuta kraka na dizalicama na elektromotorni ili drugi
motorni pogon s vrstom kinematskom vezom izmeu pogonskog motora i bubnja vitla, u pravilu
u sastavu ureaja za koenje kao koni bubanj ( koni vijenac) upotrebljava se ona polovica
spojnice koja je privrena za osovinu reduktora odnosno koja je u vrstoj kinematskoj vezi s
bubnjem.
Ureaj za koenje na mehanizmu za dizanje tereta moe se nalaziti i na vratilu motora, uz uvjet da
spojnica koja spaja vratilo motora i reduktora moe prenijeti dva puta vei moment od nazivnog
momenta motora ( primjer : vitla tipa Demag kod kojih se koriste koini motori).
lan 26.
Mehanizam za dizanje rastaljenih metala te otrovnih, jetkih, eksplozivnih, radioaktivnih i drugih
opasnih tvari mora imati dvije mehanike konice zatvorenog tipa, od kojih svaka moe drati
nazivni teret, ukljuujui i pokusni teret, bilo na kojoj visini.
Ako na dizalici iz stava 1. ovog lana postoje dva jednaka i odvojena mehanizma za dizanje tereta
( dva bubnja), svaki na poseban pogon sa zajednikom napravom za prijenos posuda na svakom
takvom mehanizmu moe se nalaziti samo po jedna mehanika konica zatvorenog tipa ako
izmeu bubnjeva tih mehanizama postoji vrsta kinematska veza (zupanik ili dr.).
Ako se u navedenim sluajevima upotrebljavaju tipna vitla kompaktne izvedbe, doputa se jedna
konica, ali se tipna nosivost vitla mora smanjiti na 67%.
U sluaju iz stava 3. ovog lana, na vidljivu mjestu postavlja se dopunska ploica, s oznakom
nosivosti tog materijala iskazanom u tonama i nazivom tog materijala.
lan 27.
Za brzinu dizanja iznad 25 m/min mora se predvidjeti smanjenje brzine prije konanog koenja.
lan 28.
Vozni mehanizam mora imati ugraenu konicu ako je brzina vonje vea od 20 m/min kad su
kotai s kotrljajuim leajima, odnosno 40 m/min kad su kotai s kliznim leajima. Dizalice koje
se kreu po tranicama na otvorenom ili natkrivenom prostoru moraju na voznom mehanizmu
imati konicu zatvorenog tipa, bez obzira na brzinu vonje
lan 29.
Za brzine vonje iznad 80 m/min mora se predvidjeti smanjivanje brzine prije konanog koenja.
Usporenje dizalice iznosi izmeu 0.1 i 0.4 m/s
2
ako je vrijeme usporenja u granicama od 5 s do
10 s.
lan 30.
Mehanizam za okretanje postolja s krakom ili kraka (strijele) portalnih, stupnih (graevinskih) i
drugih dizalica s okretnim postoljem ili okretnim krakom (strijelom) mora imati mehaniku
konicu zatvorenoga ili otvorenoga tipa.
Mehanizmima za okretanje kraka (strijele) na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru, a
imaju mogunost neogranienog okretanja, mora se omoguiti slobodno okretanje postolja ili
kraka (strijele) pod djelovanjem vjetra.
lan 31.
Ureaji za prihvat tereta (kuke, grabilice, traverze, polipi, hvataljke i dr.) i drugi sklopovi
koloturnici moraju biti konstruirani tako da se sprijei ispadanje olabavljenog ueta iz utora
koloturnika.
Kabel za dovod elektrine energije na ureaj za prihvat tereta mora se odmatati namatati
istovremeno s kretanjem ureaja za prihvat tereta odnosno mora ga sinkrono pratiti i biti zatien
od mehanikog oteenja.
lan 32.
Reduktori moraju biti dimenzionirani prema reimu rada i na maksimalne momente pri
pokretanju. Moraju imati lako pristupane elemente za kontrolu razine ulja, za odzraivanje,
punjenje i isputanje ulja.
lan 33.
Mehanike konice dizalica mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa.
Pod konicom zatvorenoga tipa, prema ovom pravilniku razumijeva se ureaj za koenje koji
automatski koi u trenutku prekida pogonske energije na mehanizmu za koenje ili prestanka
djelovanja sile za dizanje tereta.
Pod konicom otvorenog tipa, prema ovom pravilniku,razumijeva se ureaj za koenje pomou
runog/nonog djelovanja na mehanizam poluga rune, pneumatske ili hidrauline konice.
Mjere konica moraju odgovarati jugoslavenskom standardu za dizalice.
Kone opruge moraju biti optereene na pritisak. Konice moraju imati mogunost udeavanja
zazora izmeu kone povrine i obloge.
Konice mehanizma za dizanje i mehanizma za promjenu kuta kraka moraju imati koeficijent
sigurnosti koenja najmanje 2, a sve ostale konice do 1,5.
Na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru konice moraju biti zatiene od utjecaja
vremenskih nepogoda, kako ne bi dolo do smanjena koeficijenta trenja.
lan 34.
Bubanj i privrenje ueta za bubanj moraju biti prema odgovarajuim jugoslavenskim
standardima.
Bubnjevi za tee vrste pogona (za treu i viu pogonsku klasu) ne smiju biti od sivog lijeva.
lan 35.
Duljina bubnja vitla na motorni pogon na koji se namata elino ue ili lanac mora biti takva da na
bubnju ostanu najmanje dva slobodna navoja neodmotanog ueta odnosno lanca kad je sklop za
prihvat tereta dizalice u najniem poloaju.
Bubanj vitla dizalice na motorni pogon s jednoslojnim namatanjem ueta mora na povrini imati
urezani navojni lijeb. Konstrukcijskim rjeenjem bubnja ili bunja i ureaja za voenje ueta
mora se osigurati pravilno namatanje ueta na bubanj (namot do namota).
Upotreba bubnja s glatkom povrinom (bez urezanog lijeba) na dizalici na motorni doputena je
samo ako je zbog konstrukcijskih razloga ( velika visina dizanja, ograniena duljina bubnja i sl.)
nuno vieslojno namatanje ueta ili lanca na bubanj, pri emu se mora osigurati pravilno
namatanje.
lan 36.
Bubnjevi sa lijebom i bubnjevi bez lijeba (glatki bubnjevi) moraju na krajevima imati rubnjake.
Visina rubnjaka na bubnju sa lijebom ne smije biti manja od 1,5 puta promjera ueta, mjereno od
gornjeg ruba namotanog ueta
Visina rubnjaka na glatkom bubnju mora nadvisivati gornji sloj potpuno namotanog ueta ili lanca
najmanje za visinu od 1,5 puta promjera ueta odnosno za visinu irine karike lanca
Bubnjevi u kuitu koje spreava ispadanje ueta ne moraju na krajevima imati rubnjake.
lan 37.
Kotai na voznim vitlima i dizalicama moraju bez oteenja prenositi optereenje za koje su
vozno vitlo i dizalica projektirani. Oni moraju odgovarati jugoslavenskim standardima za dizalice,
ovisno o tipu konstrukcije.
Ako se upotrebljavaju kotai bez vodeeg vijenca, za voenje je obvezatna ugradnja vodeih
kotaa.
Za vonju voznog vitla po donjoj lameli profiliranog nosaa (I. nosaa i sl.) kotai mogu biti
posebnog oblika, ovisno o rjeenju pogona vonje i voenju voznih kolica.
Zazorom izmeu vodeeg vijenca kotaa i tranice odnosno vodeih kotaa i tranice mora se
omoguiti ispravno kretanje dizalice.
lan 38.
Kabina dizalice mora biti smjetena tako da dizaliar ima potpuni pregled manipulacijskog
prostora i da moe pratiti kretanje ureaja za prihvat tereta odnosno tereta tijekom svih radnih
operacija.
Odredba stava I. ovog lana primjenjuje se i na nepokretne pultove dizalica s daljinskim
upravljanjem.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na dizalice s ureajem za automatsko pribliavanje kuke
na odreenu toku.
lan 39.
Kabina mora biti dovoljno prostrana da omogui smjetaj, odravanje i bezopasnu upotrebu
aparata i ureaja za upravljanje smjetenih u kabini. Sa svih strana mora biti ograena ogradom
visine najmanje 1 m i imati elektrinu rasvjetu.
Visina kabine, ako dizaliar radi stojei, bez sjedala, ne smije biti manja od 2m. Kabina na
dizalicama koje rade u pokrivenoj prostoriji ne mora imati krov. Ako kabina nema punu ogradu ili
ako je ograda zastakljena, pri dnu mora imati punu rubnu zatitu visine najmanje 150 mm.
Visina dizaline kabine s krovom u kojoj dizaliar radi sjedei ne smije biti manja od 1,8 m, a
visina ograde od 1 m.
Visina kabine mobilnih dizalica u kojoj dizaliar radi sjedei ne smije biti manja od 1,35 m.
lan 40.
Na pokretnim dizalinim kabinama za visoka regalna skladita mora biti automatski ureaj kojim
bi se sprijeio pad kabine u sluaju kidanja nosivog ueta.
lan 41.
Pod kabine mora biti izraen od materijala s toplinski izolacijskim svojstvima. Na dizalicama na
elektromotorni pogon pod kabine mora biti pokriven prostirkom od gume ili drugog materijala
dielektrinih svojstava.
Stolac dizaliara mora biti anatomski udoban, s mogunou ugaanja visine i vodoravno, s
lenim naslonom, i uvren za pod.
Vrata za ulazak u kabinu moraju iznositi najmanje 1,8 m x 0,50 m ako su na zidu, ili 0,5 m x 0,55
m ako su na stropu ili podu (u tom sluaju potrebne su ljestve za ulaz u kabinu i poklopac ulaza ).
Mora postojati mogunost da se kabina dizalice zakljua.
lan 42.
Kabina na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru mora biti zatvorena sa svih strana i mora
imati krov i staklene prozore.
Prozori moraju biti takvi da se mogu lako istiti s vanjske i s unutarnje strane kabine i da dizaliar
u sluaju potrebe moe izai. Kabina se mora zagrijavati ako je temperatura nia od +10 C,
odnosno provjetravati ako je temperatura via od + 25 C. Grijai elementi moraju biti zatieni od
sluajnog dodira.
lan 43.
Dizalice za prijenos rastaljenog metala ili uarenih masa moraju imati kabinu od nezapaljivog
materijala, a stakla na kabini od vatrostalnog materijala. Unutranjost kabine mora biti toplinski
izolirana.
Kabina na dizalicama koje rade u prostorijama s velikom koncentracijom praine i tetnih plinova
mora imati ureaj za dovod svjeeg zraka ili klimatizacijski ureaj s proiavanjem zraka.
Kabine na dizalicama koje rade u zatvorenim prostorijama u kojima je temperatura iznad 40 C
(ljevaonice, eljezare i sl.) moraju imati ureaje za dovod svjeeg zraka.
lan 44.
Stranja strana otvorene kabine mora biti najmanje 0,4 m udaljena od vrsto stojeih dijelova
zgrade ili ureaja.
Stranja strana kabine na postojeim dizalicama koja je manje od 0,4 m udaljena od vrsto
stojeih dijelova zgrade mora se po cijeloj irini i visini ograditi vrstom punom ogradom.
lan 45.
Upravljaki ureaj na dizalicama mora biti pristupaan i postavljen tako da se njime moe lako,
sigurno i bez posebnog fizikog napora rukovati dizalicom.
Upravljaki ureaj mora biti smjeten ili izveden tako da se pri pravilnom posluivanju sprijei
nenamjerno pokretanje drugih komandi.
Smjer i vrsta kretanja moraju biti jasno i nedvosmisleno obiljeeni na upravljakom ureaju.
lan 46.
Ako su upravljake kutije, predviene za upravljanje s poda, ovjeene o dizalicu ili vozno vitlo,
upravljaki elementi moraju se nakon prestanka djelovanja sile vratiti u neutralni poloaj.
Visea upravljaka kutija mora biti postavljena tako da osobi koja upravlja dizalicom omoguuje
bezopasnu udaljenost od podignutog tereta.
Kod viseih upravljakih kutija kod kojih je pri upravljanju mogue da se rukovatelj ili
upravljaki ureaj zaokrene, moraju se, na uoljivu mjestu na dizalici, jasno naznaiti smjerovi
kretanja dizalice u skladu s oznakama smjerova kretanja na upravljakoj kutiji.
lan 47.
Upravljaki ureaji mogu biti postavljeni u kabini na dizalici, ili, na stacionarnom pultu odvojeno
od dizalice. Komande mogu biti rasporeene za nono i runo upravljanje. Smjer djelovanja na
komande treba biti, ako je to mogue, usklaen sa smjerom kretanja, tako da kretanje tereta,
nosivog sredstva odnosno dijela dizalice odgovara pokretanju komandi ili je za dizaliara u
loginoj suglasnosti.
Komande dizanja, okretanja i iskljuenja u nudi su, u pravilu, s desne, a komande vonje i
upozorni signal s lijeve strane vozaa. Za upravljanje se moe upotrijebiti sklopka s polugama ili
tipkalo. Poluna sklopka moe biti i krina ( za dva kretanja). Komanda za nono koenje mora
biti s desne, a za nono davanje upozoravajuih signala s lijeve strane.
Komande za runo upravljanje pomou poluga u kabini mobilnih dizalica moraju biti smjetene
ispred sjedala rukovatelja dizalice i rasporeene po redu slijeva na desno: okretanje, izvlaenje
uvlaenje kraka, dizanje sputanje tereta, dizanje sputanje kraka.
Ako se upravljaka kabina nalazi na okretnom dijelu dizalice, smjer djelovanja na komande nee
uvijek biti u skladu sa smjerom kretanja. U tom se sluaju rukovatelj dizalice mora orijentirati
prema stacionarnim okolnim objektima, a na upravljakom ureaju mora se nalaziti dodatna
ploica s jasno i nedvojbeno oznaenim smjerovima kretanja dizalice, ovisno o poloaju
upravljake kabine.
Ako je upravljaki ureaj izveden izvan kabine , mora se omoguiti njegovo zakljuavanje.
Upravljaki ureaj mora imati taster za upozoravajui signal i taster za iskljuenje u nudi.
lan 48.
Radi posluivanja i odravanja mehanizma, konstrukcije i opreme, na dizalicama se moraju
predvidjeti i postaviti sigurnosti prilazi i prolazi (radne platforme, galerije i pjeake staze),prema
jugoslavenskim standardima za dizalice.
Na dizalicama na runi pogon ili na motorni pogon s upravljanjem s poda, a i na viseim
jednogrednim i dvogrednim dizalicama i viseim motornim vitlima ili koloturnicima to se kreu
na jednom nosau, ne moraju se postavljati prilazi, prolazi, radne platforme ili galerije ako se
takve dizalice mogu odravati pomou sigurnih prenosivih platformi, skela, ljestava ili na drugi
prikladan i siguran nain .
lan 49.
Ako se prilaz na mosnu dizalicu koristi metalno stubite, postavlja se pod kutom od 75
o
prema
horizontali. Stubite za prilaz dizalici ili radnoj platformi s poda hale mora biti iroko najmanje
600 mm, a svaka pojedina stepenica smije biti visoka najvie 300 mm . Stepenice mogu biti
hrapave povrine ili od dvije ili tri horizontalno i usporedno poloene okrugle metalne ipke
odgovarajueg promjera. Stubite s otvorene strane mora imati vrstu metalnu ogradu visine
najmanje 1 m.
lan 50.
Vertikalni i kosi prilazi dizalici s kutom nagiba iznad 75
o
prema horizontali mogu biti izvedeni i
kao vrste metalne ljestve. Preke ljestava moraju biti okrugle metalne ipke promjera najmanje
16 mm , ili cijevi promjera 25 mm ili kvadratne cijevi 30 mm x 20mm. Osni razmak preki
iznosi najvie 300 mm, a osni razmak stranica ljestava najmanje 500 mm. Razmak stranica
ljestava za prilaz kabini s mosta dizalice ne smije biti manji od 350 mm.
Ljestve iz stava 1. ovog lana koje su vie od 3 m moraju od sedme preke (oko 2 m poda) imati
lenu zatitnu ogradu ako nema druge zatite od poda. Lena zatitna ograda izrauje se od
elinih traka u razmacima koji onemoguuju pad radnika kroz otvore te zatite. U pravilu, ona je
u obliku lukova privrenih za stranice ljestava na meusobnoj udaljenosti ne veoj od 1500 mm.
Udaljenost izmeu vrha luka i ljestve ne smije biti manja od 650 mm niti vea od 700 mm, a
promjer luka mora iznositi 350 mm. Lukovi su meusobno spojeni s najmanje pet plosnatih traka.
Na ljestvama viim od 10 m, na udaljenosti od 6 do 10 m moraju se ugraditi odmorita (uske
platforme ili podesti).
Ako su ljestve privrene za zid ili stup od povrine zida odnosno stupa moraju biti udaljene
najmanje 150 mm. Udaljenost od gornje preke do gazne povrine platforme ne smije biti vea od
100 mm.
Rukohvati ljestava (stranice) za prilaz rubovima platformi i prilaznim pjeakim stazama i
rukohvati ljestava za prilaz radnoj platformi kroz otvor u podu moraju se produljiti najmanje za
1000 mm iznad poda prilaza (platforme i sl.) na kojem se ljestve neposredno zavravaju. Ako
postoji opasnost od pada pri prijelazu s ljestava na pod platforme odnosno s poda platforme na
ljestve, lena zatitna ograda mora se produljiti na jednaku visinu.
lan 51.
Vodoravni prolazi ( galerije, pjeake staze, radne platforme) za prilaz dizalici i njezinim
dijelovima radi posluivanja i odravanja mehanizma, konstrukcije i opreme dizalica moraju biti
izraeni od vrstog materijala i proraunani za koncentrirano optereenje od najmanje 3000 N.
Podovi prolaza iz stava 1. ovog lana moraju biti ravni , hrapave povrine odnosno ne smiju biti
klizavi.
Vodoravni prolazi iz stava 1. ovog lana postavljeni na visinu iznad 1,2 m od poda ili tla moraju
biti ograeni na nain utvren jugoslavenskim standardom za dizalice, a visina ograde mora
iznositi najmanje 1 m. Okomiti stupovi ograde moraju biti proraunani i izraeni tako da
rukohvat ograde moe izdrati vodoravno optereenje na rukohvatu od najmanje 700 N/mm. Na
otvorenim stranama radne platforme mora se postaviti puna rubna zatita visoka najmanje 150
mm.
lan 52.
Pod pjeakih staza ili radnih platformi predvienih za posluivanje i odravanje dizalica mosnog
tipa mora biti irok najmanje 400 mm .
Ako je pjeaka staza mosnih dizalica poloena uzdu dizaline staze u istoj razini s tranicom
dizalice, slobodna irina prilaza ( udaljenost izmeu ograde pjeake staze i najistaknutijeg
pokretnog dijela dizalice) ne smije iznositi manje od 400 mm.
Visina slobodnog prostora iznad platforme mora iznositi najmanje 1800 mm. Kod mosnih dizalica
s golim kliznim vodovima poloenim nie od 2,5 m iznad pjeake staze ili pokraj pjeake staze
na kraoj udaljenosti od 1,2 m od ograde, pjeaka staza iz st. 1. i 2. ovog lana mora se na
prikladan nain osigurati protiv opasnosti od izravnog dodira s vodovima pri prolazu pjeakom
stazom ( ianom ogradom, postavljenjem pjeake staze na suprotnu stranu dizalice i sl.).
lan 53.
Otvori na podovima prolaza iz lana 51. ovog pravilnika kroz koje bi mogao propasti alat ili u
koje bi radnik mogao upasti moraju biti pokriveni odgovarajuim poklopcem.
Otvori za prolaz u podu na pjeakoj stazi ili platformi iz lana 51. ovog pravilnika i otvori na
podu ili krovu kabine iz lana 41. ovog pravilnika moraju imati vrst poklopac sa arnirima ili na
zasun.
Otvor u podu prolaza ili platforme iz lana 51. ovog pravilnika mora biti velik 400 mm x 500 mm.
lan 54
Za sigurno ulaenje u kabinu mosne ili druge dizalice moraju se postaviti posebni prilazi
(platforme, podesti, i sl.) s vrstim nepokretnim ljestvama.
Pod prilazne platforme postavlja se, u pravilu, u istoj razini s podom kabine. Slobodna visina od
poda prilaza do najnieg pokretnog dijela dizalice (konstrukcije mosta i sl.) ne smije iznositi
manje od 1800 mm. Horizontalna udaljenost izmeu ruba poda prilazne platforme i praga ulaza u
kabinu, pri postavljanju dizalice uz prilaznu platformu, ne smije iznositi manje od 60 mm ni vie
od 150 mm.
Ako prilaznu platformu nije mogue postaviti u jednakoj razini s podom kabine, moe se
postavljati i nie od razine poda kabine, ali ne nie od 250 mm ako se pri postavljanju prilazne
platforme na jednakoj razini s podom kabine ne bi mogla postii slobodna visina od najmanje
1800 mm od poda do najnieg pokretnog dijela dizalice ( konstrukcija mosta i sl.) ili ako je
prilazna platforma postavljena uz eoni zid prostorije(kalkan), a ne postoji mogunost da
udaljenost izmeu poda prilazne platforme i poda kabine bude u skladu s odredbom stava 2. ovog
lana.
Pri postavljanju prilazne platforme uz eoni zid prostorije nie od razine poda kabine doputa se
nadilaenje kabine iznad prilazne platforme, s tim da pri potpuno sabijenim odbojnicima dizalice
na platformi ostane slobodan prostor irine najmanje 400 mm. Pri takvu poloaju prilazne
platforme vertikalna udaljenost izmeu dna kabine i poda prilazne platforme ne smije iznositi
manje od 100 mm.
lan 55.
Pjeaka staza s vie od dvije mosne dizalice na zajednikoj dizalinoj stazi i s kabinama na mostu
ili voznom vitlu izvodi se u pravilu, po cijeloj duljini dizaline staze (galerija).
Upotreba zajednike pjeake staze za dva susjedna polja s dizalinim stazama na istoj visini
doputena je samo ako je osiguran bezopasan ulazak u kabine i izlazak iz kabina dizalica.
Prilazna platforma za ulaz u kabinu mosne dizalice koja je sama na dizalinoj stazi i za prilaz
mostu dizalice na elektro motorni pogon s upravljanjem s poda (bez kabine) moe se postaviti na
prikladnom mjestu uzdu dizaline staze, na jednom njezinu kraju ili uz eoni zid prostorije
odnosno graevinskog objekta. Za ulaz u kabine dviju mosnih dizalica na zajednikoj dizalinoj
stazi prilazne platforme moraju se postaviti, za svaku dizalicu posebno, i to na krajevima dizaline
staze ili na dva razliita prikladna mjesta uzdu dizaline staze.
Sve kabine mosnih dizalica koje se ne mogu napustiti u svakom trenutku moraju imati ljestve
napravljene od materijala propisanog lanom 67. ili ue odgovarajue duljine, s uzlovima
promjera najmanje 25 mm, koje na jednom kraju ima kuke prikladne za privrenje za zid kabine
ili konstrukciju mosta dizalice.
lan 56.
Opasna mjesta na dizalici moraju se oznaiti upadljivom bojom. Izboeni pokretni dijelovi
dizalice ( odbojnici, istai, pruge, noge portala, dijelovi za prihvat tereta, ela nosaa kotaa i dr.)
u neposrednoj blizini galerija, pjeakih staza ili radnih platformi moraju biti obiljeeni linijama
upadljive boje, jednake irine, poloenima pod kutom od 45
o
, prema odgovarajuem
jugoslavenskom standardu.
lan 57.
Pristupani pokretni i okretni dijelovi moraju biti zatieni od sluajnog zahvaanja pri radu na
dizalici.
Zatitnici iz stava 1. ovog lana moraju biti tako ugraeni da u otvorenom poloaju ostaju
privreni za kuite. Privrenje pomou lanca nije doputeno.
lan 58.
Mjesta za podmazivanje na dizalici moraju biti pristupana i obiljeena crvenom bojom.
lan 59.
Vratila moraju biti dimenzionirana na najvei moment pri pokretanju ili koenju. Naprezanja u
vratilima moraju i kod pokretnog momenta biti ispod doputene granice zamaranja.
lan 60.
Za noenje ili vezivanje tereta, vuu ili zatezanje ureaja dizalice ili dijelova dizalice, i u druge
sline svrhe, na dizalici i pri radu s dizalicom smiju se upotrebljavati samo elina ueta koja u
pogledu kvalitete materijala od kojeg su izraena, mjera i naina izrade, udovoljavaju uvjetima
utvrenima jugoslavenskim standardima za elinu uad.
elina ueta koja se upotrebljavaju na dizalici moraju imati dokaz o kvaliteti.
Dotrajala ili oteena nosiva elina ueta (pokretna i nepokretna) na dizalicama , u pravilu, ne
smiju se zamijeniti elinim uetima manjih mjera ili slabijih karakteristika. Iznimno, dotrajala ili
oteena nosiva elina ueta mogu se zamijeniti elinim uetima manjih mjera i slabijih
karakteristika, samo ako su smanjene nazivne nosivosti dizalice prema novom proraunu.
lan 61.
Nosiva elina ueta na dizalici kojom se prenosi rastaljeni ili uareni metal odnosno rastaljena
troska (u ljevaonici, talionici, valjaonici) moraju imati metalnu jezgru. Ako postoji opasnost da se
nazivni sloj na toj uadi tali, uad se od neposrednog djelovanja zraenja visoke temperature i
prskanja rastaljene mase titi titnicima od elinog lima odgovarajue debljine i prikladna oblika
(korita ili kupe), sa sjajnom povrinom.
lan 62.
elina ueta (nosiva, teretna, zatezna i sl.) privruje se za konstrukciju voznog vitla odnosno za
druge dijelove dizalice tako da je iskljuena mogunost oteenja i prekida ueta (elinim
ahurama, spojnim naglavcima i dr.).
Tablica 1
Koeficijent
sigurnosti ueta
Konstrukcija ueta
6x19=114 8x19=152 6x37=222 8x37=296 18x19=342
unakrsno
sukano
istosmjerno
sukano
unakrsno
sukano
Istosmjerno
sukano
unakrsno
sukano
istosmjerno
sukano
unakrsno
sukano
istosmjerno
sukano
unakrsno
sukano
istosmjerno
sukano
do 6,3 12 6 18 9 22 11 30 15 36 18
iznad 6,3 do 7,1 14 7 20 10 26 13 32 16 38 19
iznad 7,1 16 8 24 12 30 15 34 17 40 20
elina ueta na dizalicama za prijenos rastaljenog ili opasnog materijala moraju se zamijeniti ako
na najoteenijem mjestu na duljini jednog koraka imaju prekinuto vie od polovice ica
navedenih u tablici 1 ovog lana.
Za elina ueta kojima konstrukcija i broj ica nisu navedeni u tablici 1 stava 1. ovog lana ,
granina vrijednost prekinutih ica odreuje se prema koeficijentu sigurnosti ueta ovako:
1) za koeficijent sigurnosti do 6,3 granina vrijednost prekinutih ica je do 10% ukupnog broja
ica;
2) za koeficijent sigurnosti od 6,3 do 7,1 granina vrijednost prekinutih ica je do 12% ukupnog
broja ica;
3) za koeficijent sigurnosti iznad 7,1 granina vrijednost prekinutih ica je do 14% ukupnog broja
ica
Dotrajala elina ueta moraju se zamijeniti i kad je broj prekinutih ica manji od graninih
vrijednosti iz tablice 1 ovog lana ili manji od postotka iz stava 3. ovog lana ako ukupni broj
prekinutih i korodiranih ili istanjenih ica na cijeloj duljini ueta dostigne 40% ukupnog broja ica
u uetu.
lan 63.
Kao stalna oprema na dizalicama mogu se upotrebljavati pokretna (nosiva, vuna) i nepokretna
(nosiva, zatezna, vodea) elina ueta, sukana unakrsno ili istosmjerno, gola ili pocinana, koja
svojom jakou odgovaraju nazivnom optereenju dizalice.
Pokretna elina ueta iz stava 1. ovog lana ne smiju se nastavljati upletanjem.
Iznimno od stava 2. ovog lana, krajevi vunog ueta za pokretanje voznog vitla i ueta za sline
namjene mogu se sastaviti upletanjem radi izrade beskrajnog ueta. Duljina upletanja takva ueta
mora za ueta promjera do 15 mm iznositi najmanje 6m, za ueta promjera do 19 mm najmanje
8 m, a za ueta promjera do 22 mm najmanje 9m.
lan 64.
elina ueta na dizalicama moraju se zamijeniti ako su dotrajala ili ako su pod optereenjem pala
s bubnja ili koloturnika odnosno koloturnika za izravnanje sila i otetila se odnosno ako se pri
pregledu najoteenijeg mjesta na duljinu jednog koraka pokae vie prekinutih ica nego to je
navedeno u tablici 1.
lan 65.
Zabranjena je upotreba elinih ueta s prijelomima ili s proirenim strukovima te upotreba
elinih ueta oteenih bilo na koji nain.
Kraj nosivog ueta privruje se na bubanj dizalice, u pravilu, pomou klina ili elinih konusnih
kovanih , preanih ili lijevanih ahura odnosno na drugi siguran nain.
Upotreba ahura lijevanih od sivog lijeva nije doputena.
lan 66.
Pomona nosiva sredstva od elinih ueta koja se upotrebljavaju za vezivanje i ovjeenje tereta
na dizalinu kuku moraju po kvaliteti i mjerama udovoljavati uvjetima propisnima u lanu 60.
ovog pravilnika.
elina ueta i veze od elinih ueta iz stava 1. ovog lana moraju se odravati u ispravnom
stanju i redovito pregledati.
Pomona nosiva sredstva od elinih ueta za vezanje i ovjeenje tereta moraju na privrenoj
ploici, prstenu ili sl. imati utisnutu oznaku o maksimalnoj nosivosti, broj naprave i datum izrade.
Ako se veze od elinih ueta ili pojedina ueta za vezanje odnosno ovjeenje tereta ne
upotrebljavaju moraju se drati uredno sloena na posebnim stalcima ili vjealicama i biti
zatiena od vlage i praine.
lan 67.
Ueta od biljnih vlakana ( kudjelje, manile, sisala, pamuka i dr.) i ueta od kemijskih vlakana
mogu se upotrebljavati na dizalicama samo za vezanje ili ovjeenje na dizalinu kuku tereta s
rubovima koji ne mogu otetiti ue.
Ueta iz stava 1. ovog lana smiju se iznimno upotrebljavati kao nosiva (teretna) samo na
koloturniku (graevinskom koloturniku i sl.) za runo dizanje tereta mase do 500 kg, ako postoji
dokaz o kvaliteti i nosivosti ueta.
Na vezi uadi od biljnih odnosno kemijskih vlakana, a i na svakom pojedinom uetu za vezanje
tereta moraju biti oznake doputenog optereenja (ploica, prsten i sl.).
Pri proraunu nosivosti ueta iz st. 1. i 2. ovog lana koeficijent sigurnosti mora iznositi najmanje 10.
Ueta od biljnih vlakana moraju se uvati na posebnim stalcima ili vjealicama i biti zatiena od
vlage i praine. Ueta od biljnih vlakana izloena vlazi impregniraju se borovim katranom, karbolom
ili drugim sredstvom za zatitu od truljenja.
lan 68.
Lanci za noenje i vezanje tereta koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama pojedinano ili kao veze
moraju u pogledu izrade, kvalitete materijala, oblika i mjera udovoljavati odredbama odgovarajuih
jugoslavenskih standarda.
Kalibrirani lanci koji se upotrebljavaju kao stalno nosiva sredstva na dizalicama moraju u pogledu
izrade odgovarati jugoslavenskom standardu za kalibrirane lance.
Doputeno optereenje lanaca iz stava 1. ovog lana mora se ispitati na nain odreen odgovarajuim
jugoslavenskim standardima. Izvjetaj o obavljenom ispitivanju lanaca mora se dostaviti pri predaji
dizalice.
Lanci koji su u stalnoj upotrebi na dizalicama moraju se odravati u ispravnom stanju i periodino
pregledati te ispitivati pokusnim optereenjem prema odgovarajuim jugoslavenskim standardima.
lan 69.
Koeficijent sigurnosti zavarenih lanaca za noenje tereta mora se odrediti prema uvjetima rada
dizalice, ali ne smije biti manji od 3 dizalice na runi pogon, ni manji od 6 za dizalice na motorni
pogon, ako se lanci namataju na bubanj s glatkom povrinom
Koeficijent sigurnosti kalibriranog lanca ne smije biti manji od 3 za dizalice na runi pogon, ni manji
od 8 za dizalice na motorni pogon, ako se lanac namata na lananik, sa zupcima.
lan 70.
Doputeno optereenje lanaca ili lananih veza koji se vjeaju na kuku dizalice mora biti obiljeeno na
ploici privrenoj na lanac ili vezu lanaca.
Lanci ili veze lanaca ne smiju se optereivati iznad doputenog optereenja, osim pri pokusnom
ispitivanju.
lan 71.
Lanac se smije privremeno skratiti samo odgovarajuim elementima za skraivanje lanaca.
Zabranjeno je skratiti lanac vezanjem u uzlove ili spajanjem lanaka pomou vijaka.
Kratki ili oteeni lanac nastavlja se prema jugoslavenskim standardima za lance.
lan 72.
Pri viestrukom omatanju lanaca oko tereta, dijelovi istog lanca (namatati) moraju biti to blie jedan
drugom. Lanci se moraju zatititi od otrih rubova tereta drvenim ili zaobljenim elinim podlocima.
Pri nepovoljnim uvjetima rada ( esta udarna optereenja, rad na temperaturi neposredne okolice vioj
od +100 C ili nioj od -10 C, esta granina optereenja i sl.) korisno optereenje lanca ili veze
lanaca ne smije premaiti polovicu doputenog optereenja predvienog za upotrebu lanca u
normalnim uvjetima.
Lanci koji su u stalnoj upotrebi na dizalicama moraju se odravati i popravljati prema jugoslavenskim
standardima za lance prema uputi proizvoaa.
lan 73.
Pomona nosiva sredstva (alke, prijelazne karike, prstenovi, uke,traverze i sl.) koja se upotrebljavaju
na dizalicama za prijenos tereta moraju na vidljivu mjestu imati oznaku nosivosti, odnosno ploicu s
oznakom nosivosti i oznaenu vlastitu masu.
Pomona nosiva sredstva iz stava 2. ovog lana to su izraena od kovanog elika, a spadaju u stalnu
opremu dizalice moraju se odravati i popravljati prema odgovarajuim jugoslavenskim standardima.
lan 74.
Doputeno optereenje veze lanaca ili uadi od dvije grane mora se smanjiti ovisno o veliini kuta
izmeu tih dviju suprotnih grana veza. Nosivost se u odnosu na doputeno optereenje zatezanjem
smanjuje:
1) ako je kut izmeu dviju suprotnih grana lanaca ili ueta oko
60
o
15%
2) ako je kut izmeu dviju suprotnih grana lanaca ili ueta oko
90
o
.30%
3) ako je kut izmeu dviju suprotnih grana lanaca ili ueta do
120
o
.50%
Za veze lanaca ili ueta koje nisu navedene u stavu 1. ovog lana doputeno se optereenje
proraunava
Zabranjena je upotreba veza lanaca ili uadi pod kutom veim od 120
o
izmeu dviju suprotnih grana
lanaca.
Veze iz stava 1. ovog lana mogu se vjeati na kuku dizalice samo pomou alki, prijelaznih karika,
uki i sl., izraenih prema odgovarajuim jugoslavenskim standardima.
lan 75.
Ome na krajevima elinoga ili vlaknastog ueta mogu se izraivati upletanjem pojedinih strukova
ueta, a kod elinog ueta i na drugi nain prema odgovarajuim jugoslavenskim standardima.
Upletanje eline uadi radi izrade petlji obavljaju samo osobe posebno struno osposobljene za taj
posao.
lan76.
Kuke za ovjeenje tereta na dizalicama izrauju se prema odgovarajuim jugoslavenskim standardima.
Za svaku kuku na dizalici mora postojati dokaz o kvaliteti koji daje proizvoa.
Ako postoji opasnost da nosivo sredstvo ispadne iz otvora kuka na dizalicama (pomono ue, lanac,
veze, zavjeene grabilice, metalne posude, magneti i sl.), one moraju na prikladan nain (automatskim
zatvaraem, posebno kukom i sl.) biti osigurane od ispadanja.
Na lukim, graevinskim, kabelskim i mobilnim dizalicama s kukom mora postojati osiguranje od
ispadanja nosivog sredstva iz otvora kuke prema stavu 3. ovog lana.
lan 77.
Promjer koloturnika i profil utura utvreni su odgovarajuim jugoslavenskim standardima.
Koloturnici za tee vrste pogona (za treu pogonsku klasu i vie) ne smiju biti izraeni od sivog lijeva.
3. Elektrine instalacije
lan 78.
Elektrina instalacija dizalice mora udovoljavati i ostalim uvjetima utvrenim odgovarajuim
jugoslavenskim standardima i propisima o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog
napona do 1000 V.
lan 79.
Radi rukovanja i upravljanja rasklopnim i razdjelnim ureajima hodnici dizalica moraju biti visoki
najmanje 1,8 m i iroki najmanje 0,4 m. Ako zbog konstrukcijskih razloga nije mogue izvesti visinu
od 1,8 m, ona moe biti i 1,4 m ali se irina hodnika mora poveati najmanje za 0,7m.
Ako se hodnici za rukovanje u kutijastim nosaima smanje poprenim zidovima za pojaanje, onda
otvori u njima moraju biti visoki najmanje 1,0 m i iroki najmanje 0,6 m.
lan 80.
Nenamjerno pokretanje pogona dizalice pri uspostavljanju napona nakon njegova nestanka ili nakon
ukljuenja rasklopnog ureaja za prikljuenje na mreu (dizalikog prekidaa ili dizaline sklopke)
mora se sprijeiti ( npr. elektrinom blokadom, mehanikim vraanjem mehanizma za ukljuenje u
iskljueni poloaj i sl.)
lan 81.
Rasklopni ureaji moraju se ugraditi tako da su radovi na njihovu odravanju, osobito na provjeri
djelovanja, mogui bez opasnosti.
Za dizalice se mogu upotrebljavati svi rasklopni ureaji, ukljuujui i kontaktore.
lan 82.
Glavni klizni vodovi ili glavni pokretni prikljuni vodovi dizalice moraju se iskljuivati rasklopnim
ureajima za prikljuenje na mreu ( najmanje sklopkom), uz potpuno iskljuenje svih neuzemljenih
vodia.
Umjesto rasklopnog ureaja za prikljuenje na mreu moe se upotrijebiti spojnica za mreu (utinica
i prikljunica), uz uvjet da podnosi iskljuenje pod optereenjem do 16 A ili da je blokirana tako da se
utinica moe ne izvui pod optereenjem.
lan 83.
Rasklopni ureaji za prikljuenje na mreu moraju se nalaziti na lako pristupanim mjestima (na
prilazima dizalice) tako da se mogu brzo iskljuiti, izravno ili daljinskim upravljanjem.
Kod portalnih dizalica s pokrivenim kliznim vodom ili pokretnim prikljunim vodom rasklopni ureaj
za prikljuenje na mreu ne mora se postaviti na prilazima dizalice ako se dizalica moe iskljuiti pod
optereenjem s pjeake staze portalne dizalice.
lan 84.
Ako se klizni vodovi napajaju na vie mjesta, svako mjesto napajanja mora imati svoj rasklopni ureaj
za prikljuenje na mreu. Ako se bilo koji od njih iskljui, istodobno se automatski moraju iskljuiti
svi ureaji .
Ako se klizni vodovi napajaju na vie mjesta, ponovno se mogu ukljuiti samo s jednog mjesta, s
kojeg je vidljiv najvei dio kliznih vodova. Ponovno ukljuenje samo jednog mjesta ne mora se
predvidjeti ako rasklopni ureaji za prikljuenje na mreu imaju blokadu ponovnog ukljuenja.
lan 85.
Rasklopni ureaji za prikljuenje na mreu, njihovi upravljaki ureaji i poloaj iskljueno moraju
se trajno oznaiti. Rasklopni ureaji za prikljuenje na mreu i upravljaki ureaji moraju se
zakljuavanjem osigurati od sluajnog i neovlatenog ukljuenja.
Za dizalice na gradilitima kao rasklopni ureaj za prikljuenje na mreu moe se koristiti glavni
rasklopni ureaj u rasklopnome ili razdjelnom bloku, uz uvjet da je taj glavni rasklopni ureaj
zakljuavanjem osiguran od sluajnog i neovlatenog ukljuenja.
lan 86.
U posebnim sluajevima (npr. pri postavljanju dvaju sustava glavnih kliznih vodova koji se koriste za
napajanje dizalica prema izboru ili pri podjeli jednog glavnog kliznog voda na elektriki razdvojene
odjeljke) moe se zbog prilagodbe lokalnim uvjetima, odstupiti od odredaba l. od 82. do 85. ovog
pravilnika, ako se na drugi nain rijei odgovarajua sigurnost.
lan 87.
Svaka dizalica mora biti opremljena rastavljaem postrojenja od glavnog kliznog voda ili gipkoga
glavnoga prikljuenog voda.
Rastavljai se moraju zakljuavanjem osigurati od sluajnih i neovlatenih ukljuenja. Odspojivo
oduzimalo struje smatra se rastavljaem ako u otvorenom poloaju osigurava osobine rastavljaa.
Iznimno od odredbe stava 1. ovog lana, rastavlja se ne postavlja ako se njime napaja samo jedna
dizalica kojom se rukuje s poda ili ako je dizalina sklopka postavljena elektrini neposredno iza
oduzimala struje glavnog kliznog voda, kad ima znaajke rastavljaa.
lan 88.
Na dizalici mora biti najmanje jedna dizalina sklopka pomou koje se mogu zaustaviti sva kretanja
dizalice, osim kod dizalica kod kojih postoji samo elektromotorni pogon za ureaj za dizanje (sve
vrste pogona, osim runog pogona) i kod ovjeenih vitlova kojima se upravlja s poda, a vonja vitla
obavlja se runo ili motorom snage do 500W.
Dizalina sklopka mora iskljuivati sve neuzemljene vodie glavnog strujnog kruga za pokretanje
dizalice i mora se zakljuavati u poloaju iskljueno.
Prikljuak elektrinih ureaja za dranje tereta koji se ne moe drati u bez naponskom stanju,(npr.
elektromagneta) mora biti ispred dizaline sklopke.
lan 89.
Posebni strujni krugovi koji ne smiju biti iskljueni pri radu na odravanju ili popravci postavljaju se
tako da je njihov napajanje neovisno o kliznim vodovima ili kliznim prstenovima.
Posebnim strujnim krugovima iz stava 1. ovog lana napajaju se prikljunice, rasvjeta
zagrijavnje,ventilacija, ugraena dizala, dizala i dizalice za popravke, elektrini ureaji i sl.
Posebni strujni krugovi sigurnosnog malog napona prikljuuju se ispred rastavljaa.
Posebni strujni krugovi koji, nisu sigurnosnog malog napona moraju se prikljuiti preko drugog
rastavljaa koji se mora osigurati od sluajnog i neovlatenog ukljuivanja. Strujni krug moe se
elektrino razdvojiti od mree.
lan 90.
Poseban klizni vod ili poseban klizni prsten mora se koristiti kao zatitni vodi dizalice kada se
energija dovodi pomou kliznih vodova ili kliznih prstenova. Nosa kliznih vodova ili kliznih
prstenova zatitnog vodia mora se jasno razlikovati od drugih nosaa. Klizni vod koji je i zatitni
vodi ne smije u normalnom pogonu provoditi struju. Ne zahtjeva se da klizni vod koji je zatitni
vodi polae na izolatore.
lan 91.
Dizalica koja se napaja preko kliznog voda mora biti povezana sa zatitnim vodiem preko klizne
papuice. U tu se svrhu ne smiju upotrebljavati valjci, koturovi i sl.
Oduzima struje zatitnog vodia mora biti takav da se ne moe lako zamijeniti drugim oduzimalom
struje.
lan 92.
Klizni vodovi moraju se poloiti ili zatiti tako da pri penjanju ili obilaenju ( npr. prijelazi preko
dizaline staze i platforme iznad nosaa dizalice, ukljuujui prilaze) postoji najmanje zatita od
izravnih dodira prema lanu 52. ovog pravilnika, a najmanja vrijednost dohvata ruke nadolje je 0,1 m.
Klizni vodovi moraju biti postavljeni ili zatieni tako da ih sredstva za noenje i dizanje tereta, kada
se klate, ne mogu dotaknuti
Klizni vodovi presjeka manjeg od 25 mm
2
Cu i vieg od 150 mm
2
Cu moraju biti strujne tranice.
Klizni vodovi presjeka manjeg od 25 mm
2
Cu do 150 mm
2
Cu mogu biti i ice.
lan 93.
Najmanji razmaci izmeu dijelova pod naponom i uzemljenih dijelova pri prisilnom voenju
oduzimala struje po kliznom vodu ne smiju biti ispod 100 mm, to se moe osigurati (npr. pomou
kolica oduzimaa struje ili konstrukcijom dizalice).
Za tvorniki izraene i ispitane dizalice radnog napona do 500 V razmak izmeu dijelova pod
naponom i uzemljenih dijelova ne smije biti manji od 6 mm.
lan 94.
Ako se oduzimalo struje ne vodi po kliznom vodu prisilno, razmaci izmeu dijelova pod naponom i
uzemljenih dijelova ne smiju biti manji od 10 mm, ako su oduzimala odvojena od kliznog voda (to je
u praksi mogue zbog njihanja oduzimaa struje ili kretanja dizalice s oduzimalima u odnosu na klizni
vod).
lan 95.
Ako je klizni vod tranica, razmak izmeu potpora ne smije biti vei od 2,5 m. Ako je klizni vod
okrugla ili profilirana ica, a dizalica ima raspon kliznog voda do 12 m, potpore se ne moraju
postaviti.
Za dizalice s veim rasponom kliznog voda od 12m, razmak potpora ne smije biti vei od 8 m.
Za klizne vodove s automatskim zatezanjem doputaju se vei razmaci izmeu potpora, uz uvjet da su,
na primjer, ugib, otklon zbog pritiska vjetra i dr. najmanje jednaki odgovarajuim vrijednostima
kliznog voda koji je vrsto zategnut na potporama razmaka 8 m.
lan 96.
Izolatori moraju biti od keramikog ili njemu odgovarajueg glatkog materijala.
Izolator kliznog voda mora imati stazu puzanja najmanje 60mm.
U oteanim uvjetima, (npr. u prostorijama s agresivnom atmosferom ili gdje postoji opasnost od
taloenje vodljive praine ili u kanalima kliznih vodova) staze puzanja ne smiju se smanjiti ispod 60
mm.
Pri prostorno tedljivoj izvedbi kliznog voda ( npr. mali klizni vod) staza puzanja mora iznositi
najmanje 30 mm, uz uvjet da se odgovarajuim posebnim mjerama (npr. pokrivanje vodova) sprijei
smanjenje staza puzanja zbog taloenje praine ili vlage.
lan 97.
Pomini prikljuni vodovi dizalice moraju se postaviti i voditi tako da se sprijee oteenja koja mogu
nastati pomicanjem.
Pomini prikljuni vodovi biraju se prema vrsti rada i naprezanja i moraju biti gipki kabeli za
prenosiva troila s gumenom izolacijom i platom, tako da je doputena upotreba kabela najlake
izrade koji odgovara tipu GN -50. Pri veim mehanikim optereenjima ili za prikljune vodove koji
kliu po zemlji moraju se izabrati odgovarajui specijalni kabeli.
lan 98.
Ureaji kojima se spreava povlaenje pominih prikljunih vodova po zemlji (npr. bubnjevi,
gusjenice, lanci i dr.) moraju se konstruirati i izvesti tako da unutarnji promjer savijanja kabela na
svim mjestima na kojima se kabel savija u normalnom radu ne bude manji od deseterostruke
vrijednosti promjera kabela, za kabele kojima je vanjski promjer do 21,5 mm najmanji doputeni
unutarnji promjer savijanja kabela iznosi 12,5 - erostruku vrijednost promjera kabela.
Na kabelskim kolicima najmanja doputena vrijednost unutarnjeg promjera savijanja kabela kojima je
vanjski promjer do 8 mm iznosi 6,3-struku vrijednost promjera kabela i za kabele vanjskog promjera
iznad 12,5 mm je 10-erostruka vrijednost promjera kabela.
Za velika ubrzanja ili usporenja, velik broj ciklusa i sl., projektom se moraju odrediti odgovarajue
mjere, s tim da je najmanja vrijednost unutarnjeg promjera savijanja kabela 10-erostruka vrijednost
promjera kabela.
Pri upotrebi plosnatih kabela debljina kabela mora odgovarati vanjskom promjeru kabela
Ravni dio kabela izmeu dva zastoja pri savijanju u obliku slova s mora biti jednak najmanje 20-
erostrukoj vrijednosti promjera kabela.
lan 99.
Trajno optereenje zatezanja kabela ne smije biti vee od 20 N/mm
2
, svedeno na ukupni presjek
bakrenih faznih kabelskih vodia. Zatitni vodi i/ili neutralni vodi mogu se uraunati u ukupni
presjek ako imaju jednak presjek kao fazni i ako nisu podijeljeni.
lan 100.
Bubanj za namatanje pominih prikljunih vodova mora se automatski namatati.
Presjek kabelskog vodia koji se namata na bubanj mora se odabrati tako da ne doe do prekoraenja
doputenog zagrijavanja vodia kad je kabel potpuno namotan i strujno optereen.
lan 101.
Za stalno polaganje kabelskih vodova upotrebljavaju se kabeli prema uvjetima koji vladaju u svakome
konkretnom sluaju (npr.u oteanim uvjetima rada koriste se kabeli tipa PP41).
Ako se upotrebljavaju kabeli s gumenom izolacijom i platom, ne smiju biti lake izrade od kabela tipa
GG/J, a kabeli s izolacijom i platom od PVC ne lake izrade od kabela tipa PP/J.
Za vee dizalice, kada nema posebnog razloga za mehaniku zatitu, za osnovni tip kabela ne smiju se
upotrebljavati kabeli lake izrade od kabela tipa PP/OO.
lan 102.
Na otvorenom prostoru kabeli se mogu polagati na obujmice po konstrukciji dizalice.
lan 103.
Ako se konstrukcija dizalice upotrebljava kao zatitni vod,onda se mora osigurati:
a) neposredna veza konstrukcije dizalice i oduzimala struje zatitnog vodia, ako se energija
dovodi pomou kliznog voda:
b) prikljuak zatitnih vodia elektrinih pogonskih sredstava s konstrukcijom tako da se ostvari
dopunska vodljiva veza,(npr. sa savitljivim bakrenim vodiima s kabelskim stopicama), ili da
se elektrina pogonska sredstva dobro uvrste vijcima za konstrukciju ( npr. pomou elastinih
podlonih ploica,lepezastih podlonih ploica i dr.)
lan 104.
U upravljake lance pomou kojih se dizalicama rukuje s poda moraju se ugraditi izolatori (odmah
iznad dohvata ruke ili ako je lanac kratak, u blizini njegova gornjeg uvrenja) ili se za rukovanje
mora upotrijebiti ue od izolacijskog materijala.
Upravljaki lanci i ue iz stava 1. ovog lana moraju iznad rukohvata imati vodilice da bi se izbjeglo
upredanje.
Dizalice kojima se rukuje s poda moraju se automatski zaustaviti ako se ureaj za upravljanje pusti iz
ruku, osim dizalica kojima su ureaji za upravljanje na stabilnim pultovima.
4. Ostala oprema za dizalice
lan 105.
Dizalice na elektromotorni pogon moraju imati sigurnosne ureaje za automatsko zaustavljanje
pogona iskljuenjem struje ( krajnja sklopka ili granina sklopka), i to na mehanizmu:
1) za dizanje tereta za sve tipove dizalica;
2) za vonju dizalice i voznog vitla ako njihova nazivna brzina vonje premauje 32 m/min za
dizalice i vozna vitla koja prenose uarene ili rastaljene metale. Ovaj se ureaj mora ugraditi
bez obzira na brzinu kretanja dizalice ili voznog vitla;
3) za dizanje kraka (dizalice s nagibnim krakom);
4) za ogranienje bilo kojeg drugog kretanja dizalice odnosno dijelova dizalice ako
nepravodobnim ogranienjem njihova kretanja moe doi do nesree na dizalici.
Ureaji iz stava 1. ovog lana moraju biti udeeni tako da omogue kretanje u suprotnom smjeru
Odredbe ovog lana ne odnose se na montane igle i mosne dizalice kod kojih je koenje mosta na
kraju dizaline staze osigurano na drugi nain (podizanjem tranica i sl.), a ni na male kompaktne
dizalice nosivosti do 2 t kod kojih se na mehanizmu dizanja moe upotrijebiti i drugi sigurnosni ureaj
( automatska spojnica bez iskljuenja elektrine struje i sl.), za koji mora postojati dokaz o
funkcionalnom ispitivanju.
lan 106.
Granina sklopka ( krajnja sklopka) na mehanizmu za dizanje tereta na dizalici bilo kojeg tipa mora
biti udeena tako da je u stanju zaustaviti neoptereeno zahvatno sredstvo dizalice na odreenoj
udaljenosti od gornjeg ruba zahvatnog sredstva, od branika vitla ili kolotura za izravnanje odnosno
vodeeg kolotura. Ta udaljenost ne smije biti manja od:
1) 100 mm - za sve tipove vitlova;
2) 300 mm - za ostale dizalice, osim za kabelske dizalice;
3) 1000 mm za kabelske dizalice
Granina sklopka (krajnja isklopka) vonje mora biti udeena tako da iskljui pogon elektromotora
kako bi dizalica i u neoptereenom stanju dola do odbojnika bez udara u njih.
lan 107.
Dizalice svih tipova kod kojih preoptereenje uzrokuje prevrtanje dizalice moraju imati pokazivalo
kuta nagiba kraka ili dohvata i u njemu najveeg doputenog optereenja te rasklopni ureaj
(automatska sklopka) koja spreava preoptereenje dizalice.
Pokazivala moraju biti lako uoljiva s radnog mjesta dizaliara:
Rasklopni ureaj ( automatska sklopka) mora sprijeiti podizanje tereta i poveanje dohvata ili
iskljuiti pogon dizanja i pogon promjene dohvata.
Ako rasklopni ureaj ( automatska sklopka) iskljuuje pogon dizanja i pogon pomicanja dohvata, mora
se omoguiti premoenje sklopke radi sputanja tereta na tlo odnosno smanjenje dohvata. Ureaj za
premoenje mora biti zakljuan.
Ako dizalica ima dvije karakteristike ili vie karakteristika nosivosti, doputena je ugradnja samo
jednoga rasklopnog ureaja (automatske isklopke) na onu nosivost s kojom dizalica trenutno radi.
lan 108.
Ako pretovarni mostovi i kabelske dizalice s pogonom kretanja mosta ili strojnih kuica bez pomoi
transmisije i s jednim od nosivih zglobnih stupova nemaju automatski ureaj za izravnanje iskoenja
mosta odnosno nosivog ueta, moraju imati graninik za iskljuenje pogona kretanja kad kut iskoenja
mosta odnosno ueta izmeu stupova premauje doputenu granicu odreenu proraunom u projektu.
Graninik iz stava 1. ovog lana na dizalici mosnog tipa s odvojenim pogonom za vonju mosta mora
se postaviti samo ako je to, ovisno o prostornoj krutosti konstrukcije, predvieno projektom dizalice.
lan 109.
Dizalice smjetene na otvorenom prostoru ( npr. mosna, portalna, poluportalna, graevinska stupna,
pretovarni most, kabelska dizalica i dr.) moraju se zatititi od udara groma.
Zatita od groma na dizalicama iz stava 1. ovog lana mora odgovarati propisima o tehnikim
normativima za gromobrane.
Dizalice na elektrini pogon iz stava 1. ovog lana u TT sistemu (razdjelni sistem kod kojeg je radno
uzemljenje odvojeno od zatitnog uzemljenja) smatraju se zatienim i od udara groma ako imaju
najmanje dva odvojena uzemljivaa s dva zemljovida od neizolirane i pocinane eljezne ice ili
pocinane eljezne trake. Presjek zemljovida ne smije biti manji od 50 mm
2
pri polaganju izvan zemlje
odnosno manji od 100 mm
2
pri polaganju u zemlju.
Dizalice na elektrini pogon iz stava 1. ovog lana i TN sistemu (razdjelni sistem u kojem su zatitni
vodi i neutralni vodi spojeni) smatraju se zatienim od udara groma ako se tranice spoje s
uzemljivaem najmanje na dva mjesta kolosijeka s dva zemljovoda od neizolirane i pocinane eljezne
ice ili pocinane eljezne trake. Presjek zemljovoda ne smije biti manji od 50 mm
2
pri polaganju
izvan zemlje odnosno manji od 100 mm
2
pri polaganju u zemlju.
Pojedinani dijelovi dizalice koji nisu spojeni zavarivanjem ili prilagoenim vijcima s tijesnim
nasjedom, radi zatite od udara groma, moraju se spajati galvanskom vezom od eljezne pocinane
trake s najmanjim presjekom 50 mm
2
. Kotai dizalice ne smatraju pouzdanom galvanskom vezom pa
je u tom sluaju obvezatna elina etka ili klizne papue koje pod pritiskom dodiruju glavu tranice.
Sve ove veze moraju biti najmanje dvostruke.
lan 110.
Svaka pokretna dizalica kojom se upravlja iz kabine ili daljinski mora imati sredstva za davanje
zvunih signala (tramvajsko zvono, sirenu, trubu i sl.) radi upozorenja na opasnost pri dizanju,
prijenosu, odnosno sputanju tereta iznad njih odnosno u njihovoj neposrednoj blizini.
Zvuni signal iz stava 1. ovog lana mora se jasno uti u manipulacijskom prostoru dizalice.
lan 111.
U kabinu dizalice moraju biti postavljeni runi aparati za gaenje poara i uputa za rukovanje
dizalicom s opisom radnji koje nisu doputene.
lan 112.
Na dizalici ili voznom vitlu moraju se ugraditi oslonci radi spreavanja pada u sluaju loma kotaa
odnosno osovina kotaa. Udaljenost izmeu donjih rubova oslonaca i povrine kotrljanja tranice ne
smije biti vea od 25 mm.
Oslonci iz stava 1. ovog lana moraju biti konstruirani i za nosa kotaa privreni tako da moraju
biti konstruirani i za nosa kotaa privreni tako da mogu drati most,postolje ili vozno vitlo i pod
najveim doputenim optereenjem dizalice, ukljuujui i ispitno optereenje.
lan 113.
Pokretne dizalice s kolosijekom na tlu moraju imati ista za uklanjanje stranih predmeta s tranica
voznih staza.
Dizalice s kolosijekom iznad tla i njihova vozna vitla moraju imati ista samo ako na tranice pada
materijal iz tehnolokog procesa.
lan 114.
Krajevi staza pokretnih dizalica i voznog vitla na motorni pogon, s kolosijekom poloenim iznad tla
ili na tlu, moraju imati vrste metalne ili armirane betonske branike.
Branici iz stava 1. ovog lana moraju biti projektirani i izraeni tako da mogu izdrati udar pokretne
mase dizalice ili voznog vitla optereenog najveim doputenim optereenjem pri vonji s nazivnom
brzinom. Pri proraunu udarne sile dizalica opremljenih graninom sklopkom (krajnjom sklopkom)
brzina vonje moe se smanjiti najvie na polovicu nazivne brzine dizalice ili voznog vitla.
Branici na dizalinim stazama dizalica privruju se , u pravilu, za nosa dizaline staze po kojoj se
dizalica kree odnosno za zid ili stup graevinskog objekta ili za tranice kolosijeka, ako je takav
nain privrenja proraunom dokazan kao siguran
Branici ili eoni nosai dizalice odnosno voznog vitla na motorni pogon moraju imati elastine
odbojnike.
lan 115.
Na krajevima staze pokretnih dizalica ili voznih vitala na runi pogon, na tranicama moraju biti
ugraeni zaustavljai za ogranienje vonje.
lan 116.
Ako na istoj pruzi rade dvije dizalice ili vie njih odnosno dva vozna vitla ili vie njih, svaka dizalica
odnosno svako vitlo mora imati elastini odbojnik na strani meusobnog sudaranja.
Ako je brzina dizalice ili voznog vitla iz stava 1. Ovog lana vea od 50 m/min, oni moraju imati
ureaj za iskljuenje vonje koji spreava ili smanjuje jakost sudara.
lan 117.
Protuutezi i balast moraju biti privreni za nosivu konstrukciju dizalice i osigurani od spadanja s
dizalice.
Ako se kao balast na dizalici upotrebljava materijal u rasutom stanju, on mora biti smjeten u vrstom,
zatvorenom i plombiranom metalnom sanduku. Sanduk mora biti izraen tako da za vrijeme
atmosferskih nepogoda nije mogu prodor vode u njega zbog gubitka ili poveanja mase balasta.
Upotreba pijeska za balast na graevinskoj stupnoj dizalici doputena je samo u hermetiki
zatvorenom i plombiranom metalnom sanduku ili u kesonu. Demontani protuutezi moraju imati
oznaku mase.
lan 118.
Pod dizalinom stazom prema ovom pravilniku , razumijeva se nosa ( elini profili, betonske grede i
sl.), odnosno podloga (zemljana ili betonska s drvenim, elinim ili betonskim pragovima) zajedno s
kolosijekom i priborom za meusobno spajanje i privrenje tranica za nosa odnosno podlogu.
Nosai tranica odnosno podloga kolosijeka moraju biti izgraeni i postavljeni prema tehnikim
proraunima i montanim crteima s naznakom doputenih odstupanja (tolerancije) kod onih
elemenata dizalinih staza (meusobna udaljenost tranica, poprena i uzduna horizontalnost
kolosijeka, izvijanje i ugib nosaa i dr.) koji osiguravaju rad dizalice.
Odstupanja dizalinih tranica i/ili staza moraju biti u okviru dozvoljenih vrijednosti navedenih u
tablici 2, a za visee dizalice u okviru doputenih vrijednosti navedenih u tablicu 3 ovog pravilnika.
O odstupanjima dizalinih tranica ili staza mora postojati dokaz ( npr. geodetska snimka i sl.)
lan 119.
Tip kolosijene tranice za kretanje mosta, vitla (make) i postolja ili stupa dizalice mora odgovarati
proraunanom pritisku po kotau dizalice.
Tranice moraju biti postavljene i privrene za nosa odnosno podlogu dizaline staze tako da ih
dizalica pri polasku pod punim optereenjem ne moe pomicati ni horizontalno ni vertikalno.
Osnovni tehniki podaci o kolosijeku (tranicama, nosaima tranica,prahovima, kolosijenom priboru
i dr.) za dizalice koje se kreu po tranicama poloenim na dizaline staze na visini ili na tlu; osobito
za graevinske pokretne dizalice koje se esto premjetaju ( graevinske stupne kabelske dizalice i
druge) moraju se unositi u matinu knjigu.
lan 120.
Kolosijene tranice stupnih graevinskih dizalica moraju se polagati na podlogu prethodno dobro
izravnanu (niveliranu) i nabijenu na nain odreen proraunom i crteima kojima je provjerena
stabilnost kolosijeka od prevrtanja i ugiba.
Kolosijene tranice iz stava 1. ovog lana moraju biti postavljene na gradilite da ne bi dolo do
klizanja tla zbog blizine temeljne jame objekta ili se temeljna jama objekta mora osigurati od klizanja
tla.
lan 121.
Drveni pragovi moraju biti izraeni od zdravog i tvrdoga graevnog drva (bor, jela,hrast, bukva i
dr.),irine najmanje 240mm i visine najmanje 160 mm .
Duljina praga mora biti takva da krajeve praga s vanjske strane kolosijeka prelaze tranice s obiju
strane najmanje za po 300 mm.
lan 122.
Tranice se za drvene pragove privruju, u pravilu, kolosijenim priborom (vezice, tirfoni,traniki ,
avli, rebraste natezne i obine podlone ploice i dr.), koji mora odgovarati tipu tranice i
jugoslavenskim standardima za postrojenja tranikog prometa.
Tranice se spajaju metalnim ploicama s obiju strana vertikale tranice, i to neposredno iznad praga.
U pravilu, spoj se izvodi kosim rezom tranice.
Tablica 2 Doputena odstupanja dizalinih tranica u mm
VRSTA ODSTUPANJA
VRSTA DIZALICE
mosna stupna portalna s krakom
Odstupanje raspona L
L < 5 m 6
5
6
8 L= 5 do 32 m 8 8
L > 32 m 10 10
Odstupanje tranica od
ravne linije na duljini 40m 15 10 15 10
Odstupanje visina gornjih
rubova tranica u
poprenom presjeku
staze, s obzirom na raspon
staze, L
L < 5 m 8
20 do 25 (pod
optereenjem
za irinu
kolosijeka 2,5
do 6 m)
15
20 do 25 (pod
optereenjem
za irinu
kolosijeka 2,5
do 6 m)
L = 5 do 32 m 12
L > 32 m 15
Doputeni uspon tranice
u uzdunom smjeru na
duljini od 10 m
10 40 20
40
Odstupanje visine gornjeg
ruba tranice (u
uzdunom presjeku) na
susjednim stupovima pri
udaljenosti stupova, B
B < 10 m 10
B > 10 m 0,01 % B ali ne vee od 15 mm
Odstupanje dizaline
tranice na sastavu
po visini 1
po irini 1
Tablica 3 Doputena odstupanja staza viseih dizalica, u mm
Ako se kolosijene tranice stupnih graevinskih dizalica polau na polupragove ili na posebne
betonske stope, mora se onemoguiti meusobno pomicanje polaganjem najmanje triju produenih
pragova u jednu dionicu kolosijeka ( 12 do 15 m) ili postavljanjem vrstih elinih zatega. Pri
izgradnji kolosijeka za portalnu dizalicu ili drugu dizalicu sa stalnim kolosijekom poloenim na tlo
i s razmakom izmeu tranica veim od 5 m, ne moraju se postavljati vrste eline zatege izmeu
tranica, ako je horizontalno pomicanje tranice omogueno na drugi nain (betonskim nosaima,
betonskim stopama s utorom i sl.).
Tranice kvadratnog oblika spajaju se privrenjem na donju plou.
Na dilatacijskim spojevima mora se omoguiti pomicanje tranice samo u uzdunom smjeru.
lan 123.
Nakon polaganja tranica kolosijeka na pragove ili polupragove prostor izmeu pragova odnosno
polupragova mora se popuniti tuencem, ljunkom ili pijeskom.
5. Montana dizalica
lan 124.
Dizalica se montira prema crteima proizvoaa, a specifine i slone dizalice i prema projektu
montae.
Projekt montae iz stava 1. ovog lana sadri :
1) tehniki opis montae i plan izvoenje radova na montai;
2) izvod statikog prorauna u uvjetima montane dizalice;
3) projekt montane skele ( statiki proraun i odgovarajui crtei) ako se dizalica montira
pomou skele.
Montaa eline konstrukcije dizalice mora odgovarati propisima o tehnikim normativima za
montau elinih konstrukcija.
VRSTA VISEIH
DIZALICA
Odstupanje gornjih
rubova donjeg pojasa
staze u poprenom
presjeku pri rasponu, L
Visinsko odstupanje donjih rubova
susjednih nosaa staze u poprenom
presjeku
Odstupanje grede od
uzdune projektirane
osi
na osloncima izmeu oslonaca
Visee dizalice na dva
oslonca ili na vie oslonaca L /1500 6 10 3
Visee dizalice sa
spojnicama na mjestu
sueljavanja staza
L /1500 2 2 3
Zatita od korozije dizalice i njezinih dijelova odreuje se projektom dizalice.
6. Pregledi i ispitivanja dizalice
lan 125.
Prije putanja u rad dizalica, njezini dijelovi i oprema podlijeu pregledima i ispitivanjima (prvi
pregled i ispitivanje), a i pregledima i ispitivanjima u odreenim vremenskim intervalima te
izvanrednim pregledima i ispitivanjima.
Pregledi i ispitivanja u odreenim vremenskim intervalima jesu: dnevni, tjedni,mjeseni, godinji i
generalni.
Osim u rokovima navedenim u stavu 2. ovog lana, dizalice , njezini dijelovi i oprema mogu se
ispitivati i u drugim rokovima, ovisno o pogonskom razredu dizalice, uvjetima uz koje dizalica radi,
uputi proizvoaa dizalice, potrebama i drugim okolnostima koje mogu utjecati na sigurnost rada
dizalice,njezinih dijelova i opreme.
Pregled i ispitivanje dizalice mora se obaviti nakon dokaza statike stabilnosti dizaline staze i
dobivanje geodetske snimke kolosijeka dizalice.
lan 126.
O obavljenom pregledu i ispitivanju prije putanja u rad dizalice ( prvi pregled i ispitivanje) daju se
izvjetaj i potvrda, koji su sastavnim dijelom matine knjige dizalice.
Rezultati mjesenih, godinjih i izvanrednih pregleda i ispitivanja upisuju se u kontrolnu knjigu
dizalice.
O obavljenom generalnom pregledu i ispitivanju izdaje se izvjetaj i rezultati se upisuju u kontrolnu
knjigu dizalice.
lan 127.
Prije putanja u rad ( prvi pregled i ispitivanje) pregledaju se i ispituju dizalice, njihovi dijelovi i
oprema ako se isporuuju u kompletnom obliku odmah nakon zavrene izrade, odnosno prije isporuke
ako se ugrauju u objekte ili ako se zbog sloenosti odnosno glomaznosti konstrukcije mogu
kompletirati tek na mjestu upotrebe nakon montae, a prije putanja u rad.
lan 128.
Dnevnim pregledom i ispitivanjem ispravnosti dizalice, njezinih dijelova i opreme utvruje se , u
pravilu:
1) da li je vozna staza slobodna (pregled obiju tranica);
2) da li ispravno radi konica na pogonskom mehanizmu za pokretanje mosta, za pokretanje voznog
vitla i za dizanje tereta.
3) da li su nosiva sredstva ispravna (vizualni pregled kuke i ueta);
4) da li je rasklopni ureaj ispravan (zatvoren, neoteen ,idt.);
5) da li su ispravni elektrini klizni vodovi (da li na vodovima ili njihovoj neposrednoj blizini ima
promjena, lomova zbog pada nekog predmeta,velikog iskrenja itd.);
6) da li dizalina sklopka u kabini pravilno iskljuuje i ukljuuje struju;
7) da li funkcionira hidraulina i pneumatska instalacija;
8) da li je ispravan ureaj za osiguranje dizalice od pokretanja vjetrom;
9) da li su ispravne granine sklopke (krajnje sklopke ugraene za ogranienje pojedinih kretanja);
10) da li je ispravno dugme za brzo iskljuenje u nudi svih pogona dizalice;
11) da li je ispravan sustav za podmazivanje i da li su pritegnute mazalice;
12) da li je mobilna dizalica postavljena u granicama doputenog nagiba;
13) da li kod mobilnih dizalica ispravno radi ureaj za sputanje, dizanje i fiksiranje kraka;
14) da li ureaj za otvaranje i zatvaranje grabilice radi ispravno
15) da li ureaji za prijenos tereta pomou nosivog elektromagneta rade ispravno.
lan 129.
Tjedni pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme, osim pregleda i ispitivanja to su
propisani lanom 128. ovog pravilnika, sastoji se , u pravilu, od slijedeeg:
1) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti vodova prema zemlji (vizualni pregled spojeva
tranica i uzemljenja na oba kraja staze);
2) ispitivanja ispravnosti cjelokupne rasvjete;
3) vizualnog pregleda prilaznih ljestvica i ograde na stazi dizalice:
4) pregleda i udeavanja svih nosivih elemenata (kuke, uad, koloturnika i sl.) i ureaja za
koenje;
5) pregleda i izmjene kontakata na kontrolerima, kontaktorima i oduzimalima;
6) pregleda ispravnosti ureaja za podmazivanja i dodavanje maziva;
7) pregleda spojki i drugih elemenata za prijenos snage, bez otvaranja reduktora ako to nije
potrebno;
8) pregleda i podmazivanja mehanikih dijelova elektrinih ureaja na elektromotorima,
graninim sklopkama ( krajnjim sklopkama), kontrolerima i ostalom.
lan 130.
Mjeseni pregled i ispitivanje ispravnosti dizalice, njezinih dijelova i opreme, osim pregleda i
ispitivanja propisanih u lanu 129. ovog pravilnika, sastoji se, u pravilu, od slijedeeg:
1) pregleda staza, tranikih spojeva i privrenja uz konstrukciju ili nosivi betonski dio;
2) pregleda gornjeg i donjeg stroja dizaline staze dizalice s kolosijekom postavljenim na tlo;
3) pregleda konice na mehanizmu dizanja, ukljuujui i otkonu napravu;
4) pregleda konice na ureaju za pokretanje mosta;
5) vizualnog pregleda nosivih dijelova dizalice, koji su sastavnim dijelom (traverze, kuke, ueta i
njegova namatanja na bubanj, uvrivanje ueta na bubanj, kolotura i njihovih leita i
osovina);
6) pregled cjelokupne rasvjete;
7) vizualnog pregleda pogona za pokretanje mosta voznog vitla i ureaja za dizanje tereta
(kotaa, osovina, zupanika i leaja reduktora);
8) podmazivanje mau vanjskih zupanika, dodavanja masti u mazalicu i dolijevanje ulja u
raduktore prema shemi podmazivanja;
9) vizualnog pregleda rasklopnih ureaja u kabini i na mostu (zategnutost, mehanika oteenja
izolatora i nasjedanje kontakata);
10) pregleda oduzimala struje (ne smiju biti nagorjeli i oteeni);
11) vizualnog pregleda elektrinih vodova od oduzimala struje do motora
12) pregleda ispravnosti ureaja za kratko spajanje dizalice s dizalinom stazom (metalno
oduzimalo mora dobro nalijegati na tranicu i stvoriti pouzdan elektrini i mehaniki spoj
izmeu tranica i mosta ), pri emu se vizualno provjerava premotenje na spojevima samih
tranica i krajnjih uzemljivaa;
13) ispitivanja ispravnosti blokiranja glavne sklopke s kontrolerima (svaki od kontrolera
pojedinano se pomakne iz nultog poloaja i provjerava mogunost ukljuenja glavne sklopke
na dizalici);
14) provjere elektrine grijalice, ventilatora i prikljunog kabela;
15) provjere ispravnosti i djelovanja graninih sklopki (krajnjih sklopki) na vonju mosta, vonju
voznog vitla i pogon dizanja u oba poloaja;
16) provjere istoe kuita elektromotora, osobito perforacije zatitnih kapa ventilatora;
17) kontrole stanja povrina kliznih prstenova (prstenovi moraju biti isti i glatki);
18) pregleda ispravnosti uloaka taljivih osiguraa i bimetalnog releja i njihove udeenosti prema
nazivnim vrijednostima strujnog kruga;
19) pregleda elektroureaja na mehanizmu za dizanje i prenoenje tereta elektromagnetom
(kabela, spojeva,utikaa, bubnja za namatanja kabela i ostalog u vezi s elektromagnetom):
20) pregleda ispravnosti rada glavnih rasklopnih ureaja ( da li se svi kontakti iskljuuju
pravodobno), osobito glavnog rasklopnog aparata koji se zakljuava;
21) pregleda rada motora (oslukivanjem ili instrumentima) i kontrolera (otvaranjem njihovih
kuita i pregledom kontakata, etkice i dr.);
22) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti spojeva i vodova prema zemlji (vizualni pregled
spojeva tranica i uzemljivaa na oba kraja staze):
23) pregleda stanja hidrauline i pneumatske instalacije ( brtvenost, razine ulja, proistaa itd.).
lan 131.
Godinji pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme sastoji se, u pravilu, od detaljnog
pregleda strojnih ureaja, dijelova opreme, nosive konstrukcije, elektrinih ureaja i dizaline staze te
ispitivanja pojedinih dijelova konstrukcije, ureaja, izolacije elektrine instalacije, elektromotora,
elektroopreme i dizalice u cijelosti
Na temelju nalaza o istroenosti, dijelovi i oprema dizalice zamjenjuju se ili se dizalica rekonstruira.
lan 132.
Generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi u tekim i vrlo tekim uvjetima, njezinih dijelova i
opreme obavlja se, u pravilu, svake tree godine.
Rokovi za generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi u lakim i osrednjim uvjetima njezinih
dijelova i opreme ne mogu biti dui od pet godina.
Dizalice velike nosivosti (npr. u hidrocentralama) koje rade u lakim uvjetima mogu se periodino
ispitivati i u drugim rokovima odnosno onda kada ja na raspolaganju najvei teret (npr. rotor
generatora). U tom se sluaju pokusni teret upotrebljava samo do veliine raspoloivosti pokusnog
tereta kojim se obavljaju sva ispitivanja.
Mjerenja brzine, snage i ugiba te kontrola osnovnih mjera dizalice obavljaju se prema odgovarajuim
jugoslavenskim standardima. Naprezanje se, prema potrebi, provjerava (elektrootpornim trakama
tenzometrima i na druge naine).
Nakon pregleda i ispitivanja daje se nalaz o istroenosti dijelova, na temelju kojeg se oni zamjenjuju
ili rekonstruiraju.
lan 133.
Izvanredni pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme obavlja se na dizalicama koje su
pretrpjele oteenja (havariju), nakon rekonstrukcije dizalice i njezina premjetanja s jednog mjesta na
drugo mjesto.
lan 134.
Pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme prije putanja u rad ( prvi pregled i
ispitivanje), generalni pregled i ispitivanje te izvanredni pregled i ispitivanje sastoje se od ovoga:
1) detaljnog pregleda svih ureaja, opreme i dijelova, nosive konstrukcije i dizaline staze;
2) Pregleda i ispitivanja elektrinih ureaja i instalacije dizalice, elektrinih sigurnosnih ureaja
te zatitnog odnosno gromobranskog uzemljenja , kontrolnog mjerenja otpora uzemljivaa,
zemljovoda i ukupnog otpora sustava uzemljenja;
3) pregleda i ispitivanja pri radu bez optereenja svih mehanizama dizalice, zatitnih i
sigurnosnih ureaja, konica i ureaja za upravljanje, instalacija za rasvjetu, ventilaciju,
grijanje i signalizaciju;
4) optereenje dizalice pokusnim teretom radi provjere sigurnosti ureaja za dizanje, prijenos
odnosno sputanje tereta;
5) optereenje dizalice nazivnim teretom radi provjere ispravnosti djelovanja svih mehanizama
ureaja za dizanje, prijenos odnosno sputanje tereta i njihovih konica;
6) provjere stabilnosti dizalica prema jugoslavenskom standardu za dizalice, osim za dizalice za
koje se na temelju prorauna ili iskustva moe nedvojbeno utvrditi statika stabilnost;
7) mjerenja naprezanja najvie optereenog dijela nosive konstrukcije (prema potrebi);
8) mjerenja brzina dizalice, pri nazivnom teretu;
9) kontrole osnovnih mjera dizalice;
10) provjere ugiba konstrukcije dizalice pri ispitivanju pokusnim teretom odnosno provjere
elastinosti konstrukcije (vraanje u prvobitni poloaj).
lan 135.
U energetskim ili procesnim objektima ili pri montanim radovima, dizalice se mogu upotrebljavati za
dizanje tereta teih od nazivnih, s tim to se moraju ponovno proraunati, modificirati i odrediti
ogranienja koja osiguravaju rad dizalice.
U sluaju iz stava 1. ovog lana dizalice i njezina staza moraju se pokusno ispitati teretom koji je
najmanje jednak novome nazivnom teretu koji e se dizati. Ispitivanje mora obuhvatiti dizanje i
sputanje, a prema potrebi, i vonju tereta.
Dizanje teih tereta od nazivnog tereta, uz uvjet iz st. 1. i 2. ovog lana, moe se obaviti samo
jedanput, to se mora evidentirati u kontrolnoj knjizi dizalice.
lan 136.
Pokusni teret za ispitivanje dizalice prema lanu 134. toki 4. ovog pravilnika pri prvom ispitivanju
iznosi 1,25 a pri svakome iduem ispitivanju 1,10 od nazivnog tereta.
Pri ispitivanju dizalice pokusnim teretom sva se kretanja moraju izvoditi pojedinano, u
najnepovoljnijim poloajima tereta i paljivo. Novo kretanje moe poeti tek kad se prigue oscilacije
uzrokovane prethodnim kretanjem.
Pokusni teret mora se zaustaviti i sigurno drati pri normalnom iskljuenju upravljakog ureaja, a i
pri prekidu pogonske energije sputanja.
lan 137.
Pri ispitivanju dizalice s nazivnim teretom sva se kretanja izvode pri najveoj brzini. Ako se dovod
pogonske energije prekine pri punoj brzini sputanja, konice ureaja za dizanje moraju se zaustaviti i
drati teret. Mora se provjeriti djelovanje svih sigurnosnih ureaja.
lan 138.
Nakon ispitivanja mora se obaviti vizualni pregled cijele dizalice i oitati instrumenti.
lan 139.
Pri pokusnom ispitivanju mobilnih dizalica s krakom mora se provjeriti njihova stabilnost. To se
ispitivanje izvodi na vodoravnom i vrstom terenu, pri emu dohvat mora odgovarati nosivostima
odreenima tehnikom dokumentacijom.
Dizalica s pokusnim teretom ne smije se prenositi i mora ostati oslonjena najmanje na tri toke.
Dohvat tereta mjeri se od osi okretanja dizalice do vertikalne osi teita tereta. Ispitivanje se obavlja s
odreenim krakom odnosno produecima za najvei i najmanji dohvat s odgovarajuim pokusnim
teretom. Ispitivanje se obavlja kad nema vjetra.
7. Tehnika dokumentacija dizalice
lan 140.
Dizalicu u prometu mora pratiti dokumentacija za rukovanje, odravanje, pregled i eventualnu
montau dizalice, koja sadri:
1) tehniki opis;
2) uputu za rukovanje prema jugoslavenskom standardu za dizalice, s tim da uputa za rukovanje
pokretnom dizalicom s okretnim ili nagibnim krakom, koja bi se pri radu mogla prevrnuti,
mora sadrati i sva ogranienja za potrebu stabilnosti i jakosti vjetra za koje se mora staviti
dodatno sidrenje ili drugo osiguranje;
3) uputa za odravanje prema jugoslavenskom standardu za dizalice;
4) crte dizalice s osnovnim mjerama u radnom prostoru;
5) popis svih sklopova dijelova s oznakom brojeva crtea ili karakteristinim brojevima koji
slue za narudbu;
6) skice sklopova s podacima potrebnim za odravanje i narudbu habajuih elemenata;
7) funkcionalnu shemu elektrine instalacije s podacima o elementima za rukovanje i odravanje;
8) izvod iz statikog prorauna za nosivu elinu konstrukciju;
9) shemu nosive i druge uadi s podacima o kvaliteti, konstrukciji i mjerama;
10) shemu podmazivanja svih mehanizama dizalice s podacima o vrsti i kvaliteti ulja odnosno
masti;
11) dokaze o kvaliteti osnovnog i dodatnog materijala za zavarivanje upotrijebljenog za osobito
optereene dijelove eline konstrukcije dizalice, dokaz o kvaliteti zavarivanja i dokaz o
kvaliteti dijelova za koje se to izriito trai ovim pravilnikom;
12) matinu knjigu dizalice, prema jugoslavenskom standardu za dizalice; osim za dizalice
nosivosti do 1000 kg i tipne nepokretne (prenosive ) koloturnike i vitla nosivosti do 20 t, koje
ne moraju imati matinu knjigu,
13) kontrolnu knjigu za odravanje dizalice (u nastavku teksta kontrolna knjiga), prema
jugoslavenskom standardu za dizalice.
lan 141.
Uz dizalice u prometu mora biti garancijski list.
Garantni rok za dizalice ne moe biti krai od jedne godine.
Rok u kojem je davalac garancije duan postupiti po zahtjevu korisnika garancije ne moe biti dui od
10 dana od primitka tog zahtjeva.
Rok osiguranog servisiranja dizalice ne moe biti krai od deset godina, raunajui od dana predaje
novoizgraene dizalice na upotrebu.
8. Odravanje dizalica
lan 142.
Dizalica se mora odravati u redovnim intervalima prema uputi proizvoaa, osobito vodei rauna o
brzohabajuim i djelovima bitnim za sigurnost pogona ( uad, konice,pogonski zupanici i drugo).
lan 143.
Neispravna pokretna dizalica mora se, radi popravka dovesti na kraj dizaline staze ili na mjesto na
kojem ne ometa rad u pogonu, niti ugroava sigurnost pri prolazu ispod odnosno pokraj dizalice.
Ako na zajednikoj dizalinoj stazi radi vie dizalica, unaprijed se mora odrediti mjesto prikladno za
popravak neispravne dizalice i moraju se provesti potrebne tehnike mjere zatite za siguran rad na
dizalici ( zatitne ograde, iskljuenje struje blokiranjem kliznih vodova, upozorni natpisni graninik na
tranicama i sli.)
lan 144.
Prije popravka na dizalici mora se iskljuiti dovod struje iskljuenjem rasklopnog aparata za
prikljuenje na mreu, koji se u tako iskljuenom poloaju mora zakljuati.
Ako zbog rada dviju ili vie dizalica, na zajednikoj dizalinoj stazi, nije mogue iskljuiti rasklopni
aparat za prikljuenje na mreu, prethodno se moraju iskljuiti oduzimala na glavnim vodovima, a ako
ni to nije mogue, dovod struje mora se iskljuiti dizalinom sklopkom.
9. Rukovanje dizalicama
lan 145.
Dizalicom se mora upravljati prema uputi za rukovanje.
Uputu za rukovanje dizalicom daje proizvoa prema jugoslavenskom standardu za dizalice.
Pri radu dizalicom posebno je zabranjeno:
1) optereivati dizalicu teretom veim od doputene nosivosti dizalice (osim pri pokusnom
optereenju);
2) koristiti sigurnosne ureaje (granine sklopke krajnje iskljuivae, zatitne automatske sklopke i
dr.) kao stalne radne ureaje;
3) upotrebljavati otpornike regulatore brzine i snage komandnog ureaja za zagrijavanje radnog
mjesta;
4) podizati teret s koso postavljenim uetom; ljuljanjem sputati teret na mjesto koje se nalazi izvan
granice manipulacijskog prostora dizalice (mosne ili druge dizalice s kukom); prenositi radnike na
teretu odnosno sklopu (ureuju) za prihvat tereta (radnoj platformi i sli.) ako takvo sredstvo nije za to
posebno opremljeno;
5) izravno vui vozilo na tranicama pomou mosne dizalice, ako za to ne postoji posebni ureaj
(vodei toak privren za tlo, kojim se osigurava vertikalni poloaj teretnog ueta i sl.);
6) ostavljati teret da bez potrebe visi na kuki odnosno uetu dizalice (za prekida rada ili nestanka struje
i sl.);
7) optereenom dizalicom obavljati vie radnih operacija nego to to zbog potpune zauzetosti ruku
doputa upravljaki sustav dizalice, ako to uputom proizvoaa dizalice nije predvieno, te dizati
odnosno sputati teret uz istodobno kretanje voznog vitla na nosivom uetu (kabelu) kabelske dizalice;
8) initi pun okret kraka bez povratka ako dizalica nije za to konstruirana (graevinska stupna dizalica
s horizontalnim krakom i gipkim dovodnim kabelom i sl.);
9) podizati teret koji nije slobodan (nalazi se ispod drugog tereta) ili upati predmete uvrene
(ukopane) za zemlju ili zamrznute za zemlju;
10) dizati i prenositi opasne terete (rastaljeni metal, kiseline, eksplozivne tvari, radioaktivne tvari,
boce s komprimiranim plinovima i sli.) ako nisu poduzete posebne tehnike mjere zatite protiv udara
ili zakainjanja tereta za okolne predmete odnosno protiv pada tereta sa zahvatnog sredstva dizalice
(kuke s osiguraem, mree i sli.);
11) zaustavljati pokret stavljanjem komandi u suprotni smjer ako pogon nije za to osposobljen;
12) manipulirati dizalicom bez signalista ako dizaliar nije u mogunosti sa svojeg radnog mjesta
potpuno pratiti kretanje pri dizanju, prijenosu ili sputanju tereta odnosno nosivog ili zahvatnog
sredstva;
13) manipulirati teretom ako znakove daje vie osoba.
lan 146.
Nain davanja rukom znakova za izvoenje potrebni pokreta dizalicom utvren je jugoslavenskim
standardom za dizalice.
lan 147.
Prije vezivanja, teret nesimetrinog oblika mora biti postavljen na drvene podloke tako da se ue ili
lanac mogu slobodno provui ispod njega. Prije konanog podizanja tereta nesimetrinog oblika ija
teina dostie graninu vrijednost nosivosti dizalice, mora se provjeriti ravnotea tereta i sigurnost
veza davanjem znaka za podizanje tereta na malu visinu, ne veu od 100 mm od tla.
Pri vezivanju tereta s otrim rubovima, lanci, odnosno uad moraju se zatititi od deformacija
podmetanjem izmeu otrih rubova tereta i lanaca odnosno uadi drvenih podmetaa ili podmetaa od
elastinog materijala.
10.Kabelske dizalice
lan 148.
Pod kabelskom dizalicom, prema ovom pravilniku, razumijeva se dizalica s pokretnim teretnim
kolicima koja se kreu na elinom uetu (kabelu).
lan 149.
Koeficijent stabilnosti nosivog (vrstog) stupa (tornja) ueta bilo u kojem smjeru i u najnepovoljnijm
uvjetima osnovnog i dopunskog optereenja (sile inercije, optereenja od vjetra, snijega, leda i dr.) ne
smije biti manji od 1,2 .
Koeficijent stabilnost balansnog stupa kabelske dizalice u ravnini okomitoj na nosivo ue ne smije biti
manji od 1,2.
lan 150.
Nosiva elina uad razapeta izmeu stupova kabelske dizalice mora biti zatvorene konstrukcije (s
nosivim strukovima oklopljenim profiliranim icama).
Na kabelskim dizalicama postavljenim za radove koji traju do jedne godine moe se umjesto uadi iz
stava 1. ovog lana upotrebljavati elina jednoslojno zavojna uad ili viestruka obina elina uad
bez organske jezgre.
Nosiva elina uad na kabelskoj dizalici mora biti od cijelog komada bez nastavljanja.
elina uad na kabelskoj dizalici koja slui za noenje elektrinih vodova, a i elina uad za
uvrenje nosivoga i balansnog stupa, mora biti ispletena od pocinane ice bez vlaknaste jezgre.
Iznimno od stava 4. ovog lana za noenje elektrinih vodova moe se koristiti i elina vieslojna
uad ispletena od svijetlih ica s vlaknastom jezgrom.
lan 151.
Teretna kolica kabelske dizalice moraju biti konstruirana tako da se onemogui njihov pad u sluaju
loma ili spadanja voznih kotaa s nosivog ueta.
Donji dio postolja teretnih kolica i gornji dio koloturnika odnosno zahvatnog sredstva moraju na
odgovarajui nain biti zatieni elastinim odbojnicima od meusobnog sudara u sluaju otkazivanja
granine sklopke (do krajnje sklopke) mehanizma za dizanje odnosno sputanje tereta.
lan 152.
Mehanizam za dizanje odnosno sputanje tereta na kabelskoj dizalici mora imati automatsku sklopku
struje kojom se sigurno zaustavlja pogon za dizanje zahvatnog sredstva ako udaljenosti izmeu
elastinih odbojnika dijelova teretnih kolica i zahvatnog sredstva iznosi 1 m odnosno ako pri sputanju
tereta na bubnju vitla ostanu najmanje tri navoja ueta.
lan 153.
Mehanizam vonje teretnih kolica kabelske dizalice mora imati ureaj za automatsko zaustavljanje
kolica na udaljenosti od najmanje 5 m od ranih platformi na tornjevima ili stupovima odnosno od
konstrukcije stupova ili od kontrolnih kolica za pregled nosive uadi.
Vonja radi pribliavanja teretnih kolica radnoj platformi ili kontrolnim kolicima na udaljenost manju
od 5 m, nakon iskljuenja pogona kretanja automatskom sklopkom, doputa se samo uz posebnu
opreznost i minimalnu brzinu kretanja teretnih kolica.
lan 154.
Kabelska dizalica s paralelnim kretanjem obaju krakova nosivog ueta mora imati graninik iz lana
108. stava 1. ovog pravilnika za automatsko zaustavljanje kretanja tornjeva odnosno strojnih kuica i
signalno pokazivalo kuta iskoenja, ako iskoenje nosivog ueta premauje veliinu predvienu
projektom dizalice, postavljeno u kabini dizalice.
lan 155.
U kabini dizalice moraju biti postavljena pokazivala poloaja (udaljenosti zahvatnog sredstva u
odnosu na razinu gradilita odnosno na nosivo ue i pokazivalo stanja grabilice odnosno drugog
zahvatnog sredstva ( otvoreno-zatvoreno) ako se otvaranjem ili zatvaranjem zahvatnog sredstva
upravlja iz kabine, odnosno ako zbog lokacije tornja, udaljenosti zahvatnog sredstva , atmosferskih
prilika (kia,magla i dr.) ili zbog drugih okolnosti nije mogue iz kabine pratiti kretanje i stanje
zahvatog sredstava s teretom.
lan 156.
Kabelska dizalica s pokretnim stupovima (tornjevima) ili s nepokretnim (stabilnim) stupovima
(tornjevima) i pokretnim strojnim kuicama mora imati anemometar sa signalnim ureajem za davanje
zvunog signala kad se jakost vjetra priblii granici stabilnosti predvienoj projektom za siguran rad
dizalice (njihanje nosivog ueta,njihanje zahvatnog sredstva i dr.)
lan 157.
Teretna kolica moraju imati radnu platformu za obavljanje kontrolnih pregleda nosive i ostale eline
uadi razapete izmeu stupova kabelske dizalice . Radna platforma mora biti iroka najmanje 600 mm,
a njezina ograda vrsta i visoka najmanje 1,20 m. Ako ograda nije od jednog komada, meuprostor
mora biti popunjen najmanje s tri uzdune preke. Pri dnu ograde mora da se postaviti puna rubna
zatita visine najmanje 150 mm. Na mjestu predvienom za ulazak na radnu platformu ugraena su
vrsta vrata s bravom koja spreava njihovo nenamjerno otvaranje.
Ako na kabelskoj dizalici postoje posebna kontrolna kolica za obavljanje pregleda, na radnu
platformu, ograde i vrata takvih kolica odgovarajue se primjenjuju odredbe stava 1. ovog lana.
lan 158.
Na tornjevima ili stupovima kabelske dizalice, na mjestima privrenja nosive uadi, pokraj ulaza u
kabinu dizalice, na platformi teretnih ili kontrolnih kolica, a i na drugim mjestima predvienim za
pristup radi pregleda i odravanja dijelova i opreme kabelske dizalice moraju se postaviti sigurni
prilazi, prolazi i radne platforme. irina radne platforme na vrhu tornja mora iznositi najmanje 1 m.
Ograda i podovi na prilazima, prolazima i radnim platformama moraju odgovarati odredbama lana
51. ovog pravilnika.
lan 159.
Prostorija s mehanizmima za vonju, vuu, dizanje i druge vrste pogona kabelskih dizalica i kabina
dizalice moraju udovoljavati ovim uvjetima:
1) da su dobro osvijetljene dnevnom i umjetnom svjetlou najmanje 80 lx;
2) da su dovoljno prostrane: meusobna udaljenost pojedinih mehanizama u prostoriji, a i udaljenost
izmeu mehanizama i zidova prostorije, ne smije biti manja od 600 mm;
3) da irina i visina ulaznih vrata prostorije s mehanizmima omogui lako i bezopasno unoenje
odnosno iznoenje glomaznih sklopova mehanizama koji se ne mogu dalje rastavljati (elektromotora,
zupanika i dr.). Visina ulaznih vrata ne smije biti manja od 1,8 m;
4) da je upravljako mjesto dizaliara postavljeno tako da dizaliar ima dobar pregled i uvid u kretanje
teretnih kolica, zahavtnog sredstva i tereta;
5) da su pokazivala iskoenja nosivog ueta, poloaja i stanja zahvatnog sredstva i jakosti vjetra iz l.
154, 155 i 156. ovog pravilnika, a i druga pokazivala kretanja dijelova kabelske dizalice, postavljeni u
kabini tako da se mogu pratiti i kontrolirati;
6) da su komandne ruice ili tipkala svih kretnji kabelske dizalice i dijelova kabelske dizalice
(zatvaranje otvaranje zahvatnog sredstva), a i signalnih ureaja postavljeni na upravljako mjesto
dizalice tako da se njima moe lako rukovati.
lan 160.
Izmeu upravljakog mjesta kabelske dizalice i mjesta manipulacije zahvatnog sredstva na
gradilitu, mora se postaviti sigurna komunikacijska veza pomou telefonskog ureaja, radioureaja,
televizijskog ureaja i drugih komunikacijskih sredstava, ovisno o konstrukciji kabelske dizalice,
njezinoj lokaciji, vrsti tehnolokog procesa na gradilitu, opsegu gradilita, visini i duljini razapetog
nosivog ueta i drugim uvjetima o kojima ovisi siguran rad na gradilitima.
lan 161.
U matinu se knjigu , osim osnovnih tehnikih podataka za kabelsku dizalicu, moraju unijeti i ovi
podaci:
1) veliina najveeg doputenog iskoenja nosivog ueta (kuta izmeu okomice na smjer kretanja
i stvarnog smjera ueta);
2) projektom predvien najvei ugib nosivog ueta i doputeno odstupanje;
3) doputeni uspon dizaline staze u uzdunom pravcu;
4) doputena razlika u visini dizalinih tranica u poprenom smjeru na smjer kretanja;
5) doputena razlika horizontalne udaljenosti izmeu tranice dizaline staze na stabilnom tornju
i tranice dizaline staze na suprotnom balansnom tornju (stupu) ili na tlu (samo pri
paralelnom kretanju krajeva uadi).
lan 162.
Kabelska dizalica, osim dokumentacije iz lana 140. ovog pravilnika, mora imati i ovu dokumentaciju:
1) potvrdu o tehnikoj primopredaji metalne konstrukcije kabelske dizalice;
2) dokaz o kvaliteti zavarenih dijelova metalne konstrukcije kabelske dizalice;
3) dokaz o tehnikoj primopredaji temelja i dizalinih staza s podacima o obavljenim geodetskim
mjerenjima pravca i visine;
4) dokaz o ispravnosti privrenja nosive uadi za konstrukciju tornjeva (stupova) odnosno za
pokretne kuice mehanizama:
5) dokaz o provjeri ugiba nosive uadi;
6) dokaz o provjeri poloaja balansnog tornja (stupa).
lan 163.
Ugib nosivog ueta ispituje se pri poloaju teretnih kolica u sredini izmeu tornjeva i s najveim
doputenim optereenjem. Stvarni ugib nosivog ueta ne smije biti vei od ugiba predvienog
proraunom.
Poloaj balansnog tornja (stupa) utvren projektom ispituje se postavljanjem neoptereenih teretnih
kolica u neposrednu blizinu suprotnog (stabilnog) tornja (stupa)
Pri provjeri dizalinih staza mjeri se uzduni uspon tranica kolosjeka, da li su tranice ravne i da li su
horizontalne u poprenom presjeku te udaljenosti izmeu kolosijenih tranica na jednom i drugom
tornju odnosno udaljenost tranica izmeu dizalinih staza stupa.
lan 164.
Nosivo elino ue kabelske dizalice mora se odravati u ispravnom stanju pregledima prema lanu
125. ovog pravilnika i povremenim podmazivanjem prema tehnikoj uputi proizvoaa.
Ako je ue iz lana 1. ovog lana zatvorene konstrukcije (oklopljeno), mora se zamijeniti
ako se pri pregledu utvrdi da na najoteenijem mjestu na duljini 1 m ima vie od 17% pokidanih ica
od ukupnog broja ica u zatitnom oklopu odnosno da su pokidane dvije susjedne ice u zatitnom
oklopu.
Ako je ue iz stava 1. ovog lana otvorene konstrukcije (spiralno), mora se zamijeniti ako se pri
pregledu utvrdi da na najoteenijem mjestu na duljini od 1 m ima vie od 10% pokidanih ica od
ukupnog broja ica u uetu.
Ako se na uetu iz stava 1. ovog lana utvrdi da su ice pokidane u postotku manjem od postotka
propisanog u stavu 2. odnosno stavu 3. ovog lana, daljnja upotreba takva ueta doputa se samo uz
pojaan nadzor njegova stanja.
lan 165.
Pokretna kabelska dizalica mora imati ureaj sidrenja za kolosijene tranice (runa ili automatska
klijeta i dr.)
Kabelska dizalica koja se pri radu povremeno premjeta po kolosijeku moe imati runi ureaj za
sidrenje, a kabelska dizalica koja se pri radu ee premjeta po kolosijeku mora imati automatski
ureaj za sidrenje.
Nakon svakog prekida rada kabelska se dizalica mora usidriti pomou ureaja iz stava 1. ovog lana.
11. Mobilne dizalice
lan 166.
Na mobilnim dizalicama mehanizam za dizanje mora ostvariti 125% nazivne vune sile ueta i drati
teret u ovjeenom poloaju. Mehanizam za sputanje mora izdrati 125% nazivne vune sile
ograniene vrstoom ueta ili sposobnou spojke ili konice.
Mehanizam za dizanje kraka na mobilnim dizalicama mora biti sposoban podignuti krak i 125%
nazivnog tereta.
Ako mehanizam za okretanje kraka nije samokoni mora se ugraditi konica za spreavanje okretanja.
lan 167.
Komande za dizanje tereta i kraka i za okretanje i teleskopiranje kraka moraju se vraati u neutralni
poloaj nakon prestanka djelovanja sile na njih.
Na komandnim polugama za posluivanje rukom potrebna sila ne smije premaiti 150 N, a za
posluivanje nogom 200N. Duljina puta komandnih poluga za posluivanje rukom ne smije biti vea
od 350 mm, a za posluivanje nogom vea od 250 mm.
lan 168.
Pri sistemu vonje gusjenicama mobilna dizalica mora bez tereta svladavati uspon pod nagibom 30%
na ravnome, vrstome i suhom terenu. Ovaj tip dizalice mora biti sposoban kretati se lijevo ili desno
bilo u kojem smjeru vonje. Ovom se dizalicom upravlja s poloaja vozaa na okretnoj gornjoj
konstrukciji.
lan 169.
Konicom za vonju dizalica se u radnim uvjetima mora drati na najveem nagibu tla.
lan 170.
Kod dizalica s konzolnim podupiralima, kotai ili gusjenice koje se nalaze u granicama podupirala
moraju se potpuno rasteretiti.
lan 171.
Maksimalna masa protuutega odreuje se stabilnou unatrag i to na vrstoj i ravnoj povrini kod
najkraeg dohvata kraka pri najmanjem radijusu, a s kukom , koloturnikom ili grabilicom na tlu i s
podupiralima podignutim od tla.
Na dizalicama s gusjenicom za odreivanje mase protuutega horizontalna udaljenost izmeu teita
dizalice i osi okretanja mora biti manja od 70% radijalne udaljenosti osi okretanja od stranjeg ruba
prevrtanja u najmanje stabilnom smjeru.
Kod dizalica s kotaima za odreivanje mase protuutega cjelokupno optereenje svih kotaa na strani
asije ispod kraka mora iznositi najmanje 15 % cjelokupne mase dizalice, ako je uzduna os gornjeg
okretnog dijela dizalice namjetena pod kutom od 90
o
prema uzdunoj osi asije vozila dizalice. Ako
je uzduna os okretnog gornjeg dijela u istom pravcu s uzdunom osi asije vozila bilo u kojem
smjeru za odreivanje mase protuutega cjelokupno optereenje svih kotaa na manje optereenoj
strani asije mora iznositi najmanje 15 % cjelokupne mase dizalice.
lan 172.
Teleskopski krak mora imati pokazivalo duljine ( od minimalnog do maksimalnog poloaja), koji je
dizaliaru lako uoljiv s upravljakog mjesta dizalice.
lan 173.
Krak mora imati zaustavljae protiv pada unatrag na nagnutom terenu ili pri jakom vjetru u obliku
odbojnika, hidraulikog cilindra ili sl.
lan 174.
Najvea nosivost mobilnih dizalica iznosi 75% tereta na granici stabilnosti za isti radijus. U nosivost
ulazi i teina tereta i masa grabilice ili druge zahvatne naprave.
Najvee nosivosti odnose se na pravac najmanje stabilnosti dizalice.
Nije doputeno prenositi teret preko prednjeg dijela vozila dizalice.
lan 175.
Koeficijent sigurnost ueta mora biti vei od pet.
lan 176.
Odnos promjera bubnja i koloturnika na centru ueta prema nazivnom promjeru ueta mora biti vei
od ovih vrijednosti:
Element Najmanji odnos
bubanj za dizanje tereta
koloturnik za dizanje tereta (rotirajui)
16,0:1
18,0:1
koloturnik za izravnanje za dizanje
tereta
14,0:1
koloturnik za izravnanje za dizanje
kraka
12,5:1
bubanj za dizanje kraka 14,0:1
koloturnik za dizanje kraka 16,0:1
lan 177.
Mobilna dizalica mora u kabini imati vidljivu ploicu s ovim podacima:
1) najvea nosivost dizalice za odgovarajue radijuse pri odreenoj duini kraka;
2) nosivost dizalice pri izvlaenju kraka;
3) najvea nosivost dizalice za odgovarajui broj grana ueta
4) najvea nosivost dizalice kad se upotrebljavaju razliite duine produetaka kraka za
odgovarajue radijuse.
lan 178.
Spojke i konica moraju imati mogunost udeavanja zbog habanja.
lan 179.
Mehanizam okretanja kraka mora omoguiti lagan start i zaustavljanje s razliitim stupnjevima
ubrzavanja i usporavanja.
lan 180.
Kabina dizalice mora imati prozore s dobrim pregledom manipulacijskog prostora. Svi prozori moraju
biti od sigurnosnog stakla.
Vrata kabine moraju biti zatiena od nenamjernog otvaranja ili zatvaranja za vrijeme pogona
dizalice. Vrata sa arnirima u blizini dizaliara moraju se otvarati na vanjsku stranu, a klizna vrata
kliziti unatrag pri otvaranju.
Stepenice i runi drai moraju omoguiti ulaz i izlaz iz kabine i pristup na krov kabine.
Ispuni plinovi motora s unutarnjim izgaranjem moraju se cijevima odvoditi na stranu kabine to dalje
od upravljakog mjesta dizalice. Sve ispune cijevi na prilazu radnom mjestu ili kod upravljakog
mjesta dizaliara, a i zagrijani dijelovi, moraju biti toplinski izolirani.
lan 181.
Podupirala mobilnih dizalica moraju imati mogunost uvrenja kako u izvuenom tako i u
uvuenom poloaju.
12. Hidraulini ureaji na dizalici
lan 182.
Sigurnosni ventili, hidroakumulatori, hidrocilindri, hidromotori i crpke, cjevovodi i cijevi koji rade
pod tlakom moraju imati potvrdu o kvaliteti.
lan 183.
Hidraulina oprema mora biti projektirana i izraena tako da pri pravilnoj upotrebi ne moe doi do
havarije dizalice ni pri prekidu dovoda energije, pri oteenju ili prekidu cjevovoda, cijevi ili njihovih
spojeva te pri kvaru na hidraulinim ureajima. Pritom se odgovarajui pogonski mehanizmi moraju
automatski zaustaviti ak i kad se upravljaki ureaji ne nalaze u nultom poloaju ili nastaviti
kontrolirano kretanje
lan 184.
Hidraulini gipki vodovi i cjevovodi pod tlakom moraju biti proraunani koeficijentom sigurnosti i to:
1) eline cijevi izmeu hidraulinog upravljakog ureaja i radnog cilindra koeficijentom
sigurnosti veim od 2,2;
2) eline cijevi koje nemaju sigurnosne ventile protiv poveanja tlaka iznad doputenog koji
moe izazvati lom cijevi - koeficijentom sigurnosti veim od 5,5;
3) gipki vodovi izmeu hidraulikog upravljakog ureaja i radnoga cilindra koeficijentom
sigurnosti veim od 5.
Za eline cijevi koeficijent sigurnosti odreuje se u odnosu na konvencionalni napon puzanja ,a za
cijevi u odnosu na zateznu vrstou.
lan 185.
Cjevovodi pod tlakom moraju se ispitati pod tlakom veim od 50 % nazivnog (radnog) tlaka, pri emu
mora biti osigurana hermetinost sustava.
lan 186.
Hidrauline gipke vodove treba postaviti na dizalicu tako da ih nije mogue mehaniki otetiti zbog
povezivanja s elinom konstrukcijom.
Hidraulini savitljivi vodovi u neposrednoj blizini radnog mjesta dizaliara moraju biti uvueni u
elinu cijev ili imati drugu odgovarajuu vrstu zatitu.
lan 187.
Cjevovodi hidrosistema moraju biti sigurno privreni da ih nije mogue pomaknutu ni otetiti niti
naruiti hermetinost spojeva.
lan 188.
Hidroakumulator se mora postaviti u hidrosistem tako da se osigura :
1) zatita od previsokog tlaka u njemu pri punjenju sigurnosnim hidroventilom;
2) provjera tlaka u hidroakumulatoru;
3) pranjenje hidroakumulatora;
4) mogunost odvajanja hidroakumulatora od hidrosistema.
Ako se tlak u hidroakumulatoru spusti ispod doputenog tlaka, na upravljakom pultu mora se pojaviti
svjetlosni ili zvuni signal.
Na dizalicama koje u sastavu hidroopreme imaju i hidroakumulator, na vidljivu mjestu mora stajati
natpis ili odgovarajui simbol OPREZNO! HIDROAKUMULATOR! PRIJE DEMONTAE
SUSTAVA HIDROAKUMULATOR ISKLJUITI ILI SMANJITI TLAK DO ATMOSFERSKOG.
lan 189.
Kod hidraulinih upravljakih ureaja mora biti iskljuena mogunost nenamjernog ukljuenja
upravljakih poluga. Potrebna sila na upravljakim runim polugama ne smije biti vea od 150 N, a na
nonim pedalima ne vea od 200 N.
Hidrauliki upravljaki ureaji koji nisu stalno ukljueni nakon prekida djelovanja moraju se vratiti u
poetni poloaj i iskljuiti ili zaustaviti odgovarajui pogonski mehanizam.
lan 190.
Ako se prekine dovod energije na dizalicu ili na njezine centralne agregate, svi ukljueni hidrulini
pogonski mehanizmi moraju se automatski zaustaviti premda upravljaki elementi nisu u nultom
poloaju.
Mora se iskljuiti mogunost da se nekontrolirano pokrene pogon pri uspostavljanju dovoda energije.
Pri prekidu dovoda energije mora biti omogueno sputanje tereta te sputanje ili uvlaenje strijele do
toke u kojoj je dizalica u sigurnom poloaju, ak i pri djelovanju vjetra ili u poloaju u kojem se
obavlja nuna tehnoloka operacija.
lan 191.
Na upravljakom pultu moraju se postaviti signalni ureaji koji e davati informacije o tlaku,
temperaturi i drugim parametrima vanim za sigurnost hidraulikih ureaja pogonskih mehanizama
djelovanja kojih rukovatelj ne vidi neposredno.
II. ZAVRNE ODREDBE
lan 192.
Odredbe ovog pravilnika, osim odredaba l. od. 125. do 139. (o pregledu i ispitivanju dizalice), l. od
142. do 144. (o odravanju dizalice), i l. od 145. do 147. (o rukovanju dizalicom), nee se
primjenjivati na dizalice, njihove dijelove i opremu projektirane, u fazi izrade odnosno proizvedene
prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
lan 193.
Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o opim mjerama i normativima
zatite pri radu sa dizalicama ( Slubeni list SFRJ, br.30/69) i odredbe l. 450, 602, 603, 604, 605,
606, 612, 613, 614 i 615 Pravilnika o tehnikim normativima za ljevaoniku industriju ( Slubeni list
SFRJ, br. 14/79)
lan 194.
Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon proteka est mjeseci od dana objave u Slubenom listu SFRJ.
Br. 06/01-48/3
Beograd, 16. sijenja 1991.
Direktor
Saveznog zavoda za
standardizaciju
Veroljub Tanaskovi, v.r.