Humanizam je razdoblje kasne povijesti obiljeeno tenjom za upoznavanjem i

nasljedovanjem klasinih rimskih i grkih knjievnosti i civilizacije. Zaeci se nalaze u

talijanskim gradovima 14. st., ali humanizam svoj procvat doivljava tijekom 15. st., kada
se iri i na vei dio Europe. Obiljeuje ga eklektina uporaba antike filozofije i njezino
uklapanje u kransku srednjovjekovnu filozofiju te vjera u sposobnost i vrijednost
ovjeka. . Pristae humanizma (humanisti) izdvajaju se kao poseban drutveni sloj u koji
ulaze znanstvenici i kulturni djelatnici, kao i vladari i drugi predstavnici drutvene elite
(dvorjanici, kondotjeri, aristokrati). Razdoblje humanizma pripremilo je preporod
znanosti i umjetnosti u Europi (renesansa).
U openitom smislu humanizam predstavlja bilo koji sustav miljenja i djelovanja koji u
prvi plan stavlja ovjeka i njegove potrebe.
RENESANSA I HUMANIZAM Poinju promjene u ljudskom duhu. Javljaju se
humanizam i renesansa.
U srednjem vijeku religija je bila temelj drutva. U Europi je sve bilo proeto religijom
pa i ovjekov svakodnevni ivot. Kranstvo govori da je ovaj svijet prolazan i usmjerava
ovjeka zagrobnom ivotu. Srednjovjekovni ljudi neprestano mole, poste, odlaze na
hodoaa i ignoriraju materijalni svijet kako bi spasili duu.
U 14. i 15. stoljeu se stvara jedan novi pogled na svijet, a sve se dogaa u Italiji. Iz
Bizanta dolaze emigranti u Italiju bjeei od Turaka, a sa sobom donose razne starine.
Ljudi su u prolim vremenima brinuli za tijelo i za duh. Zato su ljudi htjeli vratiti antiki
duh. U srednjem vijeku vlada kranski pogled na svijet. U renesansi se dogaa preporod
novi pogled na svijet.
Renesansnog ovjeka zanima sve. On eli sve prouiti, sve vidjeti. Centar svega je postao
ovjek. Sve to postoji, postoji radi ovjeka i sve to postoji treba sluiti ovjeku. Taj
novi svjetonazor naziva se humanizam.
Renesansa se dogaa na dvorovima graana i plemstva. ovjek hoe uivati u
svakodnevnom ivotu pa se poinju organizirati zabave, makarade Ljudi se ele

urediti, ali ele se o obrazovati. Zato se okupljaju umjetnici i itaju antike knjige. Ta se
drutva po uzoru na Platona nazivaju akademije. e za znanjem dovodi do stvaranja
gimnazije po uzoru na Spartance. Javljaju se klasine gimnazije jer je bilo potrebno
znanje iz klasinih jezika hebrejskog, grkog i latinskog.
Osim umjetnosti naglo se poinje razvijati i znanost. Prije renesanse nema drutvenih
znanosti. Jedina znanost je filozofija. Zanimanje za stvarni svijet je dovelo do velikog
napretka u medicini. Otkriven je krvotok anatomija, embriologija, optika. Pojavljuju se
naoale i prvi mikroskop. Rudarstvo dovodi do razvoja geologije pa poinju prouavanja
Zemljine kore. Isto tako, nalaze se fosili ivotinja i biljaka pa se razvija paleontologija.
Fizika je doivjela nagli razvoj u 15. i 16. stoljeu. Nikola Kopernik je bio veliki poljski
znanstvenik koji je odbacio vjerovanje da je Zemlja u sreditu svemira i da se Sunce i
drugi planeti vrte oko nje i rekao je da se Zemlja i svi planeti vrte oko Sunca po
krunicama. Galileo Galilei napravio je prvi teleskop i njime je poeo istraivati nebo.
Johann Kepler otkrio je da se planeti ne gibaju po krunicama ve po elipsama.
Svi ljudi koji su poeli istraivati svijet nosili su naziv humanisti. Humanisti su prije
svega bili ljudi koji su prije svega bili ljudi koji su imali kritian duh. Oni ne vjeruju nita
to nisu ispitali, a glavna metoda istraivanja im je pokus. Zajedniko svim humanistima
je latinski jezik. Latinski postaje glavni jezik znanosti. Zato su struni nazivi u
znanostima veinom latinski. Budui da se koriste latinskim jezikom uenjaci iz razliitih
zemalja su znali to su otkrili uenjaci iz drugih zemalja. Humanisti su uzimali i latinska
imena. Janus Janonius, Nikolaus Kopernikus.
Renesansni fiziari su otkrili da put Zemlje oko Sunca ne traje 365 dana, nego 365 dana i
6 sati. Zato su ustanovili da postoji veliki raskorak izmeu julijanskog kalendara i
astronomskog vremena. 1582. godine Grgur XIII reformirao je kalendar i nastaje
gregorijanski kalendar. Otkriveno je da je razlika meu kalendarima 10 dana. Danas je ta
razlika 14 dana. Grgur XIII je naredio da se svake 4 godine godini doda jedan dan koji
pokriva prethodne 4 godine sa po 6 sati. to je 29. veljae.

Na dvorovima se okupljaju ljudi koje zanima sve. Tako Henrik VIII ima savjetnika
Thomasa Moorea. Thomas Moore je canterburyjski nadbiskup i humanist. Njegovo
glavno djelo zove se Utopija. To je izmiljena zemlja, otok. Naziv znai nigdje. Glavni
sadraj Mooreove Utopije je idealno ljudsko drutvo bez bogatih i siromanih. Moore
nije davao upute kako da se stvori idealno ljudsko drutvo. U Italiji se meu humanistima
javlja Tomas Campanella. Njegovo glavno djelo se zove Civitas Solis u prijevodu Drava
sunca. I on sanjari o idealnom drutvu. To su prvi pokuaji razmiljanja o ljudskom
drutvu.
Trei znameniti humanist je tajnik Lorenza Mediccia Nicola Machiavelli. Njega mui
problem nastanka jedinstvene drave na podruju Italije. Napisao je djelo Il prinzipe to
znai vladar. On svojem vladaru doputa sve. Moe se koristiti svim sredstvima da doe
do cilja.