Professional Documents
Culture Documents
Radionica I
Radionica I
Bilje`nica je to jedne stare pasionirane u~iteljice koja se cijeli `ivot bavila/bavi vizualno{}u, umjetno{}u i odgojem.
To a brave inquisitive person who takes my notebook into his/her hands and approaches the ADVENTURE; will he/she enter it, or not?
This is a notebook of a passionate old teacher who has been occupied with visuality, art and education all her life.
I/1
2
PO^ELA I NA^ELA
POVR[INA
SURFACE
(tangible)
PO^ELA I NA^ELA
PRIRODA JE NEPRESTANA P R E O B R A Z B A
NATURE IS A CONTINUOUS
TRANSFORMATION
Nae razli~ite opa`ajne mogu}nosti, kao to su vid, sluh, dodir i miris su rezultat osobitih razmjernih redukcija jednog te istog
irokog spektra vibracijskih frekvencija. Na vizualni opa`aj se razlikuje
od dodirnog, jer `ivci mre`nice nisu podeeni na isti raspon frekvencija kao `ivci usa|eni u nau ko`u.
Our different perceptual faculties such as sight, hearing, touch and smell are a result of various proportional
reductions of one vast spectrum of vibratory frequencies. Our visual sense differs from our sense of touch only because
the nerves of the retina are not tuned to the same range of frequencies as are the nerves embedded in our skin.
(Lawlor)
KONKAVNO-KONVEKSNA MASA
CONCAVE-CONVEX MASS
ZBIJENA MASA
MONOLITHIC MASS
PREOBRAZBA
FOTOGRAFIJA
PHOTOGRAPH
prenosi
reducira
poja~ava
transmits
reduces
amplifies
TRANSFORMATION
FOTOGRAM
PHOTOGRAM
I/1
4
PO^ELA I NA^ELA
P o ~ e l a i n a ~ e l a je naziv prvih radionica. Kao {to i naziv kazuje, te se radionice bave likovnim
po~elima kao {to su linija, ploha, boja, masa i prostor, i na~elima: simetrijama, omjerima i razmjerima,
temeljnim sintakti~kim pravilima odnosa koje susre}emo u prirodi i po kojima su oblikovana sva djela
(ne samo likovna).
Bit ovih radionica (kao {to }e to biti i u radionicama koje slijede) nije samo u izboru sadr`aja nego i
u metodama kojima se ti sadr`aji isku{avaju, prenose u razli~ite svakodnevnosti ili pak u druge
medije, radi ve}e u~inkovitosti u osvje{tavanju vlastitog opa`aja i radi stjecanja kompetencije u
odnosu na promatranje/do`ivljaj umjetni~kog djela.
Ku{anje/mirisanje/slu{anje/kretanje/crtanje/mjerenje/ra~unanje/glumljenje/bojanje, uz gledanje i
dodirivanje, trebaju pridonijeti intenziviranju vi|enja, rastu razlikovne mo}i, ali i tome da se, uz
osvje{tavanje specifi~nosti vida, do`ivi i njegova povezanost sa svim drugim osjetilnim podru~jima,
te povezanost ~ovjekove osjetilne/-umjetni~ke djelatnosti i prirode.
Tijekom rada, u svim radionicama, sudionici dobivaju fotokopirane materijale na kojima rade i koje
zadr`avaju sla`u}i ih u mape.
PO^ELA I NA^ELA
one
I/1
6
PO^ELA I NA^ELA
4. Osvje{tavanje preobrazbi. Igru vode studenti. Polaze od osobe koja je izabrala smotuljak toalet
papira. Osvje{tava se da se radi o visoko penetriranoj masi hrapave teksturalne povr{ine i da se, kada
po~nemo odmotavati, poka`e plo{no istanjena masa. Do tog trenutka govori voditelj, dr`e}i u ruci
smotuljak. Predaje ga studentu-instruktoru koji ~vrsto omota sudionika i dobiva blago hrapavo
oplo{je konkavno-konveksne mase njegova tijela. Sada jedan student-instruktor brzo odmota/oslobodi uvijenog i smotuljak baci nekome, tra`e}i da taj, nakon {to se omota, traku baci dalje sljede}em i
opet tako sve dok se smotuljak ne potro{i. Osvje{tava se uporaba mogu}nosti plo{no istanjene mase
da uznemiri, o`ivi, komponira veliki prostor. Nakon gotove kompozicije, u ~ije su stvaranje bili
uklju~eni svi sudionici, jedan student-instuktor poziva na vra}anje postupka i kona~no dobiva cijeli
smotuljak. Dr`e}i ga u ruci, bilo on, bilo voditelj, upozorava da se dobila zbijena masa.
5. a)Voditelj uzima u ruke Skulpturu . Vulasa, 1973., drvo, 23 cm, vlasni{tvo autora (do tada je bila
skrivena) i tuma~i je, pokazuju}i da je komponirana od zbijenih masa hrapavog/plo{nog oplo{ja. Kip
daje sudionicima u ruke da ga opipaju, da ga svi osjete u svojim rukama. Nakon toga kip je opet u
rukama voditelja koji tuma~i preobrazbu zbijenosti u konkavno-konveksnu masu kao glavno osjetilno
doga|anje kipa, kao glavni osjetilni sadr`aj djela. Upozoruje da se malo~as poku{alo ne{to sli~no
transformirati visoko penetriranu masu u plo{no istanjenu i kona~no u zbijenu. Za razliku od
Vulasove Skulpture radilo se ne previ{e spretno i s tro{nim materijalom. b) Voditelj tuma~i vizualnu
preobrazbu jednog cvijeta ploda kojeg dr`i u rukama (gospina jagodica) od konkavno-konveksne
mase do spleta linijsko istanjenih masa. Upozorava se na sli~nosti prirode i djela upravo na razini
preobrazbe odnosa mase i prostora.
6. Pripremljenom folijom student skida otisak oplo{ja Vulasove Skulpture i vodi razgovor o razlici
izme|u kipa i otiska-kalupa plo{no istanjene mase.
7. a) Kip se postavlja na postolje u sredinu stola. Na njega se projicira snop svjetlosti. Osvje{tava se
raspon od plo{no istanjene mase otiska do apsolutne plohe sjene.
b) Sudionici se pozivaju da nacrtaju obris projicirane sjene i tako se sti`e do linijskog. c) Crta se jo{
jedan obris, sada lijevom rukom a da se pritom ne gleda u crte` koji nastaje. Upozorava se da smo se
opet vratili taktilnom do`ivljaju.
8. Na kraju se projicira slijed dijapozitiva, osobito i namjerno snimljenih svakodnevnih stvari. Te paradigme svih vizualno-taktilnih pojmova namjeravaju sudionicima otvoriti mogu}nost druga~ijeg
gledanja uobi~ajenog svijeta {to je krajnja namjera radionice.
9. Svi sudionici dobivaju fotokopirani tekst/crte` o vizualno-taktilnim pojmovima.
PO^ELA I NA^ELA
I/2
PO^ELA I NA^ELA
[TO V I D I M O (DOSLOVNO)
WHAT WE
boje
colours
teksture
textures
PO^ELA I NA^ELA
KAKO G L E D A M O
SEE (LITERALLY)
HOW WE
LOOK
skok pogleda
gaze jump
rubove
edges
fiksacija pogleda
nagibe
slopes
likove
shapes
razmake
gaps
gaze fixation
ODGOJ PA@NJE/INTUICIJE
EDUCATION OF ATTENTION/INTUITION
H. MOORE:
PUT S
^EMPRESOM/ROAD
WITH CYPRESSES,
V. VAN GOGH:
1890., ULJE/OIL,
92 X 73 CM, OTTERLO
PLOHA (TO^KA)
LINIJA
PLANE (POINT)
LINE
LINIJA
PLOHA
LINE
PLANE
I/2
10
PO^ELA I NA^ELA
PO^ELA I NA^ELA
11
Pitamo se: kako smo pronalazili/We ask ourselves: how did we find out?
I/3
PO^ELA I NA^ELA
12
KAKO S A G L E D A V A M O
HOW WE
PO^ELA I NA^ELA
APPREHEND
13
Polje pogleda:
1
1
Visual field:
Polje razaznatljivosti: FS + MS
Polje razaznatljivosti: FS + MS
The field of discrimination: FS + MS
1 fovealna slika
1 foveal image
1 minimum separabile
(MAERTENS)
^ovjek, da bi sagledao neki predmet spontano se zaustavlja na tri razli~ite udaljenosti od njega. Na udaljenosti triput ve}oj od promatranog predmeta vidi ga pod
okomitim kutom od 18, a u polje pogleda osim predmeta ulazi i okoli{. Na udaljenosti dvaput ve}oj od visine predmeta polje pogleda je u okomici ispunjeno samim
predmetom, predmet se vidi pod najlagodnijim, tzv. fiziolo{kim kutom od 27.
Pribli`avanjem do udaljenosti koja odgovara visini predmeta, sagledavanje visine bez pomicanja glave izaziva napetost (kut od 45).
okomiti kut
vertical angle
vodoravni kut
horizontal angle
In order to view an object thoroughly, man spontaneously stops at three different distances from it. At a distance three times bigger than the object
observed he can see it under a vertical angle of 18 and the surrounding area also enters the field of sight. At a distance twice as big as the
height of the object, the field of sight is , in the vertical line, filled with the object itself, the object can be seen at the most
comfortable angle, the so-called physiological one of 27. By approaching the distance which corresponds to the height of the object (an angle
of 45), watching the object without moving the head may cause tenseness.
MAN IS A PRIVILEGED OBSERVER
2,6 cm
MICHELANGELO
SVOD
SIKSTINSKE KAPELE
/VAULT OF
THE SISTINE CHAPEL,
BUONAROTTI:
1508.-12. FRESKA/FRESCO,
13,4 X 40,23 M,
VATIKAN/VATICAN
4-5
1
SAGLEDAVA S JEDNOG MJESTA BEZ POMICANJA GLAVE KOMPOZICIJU U CJELINI I S
DETALJIMA.
PREDAJE SE ILUZIJI DA JE KOZMI^KA DRAMA
PO NJEGOVOJ MJERI.
HE APPREHENDS FROM ONE PLACE,
WITHOUT MOVING HIS HEAD, THE WHOLE
COMPOSITION AS WELL AS THE DETAILS.
HE CHERISHES THE ILLUSION THAT THE
COSMIC DRAMA IS ACCORDING
TO HIS SCALE.
G. BRAQUE:
PORTUGALAC/
PORTUGUESE,
1911., ULJE/ OIL,
117 x 81 CM, BASEL/BASLE
ULAZI U NJU, O[TRO VIDI DVA POTEZA, LAKO PRELAZI NA SLJEDE]A DVA ZBOG SRODNOSTI, PREDAJE SE ILUZIJI
NERAZLIKOVANJA [TO JE LIK [TO POZADINA, [TO PROMATRANO, [TO PROMATRA^ I [TO PROMATRANJE.
HE ENTERS IT, SHARPLY SEES TWO STROKES, EASILY GOES ON TO THE SEQUENCES BECAUSE OF THE SIMILARITY, CHERISHES THE ILLUSION
OF THE INTERFUSION OF THE FIGURE AND THE BACKGROUND, OF THE OBSERVED, THE OBSERVER AND THE OBSERVATION.
I/3
14
PO^ELA I NA^ELA
PO^ELA I NA^ELA
15
sured
sured
I/4
16
PO^ELA I NA^ELA
KOMUNIKACIJSKA STRUKTURA
PO^ELA I NA^ELA
COMMUNICATION STRUCTURE
17
WC
Kp
HIJERARHIJSKOM STRUKTUROM,
ukinuta prema periferiji
MJESTO
veza
PLACE
connection
posredno mjesto
indirect place
neposredna veza
posredna veza
direct connection
indirect connection
G
Sp
The communication structure of a part of the 1st floor
Kp kupaonica, bathroom
P1
Sp spavanje, bedroom
R
Br2
Br1 boravak1, livingroom1
Br2 boravak2, livingroom2
P2
T terasa, terrace
Bl
T
Bl blagovanje, diningroom
P1 predvorje1, hall1
Br1
P2 predvorje2, hall2
G garderoba, cloakroom
PROSTOR KRU@I
R rampa, ramp
SPACE CIRCULATES
INTERACTION
in question by circulation
HIERARCHICAL STRUCTURE,
UNUTRA
VAN
IN
OUT
PROSTOR KRU@I
SPACE CIRCULATES
A. PALLADIO:
VILLA ROTONDA,
1550., VICENZA
LE CORBUSIER:
VILLA SAVOY,
1929., POISSY
I/4
18
PO^ELA I NA^ELA
PO^ELA I NA^ELA
19
I/5
20
PO^ELA I NA^ELA
RAVNA LINIJA
STRAIGHT LINE
JEDNAKA KRIVULJA
EQUAL CURVE
NEJEDNAKA KRIVULJA
UNEQUAL CURVE
(RAWSON)
I D E A L N A R E K O N S T R U K C I J A CRTE@A P. KLEEA: ECCE, 1940., olovka, 29,5 x 21 cm, Bern, Zbirka F. Klee
A N I D E A L R E C O N S T R U C T I O N OF P. KLEES DRAWING: ECCE, 1940, pencil, 29,5 x 21 cm, Bern, Coll. F. Klee
PO^ELA I NA^ELA
21
I/5
22
PO^ELA I NA^ELA
U p e t o j radionici namjera je istra`ivati liniju kao elementarni znak i kao tok (razli~ita sintakti~ka
pravila), kao individualni govor svakog medija i svakog umjetnika (trag kretanja ruke); osvijestiti
mogu}e vi{esmisleno ~itanje toka, u~estalost i karakter promjene usmjerenja, mogu}nost vi{esmislenog
~itanja u odnosu na okoli{; istra`iti razli~ite polo`aje linija i ritam; do`ivjeti idealnu rekonstrukciju
jednog crta~kog djela i uvidjeti apstraktnost svakog, pa i figurativnog djela; uvidjeti samoodnosnost
oblika u umjetni~kom djelu; do`ivjeti realnu rekonstrukciju jednog crta~kog djela.
Ambijent: Sudionici su podijeljeni u vi{e grupa. Sjede za stolovima i uz njih po jedan studentinstruktor. Broj grupa odgovara broju linija na koji se razla`e crte`. Prire|ene su fotokopije izdvojenih
linija i cijelog crte`a. Potreban je projektor i video.
Struktura doga|anja
1. Svaka grupa dobiva fotokopiju jedne linije, jedne linijske sekvence, tada jo{ sudio-nicima neznanog
crte`a P. Kleea Ecce (1940., olovka, 29,5 x 21 cm, Bern, Zbirka
F. Klee). Sudionici pod vodstvom studenata-instruktora isku{avaju razli~ite metode istra`ivanja linije:
a) precrtavaju preko pausa; b) crtaju slobodno desnom rukom;
c) desnom rukom, ali bez gledanja vlastitog crte`a; d) slobodno lijevom rukom;
e) ra{~lanjuju na elementarne znakove; f) prate izmjenjivanje promjene usmjerenja (ritam); g)
ustanovljuju veze elementarnih znakova; h) uz pomo} koordinatnog sustava istra`uju promjene
polo`aja; i) prate liniju s lijeva u desno i obratno; j) promatraju liniju u odnosu na okoli{.
2. a) Idealna rekonstrukcija Kleeova crte`a Ecce: voditelj projicira crte` s jednom linijom, nakon toga
s dvije itd. Kod svake promjene/ uslo`njavanja pita o osobinama pridodane linije, ali i o nastalim
promjenama uslijed me|uodnosa linija. Osvje{tava se crte` kao artikulacija kretanja (linija) i kao
otkrivanje svjetlosti (ploha). Osvje{tava se samoodnosnost oblika u crte`u (oblici zrcale po~etni oblik
uvijek iznova u sve druga~ijim i druga~ijim ina~icama). Osvje{tava se slojevitost crte`a umjetni~kog
djela. b) Projicira se zavr{ni snimak. Nakon slijeda apstraktnih (sve slo`enijih) crte`a naglo se
pojavljuje figurativni crte`. Doga|aj je iznena|uju}i i slu`i osvje{tavanju da je svaki crte`, svako djelo
u biti apstraktno i da je tek na povr{noj razini ~esto tematski prepo-znatljivo figurativno.
c) Sudionici dobivaju fotokopiju Kleeova crte`a Ecce.
3. Slijedi realna rekonstrukcija crte`a P. Picassa (sekvenca iz filma H. G. Clousota Tajna Picasso).
Filmski je, naime, zabilje`eno Picassovo crtanje od prvog poteza do gotovog crte`a.
PO^ELA I NA^ELA
23
Istra`uje se polo`aj linije u koordinatnom sustavu/The position of the line in the coordinate sys-
tem is explored
I/6
24
PO^ELA I NA^ELA
(VIDNA) P L O H A
(VISUAL)
PO^ELA I NA^ELA
PLANE
25
ZAPRIJE^ENA SVJETLOST
ZAUSTAVLJENA SVJETLOST
LIGHT OBSTRUCTED
LIGHT HALTED
SUGERIRANA PLOHA
SUGGESTED PLANE
SJENA
SVJETLOSNA MRLJA
SHADOW
LIGHT SPOT
IMITACIJA SVJETLOSTI
IMITATING LIGHT
O. SCHLEMMER:
A. ROD^ENKO/A. RODCHENKO:
MAJAKOVSKI/MAYAKOVSKY,
BAUHAUS,
ZNAK/SIGN,
1923.
1939.
IMITACIJA SJENE
IMITATING SHADOW
LINIJA
PLOHA
LINE
rub, obris
edge, outline
RAZLIKA U OMJERIMA
DIFFERENCE IN RATIOS
PLANE
I/6
26
PO^ELA I NA^ELA
U { e s t o j radionici namjera je do`ivjeti plohu kao zaustavljanje svjetlosti (bilo kao svjetlosne
mrlje, bilo kao sjene - vizualno generiranje); osvijestiti da je likovno izvedena ploha uvijek imitacija
apsolutne plohe; osvijestiti da u svakodnevnom iskustvu svjetlost slu`i da se vidi svijet, a u
umjetni~kom se poku{ava svjetlost u~initi vidljivom; isku{avati kompozicijski smisao kontrastnih
ploha svjetlosti i sjene; u`ivljavati se u ritam pokrenute plohe; osvijestiti likovno generiranje
plohe/linije.
Ambijent: Stolci i stolovi su razmje{teni uz dva dulja zida, sredina prostorije je prazna. Projektor je
na uobi~ajenom mjestu. Pripremljeni su {kare, crni papir, fotokopije i paus.
Struktura doga|anja
1. Studenti-instruktori izvode kazali{te sjena. Prvi glumac ulazi u jaki snop svjetlosti iz projektora i izvodi razne kretnje. Kada dlanovima dodiruje granice (kadar) lijevo-desno, gore-dolje, projektor se pomi~e. Po~inje igra izme|u kadra - podloge (svijetle plohe) i prikaza - lika (tamne plohe).
Kona~no, kada se kadar opet smiri, lik se okre}e u profil i njemu nasuprot pojavljuje se drugi lik
su~elice, zatim u kadar ulaze postupno ostali dok se u trenutku svi ne okrenu le|ima projektoru i
narasli potpuno ne zaprije~e svjetlost (nastaje potpuno crna ploha koja prekriva cijeli kadar).
2. Voditelj u kratkom razgovoru osvje{tava bit plohe i nakon toga projicira: a) Maja-kovskog A.
Rod~enka, 1939. Ukazuje na razliku izme|u apsolutne plohe (prija{nja igra) i likovne imitacije
plohe. Upu}uje na gledanje crnog oblika, pa bijelog, pa na doga|anja na njihovoj granici. U tu svrhu
prekriva dio bijelog oblika, pa crnog, da bi na taj na~in intenzivirao njihovu granicu; b) Znak
Bauhausa O. Schlemmera, 1923. Upozoruje na variranje duljine i {irine (dviju dimenzija ploha) i
u~inaka koji iz toga proizlaze (ploha/linija); c)Meandar J. Knifera (1964., ulje, 99,3 x 135,5 cm,
GSU, Zagreb). Prvo se obja{njava zna~enje (`ivotna nit, pup~ana vrpca, Arijadnina nit, Tezejev ples,
iz `ivota u smrt i obrnuto); potom se upozoruje na mogu}u pokrenutost plohe omjerima i na ritam
koji iz toga proizlazi; na odnos lik - podloga: kao lik se ~ita svijetliji, ve}i, bolji oblik; na opti~ku
varku: bijeli se oblik na crnom {iri i izgleda ve}i; na mogu}u interakciju lika i podloge, na opti~ki
kontinuitet; na mogu}u dvosmislenost lik - podloga.
3. Sudionici dobivaju fotokopiju bilo Rod~enkova, bilo Schlemmerova, bilo Kniferova djela i tra`i se
da dekomponiraju pa invertiraju izrezane crno-bijele plohe. Studenti-instruktori sudjeluju savjetom,
razgovorom.
4. Na kraju se izla`u radovi sudionika i uspore|uju se s originalnim djelima. (Ukoliko radovi nisu
dovoljno zanimljivi, mogu se uvrstiti radovi iz nekih prethodnih radionica.) Svrha je osvje{tavanje
kona~nog autorova izbora izme|u bezbroj mogu}nosti i osvje{tavanje da se ploha naj~e{}e likovno
generira linijom (obrisom), ali i obratno, linija se mo`e generirati iz plohe (demonstracija pomo}u
razrezanih dijelova Schlemmerova djela).
The intention of the s i x t h workshop is to experience the plane as a halting of light (either as a light
spot or as a shadow visually generating); to
become aware that a flat surface is an imitation of
the absolute plane; to become aware that in everyday experience light serves in seeing the world, and
in artistic experience to make itself visible; to
explore the compositional meaning of contrasted
planes of light and shadow; to feel the rhythm of
a plane set in motion; to become aware of the line
generating the plane and vice versa.
Ambience: Chairs and desks are lined up along the
two longer walls; the middle of the room is empty.
The projector is in its usual place. Scissors, black
paper, photocopies, tracing paper are all prepared.
Structure of Activity
1. The students-instructors perform a shadow theatre. The first actor enters the strong beams of
light from the projector and performs various movements. When he/she touches the boundaries
(frame) with his/her palms left-right, up-down, the
projector is moved. A game goes on between the
frame ground (light plane) and the representation
the figure (dark plane). Eventually when the frame
is still again, the actor turns and shows his profile
and another actor/actress appears opposite him, then
the others gradually enter the frame till the moment
when they are all turned with their backs to the projector and their figures grow and totally obstruct the
light (a totally black plane is created which covers
the whole frame).
2. The workshop leader in a brief talk makes the participants aware of the essence of the plane and after
that projects: a) A. Rodchenkos Mayakovsky, 1939.
He/she demonstrates the dif-ference between the
absolute plane (the former playing) and various
imitations of the plane. He/she tells them to watch
the black shape, then the white one, again the black
one and the occurrences on their boundary. Because
of that he/she covers part of the white shape, then
PO^ELA I NA^ELA
27
obtained by inversion
I/7
PO^ELA I NA^ELA
28
BOJA
COLOUR
PO^ELA I NA^ELA
IDENTIFIKACIJA BOJA
U TRI DIMENZIJE
COLOUR IDENTIFICATION
IN THREE DIMENSIONS
3D
gradiranje
gradiranje
gradation
gradation
SVJETLINE (TON)
OF HUE
OF LIGHTNESS (VALUE)
svijetlocrveno
light red
blijedocrveno
pale red
gradiranje
jarkocrveno
gradation
intense red
^ISTO]E/JARKOSTI/ZASI]ENOSTI (VALER)
OF PURITY/INTENSITY/SATURATION (CHROMA)
tamnocrveno
dark red
O. HERMAN:
SUZANA I STARCI
/SUZANNAH AND
THE ELDERS,
1969., ULJE/OIL,
81 X 103.6,
GSU, ZAGREB
HUE SCALE
KROMATSKA SKALA
jarkost (valer)
intensity (chroma)
9:4:4; 9:3:5; 9:1:5; 8:5:4; 8:5:3; 7:5:3;7:3:4; 7:2:4; 6:4:4; 6:3:3; 5:4:5; 4:5:3; 3:5:3; 3:5:2; 2:4:3; 2:3:2; 1:6:1; 1:5:2; 24:5:4; 23:6:4;
23:5:3; 22:6:4; 22:5:4; 21:5:5; 21:5:4; 21:5:3; 19:4:4; 19:3:5; 18:4:3; 18:3:2; 17:4:3; 17:3:3; 16:5:4; 16:1:3
crvenoljubi~asta crvena crvenonaran~asta naran~asta `utonaran~asta `uta `utozelena zelena plavozelena plava plavoljubi~asta
purple red reddishorange orange yellowishorange yellow yellowishgreen green bluishgreen blue bluishviolet
svjetlina (ton)
lightness (value)
CHROMA SCALE
VALERSKA SKALA
3; 4; 5; 6
1; 2; 3; 4; 5
TONSKA SKALA
VALUE SCALE
(the third numerical value in the DIN system)
highest value
29
I/7
30
PO^ELA I NA^ELA
Namjera u s e d m o j radionici je ste}i iskustvo o bogatstvu boja u jednoj slici; ste}i iskustvo o
trodimenzionalnom karakteru boje, o odre|ivanju boje uzorcima, o dobivanju boje speed
mije{anjem i mije{anjem tvari (uljene boje); ste}i iskustvo o promjenljivosti boja u okoli{u, o nesigurnosti opa`aja i o kratko}i pam}enja boje.
Ambijent: Dvorana Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu. U prostoriji su stolice za sudionike,
stalak na kojem je Hermanova slika Suzana i starci i dva ve}a stola. Na jednom su razmje{teni DIN
6164 uzorci boja po redu, od 1 do 25. Drugi stol je za studente-instruktore s pripremljenim uljenim
bojama, kistovima, razrezanim kartonima i aparatom za speed mije{anje boja.
Struktura doga|anja
1. Voditelj dr`i kratko uvodno predavanje o boji: {to su primarne boje, {to sekundarne i tercijarne.
Tuma~i tri dimenzije boja: kromatsku kvalitetu, svjetlinu (ton), jarkost (intenzitet). Upozoruje na
razli~itu terminologiju. Obja{njava {to je DIN sustav, {to se u tom sustavu podrazumijeva pod tonom,
tamno}om i saturacijom. Pokazuje kako se ~itaju uzorci i daje upute kako }e se koristiti u identifikaciji boja na Hermanovoj slici.
2. Svi su sudionici bili upozoreni da donesu masku (bijeli ili sivi karton~i} s otvorom
1 x 1 cm). Voditelj daje po~etne upute i uz pomo} maske, pokazuje postupak ~itanja boje. Maska se
maksimalno, ali pritom ne dodiruju}i sliku, pribli`i `eljenom dijelu da bi se pojedine boje izdvojile od
utjecaja drugih boja, i tada se uzima uzorak (pa`ljivo, ne dodiruju}i obojenu povr{inu da ne bi ostali
otisci), prinosi se izdvojenoj boji na slici i uspore|uje. Ukoliko smo zadovoljni i odlu~imo da smo
pogodili boju, zapisujemo podatke, npr. kromatska kvaliteta (ton): 1, jarkost (saturacija): 4, svjetlina
(tamno}a): 5, i idemo dalje u traganje i identificiranje. Naravno, ukoliko u prvom poku{aju nismo
prona{li odgovaraju}u boju, tra`imo dalje, uzimamo drugi uzorak i uspore|ujemo (pritom uzorke
pa`ljivo vra}amo na mjesta).
3. Nakon uputa voditelj raspore|uje sudionike u dvanaest grupa, svaka se bavi jednom bojom.
Po~inje se od `ute. Ostali, nezaposleni, dobivaju reprodukciju Hermanove slike, razgledavaju original i uspore|uju ga s reprodukcijom te bilje`e odstupanja. Kada je prva grupa zavr{ila istra`ivanje
pred slikom, prilazi grupi studenata koja mije{a uljene boje i grupi koja mije{a boje aparatom za
speed mije{anje da bi isku{ali dobiveno i na slici radi druga grupa (`utonaran~asta boja) itd.
4. Tako se postupno tvarno mije{aju sve boje, provjeravaju se i opti~ki putem aparata za speed
mije{anje i prire|uje se skala.
5. U doga|anja se upli}e razgovor s voditeljem, bilo pred slikom, bilo pred uzorcima, ili pri mije{aju
boja.
6. Upozorava se da }e se skala koristiti u daljnjim istra`ivanjima slike.
7. Osim reprodukcije Hermanove slike sudionici dobivaju i fotokopirani materijal s obja{njenjem DIN
sustava i trodimenzionalnosti boje.
PO^ELA I NA^ELA
31
PO^ELA I NA^ELA
SIMETRIJA JE OP]E S I N T A K T I ^ K O P R A V I L O
SYMMETRY IS A GENERAL
ART
FARSANGI TKR-DAL
telehold szitlj hamut minden t pokolra fut palotba
vrem vezetve csillrba
pohrba
palotba vrem vezetve minden t pokolra fut telehold
szitlj hamut
Nagy Lszl
r of
im a
ges=
726
UMJETNOST
translacija pomak
mb e
translation shift
SYNTACTIC RULE
DVOGLAVA ZMIJA/
TWO HEADED
SNAKE
ca /
nu
sli~i
32
PO^ELA I NA^ELA
Broj
I/8
tema
theme
inverzija
inversion
L. GALETA
Pi Ra Midas
1972.-84.
1 sli~ica/image
W.A. MOZART:
SIMFONIJA/
SIMPHONY JUPITER
U C-DURU/IN C MAJOR,
1788., FINALE
dilatacija {irenje
rotacija vrtnja
dilatation expansion
rotation
260
=7
s
age
f im
er o
b
num
ca /
reflection
sli~i
zrcaljenje
MINIJATURA IZ KOMENTARA
APOKALIPSE BEATUSA IZ
LIEBANE/MINIATURE FROM
COMMENTARY ON APOCALYPSE
OF BEATUS DE LIEBANA,
11. ST./ 11TH . C., 222 FOLIO,
Broj
NEBESKI JERUZALEM/
HEAVENLY JERUSALEM,
C.N. LEDOUX:
D. JANDA:
PALA^A/PALACE
MONTMORENCY,
1987.
^OVJEK/MAN,
1804. TLOCRT/PLAN
PRIRODA
NATURE
33
I/8
34
PO^ELA I NA^ELA
U o s m o j radionici namjera je osvijestiti komponiranje, u prvome redu kao usmjeravanje prostora, i da se ono izvodi na razli~ite na~ine (razli~ite simetrije); osvijestiti razli~ite simetrije (translacija,
rotacija, zrcaljenje, dilatacija) kao univerzalna sintakti~ka pravila u prirodi, u ljudskim djelatnostima
i u umjetni~kim djelima.
Ambijent: Stolice su du` bo~nih strana, sredina je prazna, projektor je na uobi~ajenom mjestu.
Potreban je i kinoprojektor/video. Pripremljene su i fotokopije.
Struktura doga|anja
1. Voditelj, studenti-instruktori i sudionici poku{avaju otplesati pojedine simetrije:
a) translacija - stoji se u redu i kora~a se lijevo ili desno i osvje{tava se da se tijelo premije{ta u cijelosti,
sve se to~ke pomi~u u jednom smjeru i prostor se usmjerava; b) translacija s pomakom (ina~ica
translacije) - sudionici su u dva paralelna reda, jedan se red kre}e u jednom, drugi u drugom smjeru;
c) rotacija - svaki sudionik rotira oko jedne to~ke za 90, 180 i za 360; d) dvostruka rotacija - tvori se
zajedni~ki krug, kolo, i izvodi se dvostruko rotiranje: svaki sudionik rotira oko jedne to~ke i, istodobno,
zajedno s drugima, oko sredi{ta kruga (dervi{ki ples); e) zrcaljenje - sudionici zajedno izvode
crnogorsko kolo, korak udesno i dizanje lijeve noge i obrnuto, korak ulijevo i dizanje desne noge;
f) dilatacija - jedan student-instruktor povede sve sudionike u zmiju, spiralno kretanje.
2. Nakon kineti~kog osvje{tavanja slijede likovni primjeri i primjeri iz prirode u kojima je po jedna vrsta
simetrije dominantno sintakti~ko pravilo, odnosno kompozicijski zakon:
a) fotografija li~inke komarca, Sinanov most u Vi{egradu i unutra{njost S. Apolinare Nuovo u Raveni
primjeri su translacije; b) inkrustirani pod Sv. Marka u Veneciji i Escherova grafika Konjanici, translacije
su s pomakom; c) cvijet hortenzije, cvijet klematisa i unutra{nji prostor S. Maria della Salute u Veneciji
gledan odozgo primjeri su rotacije; d) Dvo-glava zmija, meksi~ka skulptura, primjer je zrcaljenja; e) vir,
minaret u Samari i stubi{te u benediktinskoj opatiji u Melku te Uli~ni znak B. Neumana primjeri su
dilatacije.
3. Radi medijskog pro{irenja, odnosno osvje{tavanja, da su simetrije op}a sintakti~ka pravila, ne samo u
likovnim djelima i u prirodi nego i u djelima drugih umjetnosti, projicira se nekoliko primjera poezije u
kojima vladaju razli~ite vrste simetrije: a) R. Dohl: pje-sma je sa~injena dvoosnim zrcaljenjem po~etne
sintagme i njenih varijacija; b) L. Nagy: stihovi se razmje{tavaju zrcalno; c) D.Thomas: klju~na rije~ je
nositelj osi zrcaljenja oblika koji su sa~injeni od stihova; d) V. Radovanovi}: stihovi su razmje{teni u spirali.
4. Sudionici dobivaju notni izvadak iz finala Mozartove simfonije u C-duru Jupiter i vizualno uo~avaju
inverziju teme (po`eljna je i zvukovna reprodukcija i glazbena analiza).
5. Voditelj projicira Nebeski Jeruzalem, minijaturu iz rukopisa komentara Apokalipse Beatusa od
Liebane, 11. st. (Biblioteka Morgan, New York) u kojoj se mogu prepoznati sva navedena sintakti~ka
pravila i vodi razgovor da bi ih sudionici ugledali, upoznali, osvijestili.
6. Prikazuje se film L. Galete Pi Ra Midas (1972.-1984.) koji je sa~injen na temelju na~ela zrcaljenja,
rotacije i dilatacije. Nakon projekcije vodi se razgovor s autorom ili se prikazuje video o tome.
7. Sudionici dobivaju fotokopiju shematskog crte`a simetrija i fotokopije s tekstovima pjesama.
PO^ELA I NA^ELA
35
out by moving.
out by moving.
explains the symmetry (dilatation) after the projection of his film Pi Ra Midas
I/9
36
PO^ELA I NA^ELA
OMJERI I RAZMJERI
DJELO KAO SUSTAV PREOBRAZBI
PO^ELA I NA^ELA
LEONARDO DA VINCI:
POSLJEDNJA VE^ERA/
THE LAST SUPPER,
1495.-97.,TEMPERA, 460 X 880 CM,
S. MARIA DELLE GRAZIE, MILANO
(BOULEAU)
TAJNA PICASSO/
LE MYSTERE PICASSO
2. SUSTAV: PERSPEKTIVA
2. SYSTEM: PERSPECTIVE
H. HOLBEIN:
AMBASADORI/
AMBASSADORS,
1533., ULJE/OIL,
206 X 209 CM,
NATIONAL GALLERY,
LONDON
(PEDRETTI)
a
2
3
(COLE)
5
8
b
a
b
a : b = b : (a + b) = 0,618
2, 3, 5, 8 = Fibonaccijev niz
(zlatni rez)
the Fibonacci series
(Golden Section)
37
I/9
38
PO^ELA I NA^ELA
U d e v e t o j radionici namjera je osvijestiti umjetni~ko djelo kao sustav prebrazbi; osvijestiti razliku izme|u struktura i oblika istra`uju}i promjene oblika nastale promjenom omjera mre`e;
istra`ivati strukturalne mogu}nosti kadra - pravokutnika; osvijestiti perspektivu kao konstrukciju
o~i{ta u mre`i; osvje{tavati da je komponiranje upravljanje vremenom gledateljeva pogleda i njegova
intenziviranja (omjeri i razmjeri).
Ambijent: U prostoriji su stolice i stolovi, stolovi su razmje{teni polukru`no uz dva u`a zida. Uz
svaki stol, pokraj dva-tri sudionika po jedan instruktor-student. Projektor je na uobi~ajenom mjestu.
Potreban je video. Prire|en je fotokopirani materijal.
Struktura doga|anja
1. a) Pokazuje se sekvenca iz Clousotova filma Tajna Picasso. Prisustvuje se preobrazbi oblika =
zna~enja koje izvodi Picassova ruka. Picasso crta kaktus koji se preobra`ava u ribu pa onda u pijetla
i, kona~no, u masku/glavu |avla kao broda kojim plove likovi.
b) Pokazuje se P. Mondrian Kompozicija sa `utim linijama, 1933., ulje. Sudionici su pozvani da
gledaju sliku i osvijeste preobrazbe u pogledu. c) Projicira se slijed crte`a J.G. Lavatera koji pokazuju
lice `abe odnosno `ene. Prikazi se me|usobno neznatno razlikuju, `aba se postupno pretvara u lice
`ene. d) Pokazuju se lubanje ~ovjeka i raznih vrsta majmuna ucrtane u mre`e. Lubanje su iste strukture a razli~ite po obliku, jer su omjeri mre`a druga~iji (W. DArcy Thomson).
2. Radi se u grupama. a) Svi sudionici dobivaju tri razli~ite mre`e, jednu 1 : 1, drugu svatko
razli~itih omjera, a tre}u s omjerima koji nastaju ugra|ivanjem o~i{ta sa strane (anamorfoza). Prvo
ucrtavaju u jednostavnu mre`u obris nekog uobi~ajenog predmeta po naho|enju, potom lubanje.
Nakon toga obris prenose u slo`eniju mre`u, a obris lubanje u mre`u za anamorfozu. Mre`a za
anamorfozu se dobiva ovako: nacrta se okomita linija AD, na izvjesnoj udaljenosti odredi se to~ka X.
Linija AD se dijeli na jednake dijelove i te se to~ke (e, f, g, h, i) povezuju s to~kom X. Iznad X postavi
se to~ka Y i povezuje se s doljnjom to~kom prvotne okomice (D). Gdje YD sije~e AX spusti se prva
okomica itd. na svim sjeci{tima DY i eX, fX, gX itd. b) Pokazuje se H. Holbeinova slika Ambasadori
(1533., tempera, 206 x 209 cm, National Gallery, London), detaljno se analizira sa stanovi{ta zrcaljenja, zlatnog reza i razli~itih pomaka dviju mre`a u odnosu na te zakonitosti. Pokazuje se detalj
snimljen s boka (lubanja). Sudionici prepo-znaju svoj pripremni rad. Govori se o pretpostavljenom
smje{taju slike na stubi{te, gdje se u pogledu promatra~a, koji se kretao, doga|ala preobrazba.
3. a) Sudionici dobivaju nacrtani pravokutnik veli~ine 8 x 16 cm i uz pomo} instruktora istra`uju
neke od strukturalnih mogu}nosti tog formata. Prema uputama najprije dijele pravokutnik vodoravno i okomito na ~etiri dijela. Dobivene to~ke na stranicama me|usobno povezuju po odre|enom
redu: 3. gornju i 3. doljnju i 3. lijevu i 3. desnu. Nakon toga crtaju dijagonale. Sada 2., 3. i 4.
gornju povezuju s po pet to~aka ovako: 2. gornju s 1., 2., 3., i 4. doljnjom i 2. desno; 3. gornju s 3.
lijevo i 2., 3., 4. doljnjom i 3. desno; 4. gornju s 2. lijevo i s 2., 3., 4. i 5. doljnjom; 2. doljnju s
4.desno; 3. doljnju s 3. lijevo i desno i 4. doljnju s 4. lijevo. Na tako dobivenoj armaturi postoji
mogu}nost da se konstruiraju kvadrati jedan u drugom, ako se pove`u to~ke koje nastaju na mjestu
kri`anja triju linija. Ako se to~ke 2. i 4. gore i dolje me|usobno pove`u okomito, dobije se najve}i
kvadrat u kojem su unutra dva druga. b) Sudionici dobivaju nacrtani pravokutnik istih dimenzija
koji dijele okomito lijevo-desno 10 : 6 i obrnuto. Pritom im instruktor tuma~i zlatni rez (pomo}ni
listi}). c) Instruktori pokazuju kako se u etapama izvodi Albertijeva konstrukcija perspektive.
Sudionici dobivaju nacrtani kvadrat
8 x 8 cm ~iju osnovicu dijele na {est dijelova i visinu na polovicu. Doljnje se to~ke povezuju sa
sredi{njom glavnom to~kom. Polovica {irine (4 cm) prenosi se izvan kvadrata desno, na liniju koja
se dobiva produ`enjem sredi{nje to~ke paralelno s osnovicom i dobiva se to~ka nedogleda. Ona se
povezuje s to~kama na osnovici i onda se to~ke sjeci{ta s desnom stranicom kvadrata produ`e do
lijeve i dobivaju se paralele osnovici. d) Pokazuje se Leonardova Posljednja ve~era, 1495.-1497.,
tempera,
460 x 880 cm, S. Maria delle Grazie, Milano i, u razgovoru sa sudionicima, pronalazi se na~in kako
su strukturalne linije pravokutnika postale kompozicijske linije slike. Ukazuje se na na~in na koji su
zrcaljenje i perspektivno skra}enje dinamizirani u stalnoj preobrazbi po zlatnom rezu.
4. Pokazuje se okomito isje~eni detalj Picassove Guernice (1937., ulje, 345 x 770 cm, Madrid) i
zadaje se doma}a zada}a da se prona|u zrcaljenje i zlatni rez u cjelini kompozicije.
PO^ELA I NA^ELA
39
spective is explained
perspective is constructed
VIZUALNE DISCIPLINE
PO^ELA I NA^ELA
VISUAL DISCIPLINES
41
PISMO
SCRIPTURE
ORNAMENT
ORNAMENT
KALIGRAFIJA
TISAK
CALLIGRAPHY
MOTIV = TO^KA
THE MOTIVE = POINT
POKRENUTA TO^KA
EDUCATION OF ATTENTION
ODGOJ PA@NJE
@UTO
YELLOW
BOOK OF DURROW,
(DETALJ/DETAIL, FOLIO 116)
DRUGA POLOVICA 7. ST./
SECOND HALF OF 7TH C.,
24,5 X 14,5 CM,
TRINITY COLLEGE, DUBLIN
TEKST: OM (AUM) .
INDIJSKA KALIGRAFIJA,
LIJEVA KRIVULJA =
BUDNO STANJE;
DESNA KRIVULJA =
SPAVANJE BEZ SNA;
KRIVULJA DOLJE, IZME\U =
SANJANJE;
POLUKRU@NICA I TO^KA =
OSLOBO\ENJE..
TEXT: OM (AUM) .
INDIAN CALLIGRAPHY,
THE LEFT CURVE =
WAKING STATE;
THE RIGHT CURVE =
DREAMLESS SLEEP;
THE CURVE DOWN, BETWEEN =
DREAMING STATE;
SEMI-CIRCLE AND DOT =
LIBERATION.
TEKST: HORAN ,
JAPANSKA KALIGRAFIJA, 16. ST.,
JAPANSKI IZGOVOR KINESKIH
RIJE^I FENG I LUAN [TO ZNA^I
@AR PTICU I NEKU VRSTU @AR
PTICE, A ZAJEDNO ^ITANO S
DESNA U LIJEVO: MIRNO @IVJETI,
MU@ I @ENA ITD.,
TEXT:
HORAN,
TEKST:
(IBN ZAMRAK),
ISLAMSKA KALIGRAFIJA, 14. ST.
TEXT:
(IBN ZAMRAK),
ISLAMIC CALLIGRAPHY, 14TH C.
PO^ELA I NA^ELA
43
Kada je oblik gotov, drugi student-instruktor povla~i projekciju konopa po papiru kistom umo~enim
u boju. Sljede}i postupak: sudionici, jedan za drugim prolaze tragom ili ih student-instruktor vodi, ili
se kre}u po njegovim uputama. d) Pozove se novih deset sudionika i postavi se u ovu konstelaciju:
Pritom se svakom ka`e njegov broj kojeg treba zapamtiti. Jedan student-instruktor radi s konopom
povezuju}i sudionike po redoslijedu brojeva i dobiva ovo (Motiv iz Book of Durrow):
Oblik se ponovi crtanjem na podu i prola`enjem bilo studenata-instruktora, bilo jednog ili svih
sudionika po uputama koje glase: kre}ite se ravno, u~inite blagi ali nagli luk ulijevo, ponovite
zaokret, pre|ite preko prvog traga, u~inite dva puta dugi i rastegnuti luk ulijevo, ravno pa naglo
desno, dugo, postupno putovanje u blagom luku stalno udesno do povratka, blizu ishodi{ta prelazite
prvi trag, zaokret udesno naglo, traje, opet desno i blago, skoro ravno, do to~ke koja u prostoru zrcali
mjesto gdje ste prvi puta mijenjali smjer, nagli luk, ponavljanje po~etne situacije, kretanje ulijevo -
opisuje se krug i kada se presje~e tre}i trag, nastavite ravno i nakon presjecanja jo{ jednog traga,
gotovo, izi{li ste. S poda se pokupi papir.
3. Voditelj tra`i od sudionika da po sje}anju nacrtaju prvi, pa drugi motiv.
4. a) Projicira se detalj plo~e iz Koljana. Identificira se motiv. Nakon toga se pokazuje cjelina i sudionici
se pozivaju na usredoto~eno pra}enje ornamenta na gornjem rubu plo~e. Voditelj pokazuje prstom tok
linije i usmjerava pogled. b) Tuma~i se pleter kao simbol evolucije i involucije, kao poziv da se bude
sudionikom tajanstvene energije, da se du{a ~itatelja poistovjeti s du{om svijeta (talasanje valova, titranje zraka, kozmos) i da u slu~aju kada se pojavljuje u rukopisnoj knjizi svetog sadr`aja svojom vlastitom
sveto{}u pripremi ~itatelja za ~itanje svetog teksta (SYMBALLO, skupiti; DYABALLO, razdvajati). c)
Prati se motiv sa 116 str. Book of Durrow. Pokazuju se crte`i ~etiriju linija koje sa~injavaju cijeli ornament. Prola`enje cjelinom ostavlja se za individualni rad kod ku}e.
5. Sudionici dobivaju fotokopiju 116. stranice Book of Durow u tu svrhu.
6. Radionice P o ~ e l a i n a ~ e l a zavr{avaju i sudionici se pozivaju na razgovor uz kola~e i ~aj.
PO^ELA I NA^ELA
4. a) a detail of the pluteus from Koljani is presented. The motive is identified. After that the whole is
projected and the participants are instructed to concentrate and follow the ornament on the upper part
of the slab. The workshop leader points to it with
his/her fingers and directs the gaze. b) The knotwork
is explained as a symbol of evolution and involution,
an invitation to be part of mystic energy, to identify
the soul of the reader with the soul of the world
(waving, vibrating of the air, cosmos) and when the
ornament is in a manuscript with holy content with
its own holiness to prepare for reading the holy text
(SYMBALLO = to gather; DYABALLO = to split
apart). c) The motive from the Book of Durrow, folio
116 follows. The four isolated lines which compose
the whole ornament are presented. To go through
the whole is left for homework.
5. They receive photocopies of page 116 of the
Book of Durrow for this purpose.
6. The series of workshops Origins and Principles
ends and the participants are invited to a small celebration (cakes, tea, discussion)
45