Grka umjetnost

Rimska umjetnost
Pojmovi
Abakus (lat. abacus, ploa) gornji dio kapitela, kvadratna ploa koja podupire gredu
Agora (gr. agora, skuptina) trg, trno mjesto, sastajalite u sreditu grkog grada gdje se
odvijao javni, drutveno politiki i trgovaki ivot.
Akropola (gr. akros, gornji; polis, grad) utvreno sredite grkih ranih gradova na povienu
mjestu; kraljevsko boravite i hram boga zatitnika.
Akroterij (gr. akroterion, izboeni dio) ukras na gornjem rubu graevine ili na uglovima zabata
Akvedukt (lat. aquaeductus, vodovod) rimski vodovod na visokoj konstrukciji arkada s blagim
padom od izvora do grada; esto u vie razina
Amfiteatar (gr. amphi, naokolo, theaomai, gledam) rimska javna graevina elipsasta tlocrta
namjenjena praenju gladijatorskih borbi, ponekad i prikaza bitaka u vodi. Sastoji se od gledalite
(tribina) i borilita (arene)
Amfiprostilos (gr. amphiprostylos, dvostruki red stupova) tip grkog hrama s dvostrukim redom
stupova na kraim stranama.
Amfora (gr. amforeus) grka keramika posuda trbuasta oblika s rukama, sluila je za uvanje
itarica, ulja i vina.
Ante (lat. antae) produeci uzdunih zidova na grkom gramu ime nastaje vanjski okvir
predvorja.
Arhitrav (gr. archi; trabes, greda) horizintalna greda koja poiva na stupovima ili zidu.
Baza (gr. basis, tlo) izboeno podnoje stupa ili stuba, prijelaz sa stupa na tlo
Bazilika (gr. bazileus, vladar) uzduna graevina podijeljena redovima stupova ili stubova u vie
brodova.
Buleuterion (gr. vijenica) prostor slian grkom kazalite, no natkriven
Cardo (lat. stoer, crta meaica) ulica pravilnog rimskoga grada u smjeru sjever-jug
Castrum (lat. castra, castrum) rimsko vojno boravite, logor, tabor, utvrda
Cela (lat. cella, komora, gr. naos) pravokutna zatvorena prostorija namjenjena kipu boanstva u
antikim hramovima
Decumanus (lat. decimanus, desetina) u rimskom vojnom logoru ili gradu ulica u smjeru istokzapad.
Dipteros (gr. dis, dvaput; pteron, krilo) tip grkog hrama s dostrukim redom stupova na svim
stranama
Domus tip rimske kue namjenjen jedoj obitelji. Sastoji se od reprezentativnog i gospodarskog
dijela. Reprezentativni dio organiziran je oko dva otvorena prostora: manji atrij i vei peristil. Oko
dvorita grupirane su manje prostorije razliitih namjena.
Dorski stil dorski red, najstariji i najjednostavniji stil grke arhitekture nazvan po ranom grkom
plemenu Doranima.
Dorski stup nema bazu, postavljen je nastilobatu hrama. Trup je kaneliran i lagano zadebljan na
struku. Kapitel dorskog stupa sastoji se od donjeg ehinusa (jastuka) i gornjeg abakusa (ploe) na
kojem poiva arhitrav.
Ehinus (lat. echinus) zaobljeni dio kapitela pod abakusom.
Eksedra (lat. exedra, zbornica) u antikoj arhitekturi kruni ili pravokutni dio prostora sa
sjedalima; u srednjem vijeku sinonim za apsidu.
Enkaustika (gr. enkalein) slikarska tehnika vezanja pigmenta rastopljenim voskom na podlogu
Entazis (gr. napinjanje) zadebljanje sredine stupa kako bi se izbjegla optika varka da je stup
uleknut (prividno suavanje)
Forum (lat.) trg, trite u rimskom gradu, sredite svekolikoga ivota; najee na presjeku
glavnih ulica
Friz (njem. Fries.) dio grea izmeu arhitrava i zavrnog vijenca; u irem smislu horizontalna
reljefna ili oslikana traka.
Helenizam razdoblje antike umjetnosti od 4. do 1. st. pr. K. Ili od Aleksandra makedonskog do
cara Augusta, u kojem grka umjetnost poprima univerzalni znaaj.

Idealizam (gr. eidos, lik, oblik) uljepavanje, oblikovanje prema openitom uzoru savrenstva
Inkrustacija (lat. incrustatio, umetanje) umetanje raznobojna materijala, najee mramora,
poludragog kamena ili sedefa u kamenu povrinu.
Insula (lat. otok) stambeni blok; rimska stambena viekatnica s dvoritem, u prizemlju su bile
radionice i trgovine, a stanovi na katu.
Jonski stil stil grke arhitekture nastao na obali male Azije pod utjecajem istok. Stup je tridjelni,
ima profiliranu bazu, trup od 24 kanelire i kapitel s volutama, ehinusom i abakusom.
Kanelira (franc. cannelure) vertikalni ljeb ili brazda polukruna presjeka, prvi puta u grkoj
arhitekturi ma dorskom stupu.
Kanon (gr.) pravilo, propis kojim se odreuju proporcije u nekoj cjelini kako bi se postigao sklad.
Kapitel (lat. capitum, glava) gornji zavretak stupa ili stuba koji prenosi teret na trup.
Karijatida statua enskoga lika koja slui kao podupira umjesto stupa.
Katakombe (gr. kata, ispod; kymbe, udubljenje) podzemna groblja u rimskom carstvu koritena
od 1. st.
Korintski stil korintski red, stil grke arhitekture; ralanjena varijanta jonskog reda s vitkijim
trupom i brojnim kanelirama, bogati kapitel ima oblik kalea ili koare s dva niza akantova lista i s
volutama.
Krepidoma podnoje antikoga hrama; sastoji se od stilobata i stereobata.
Mauzolej monumentalna grobnica
Meandar (gr. naziv po vijugavom toku rijeke u maloj Aziji) ornament neprekinuta pravokutnog
toka koji se jednoliko ritmiki uvre i izvre.
Metopa (gr. metopon, prednja strana) kvadratna ploa s reljefom, dio dorskoga friza
Mozaik (gr. mosaike) slikarska tehnika kojom se raznobojne kockice razliitog materijala
(kamena, stakla, keramike, dragog kamena, zlatnih listia9 umeu u vezivno sredstvo na podu, zidu
ili svodu.
Naos isto to i cela, prostor svetita u hramu
Naturalizam (lat. natura, priroda) prikazivanje onoga vidljivog, vjerno do detalja.
Odeon (gr. ode, pjesme) u antici, graevina namjenjena odravanju glazbenih priredbi.
Opistodom (gr.) prostorija u stranjem dijelu grkog hrama
Oratorij mala graevina namjenjena molitvi; u kasnoj antici prostor za molitvu unutar rimske
kue.
Orkestra (gr. orkhestra) prostor krunog ili polukrunog tlocrta u grkom kazalite, namjenjen
glumcima ili koru.
Peristil (gr. peri, naokolo; pteron, krilo) - prostor okruen stupovima, unutarnje dvorite grkih i
rimskih kua ili javni trg.
Pronaos predvorje ispred naosa
Prostilus Protirion (gr. vanjska vrata kue) zasvoeni krov nad ulazom
Skena (gr. pozornica) dio grkog kazalita, niska dugaka graevina smjetena uz orkestar nasuprot
gledalitu, sluila je kao garderoba, a njezina fasada (paraskenij) kao pozadina dramske radnje.
Slavoluk trijumfalni luk, sveani prolaz u rimskome gradu koji se podie u ast podjede, masivni
zid probjen jednim ili s tri luka, nad kojim je vijenac i atika s natpisom i reljefima.
Stereobat (gr. stereos, vrst; betos, potporanj) grubi temelj antikih hramova; donji dio
krepidome.
Stoa (gr. trijem, hodnik) natkriveni hodnik u antikoj arhitekturi, otvoren s jedne strane, sluio je
za etnju graana, za pravosue i razgovore filozofa.
Stilobat uzdignuto postolje antikih hramova, gornji dio krepidome
Terme (gr. thermos, toplo) rimska kupalita slinog rasporeda prostorija: s toplom vodom, s
hladnom vodom, za masau, s toplim zrakom, na paru, vestibul, za razgovor.
Timpan (gr. tympanon) trokutno zabatno polje
Triglif (gr. trygliphos, trorez) kvadratna ploa sa tri verikalan ureza
Trijem otvoreni ali natkriveni prostor
Vijenac horizontalno izboenje na zidu s dekorativnom ulogom.
Vila (lat) tip kue namjenjene za odmor (villa ructica, villa suburbana)
Zabat trokutni zavretak ue strane zgrade koji zatvara prostor tavana, polje zabata je timpan