Cestovni promet RH

srednjeeuropsko, mediteransko i podunavsko okruje

reljef
drutvene okolnosti

Prva cesta od vee gospodarske vanosti izgraena je 1728. za kolski promet

preko Gorskog kotara KAROLINSKA CESTA Karlovac-DubovacBosiljevo-Vrbovsko-Mrkopalj-Fuine-Zlobin-Hreljin-Bakar-Rijeka
1750. cesta Zagreb-Karlovac
1779. JOZEFINSKA Karlovac - Tounj Vratnik Senj
Du cesta razvijaju se brojna naselja
LUJZINSKA cesta Rijeka Karlovac, 1811., dugo se ubrajala u red najboljih
cesta u Europi
Visoka cestarina utjecala je na obujam prometa
1836. cijena cestarine je smanjena; rast prometa
Ponovni pad prometa 1847. rekonstruirana je stara Jozefinska cesta od
Karlovca do Senja na kojoj je cestarina bila znatno nia
Kombinirani rijeno-cestovni promet izmeu Podunavlja i Jadrana

Nove ceste u Sjevernoj Hrvatskoj-Zagreb-Varadin, ZagrebKrievci-Bjelovar,

Zagreb-Ivanigrad-Nova
Gradika-BrodVinkovci
Pedestih godina 19. st. u sjevernoj Hrvatskoj ceste su bile u
loijem stanju nego ikad prije; prirodna osnova, nisu imale trajnu
podlogu kao one sagraene u krkim podrujima
Uz Vojvodinu i Transilvaniju, tadanja Hrvatska i Slavonija u
izgradnji cesta bile su na posljednjem mjestu u Habsburkoj
monarhiji
Zagreb nastoji da se vane ceste proglase dravnim i da budu
financirane iz dravnih izvora prihoda

1850./1851. osnovana je Hrvatsko-slavonska graevna uprava s

podrunim tijelima; pod nadzorom Bea
1804.g. ceste se moraju nasipavati kamenom kamenolomi :
Papuk, Psunj
podunavsko sjevernojadranski pravac
Prekid gradnje pojava eljeznice; austrijski i maarski interesi
1918. nepovezan prometni sustav, mala ulaganja
Izmeu dva svjetska rata pojava dviju novih prometnih grana:
cestovnog motornog prometa i zranog prometa
Suvremeni cestovni promet poinje se razvijati 1930-ih u sjeni
eljeznikog prometa
Tehniki napredak prijevoznih sredstava

Od 1925. do 1929. broj motornih vozila se udvostruio; 8 300 putnikih

automobila, 2 200 autobusa i kamiona
Uslijed neplanskog uvoza znatno se poveao broj putnikih u odnosu na teretna
vozila; 1938. 14 504 putnika automobila i vozila te 3 859 teretna vozila
Zemljane i tucanike ceste
Do 1941. izgraeno je 709 km cesta s suvremenim kolnikom
Jedina cesta namijenjena automobilskom prometu koja je u Jugoslaviji
izgraena kao cjelovit objekt i kao dio meunarodnog automobilskog puta
Horgo-Subotica-Novi Sad-Beograd
Do 1945. u Hrvatskoj 154 km cesta: Dugo Selo Samobor; Rijeka Novi,
Trogir Split
218 km u Istri : Trst Rijeka, Trst Pula, Pore Pazin, oko Zadra
u doba NDH : Rijeka Grobnik, Bakar Kraljevica, Zaprei Novi Dvori,
Varadin Zagreb (89 km)
financiranje je rijeeno s dva zakonska propisa: zakonom o dravnom
cestovnim fondovima i zakonom o banovinskim cestovnim fondovima

obnova i izgradnja cestovne mree nakon 1945.g. (461 km

suvremenih cesta) Jadranska magistrala, autocesta (Zagreb
Beograd), Podravska magistrala (Varadin Osijek), Zagreb
Slunj Plitvice (Gospi) Graac Zadar / Knin Split.
1950. jednokolnika cesta, Autoput bratstva i jedinstva, Zagreb
Beograd, Zagreb Ljubljana, prva faza budue autoceste

Do 1970.:
Jadranska magistrala graena uz potporu prvog zajma Svjetske banke
Rijeki lujzinski smjer kroz Gorski Kotar, loi tehniki elementi stare ceste
Plitvika/lika magistrala, spojena na Jadransku magistralu preko prijevoja
Vratnik, Kubus, Prezid
Podravska magistrala i Varadinski smjer loe provedena modernizacija cesta,
ceste kroz naselje
Zagorska magistrala brza cesta
Istarske ceste preko Pazina i Buzeta poveznica Istre s ostatkom Hrvatske
Cestovna trajektna pristanita za cestovno povezivanje s najveim otocima
Autocesta Zagreb Karlovac, duine 44,7 km na zajednikoj trasi prema Rijeci i
Splitu, dovrena krajem 1972., prva naplatna autocesta u ovim prostorima
Izlaz iz Rijeke prema Zagrebu, 10 km, Orehovica Grobnik, 1972.

Biani, 1951., navodi sljedee prednosti geografskog

poloaja Hrvatske:
more, koje Hrvatsku i njeno gospodarstvo dovodi u
neposredni dodir sa svjetskim tritem,
rijena luka u Sisku koja je najblie smjetena na
plovnom putu iz Podunavlja na Jadran i na Sredozemno
more,
pogodnosti prometnog pravca od zapada prema istoku
dolinom Save i pravca iz Podunavlja do Jadranskog
mora koji pogoduju razvoju trgovine i tranzitnog
prometa.

Na temelju geografsko-prometnog poloaja i organizacije u

prostoru, u Hrvatskoj je slubeno defmirano sedam prometnih
koridora [Vlada RH, 1998] koji
(1) slue unutarnjem povezivanju svih hrvatskih regija i
kljunih arita razvoja,
(2) meusobnom povezivanju Republike Hrvatske i
Republike Bosne i Hercegovine,
te (3) povezivanju tih republika sa svim vanijim dijelovima
Europe. Te se koridore moe svrstati u dvije glavne skupine:

I. Poprene koridore koje ini:

1. osnovni jadransko-podunavski smjer (Rijeka-Zagreb-Budimpeta-Kijev),
2. pyhrnski smjer (Be-Zagreb-Split),
3. neretvanski i panonski smjer (Ploe-Sarajevo-Osijek-Budimpeta-Gdansk),
4. zapadnobosanski smjer (Split-Banja Luka- Virovitica-Balaton)
II. Uzdune koridore koje ini:
5. posavski smjer (Miinchen-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Sofija-Istanbul,
odnosno Skopje-Atena),
6. jadranski smjer (Milano- Trst-Rijeka-Split-Dubrovnik- Tirana-Atena),
7. srednjobosanski i hercegovaki smjer s dva kraka koji se odvajaju od
smjera Zagreb-Biha i dalje idu u smjeru:
a) Biha-Sarajevo-Gorade,
b) Biha-Livno-Mostar.

Pan-Europski prometni koridori definirani su

prometni putevi u Istonoj i Srednjoj Europi koji
svojom vanou zahtjevaju investiranje u narednih
10 do 15 godina
konferencija u Pragu 1991. nisu donesene nikakve
znaajnije odluke uslijed relativno burnih politikih
promjena u Istonoj i Srednjoj Europi
devet prometnih koridora definirano je na drugoj
konferenciji na Kreti 1994. godine
deseti koridor definiran je na treoj konferenciji u
Helsinkiju 1997. godine.

Koridor I (sjever - jug):

Helsinki - Tallin - Riga - Kauna - Warsaw sa sastavnicama:
a) cestovna veza Via Baltica: Tallin - Riga - Warsaw (445 km duine)
b) eljeznika veza Rail Baltica: Tallin - Riga - Warsaw (550 km duine)
c) cestovna i eljeznika veza: Riga - Kaliningrad Gdansk

Koridor II (istok zapad), 1830 km duine:

Cestovna i eljeznika
veza Berlin - Warsaw Moscow - Nizhny
Novgorod

Koridor III, 1640 km duine:

Cestovna i eljeznika veza Dresden - Wroclaw - L'viv Kiev

Koridor IV, 3258 km ukupne

duine :
Cestovna i eljeznika veza Dresden
- Prague - Vienna - Bratislava Budapest - Uzgorod - L'viv
Grana: Nuremberg, Bucarest Constanta & Sofia - Thessaloniki /
Istanbul

Koridor V (istok - zapad), 1600 km duine:

Cestovna i eljeznika veza Venice - Trieste - Koper - Ljubljana - Budapest Uzgorod - L'viv
a) Bratislava - ilina - Koice - Uzhgorod - L'viv
b) cestovna veza Rijeka - Zagreb - akovec
b) eljeznika veza Rijeka - Zagreb - Koprivnica - Dombovar
c) Ploe - Mostar - Sarajevo - Osijek - Budapest

Koridor VI (sjeverozapad - jugoistok), 1800 km duine:

Cestovna i eljeznika veza Gdansk - Grudziadz / Warsaw - Katowice ilina; grana za Brno

Koridor VII, 2300 km duine:

Dunavski plovni put sa sastavnicama:
a) dunavski unutarnji plovni put
b) kanal Crno more - Dunav
c) dunavske grane Kilia i Sulina
d) kanal Dunav - Sava
e) kanal Dunav - Thissa
f) relevantna luka infrastruktura smjetena na unutarnjim plovnim
putovima

Koridor VIII, 1300 km duine:

Cestovna i eljeznika veza Bari i Brindisi - Durres i Vlore - Tirana Skopje - Sofia - Varna i Burgas
a) Cafasan - Kaphstice / Kristallopigi
b) cestovna veza Sofia - Pleven - Byala i eljeznika do Gorna Orahovica
c) Burgas - Svilengrad - Ormenion

Koridor IX, 6500 km ukupne duine:

Cestovna i eljeznika veza Helsinki - St. Petersburg - Pskov / Moskow Kiev - Ljubasevka - Chisinau - Bucarest - Dimitrovgrad - Alexandroupolis
a) Helsinki - St. Petersburg - Moscow
b) Kaliningrad - Kiev
c) Kaliningrad - Vilnius - Minsk

Koridor X, 2360 km ukupne duine:

Cestovna i eljeznika veza Salzburg - Ljublajna - Zagreb - Beograd Ni - Skopje - Veles - Thessaloniki
a) Graz - Maribor - Zagreb
b) Budapest - Novi Sad - Beograd
c) Ni - Sofia - Dimitrovgrad - Istanbul
d) Veles - Prilep - Bitola - Frolina - Igoumenitsa

etiri su glavna pan-europska podruja:

Barentsko - Euroatiko podruje: Multimodalno prometno
podruje koje pokriva sjeverna provincije vedske, Finske i
Norveke, kao i oblasti Murmansk i Arkhangelsk i Republike
Ruske Federacije Karelia i Komi.
Crnomorsko podruje: Crnomorske drave Turska, Gruzija,
Ukrajina, Rumunjska, Bugarska, te Grka i Moldavija, dok
status promatraa imaju Armenija i Azerbaijan.
Podruje Jadransko - Jonskog mora: Drave na Jadranskom
i Jonskom moru Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska,
Grka, Italija, Slovenija i Crna Gora.
Mediteransko podruje - MEDA drave: Alir, Cipar,
Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Malta, Marocco, Siria, Tunis i
Turska

Brojenje prometa na cestama u osnovi utvruje broj i strukturu

vozila na izabranim poprenim presjecima cesta (brojakim
mjestima) u odreenim vremenskim razdobljima).
Brojenjem se dobiju brojni podaci o prometu, a dva osnovna i
najea pokazatelja veliine prometa proizila iz obrade tih
podataka jesu prosjeni godinji dnevni promet (PGDP) i
prosjeni ljetni dnevni promet (PLDP).

izgradnja cestovne mree => odreena politikim

okolnostima; presudno osamostaljenje Hrvatske 1991.
godine
prometna mrea do devedesetih godina 20. st. planirana
je i graena prvenstveno u interesu glavnih prioriteta
Jugoslavije => zapostavljani pravci koji Hrvatsku
povezuju prema izvoritima prometa (sjevernim i
zapadnim granicama) i prema moru
tek nakon osamostaljenja RH izgradnja autocestovne
mree prepoznata je kao strateki preduvjet razvitka
drave, ekonomskog rasta i prikljuka na europsku
prometnu mreu
najvei hrvatski razvojni projekt izgradnja mree
autocesta - vrlo je intenzivan i njegovo dovrenje se
oekuje u nekoliko sljedeih godina ??????

Dinamika izgradnje autocesta u RH

Autocesta A5

- dio je koridora Vc: Budimpeta-OsijekSarajevo-Ploe

- ova autocesta je izravna poveznica
sjeveroistone Europe
i neizravna poveznica jugoistone Europe s
Jadranskim morem
- bitno skrauje put iz istone Hrvatske
prema Jadranskom moru

Autocesta A10

- najkraa autocesta u Hrvatskoj, dugaka samo 4,6 km

- autocesta e povezivati Metkovi sa granicom
Hrvatske i BiH i dio je budueg koridora Vc,
koji spaja sjever i jug BiH

Autocesta A3

-druga autocesta po veliini u RH

-dio Paneuropskog cestovnog koridora 10,
koji spaja istonu
i zapadnu Europu
- njezina trasa prolazi
priblino usporedno
sa rijekom Savom i
usporedno sa
paneuropskim
eljeznikim koridorom X

Autocesta A1

- najdua je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad

Zagreb sa Karlovcem, Gospiem kao i Zadrom,
ibenikom, Splitom, a od 2008. i Ploama
-planirana duina: 550 km

Sl. 12 Prikaz A1

Jadransko-jonski koridor

Zakljuak

povoljan prirodni te prometno geografski poloaj rezultirao je

infrastrukturnim koridorima od strateke vanosti za Republiku
Hrvatsku, koji su ujedno i jedina veza kontinentalnog i primorskog
dijela Republike Hrvatske unutar njenih granica

RH obavlja ulogu spojnice velikih europskih regija. U europskom

prostoru Hrvatska e u budunosti poveavati svoje znaenje u funkciji
najvanijih europskih prometnih koridora

Hrvatska bi trebala teiti da ima ulogu europskih ulazno-izlaznih vrata

ireg sredozemnog, balkanskog i podunavskog prostora