Professional Documents
Culture Documents
Pravila Prevođenja MOV-relacioni
Pravila Prevođenja MOV-relacioni
POSTUPAK PREVO! ENJA 1. Pravila za objekte (entitete): 1.1. Svaki objekat iz ERD postaje & ema relacije. Ime tipa entiteta postaje ime & eme relacije. Obele$ja objekta su obele$ja & eme relacije. Za osnovne objekte identifikator objekta (entiteta) postaje primarni klju ! & eme relacije. 1.2. Svaki slab objekat tako e postaje & ema relacije. Ime tipa objekta postaje ime & eme relacije. Obele $ja objekta su obele$ja & eme relacije. Identifikator nadre enog objekta postaje jedno od obele$ja & eme relacije koja odgovara slabom objektu. Identifikator slabog objekta ! ini identifikator nadre enog objekta i obele$ja slabog objekta koja jedinstveno identifikuju pojavljivanje slabog objekta u okviru pojavljivanja njemu nadre enog objekta. Na primer, za ERD dat na slici:
Prevo enjem u relacioni model primenom do sad definisanih pravila dobijamo slede ( e & eme relacija:
drzava (sDrz, nazivDrz) proizvodjac (sDrz, sPro, nazivP) (prema pravilu 1.1) (prema pravilu 1.2)
1.3. Objekat nadtip (generalizovani tip objekta) postaje & ema relacije. Ime nadtipa postaje ime & eme relacije. Obele $ja nadtipa su obele$ja & eme relacije. Identifikator nadtipa postaje klju! & eme relacije. 1.4. Objekat podtip tako e postaje & ema relacije. Ime podtipa postaje ime & eme relacije. Obele$ja podtipa su obele$ja & eme relacije. Identifikator nadtipa prestavlja klju ! & eme relacije.
datumRod
radnik
(1,1)
obavljaPosao
IS_A
nastavnik
sluzbenik
odrzavanje
datumIzb
zvanje
stSprema
zanimanje
datumRod
RADNIK
(0,M)
radnikAkt
IS_A
radnikStudent
radnikSportista
fakultet
datumUpisa
sport
2. Pravila za binarne veze: 2.1. Veza sa kardinalno #u 1:1 Veze tipa 1:1 po pravilu nemaju obele$ja. Sva obele $ja koja bi eventualno mogla biti pripisana samoj vezi, zapravo su obele$ja jednog od objekata koji ! ine tu vezu. Dakle, mogu biti pripisana tom objektu, a time postati obele $ja & eme relacije kojom se taj tip objekta predstavlja. 2.1.1. Vezu sa kardinalno& ( u (1,1) : (1,1) i oba objekta koji u njoj u ! estvuju prevodimo u jednu & emu relacije, ! ija su obele$ja sva obele$ja jednog i drugog objekta. Kandidat za klju! u ovoj & emi relacije su identifikatori jednog i drugog objekta koji su u vezi. 2.1.2. Vezu sa kardinalno& ( u (0,1) : (1,1) i objekte u vezi prevodimo u dve & eme relacije. Za svaki objekat u vezi po jedna & ema relacije (prema ve( definisanom pravilu 1.1), s tim & to se identifikator jednog od objekta koji su u vezi ubaci za obele $je druge & eme relacije. Dakle, veza se prestavlja spoljnim klju em. * emu relacije u koju ( emo uvrstiti spoljni klju ! biramo tako da relacija sadr$i & to manje nula , vrednosti i da njeno kori & ( enje bude & to efikasnije. ERD dat na slici:
radnik
(0,1)
rukovodi
(1,1)
rJedinica
jmbg
imeRad
sprema
sJed
jedNaz
ili
b) rJedinica (sJed, jedNaz, jmbg) radnik (jmbg, imeRad, sprema) (prema pravilu 1.1 i 2.1.2) (prema pravilu 1.1)
* eme relacija pod a) uzrokovale bi da svaka n-torka za svakog radnika koji nije rukovodilac ima nula , vrednost obele$ja sJed (tj. spoljni klju! ). Prema & emama relacija pod b), s obzirom da radna jedinica obavezno ima rukovodioca, predstavljanje veze RUKOVODI spoljnim klju ! em u & emi relacije rJedinica dovodi do pojave nula , vrednosti.
Prema tome, pravilo za prevo enje veze sa kardinalno& ( u (0,1) : (1,1) je njeno predstavljanje spoljnim klju! em u & emi relacije objekta sa strane (1,1). 2.1.3. Za vezu sa kardinalno& ( u (0,1) : (0,1) kreiraju se tri & eme relacije. Po jedna za svaki objekat (prema ve( definisanom pravilu 1.1) i jedna za vezu. Obele $ja u & emi relacije koja odgovaraju vezi su i identifikatori objekata koji su u vezi i oba su kandidati za klju! . ERD dat na slici:
kandidat
(0,1)
upis
(0,1)
student
sKand
imeKand
ocena
brojInd
imeStud
smerStud
Alternativno & ema relacije UPIS mo$e za primarni klju ! imati sKand umesto brojInd. 2.2. Veze sa kardinalno& ( u (1,1) : (0,M) i (1,1) : (1,M) ne postaju posebne & eme relacija. Identifikator objekta sa strane za koju je gornja granica kardinaliteta preslikavanja GG = M postaje obele $je & eme relacije koja odgovara objektu sa strane za koju je GG = 1. ERD dat na slici:
predmet
(1,1)
pripada
(0,M)
katedra
sPred
naziv
sKat
nazivK
ima
(1,M)
okrug
sOps
nazivOps
sOkr
nazivOkr
2.3. Veza izme u nadre enog i slabog objekta kao i veza izme u nadtipa i podtipa ne postaju posebne & eme relacija. One su ve ( ostvarene pravilima 1.2, 1.3 i 1.4. 2.4. Veze sa kardinalno& ( u (0,1) : (0,M) i (0,1) : (1,M) postaju posebne & eme relacija. Obele$ja ove & eme relacije su identifikatori objekata koji su u vezi, a klju ! & eme relacije je identifikator objekta za koji je GG = 1. ERD dat na slici:
predmet
(0,M)
koristi
(0,1)
udzbenik
sPred
naziv
invBroj
naslov
predaje
(1,M)
nastavnik
sPred
naziv
sNas
prezIme
2.5. Veze sa kardinalno& ( u preslikavanja (0,M) : (0.N), (1,M) : (0,N) i (1,M) : (1,N) postaju posebne & eme relacija. Obele$ja ove & eme relacije su identifikatori objekata koji su u vezi, a klju! & eme relacije je slo$eni klju! koji se sastoji od identifikatora objekata koji su u vezi. ERD dat na slici:
predmet
(0,M)
polozio
(0,N)
student
sPred
naziv
brojInd
prezIme
smerStud
2.6. Argegirani objekat (me & oviti tip objekat-veza, gerund) se posmatra na isti na! in kao i odgovaraju( a veza. Ukoliko veza poseduje obele$je ista postaju obele$ja & eme relacije veze kada se veza prevodi u posebnu & emu relacije ili se uklju! uju u onu & emu relacije u koju se upisuje spoljni klju ! . Na primer, ERD sa slede ( e slike:
fondCas
predmet
(0,M)
predaje
(0,N)
nastavnik
sPred
naziv
sNast
prezime
ime
(isprekidana linija na slici zna! i da je gerund, prirodno, u vezi sa jo&nekim poveznikom koji ovde nije prikazan)
3. Pravila za unarne veze Prevo enje unarnih veza (unarnom nazivamo vezu izme# u dva objekta istog tipa) u relacioni model podataka zavisi od kardinalnosti tipa veze i izvodi se kao i za druge tipove ranije opisanih binarnih veza. Napomenimo da kod unarne veze tipa (1:1) parcijalnost samo na jednoj strani veze, odnosno totalnost samo na jednoj strani veze, ne bi imalo smisla. Naime, time bi se istom tipu objekta istovremeno dopu & talo i poricalo opicono u! estvovanje u vezi. Pri prevo enju unarnih veza s obzirom da bi spoljni klju! u & emi relacije imao isto ime kao i primarni klju ! , vr& imo njegovog preimenovanje.
pripada (0,1)
osoba
ima (0,1)
brak
jmbg
ime
prezime
Model podataka dat ERD na slici gore predstavlja situaciju shvatanja braka u na & im uslovima. Naime, jedna osoba nije u vezi ni sa jednom drugom osobom (nije u braku) ili je u braku sa samo jednom osobom. Prevo enjem u relacioni model dobijamo slede ( e & eme relacija:
osoba (jmbg, ime, prezime) brak (jmbg, jmbgBracniDrug) (prema pravilu 1.1) (prema pravilu 2.1.3)
U& emi relacije BRAK za klju ! relacije mogli smo odabrati jmbgBracniDrug umesto jmbg. Model podataka dat na slici:
rukovodjen od (0,1)
radnik
rukovodi sa (0,M)
rukovodi
jmbg
ime
prezime
predstavlja situaciju u kojoj jedan radnik mo $e da rukovodi sa vi& e radnika i mo$e imati jednog nadre enog rukovodioca. Svaki radnik ne mora imati nadre enog rukovodioca i svaki radnik ne mora biti rukovodilac. Prevo enjem u relacioni model dobijamo slede ( e & eme relacija:
radnik (jmbg, ime, prezime) rukovodi (jmbg, jmbgRukovodilac) (prema pravilu 1.1) (prema pravilu 2.4)
u sastavu
(0,M)
proizvod
sastoji se (0,N)
sastav
sProizvoda
nazivP
predstavlja model sastavnice u kojem jedan proizvod mo $e sam da predstavlja sastavljeni objekat ili se sastoji od jednog ili vi & e objekata koji ulaze u sastav . Prevo enjem u relacioni model dobijamo slede ( e & eme relacija:
proizvod (sProizvoda, nazivP) sastav (sProizvoda, sProizvodaUSastavu) (prema pravilu 1.1) (prema pravilu 2.5).