JEDNOMINUTNA BESMISLICA

Anthony De Mello S.J.

Ovaj ovjek pria besmislice, rekao je posjetilac nakon to je uo

Majstora kako govori.
Uenik ree: I ti bi priao besmislice kad bi pokuavao da iskae
neiskazivo.

Kada je posjetilac ovo provjerio kod samog Majstora, dobio je ovaj odgovor:
Niko nije izuzet od prianja besmislica. Velika je nesrea ako ih se pria
sveano i dostojanstveno.

Majstor u ovim priama nije jedna osoba. On je hinduistiki Guru, zen Roi, taoistiki
Mudrac, jevrejski Rabin, hrianski Monah, sufijski Mistik. On je i Lao Ce i Sokrat,
Buda i Isus, Zaratustra i Muhamed. Njegovo uenje se moe nai u sedmom stoljeu
prije Hrista i u dvadesetom stoljeu nae ere. Njegova mudrost podjednako pripada i
istoku i zapadu. Jesu li njegove istorijske anegdote stvarno bitne? Istorija je, na kraju
krajeva, zapis pojava, a ne Stvarnosti; doktrina, a ne Tiine.
Trebae vam po minuta da proitate svaku od anegdota koje slijede. Vjerovatno e
vam Majstorov rijenik biti zbunjujui, nervirajui pa ak i besmislen. Ovo, avaj, nije
laka knjiga! Nije napisana da poui, ve da Probudi. Skrivena na njenim stranicama
(ne u tampanim rijeima, pa ni u priama, ve u njenom duhu, njenom raspoloenju,
njenoj atmosferi) je Mudrost koja se ne moe prenijeti ljudskim govorom. Dok budete
itali tampane stranice i borili se sa Majstorovim kriptinim jezikom mogue je da
ete ne sumnjajui nabasati na Tihu Nauku koja vreba u ovoj knjizi, i biti Probueni
i preobraeni. Ovo je ono to Mudrost znai: Biti promijenjen bez i najmanjeg napora
s vae strane, biti preobraen, vjerovali ili ne, prostim buenjem za stvarnost koja nije
u rijeima, koja lei izvan domaaja rijei.
Ako vam se posrei da budete ovako Probueni, znaete zato je najfiniji jezik onaj
koji se ne govori, zato je najfinije djelo ono koje se ne radi i zato je najfinija
promjena ona koja nije namjeravana.
Panja: Uzimajte ove prie u malim dozama jednu do dvije. Predoziranje e
umanjiti njihovu snagu.

Uenik ree novopridolom u manastir: Moram te upozoriti da nee razumjeti ni

rije od onoga to Majstor kae ako ne bude imao ispravan pristup.
Koji je ispravan pristup?
Budi kao uenik koji eli da naui strani jezik. Rijei koje on govori zvue poznato,
ali neka te to ne zavara; one imaju potpuno strano znaenje.

Majstor je znao biti vrlo kritian kad je smatrao za potrebno.

Ali na opte udo, niko nikad nije bio ogoren zbog njegovih ukora. Kad su ga
jednom upitali o tome, on ree: Zavisi kako se to radi. Ljudi su cvijee: otvoreni i
prijemivi za rosu koja lagano pada, a zatvoreni za silovitu kiu.

Dobar nain za otkrivanje vlastitih nedostataka, ree Majstor, je posmatranje onog

to te iritira kod drugih.
Jednom je rekao kako je njegova ena ostavila kutiju slatkia na kuhinjsku policu, da
bi, sat kasnije, otkrila kako je kutija lagana. Cijeli donji sloj slatkia je nestao, svi su
bili uredno spremljeni u papirnatu kesu koja je stajala povrh stvari nove kuharice.
Kako nije htjela da je posrami, dobroduna ena je prosto vratila slatkie u kutiju i
ostavila ih u ormari gdje nee predstavljati kunju.
Poslije veere kuharica je objavila da naputa posao jo te veeri.
Zato? ta je bilo?, upitao je Majstor.
Neu da radim za ljude koji kradu ono to je ukradeno od njih, bio je njen prkosni
odgovor.

Sljedeeg je dana Majstor nastavio s priom o lopovu koji je na vratima sefa koji je
htio obiti ugledao ovakav natpis: Molimo vas ne koristite dinamit. Ovaj sef nije
zakljuan. Samo okrenite ruicu.
Onog momenta kad je on okrenuo ruicu na njega je pala vrea pijeska, cijela
prostorija je osvijetljena a sirene su probudile cijelo susjedstvo.
Kad ga je Majstor posjetio u zatvoru, naao ga je ogorenog: Kako u ponovo
vjerovati ijednom ljudskom biu?

Kad se gost dobrovoljno javio da opere sue nakon veere Majstor je rekao: Jesi li
siguran da zna prati sue?
ovjek se pobunio rekavi da je prao sue cijelog svog ivota. Majstor ree: Ma ne
sumnjam ja uopte u tvoju sposobnost da sue oisti sumnjam jedino u tvoju
sposobnost da ga pere.
Ovo je objanjenje kasnije dao svojim uenicima: Postoje dva naina da se pere
sue: jedan je da ga se pere kako bi ga se oistilo; drugi je da ga se pere da bi ga se
pralo.
To je jo uvijek bilo nejasno, pa je dodao: Prvi nain je mrtav jer dok tvoje tijelo
pere sue, tvoj um je fiksiran na cilj da ga se oisti; drugi je iv jer ti je um tamo gdje
i tijelo.

Prosvjetljenje, ree Majstor, znai tano znati gdje si u bilo kojem trenutku
nimalo lak zadatak!
I onda ispria o svom popularnom prijatelju koji je, ak i u svojim kasnim
osamdesetim, bio pozivan na mnoge prijeme. Jednom kad ga vidjee na zabavi upitali
su ga na koliko njih je pozvan to vee.
est, ree postariji gospodin, ne podiui pogled sa svoje sveice.
ta to radite? Gledate gdje trebate ii poslije?, upitae ga.
Ne, odgovori dinamini ova. Gledam gdje sam sad.

Majstor je bio alergian na ideologije.

U ratu ideja, rekao je, ljudi su rtve.
Kasnije je objasnio: Ljudi ubijaju radi novca ili radi moi. Ali najbeobzirnije ubice
su oni koji ubijaju zbog svojih ideja.

Bilo je vrijeme za predavanje i Majstor je rekao: Kompozitorov genij se moe nai u

notama njegove muzike ali analiziranje tih nota nee otkriti njegovu genijalnost.
Veliina pjesnika je sadrana u njegovim rijeima ipak, prouavanje njegovih rijei
nee otkriti njegovu inspiraciju. Bog se otkriva u stvaranju ali analizirajte stvaranje

detaljno koliko elite, pa opet neete nai Boga, nita vie nego to ete nai duu
pomnim ispitivanjem svoga tijela.
Kad je bilo vrijeme za pitanja neko upita: Kako emo onda nai Boga?
Gledanjem stvaranja, a ne njegovim analiziranjem.
A kako treba gledati?
Seljak poe da nae ljepotu u smiraju sunca, ali sve to nae su sunce i oblak i nebo i
zemljin horizont sve dok ne shvati da ljepota nije stvar ve poseban nain
gledanja. Uzalud ete traiti Boga sve dok ne shvatite da se Bog ne moe vidjeti kao
stvar; potrebno ga je gledati na poseban nain slino djeci iji pogled nije
iskrivljen unaprijed pripremljenim doktrinama i vjerovanjima.

Otac jedne od uenica je upao u salu za predavanja gdje je Majstor govorio.

Ignoriui sve prisutne povikao je na svoju ker: Napustila si univerzitetsku karijeru
da bi sjedila do nogu ove budale! emu te je on nauio?
Ona je ustala, smireno je izvukla svog oca napolje i rekla: Boravak kod njega me je
nauio neemu emu ni jedan univerzitet nije mogao da te se ne bojim i da me ne
postidi tvoje sramotno ponaanje.

ta je ovjeku potrebno da se prosvijetli?, upitao je jedan od uenika.

Uitelj ree:
Mora otkriti
ta je to to padne u vodu
i ne zatalasa je;
kree se kroz drvee
bez zvuka;
ue u polje
a ne povije nijednu vlat trave.
Nakon sedmica besplodnog razmiljanja, uenik ree: Kakva je to stvar?
Stvar?, ree Majstor. Ali to uopte nije stvar.
Dakle, to je nita?
Moglo bi se tako rei.
Pa kako onda da ga traimo?

Zar sam ti rekao da ga trai? To se moe nai ali se ne moe traiti. Trai i promait
e.

Majstor je uo jednu glumicu kako razgovara o horoskopima za veerom.

Nagnuo se k njoj i rekao: Ne vjerujete valjda u astrologiju?
Pa, odgovori ona, Ja u sve vjerujem pomalo.

Neko je upitao Majstora vjeruje li u sreu.

Naravno, odgovori on sa sjajem u oku, Kako bi inae ovjek objasnio uspjeh onih
koje ne voli?

Majstor nije tedio one koji su se preputali samosaaljenju i ogorenosti.

Nije nita ako vam je nanesena nepravda, rekao je, osim ako insistirate da to
pamtite.

Majstor je jednom ispriao priu o eni koja se poalila policiji da je bila silovana.
Opiite ovjeka, rekao je policajac.
Pa, za poetak, bio je idiot!
Idiot gospoo?
Da. Nita nije znao pa sam mu morala pomagati!
To je zvualo manje zabavno kad je Majstor dodao: Svaki put kad se uvrijedite
naite kako ste pomogli onom ko vas je uvrijedio.
To je podiglo buru negodovanja, pa je dodao: Moe li vas iko uvrijediti ako odbijete
da budete uvrijeeni?

Kad su ga upitali kako treba koristiti Pismo, Majstor je ispriao kako je nekad bio
uitelj u koli i kako je postavio pitanje svojim uenicima: Kako biste odredili visinu
zgrade uspomo aneroid barometra?
Jedan bistri djeko je odgovorio: Spustio bih barometar na uetu i onda izmjerio
ue.
Snalaljiv u svom neznanju, bio je Majstorov komentar.
Tada je dodao: Takva je snalaljivost onih koji koriste mozak da bi razumjeli Pismo
koje se moe razumjeti mozgom taman koliko i smiraj sunca ili okean ili apat
nonog vjetra u drveu.

Ljudi se ne ele odrei svojih ljubomora, tjeskoba, gorine i krivice, jer ih te

negativne emocije snabdijevaju stimulansima osjeajem da su ivi., rekao je
Majstor.
I ilustrovao je to:
Lokalni potar je poao preicom kroz livadu na svom biciklu. Na sredini puta
primijetio ga je bik i poganjao ga. Jadnik je jedva stigao do ograde.
Zamalo da te stigne, zar ne?, rekao je Majstor koji je posmatrao tu scenu.
Da, rekao je stari ovjek, dahui, Svaki put me zamalo stigne.

Naunik je doao da prigovori da je Majstorov prezir prema pojmovima u za razliku

od bespojmovnog znanja nije fer prema nauci.
Majstor se muio da mu objasni da je on prijatelj nauke. Ali, rekao je, bolje bi bilo
da vae poznavanje vae supruge ide dalje od naunog pojmovnog znanja!
Kasnije, u razgovoru s uenicima, bio je jo otriji. Pojmovi definiu, rekao je.
Definisati znai unititi. Pojmovi seciraju Stvarnost. A ono to secirate ubijate.
Jesu li onda pojmovi potpuno beskorisni?
Ne. Secirate li ruu dobiete korisne informacije i nimalo znanja o rui. Postanete
li uenjak, imaete mnogo informacija i nimalo znanja o Stvarnosti.

Majstor je tvrdio da svijet koji veina ljudi vidi nije svijet Stvarnosti, ve svijet koji
stvara njihova glava.

Kad je jedan uenjak (intelektualac) doao da to ospori, Majstor je postavio dva

tapia na pod, u obliku slova T i upitao: ta vidite ovdje?
Slovo T, odgovori uenjak.
Ba kako sam i mislio, ree Majstor. Slovo T ne postoji; to je simbol u vaoj glavi.
Ovdje imate dvije odlomljene granice u obliku tapia.

Kad govorite o Stvarnosti, ree Majstor, pokuavate smjestiti neizrecivo u rijei,

tako da e vae rijei sigurno biti pogreno protumaene. Tako ljudi koji itaju iskaz
Stvarnosti zvani Pisma postaju glupi i okrutni jer ne slijede zdrav razum ve ono to
misle da Pisma govore. Za ilustraciju je imao savrenu usporedbu:
Seoski kova naao je egrta voljnog da naporno radi za malu platu. Odmah ga je
poeo poduavati: Kad izvuem kovinu iz vatre, poloiu je na nakovanj; i kad
klimnem glavom ti udri po njoj ekiem. egrt je uinio tano ono to je mislio da
mu je reeno. Sljedeeg dana on je bio seoski kova.

Ueniku koji se bojao da e pogrijeiti, Majstor ree:

Oni koji ne ine greke ine najveu moguu greku ne pokuavaju nita novo.

Reci mi, ree ateist, Da li stvarno ima Boga?

Majstor ree: Ako eli da budem potpuno iskren prema tebi, neu ti odgovoriti.
Kasnije su uenici zahtijevali da znaju zato mu nije odgovorio.
Zato to se na njegovo pitanje ne moe odgovoriti, ree Majstor.
Dakle ti si ateist?
Naravno da nisam. Ateist grijei poriui ono o emu se nita ne moe izrei.
Nakon to je dozvolio da se to malo slegne, dodao je: A teist grijei potvrujui to.

U emu je tajna tvoje smirenosti?

Majstor ree: U svesrdnoj saradnji sa neizbjenim.

Majstor i uenik naioe na slijepca koji je sjedio na ploniku i prosio.

Majstor ree: Daj ovjeku milostinju.
Uenik spusti novi u prosjakov eir.
Majstor ree: Trebao si dodirnuti svoj eir u znak potovanja.
Zato?, upita uenik.
To uvijek treba initi kad se daje milostinja.
Ali ovjek je bio slijep.
Nikad se ne zna, ree Majstor. Moda je bio varalica.

Manastir je postajao tijesan i bila je potrebna vea zgrada, pa je trgovac napisao ek

na milion dolara i stavio ga pred Majstora, koji ga je podigao i rekao, Vrlo dobro.
Prihvatiu ga.
Trgovac je bio nezadovoljan. Bila je to velika svota novca a Majstor mu se nije ni
zahvalio.
Tu ima milion dolara, rekao je.
Da. Primijetio sam.
Iako sam ja imuan ovjek, milion dolara je mnogo novca.
Hoete li se da vam se zahvalim za to?
Trebali biste.
Zato? Davalac bi trebao biti zahvalan, ree Majstor.

Majstorov odnos prema drutvenoj slubi je bio zbunjujui. Nekad je u potpunosti bio
za to. Nekad se inilo da mu je svejedno.

Objanjenja koja je nekad davao za ovu nedosljednost su bila podjednako zagonetna.

Rekao je:
Onaj koji eli initi dobro mora pokucati na vrata.
Za onog koji voli, vrata su uvijek otvorena.

Turista ree: Ljudi u vaoj zemlji su siromani. Ali nikad ne izgledaju obuzeti
mislima.
Majstor ree: To je zato to nikad ne gledaju na sat.

Uenik je morao pohitati kui kad je uo da mu je kua izgorjela.

Bio je star ovjek i svako je suosjeao s njim po njegovom povratku. Sve to je
Majstor rekao bilo je: Ovo e olakati umiranje.

Prosvijetljena osoba, ree Majstor, je ona koja vidi da je sve na svijetu savreno
ba onakvo kakvo jeste.
A ta je s naim batovanom?, upita neko. Je li i on savren?
Manastirski batovan je bio grbav.
Za ono to treba da bude u ivotu, ree Majstor, batovan je savren grbavac.

Ideja da je sve na svijetu savreno bila je vie nego to su uenici mogli prihvatiti.
Zato ju je Majstor iznio u pojmovima koje su mogli shvatiti. Bog tka savrene are
nitima naih ivota, ree on, ak i sa naim grijesima. Razlog zbog kojeg to ne
moemo vidjeti je to gledamo sa stranje strane tapiserije.
I jo saetije, Ono to je nekima sjajni kamen, draguljar prepoznaje kao dijamant.

Uenike je pogodilo kad su vidjeli kako se majstorovim uenjima izruguju u

nacionalnom magazinu.

Majstor nije bio uznemiren. Moe li ita biti stvarno istinito, rekao je, ako se niko
tome ne smije?

U svojim mlaim danima Majstor je bio politiki aktivista i vodio je protestni mar
protiv vlade. Hiljade su ljudi napustile domove i poslove da bi se pridruili
demonstracijama.
Mar tek to je poeo kada je on sve otkazao. To naprosto ne moe uiniti; ovaj
mar je planiran mjesecima i mnogo je kotao ljude. Optuie te za nedosljednost,
rekli su njegovi uznemireni sljedbenici.
To nije dirnulo majstora. Ja nisam posveen dosljednosti, rekao je, ve Istini.

Majstor je nauavao da je jedan razlog to su ljudi tako nesretni to to misle da nema

nieg sto ne mogu promijeniti.
Osobito je uivao u prii o ovjeku koji kae trgovcu: Ovaj tranzistor koji ste mi
prodali ima izvanredan kvalitet zvuka; ali hou da ga zamijenim za neki sa boljim
programima.

Za im traga?
Za mirom, ree posjetilac
Onima koji hoe da zatite svoj ego istinski mir donosi samo uznemirenje.
A jednoj religioznoj grupi koja je dola da bulji u njega i da trai blagoslov, rekao je
sa eretskim osmijehom: Neka vas mir Boiji uvijek uznemiruje!

Kad se vratio s puta Majstor je ispriao jedno iskustvo za koje je smatrao da je

parabola o ivotu:
Za vrijeme jedne pauze otetao je do jednog finog restorania. Bilo je tamo ukusnih
supa i ljutih karija i svakojakih primamljivih jela.
Naruio je supu.

Jeste li vi iz autobusa?, upitala je gazdarica. Majstor klimnu glavom.

Ne moe supa.
Ljuti kari sa riom?, upita Majstor zbunjeno.
Ne ako ste iz autobusa. Moete dobiti sendvie. Trebalo mi je cijelo jutro da
pripremim tu hranu a vi nemate vie od deset minuta da je pojedete. Neu vam dati da
jedete hranu u kojoj nemate vremena uivati.

Nije bilo nieg pompeznog u vezi majstora. Divlji, neobuzdani smijeh razlijegao se
svaki put kad je govorio, na zaprepatenje onih koji su svoju duhovnost i sebe same
drali uzvienim.
Jedan razoarani posjetilac ree: Taj ovjek je klaun!
Ne, ne, ree uenik. Pogreno ste razumjeli: klaun vas navodi da se smijete njemu,
Majstor vas navodi da se smijete sebi.

Kako ovjek da naui uzdati se u Provienje?

Uzdanje u Provienje, ree Majstor, je kao kad uete u skupi restoran bez pare u
depu i pojedete gomile ostriga nadajui se da ete nai biser kojim ete platiti
raun!

Uenike je zaprepaivalo kolikoje Majstor malo vanosti pridavao oboavanju.

Naite si objekt potovanja, govorio je on, i pobono ete se udaljiti od onog to je
sutinski bitno svjesnosti koja vodi k ljubavi.
I u svoju odbranu je naveo Isusov prezir prema onima koji su vikali: Gospode,
Gospode, a bili nesvjesni zla koje su inili.
Jednom je dao bananu jednom posjetiocu prepunom potovanja koji je taj poklon
toliko cijenio da nije znao ta e s njim.
Kad su Majstoru rekli za to on je, sebi svojstveno, rekao: Recite glupanu da je
pojede.

Skoropridoli uenik ree jednom sa vie iskustva: Kako to da dobijam tako malo od
ivjenja s Majstorom?
Je li to moda zato to si doao da se od njega ui duhovnosti?
A zato si, ako smijem pitati, ti doao?
Da ga vidim kako vezuje sandale!

Bilo je uivanje gledati Majstora kako izvodi i najjednostavnije stvari kako sjedi ili
eta ili ispija olju aja ili tjera muhu. U svemu to je inio bilo je ljepote zbog koje je
izgledalo da je u skladu s Prirodom, kao da njegova djela nisu bila njegova, ve
proizvod Univerzuma.
Jednom kad je primio paket, uenici su ga, oarani, gledali kako s potovanjem
rasplie kanap, odmotava papir i uzima sadraj paketa kao da je paket bio ivo bie.

Religiozna ena ree Majstoru da je to jutro bila na ispovijedi.

Ne mogu zamisliti da bi ti poinila teak grijeh, ree Majstor. ta si ispovijedila?
Pa, bila sam suvie lijena da odem na misu jedne nedjelje, i jednom sam psovala
batovana. A jednom sam svekrvu izbacila iz kue na itavu sedmicu.
Ali to je bilo prije pet godina, zar ne? Sigurno si bila na ispovijedi otad.
Jesam. Ali ispovijedam to svaki put. Prosto se volim sjetiti toga.

Jednog ete dana shvatiti da tragat za onim to ve imat, ree Majstor vrijednom
ueniku.
Pa zato to onda sad ne vidim?
Zato to pokuava.
Zar se onda ne smijem truditi?
Ako se opusti i da mu vremena, samo e ti se objaviti.

Za ljude koji su ivjeli u vrlini kako bi zadobili Boije prijateljstvo ili naklonost,
Majstor je govorio ovo:
Velika masa ljudi uestvovala je u nagradnom natjeaju koji je organizovao
proizvoa sapuna, a u kojem je nagrada bila Kadilak.
Pitali su ih: Zato volite sapun Nebeski Miris?
Jedna je ena poteno odgovorila: Jer bih voljela posjedovati Kadilak.

Ve sam etiri mjesea s tobom i jo mi nisi dao nikakav metod ili tehniku.
Metod?, upita Majstor. Za ta ti, pobogu, treba metod?
Da zadobijem unutranju slobodu.
Majstor se valjao od smijeha. Trebae ti zaista velika vjetina da se oslobodi
uspomo zamke zvane metod, rekao je.

Kad je jedan uenik prigovorio da Majstorovoj duhovnosti treba obnavljanje, Majstor

se glasno nasmijao. Tada je ispriao priu o studentu koji je rekao: Zar nemate nekih
novijih knjiga o anatomiji? Ove su stare bar deset godina.
Prodavac knjiga mu ree: Pazi sinko, u zadnjih deset godina nijedna kost nije dodata
ljudskom tijelu.
Niti je, doda Majstor, bilo kakvih dodataka ljudskoj prirodi u zadnjih deset hiljada
godina.

Majstor je jednom zadao zagonetku: ta umjetnik i muziar imaju zajedniko sa

mistikom?
Svi su se predali.
Uvid da najfiniji govor ne dolazi od jezika, ree Majstor.

Majstor je iao niz ulicu kad je neki ovjek izletio kroz vrata i njih se dvojica snano
sudarie.
ovjek je bio van sebe od gnjeva i eksplodirao je sipajui uvrede. Majstor se malo
nakloni, prijatno se nasmija, i ree: Prijatelju moj, ja ne znam koji je od nas
odgovoran za ovaj susret, ali nemam namjeru da traim vrijeme na istragu. Ako sam
ja naletio na tebe, molim te oprosti mi; ako si ti naletio na mene, nema veze.
Tada se, uz jo jedan osmijeh i naklon, udalji.

Majstor ree slikaru: Da bi bio uspjean, svaki slikar mora provesti sate u
neumornom trudu i naporu.
Nekima e biti dano da se oslobode ega dok slikaju. Kad se to dogodi, raa se
remek-djelo.
Kasnije, jedan uenik upita: Ko je Majstor?
Majstor odgovori: Bilo ko kome je dano da se oslobodi od ega. ivot te osobe je tad
remek-djelo.

Majstor je uvijek nauavao da je Istina pred naim oima i da je ne vidimo jer nam
nedostaje perspektiva.
Jednom je poveo uenika na put po planini. Kad su bili na pola puta uz planinu,
ovjek je pogledao dole i prigovorio: Gdje je taj predivni krajolik o kojem uvijek
govori?
Majstor se naceri: Stoji na njemu, to e i vidjeti kad doemo do vrha.

Gdje u nai dostojnog Majstora kad se vratim u svoju zamlju?

Nijednog trenutka nisi bez njega.
Uenik je bio zbunjen.
Samo posmatranje tvojih reakcija na sve pticu, list, suzu, osmijeh pretvara sve u
tvog
Majstora.

Majstor svakako nije mnogo drao do etikete i manira ali u njegovom odnosu prema
drugima bilo je uvijek prirodne ljubaznosti i blagosti.
Jedan je mladi uenik jednom bio vrlo nepristojan prema saobraajnom policajcu dok
je jedne veeri vozio Majstora kui. U svoju odbranu rekao je: Radije u biti ono to
sam i dati ljudima do znanja kako se osjeam. Ljubaznost nije nita doli zrak.
Istina, ree Majstor prijatno, ali zrak je ono to je u automobilskim gumama i vidi
kako ublaava dombe.

Rijetko je Majstor bio tako rjeit kao kad je upozoravao na zaaravajuu mo rijei:
uvajte se rijei, govorio je, im odvratite pogled one e poeti vlastiti ivot;
zasljepljivae, oaravae, zastraivae odvui e vas stranputicom od stvarnosti koju
predstavljaju navee vas da vjerujete da su stvarne.
Svijet koji vidite nije Kraljevstvo koje vide djeca vee iscjepkan svijet, razbijen u
hiljadu komadie rijeju... To je kao kad bi ste vidjeli kako se svaki okeanski talas
odvaja od okeana.
Kad se rijei i misli utiaju Univerzum procvjeta stvaran i cio i jedan i rijei
postaju ono to su uvijek i trebale biti: notni zapis ne muzika, meni ne hrana,
putokaz ne kraj puta.

Jednom kad je Majstor govorio o hipnotikoj moi rijei neko iz pozadine povika:
Pria besmislice! Ako kaem Bog, Bog, Bog, hoe li me to uiniti boanskim? A
ako kaem Grijeh, Grijeh, Grijeh, hoe li me to uiniti zlim?
Sjedi, kopile jedno!, ree Majstor.
ovjek se toliko razbjesnio da mu je trebalo vremena da povrati govor. Tada je
prosuo kiu uvreda na Majstora.
Majstor, pokajniki, re2: Oprostite gospodine, zanio sam se. Istinski se izvinjavam
za svoju neoprostivu omaku.
ovjek se odmah smiri.
Pa, eto vam odgovora: trebala je samo jedna rije da pobjesnite i jo jedna da vas
smiri., ree Majstor.

Guverner je napustio svoju uzvienu slubu i doao Majstoru traei pouku.

ta hoete da vas nauim?, ree Majstor.
Mudrost., bi odgovor.
E moj prijatelju! Kako bih to rado uinio da nije jedne velike prepreke.
Koje?
Mudrost se ne moe pouavati.
Znai ovdje nita ne mogu da nauim.
Mudrost se moe nauiti. Ali se ne moe pouavati.

Neki uenici su bili na ekskurziji na snijegom okovanoj planini. Svuda je vladala

kosmika tiina. Htjeli su vidjeti ima li ikakvih zvukova tokom noi pa su pritisnuli
dugme za snimanje na kasetofonu, ostavili ga na ulazu u ator i otili na spavanje.
Vratili su se u manastir i pustili traku. Ni zvuka; potpuna, nepomuena tiina.
Majstor, koji je sluao traku, ubaci: ujete li?
ujemo li ta?
Harmoniju galaksija u pokretu., ree Majstor.
Uenici se zaueno pogledae.

Privrenost iskrivljuje nau percepciju to je bila esta tema Majstorovih diskusija.

Jednom je uenike zabavio savren primjer toga kad su uli Majstora kako pita majku:
Kako ti je ker?
Moja mila ker! Kako je sretna! Ima tako divnog mua! Dao joj je auto, sav nakit
koji eli, poslugu. Donosi joj doruak u krevet i ona ne mora ustajati do podneva.
Kakav princ!
A sin?

O, jadnik! Kakvom gujom se oenio! Dao joj je auto, sav nakit koji eli i vojsku
slugu. I ne ustaje iz kreveta do podneva! Nee ni doruak da mu spremi!

Svi su priali o religioznom ovjeku koji je izgubio ivot u masovnom samoubistvu.

Iako niko u manastiru nije odobravao njegov postupak, neki su se divili njegovoj
vjeri.
Vjeri?, ree Majstor.
Pa, imao je hrabrost svojih uvjerenja, zar ne?
To je bio fanatizam, ne vjera. Vjera pak zahtjeva jo veu hrabrost: da se preispitaju
vlastita uvjerenja i da se odbace ako se ne uklapaju u injenice.

Kad je Majstor bio jo djeak u koli, jedan kolega iz razreda ga je bio osobito
okrutan prema njemu.
Sada, stariji i raskajan, doao je u manastir gdje su ga primili otvorenih ruku.
Jednom je pomenuo svoje nekadanje okrutno ponaanje ali se inilo da ga se Majstor
ne sjea.
Posjetilac ree: Zar se ne sjea?
Majstor ree: Jasno se sjeam kako sam to zaboravio? I obojica se prepustie
nevinom smijehu.

Majka je upitala kad bi trebala poeti s obrazovanjem svog djeteta.

Koliko joj je godina?, upita Majstor.
Pet.
Pet! Pohitaj kui! Ve kasni pet godina!

Kad je Majstor uo da je susjednu umu unitio poar, okupio je svoje uenike.

Moramo ponovo posaditi kedre., rekao je.

Kedre?, uzviknu jedan uenik u nevjerici. Ali njima treba dvije hiljade godina da
narastu!
U tom sluaju, ree Majstor, nemamo ni minute za gubljenje. Moramo odmah
krenuti.

Prijatelj upita studenta sa univerziteta: Zbog ega ide kod Majstora? Hoe li ti on
pomoi da zaradi za ivot? (engleska fraza doslovno znai zaraditi ivot)
Ne, ali zahvaljujui njemu znau ta da radim sa ivotom kad ga zaradim., bio je
odgovor.

Vae religiozne voe su jednako slijepi i zbunjeni kao i vi., ree Majstor. Suoeni
sa ivotnim problemima sve to mogu smisliti su odgovori iz Knjige. Ali ivot je
prevelik da bi stao i u jednu knjigu.
Kao ilustraciju je naveo silediju koji je rekao: Ovo je pljaka! Dajte mi novac ili...
Ili ta?
Nemojte me zbunjivati. Ovo mi je prvi posao.

Kako Majstor objanjava zlo u svijetu?, upitao je posjetilac.

Jedan uenik odgovori: Ne objanjava ga. Previe je zauzet poduzimajui neto oko
toga.
Drugi ree: Ljudi se stalno bore sa svijetom ili im je dosadan. Majstor je oaran onim
to vidi kao predivno, krasno, nepojmljivo.

Propovjednik je bio nairoko priznat zbog svoje rjeitosti. Ali svojim prijateljima je
priznao da njegov rjeiti govor nikad nije imao efekat Majstorovih nenakienih
kazivanja.
Nakon to je sa Majstorom ivio nedjelju dana, tano je znao zato.

Kad on govori, ree propovjednik, njegov govor utjelovljuje tiinu. Moj govor,
avaj, utjelovljuje misao.

Majstor je izuzetno potovao ljudsko tijelo. Kad mu je uenik rekao kako je to samo
zemljani sud, Majstor je zaneseno citirao pjesnika Kabira:
U ovom zemljanom sudu
nalaze se kanjoni i masivi Himalaja;
tu je sedam mora
i hiljadu miliona galaksija;
i muzika sfera
i izvor vodopada
i rijeka.

Kad je Majstor sreo grupu uitelja govorio je dugo i ivo jer je i sam bio uitelj.
Problem s uiteljima, ree on, je da oni stalno zaboravljaju da cilj obrazovanja nije
uenje ve ivot.
Ispriao je kako je jednom vidio djeaka kako peca na rijeci.
Zdravo! Lijep dan za pecanje!, ree on momiu.
Da, bjee odgovor.
Malo kasnije Majstor ree: Zato danas nisi u koli?
Pa, gospodine, kako i sami rekoste lijep je dan za pecanje.
I ispriao je o kolskom izvjetaju svoje keri: Mina je jako dobar ak. Bila bi jo
bolja da joj napredak ne ometa ista ivotna radost.

Majstor je volio pokazivati kako je priroda proeta svetou. Jednom je sjedio u bati
kad je uzviknuo:
Vidite onu sjajno-plavu pticu na grani onog drveta kako skakue gore dole, gore
dole, ispunjavajui svijet svojom melodijom, naputajui sebe da se preda
bezrezervnom uivanju (radosti) jer nema pojma o sutra.

Zakon je izraz Boije svete volje i kao takav se mora potovati i voljeti., ree
propovjednik pobono.
Gluposti, ree Majstor. Zakon je nuno zlo i kao takav mora biti sveden na
minimum. Pokaite mi onog koji voli zakon i ja u vam pokazati tvrdoglavog
tiranina.
Jednom je ispriao o svojoj sestri koja se umorila od guranja kolica za bebu, pa je u
njih ugradila motor. Tada je na scenu stupila policija. Prvo su rekli da ta kolica mogu
ii tri milje na sat pa spadaju u klasu vozila sa vlastitim pogonom. Zbog toga bi
majka morala da nabavi registarske tablice, svjetla i konice; i kao krunu svega,
vozaku dozvolu!

Majstor je ispriao o astronautu koji se vratio sa puta oko zemaljske kugle na kojem je
petsto puta obiao Zemlju. Kad su ga pitali kako je, odgovorio je: Iscrpljeno! Koliko
sam samo puta morao obaviti jutarnje, podnevne, veernje i none molitve koje
propisuje moja religija!

Za Majstora sva pravila, kako god sveta bila, imala su samo funkcionalnu vrijednost, i
morala su se pokoravati Stvarnosti koja je jedina bila Vrhovni Zakon.
Kad je njegova ki tinejderka, pratei modu, htjela obui haljinu bez ramena, njena
majka je mislila da je premlada za takvu odjeu. Usijana rasprava se otegla danima.
Kad su se konano obratile Majstoru, on je rekao: Neka je isproba. Ako ostane na
njoj dovoljno je stara da je nosi.

ovjek je bio religiozni pisac i zatraio je rijei mudrosti. Majstor ree:

Neki ljudi piu da zarade za ivot; drugi da podijele svoja otkria ili da pokrenu
pitanja koja e progoniti itaoce; dugi opet da bi razumjeli vlastitu duu.
Niko od njih nee potrajati. To pripada onima koji piu samo zato to bi eksplodirali
kad ne bi pisali.
Dodao je: Ovi pisci izraavaju boansko ma o emu pisali.

Kad su ga upitali kakav je osjeaj biti prosvijetljen, Majstor je rekao: To je kao kad
odete u divljinu i iznenada osjetite da vas se posmatra.
Ko vas posmatra?
Kamenje i drvee i planine.
Jeziv osjeaj.
Ne, utjean. Ali poto je nepoznat, ovjek osjea nagon da pohita nazad u uobiajeni
svijet ljudi njihovu buku, njihove rijei, njihov smijeh koji nas je odvojio od
Prirode i Stvarnosti.

Upitan da li su ga ikad obeshrabrili mali rezultati njegovih napora, Majstor je ispriao

priu o puu koji se poeo penjati na trenjino drvo jednog hladnog, vjetrovitog,
kasnog proljetnog dana.
Vrapci sa susjednog drveta su se smijali na njegov raun. Jedan je preletio do njega i
rekao: Hej glupane, zar ne zna da nema treanja na ovom drvetu?
Malia je odgovorio bez zaustavljanja: Bie kad se popnem.

Uenik je bio podloan dugim napadima depresije. Moj doktor insistira da uzimam
ljekove kako bih otklonio depresiju., rekao je.
Pa zato to onda ne radi?, ree Majstor.
Jer bi mi mogli otetiti jetru i skratiti ivot.
Majstor ree: Da li bi radije imao zdravu jetru nego dobro raspoloenje? Jedna
godina ivota vrijedi vie nego dvadeset godina hibernacije.
Kasnije je rekao uenicima: Sa ivotom vam je kao sa priom; nije vano koliko je
dug ve koliko je dobar.

Jednog dana je Majstor rekao: Dobra djela uinjena nesvjesno su bolja od onih
namjernih.
Ovo je potaklo bujicu pitanja pa se Majstor brzo sklonio ustranu kako je uvijek inio
kad bi prosudio da jo nije dolo vrijeme da im odgovori.

Jednom su svi otili na koncert svjetski poznatog pijaniste. Majstor, apui, ree
svom susjedu: Kretanje prstiju te ene po klavijaturi je neto to ne moe biti voljno.
Tako kvalitetan rad se mora prepustiti nesvjesnom.

Da li te ikad raduje da vidi plodove svojih napora?

Koliko se alat raduje kad vidi ono to je napravila ruka?

Jednog posjetioca u manastiru naroito se dojmilo neto to je nazvao Majstorov sjaj.

Jednom kad je sreo starog Majstorovog prijatelja, pitao ga je postoji li objanjenje za
to.
Prijatelj ree: Recimo ovako: ivot je Misterija. Smrt je klju koji je otkljuava.
Onog momenta kad okrenete klju, zauvijek iezavate u Misteriji.
Moramo li ekati do smrti da okrenemo klju?, ree posjetilac.
Ne! Moete ga okrenuti sada kroz Tiinu i rastvoriti se u Misteriji. Tada ete i vi
zasijati kao i Majstor.

Neko je upitao Majstor za znaenje fraze koju je uo: Prosvijetljena osoba putuje bez
kretanja.
Majstor ree: Sjedite kraj svog prozora svakog dana i posmatrajte stalnu promjenu
krajolika u svom dvoritu dok vas Zemlja nosi na svom godinjem putovanju oko
Sunca.

Oaran, uvi Majstora kako melodinim glasom pjeva stihove na Sanskrtu, jedan
prouavalac Sanskrta ree: Oduvijek sam znao da na Zemlji nema takvog jezika kao
to je Sanskrt za izraavanje boanskog.
Ne budali, ree Majstor. Jezik boanskog nije Sanskrt ve Tiina.

Majstora je nasmijavalo lano samo-omalovaavanje koje ljudi prodaju pod

poniznost. Evo jedne parabole koju je ispriao svojim uenicima:

Dvojica ljudi otila u crkvu da se mole, svetenik i crkvenjak. Svetenik se poeo biti
po prsima i, zanesen, zavikao: Ja sam najnii od svih ljudi, Gospode, nedostojan
tvoje milosti! Ja sam nitavilo, jedno nita smiluj mi se.
Nedaleko od svetenika bio je crkvenjak, koji se u izljevu gorljivosti, takoe tukao po
prsima i vikao: Smiluj se Gospode! Ja sam grenik, jedno nita.
Svetenik se uznosito okrenuo. Ha!, ree on. Vidi ko za sebe tvrdi da je nita!

Navedite jedan praktian, obian efekat duhovnosti, ree skeptik koji je bio
spreman za raspravu.
Evo jednog, ree Majstor. Kad te neko uvrijedi, moe uzdii svoje raspoloenje
uzdii do visina koje uvrede ne mogu dosei.

Zato Zato Zato?, bunio se uenik kad je, na njegovo zaprepatenje, Majstor
insistirao da on napusti manastir, jedva dvadeset i etiri sata nakon to je u njega
primljen.
Jer ti ne treba Majstor.
Ja ti mogu pokazati put
ali samo ti moe da ga pree.
Ja ti mogu pokazati vodu,
samo ti moe da je popije.
Zato bi ovdje traio vrijeme
zagledan u mene blistavim pogledom?
Zna put. Hodaj!
Eno ti vode. Pij!

Grupa hodoasnika odlui da ukljui u svoj pohod i posjetu Majstoru. Kad su bili s
njim, zatraili su od njega rije religiozne mudrosti.
Majstor, koji je oas prepoznavao ljude koji se bave religijom, ree: Shvatite da
uopte niste duhovni.
Nimalo zadovoljni ovom uvredom njihovog ega, zatraili su objanjenje. Majstor
ree:
Zec i lav jednom uetae u restoran.

Svi u restoranu zastae da ih vide. Nisu mogli vjerovati onome to su vidjeli.

Zec ree konobaru: Salatu, molim bez zaina.
A va prijatelj?, ree konobar, ta da donesem njemu?
Nita.
Hoete rei da lav nije gladan?
Zec pogleda konobara u oi i ree: Da je on lav, mislite li da bi sjedio ovdje? On je
prevarant!

Radoznali uenik ree: Daj nam znak po kome emo znati kad je neko prosvijetljen.
Majstor ree: Evo vam jedan znak. Uhvatite sebe kako se pitate: Jesam li ja lud, ili
su to svi ostali?

U pogledu propovjednika i svetenika Majstor je uvijek poticao ljude da gledaju na

sposobnost a ne na tvrdnje.
Dvoje turista se pribliavalo Honolulu-u, ree on, i poee raspravljati kako se
ispravno izgovara ime Hawaii. Jedan ree da treba rei Hawaii, a drugi da je
ispravno Havaii.
Prvo to su uinili po slijetanju bilo je da se obrate uroeniku. Aloha! Kako vi
izgovarate ime otoka: Hawaii ili Havaii?
Havaii, ree uroenik.
Hvala vam.
A very varm velcome to both of you, ree uroenik. (nije znao izgovoriti w)

ta je Majstorov posao?, ree posjetilac sveanog lica.

Da ui ljude da se smiju, ree Majstor smrknuto.

Drugom prilikom izjavi:

Kad ste sposobni da se smijete u lice ivotu postajete vladar svijeta ba kao i osoba
koja je spremna umrijeti.

Kako se moe prepoznati prosvjetljenje?

Po tome da kad vidi zlo kao zlo prosvijetljena osoba ga ne moe initi, ree
Majstor.
I doda: A ne moe biti ni iskuan. Svi ostali su varalice.
Tada ispria priu o krijumaru koji je, u strahu od policijskih racija, otiao vrlo
svetom monahu da ga moli da sakrije neto od svoje krijumarene robe u njegovom
manastiru, jer u njega, zbog njegove reputacije, niko nee posumnjati.
Monah se ljutito povukao i zahtijevao da taj ovjek odmah napusti manastir.
Dau vam sto hiljada dolara za va dobrotvorni rad, ree krijumar.
Monah je vrlo kratko oklijevao prije nego je rekao ne.
Dvjesto hiljada. Monah je i dalje odbijao.
Petsto hiljada. Monah je zgrabio tap i povikao: Izlazi odmah. Previe se
pribliava mojoj cijeni.

Samo bi budalasta osoba oklijevala da se odrekne svega u zamjenu za Istinu, ree

Majstor.
I ispria im sljedeu parabolu:
U vrijeme naftnog buma u malom gradu u unutranjosti zemljoposjednici su rado
prodavali svaku kvadratnu stopu zemlje naftnim kompanijama u zamjenu za
bogatstvo.
Jedna je gospoa odbijala da proda zemlju po bilo kojoj cijeni.
Ponude su astronomski rasle dok jedna naftna kompanija ne izjavi da je spremna
platiti bilo koju cijenu koju ona odredi. Ona se i dalje odupirala, pa je jedan
uznemireni prijatelj zahtijevao da zna zato. Starica ree: Ne vidi li da ako prodam,
izgubiu svoj jedini izvor prihoda.

Ja sam imuan, ali se osjeam bijedno. Zato?

Jer previe vremena provodi zaraujui, a premalo volei, ree Majstor.

Majstor je pouavao da promjena, ak i promjena nabolje, uvijek ima i sporedne

efekte koje treba dobro ispitati prije nego se zatrai promjena: pronalazak baruta je
donio zatitu od divljih zvijeri ali i moderne ratove. Automobil je donio brzinu i
zagaenje atmosfere. Moderna tehnologija spaava ivote i ini naa tijela mlitavim.
Bio jednom ovjek, ree on, koji je imao zlatan pupak zbog kojeg se neizmjerno
sramio, jer svaki put kad je iao na tuiranje ili plivanje bio je predmetom ale drugih
ljudi. Molio se i molio da mu se pupak promijeni i jedne noi usni kako ga je aneo
odarafio, i ostavivi ga na stolu, nestao. Kad se ujutro probudio, vidio je da je san bio
istinit na stolu je leao zlatni pupak. ovjek je skoio u ekstazi i njegov pupak
otpade!

Filozof upita: Koja je svrha stvaranja?

Voenje ljubavi, ree Majstor.
Kasnije ree svojim uenicima:
Prije stvaranja bijae ljubav.
Poslije stvaranja ljubav se vodi.
Kad se ljubav dovri, stvorenje e prestati postojati,
a ljubav e biti zauvijek.

Jednoga dana, kad razgovor okrenu na temu moderne tehnologije, Majstor ispria o
svom prijatelju koji je htio kod svoje djece pobutiti ljubav prema muzici. Stoga im je
kupio klavir.
Kad se te veeri vratio kui naao ih je kako zaueno posmatraju klavir. Kako se,
upitae ga, ovo ukljuuje?
Kad je bio mlad Majstor je dosta putovao po svijetu. Bio je u angajskoj luci u Kini,
kad je uo glasno vritanje kraj svog amca. Pogledavi van, vidje ovjeka kako se
naginje iz oblinje dunke drei perin drugog ovjeka koji se koprcao u vodi.

ovjek u dunki bi gurnuo onog drugog pod vodu, i onda ga opet izvukao. Zatim bi
njih dvojica divlje raspravljali oko minut, do ponovnog potapanja.
Majstor pozvoni momku od kabine i upita ga zbog ega se svaaju. Momak osluhnu
na trenutak, nasmija se i ree: Nita gospodine. ovjek u amcu trai ezdeset juana
da ne potopi onog drugog. ovjek u vodi kae: Ne, samo etrdeset juana.
Nakon to su se uenici nasmijali prii Majstor ree: Ima li meu vama ijedan koji se
ne pogaa o jedinom ivotu koji postoji? Svi ostae nijemi.

Ko je sretan?
Onaj koji nema ni imovine ni nadanja i ne udi za njima, ree Majstor.

Majstor nikad nije dozvolio da neka tvrdnja o Bogu proe neosporena. Sve tvrdnje o
Bogu su bile poetski ili simboliki izraaji Nesaznatljivog; ljudi su ih, meutim,
budalasto smatrali za doslovne opise boanskog.
Kada propovjednik ree: Ovoliko znam o Bogu, da je mudar i dobar., Majstor se
suprotstavi: Pa zato onda stoji bespomono pred zlom?
Propovjednik ree: Otkud ja da znam? ta misli da sam ja? Nekakav mistik?
Kasnije Majstor poasti svoje uenike ovom jevrejskom priom:
Dva su ovjeka sjedjela pijui aj u tiini. Nakon nekog vremena jedan ree: ivot je
kao zdjela mlake supe.
Kao zdjela mlake supe?, upita drugi, Zato?
Otkud znam? ta misli da sam ja? Filozof?

Majstor je jednom pomenuo hinduistiko shvatanje da je svo stvorenje leela, Boija

igra; a da je univerzum Njegovo igralite. Cilj je duhovnosti, tvrdio je, uiniti cijeli
ivot igrom.
Ovo je djelovalo suvie neozbiljno jednom puritanskom posjetiocu. Zar onda nema
mjesta radu?
Naravno da ima. Ali rad postaje duhovan tek onda kad se pretvori u igru.
Neko jednom upita Majstora ta znai 'nezainteresovano djelovanje'. On odgovori:
Djelovanje koje se voli i obavlja radi njega samog, a ne zbog neijeg odobravanja,
profita ili dobitka.

Tada ispria priu o ovjeku kojeg je unajmio neki istraiva, odveo ga u zadnje
dvorite i dao mu sjekiru.
Vidi li onaj balvan tamo? Hou da radi pokrete kao da ga cijepa, ali mora
koristiti zadnju stranu sjekire, a ne otricu. Dobie sto dolara za sat vremena tog
posla.
ovjek je pomislio da je istraiva lud, ali se plata doimala odlinom, pa je poeo da
radi.
Nakon dva sata doao je i rekao: Gospodine, ja odustajem.
U emu je stvar? Ne svia ti se plata? Udvostruiu je!
Neka, hvala., rekao je ovjek, Plata je dobra, ali ja kad cijepam drva hou da vidim
kako leti iverje!
Paru koji je bio zabrinut oko podizanja svoje djece, Majstor je citirao rabinsku izreku:
Ne ograniavajte svoju djecu svojim uenjem, jer ona su se rodila u drugom dobu.
Osnovni razlog to ljudi nisu sretni je to to u svojim patnjama nalaze neko
perverzno zadovoljstvo., rekao je Majstor.
Ispriao je kako je jednom putovao nou na gornjem leaju u vagonu. Bilo je
nemogue spavati jer se sa donjeg leaja stalno ulo kukanje neke ene, O, kako sam
edna... Boe, kako sam edna...!
Kuknjava se nastavljala bez kraja i konca. Majstor je konano spuznuo niz ljestve,
otiao kroz hodnik pun propuha cijelom duinom voza, napunio dvije papirne ae
vodom, donio ih i dao izmuenoj eni.
Gospoo, evo. Voda!
Bog vas blagoslovio gospodine. Hvala vam.
Majstor se ponovo popeo na svoj leaj, udobno se smjestio i taman to nije zaspao,
kad se odozdo zau kukanje: O, kako sam bila edna... Boe kako sam samo bila
edna...!

Socijalna radnica se poalila Majstoru. Koliko je samo dobra mogla uiniti za

siromahe, samo da nije morala troiti toliko vremena i energije titei sebe i svoj rad
od kleveta i nesporazuma.
Majstor je paljivo sluao, i odgovorio jednom reenicom: Niko ne baca kamenje na
golo drvee.
Mogu li djela dovesti do Prosvjetljenja?, upitae jednom Majstora.
Jedino djela i dovode do Prosvjetljenja, bio je njegov odgovor, ali to mora biti
neprofitno djelovanje, obavljeno radi njega samog.
Objasnio je kako je jednom sjedio na tribinama sa sinom fudbalske zvijezde koja je
igrala trening utakmicu. Kad je on zabio izvrstan gol, svi su povikali. Dijete nije bilo
impresionirano; samo je sjedilo dosaujui se.
ta je tebi?, rekao je Majstor, Zar nisi vidio kako ti je tata postigao gol?
Jeste, postigao ga je danas, u utorak. Utakmica je u petak tada e trebati golovi.
Majstor je zakljuio: Djela se cijene ako vam pomognu da postignete gol, a ne zbog
njih samih, naalost.

Majstor nije bio predan praksi oboavanja.

Kad su ga upitali o tome, rekao je:
Svjetiljka gubi na svom sjaju kad je postavljena pored sunca; i najvii hram izgleda
tako sitno u podnoju Himalaja.
Moj hramski svetenik veli da je hram jedino mjesto u kojem trebam obavljati
oboavanje. ta ti kae?
Tvoj hramski svetenik nije ba najbolja osoba za savjetovanje o tim pitanjima, ree
Majstor.
Ali on je strunjak, zar ne?
Kao odgovor, Majstor je opisao iskustvo koje je imao u stranoj zemlji dok je
razgledao dva turistika vodia koja je kupio. Njegov vodi se smrknuo pogledavi na
knjige uperio prstom u jednu i rekao: Ovo je jako lo vodi, drugi je bolji.
Zato, ima li u njemu vie informacija?
Vodi je odmahnuo glavom. Ovaj kae da vodiu date pet dolara, onaj drugi kae
pedeset centi.
Jedan od razloga za ulanjenje u religioznu organizaciju je mogunost za
izbjegavanje religije sa istom savjeu koju to nudi, ree Majstor.
I ispria o razgovoru koji je vodio sa jednom sljedbenicom koja se upravo bila vjerila
sa trgovakim putnikom.
Izgleda li on dobro?, upita Majstor.
Pa, sigurno je da se ne bi isticao u masi.
Ima li novca?
Ako ga i ima, ne troi ga.
Ima li loih navika?
Definitivno pui i pije vie nego to bi trebao.
Ne razumijem te. Ako nema nita lijepo rei o njemu, zato se udaje za njega?
Pa, on je uglavnom na putu i daleko od kue. Tako imam zadovoljstvo da sam udata
bez optereenja zvanog mu.
Majstor je jedva ikada govorio o duhovnim temama. Zadovoljavao se time da jede,
radi i igra se sa uenicima i da s njima razgovara o hiljadu drugih tema od politike
situacije u zemlji do najnovijeg vica.
Neki posjetilac jednom ree: Kako vas on moe pouavati, kad radije pria viceve
nego to govori o Bogu?
Uenik odvrati: Postoje drugi naini pouavanja, osim koritenja rijei.
Majstor je volio igrati karte i jednom je presjedio cijelonono bombardovanje potpuno
unesen u igranje pokera sa nekim od svojih uenika. Kad su napravili pauzu da neto
popiju, razgovor se okrenuo ka temi smrti.
Kad bih umro usred ove igre, ta biste vi uradili?, upitao je Majstor.
ta bi ti volio da uradimo?
Dvije stvari. Prvo: da sklonite tijelo.
A drugo?

Da podijelite karte, ree Majstor.

Zato si doao Majstoru?
Zato to moj ivot nije vodio nigdje i nije mi pruao nita.
A gdje sada ide?
Nigdje.
A ta ti prua?
Nita.
Pa u emu je razlika?
Sad ne idem nigdje jer nema gdje da se ide; ne dobijam nita jer nema niega za
ime da se udi.
ovjeku koji je proveo godine uei Zakon svoje religije Majstor je rekao: Ljubav je
klju dobrog ivota, a ne religija ili zakon.
A onda je ispriao o dvojici uenika u nedjeljnoj koli kojima se smuila religiozna
nastava, pa su odluili da pobjegnu.
Da pobjegnemo?... Ali nai oevi e nas uhvatiti i prebie nas.
Udariemo i mi njih.
ta? Da udari svog oca? Mora da si lud. Jesi li zaboravio da Bog nareuje da
potujemo oca i majku?
Tano. OK, ti udri mog oca ja a u udariti tvog.
Majstor je tvrdio da nema nikakvog smisla da se definiemo kao Indijci, Kinezi,
Afrikanci, Amerikanci, Hindusi, Hriani, Muslimani, jer to su samo etikete.
Ueniku koji je tvrdio da je Jevrej, prije svega, poslije svega i iznad svega, Majstor je
dobroudno odgovorio: Tvoja uslovljenost je jevrejska, a ne tvoj identitet.
ta je moj identitet?
Nita, odgovori Majstor.
Misli da sam praznina i nitavilo?, rekao je sumnjiavi uenik.
Nita to se moe etiketirati, odgovorio je Majstor.
Na Majstorovoj roendanskoj zabavi jedan je uenik prilino naglaeno odbio au
vina.
Dok je iao po sobi naletio je na Majstora koji mu je namignuo i apnuo: Jo ti
prijatelju ima da naui nekih zanimljivih stvari.
ta na primjer?
Na primjer ovo: Mogao bi da oboji svoju molitvenu prostirku vinom a ona e i dalje
biti natopljena Bogom.
Majstor je zahtijevao ne strogost ve umjerenost. Kad bismo zaista uivali u stvarima,
tvrdio je, spontano bismo bili umjereni.
Upitan zato se toliko protivio asketskoj praksi, odgovorio je: Jer ona proizvodi
mrzitelje zadovoljstava koji uvijek postanu mrzitelji ljudi kruti i okrutni.
Ali i mnogi ljubitelji zadovoljstava su takoe kruti i okrutni.
Nije tako. Nije zadovoljstvo to to oni vole jer se njime pretrpavaju. Ono to oni vole
je kazna koju nameu svojim tijelima kroz pretjerano zadovoljstvo.

Majstor je uglavnom pouavao kroz usporedbe i prie. Neko je jednom upitao jednog
uenika otkuda mu.
Od Boga, bjee njegov odgovor. Kad Bog hoe da budete iscjelitelj alje vam
pacijente; kada vas uini uiteljem alje vam uenike; kad vam odredi da budete
Majstor alje vam prie.
Kad su ga upitali o Isusovoj naredbi uenicima da mrze svoje roditelje, Majstor je
rekao: Rijetko ete nai veeg neprijatelja od roditelja.
I ispria kako je jednom u supermarketu sreo enu koja je gurala kolica sa dva
djeaka u njima.
Kako slatku djeicu imate, rekao je Majstor. Koliko su stari?
Doktoru su tri godine, rekla je gospoa, a advokatu dvije.
Oni uenici koji su bili naivno uvjereni da nije bilo niega to ne bi mogli postii ako
bi se tome odluno posvetili, Majstor je obiavao rei: Najbolje stvari u ivotu se ne
mogu voljom natjerati da postoje.
Moete odluiti staviti hranu u usta ali ne moete odluiti da imate apetit.
Moete odluiti da legnete u krevet
ali ne moete odluiti da zaspite.
Moete odluiti da nekome date kompliment
ali ne moete odluiti da mu se divite.
Moete odluiti da kaete tajnu
ali ne moete odluiti da imate povjerenje.
Moete odluiti da sluite
ali ne moete odluiti da volite.
Kad god poelite da promijenite nekoga, ree Majstor, upitajte se ovo: emu e
posluiti ova promjena mom ponosu, mojem zadovoljstvu ili mom profitu?
I ispria im sljedeu priu:
Neki ovjek se spremao da skoi s mosta kad mu je pritrao policajac. Ne, ne!,
povikao je, Molim vas ne inite to. Zato bi mladi poput vas koji jo nije ni ivio
pomislio na skakanje u vodu?
Jer mi se smuio ivot.
Posluaj me molim te. Ako skoi u vodu, ja u morati da skoim za tobom da te
spasim. Je li tako? E pa voda je led ledena, a ja sam se upravo oporavio od upale
plua. Zna li ta to znai? Znai da u umrijeti. Ja imam enu i etvoro djece. Da li bi
htio ivjeti s tim na savjesti? Naravno da ne bi. Prema tome posluaj me. Budi dobar.
Pokaj se i Bog e ti oprostiti. Vrati se kui. I objesi se u miru i tiini svoga doma.
Iznerviran Majstorovim paradoksalnim govorom, filozof iz Evrope je uzviknuo: uo
sam da istono od Sueskog Kanala dvije suprotstavljene izjave mogu istovremeno biti
tane.
Majstoru se to svidjelo.

Istono od Sueza, rekao je, i mrvicu blie Stvarnosti. Zbog toga je stvarnost
nerazjanjiva misterija.
U manastiru nije bilo satova. Kada se poslovni ovjek poalio na nedostatak tanosti,
Majstor je rekao: Naa je tanost kosmika, a ne poslovna.
Ovo poslovnom ovjeku nije imalo smisla, pa je dodao: Sve zavisi od tvog gledita.
Sa stanovita ume, ta je gubitak jednog lista? Sa stanovita Kosmosa, ta je gubitak
tvog poslovnog rasporeda?
Zato vie ljudi nije prosvijetljeno?
Zato to ne trae istinu nego ono to im pae, ree Majstor.
Ovo je objasnio pomou jedne sufijske prie:
ovjek kojem je trebao novac htio je da proda ilim na ulici. Prvi ovjek kojem ga je
pokazao, rekao je: To je grub ilim i vrlo pohaban.
I kupio ga je vrlo jeftino.
Samo minutu kasnije kupac ree drugom ovjeku koji je naiao: Evo ilima mekog
kao svila, nema ga takvog nigdje.
Sufi koji je vidio tu scenu ree: Molim te ilimaru, stavi me u svoju arobnu kutiju
koja pretvara grubi ilim u meki, a kameni u dragulj.
arobna se kutija, naravno, doda Majstor, zove vlastiti interes; najefikasnije orue
na svijetu za pretvaranje istine u obmanu.
Mislio sam da duhovnost nema nita sa politikom, ree pomalo zapanjena uenica
kad je ula o Majstorovim politikim aktivnostima.
To je zato to nema pojma ta je duhovnost, bio je Majstorov odgovor.
Drugog dana je dozva i ree: A nema pojma ni o politici.
Postoji li tako neto kao to je nesebina ljubav?, upitao je neko.
Kao odgovor, Majstor ree:
Gospodin Dobri stajao je tjeskobno dok su aneli na nebesima pregledali njegov
dosije. Konano aneo biljenik pogleda i uzviknu: Ali ovo je fenomenalno.
Neuveno! Za cijeli ivot nisi uinio ni jedan, mali, najmanji grijeh... ni mrvicu za
cijeli ivot! Sve to si radio bila su djela milosra. Pod kojom kategorijom da te sad
pustimo na nebo? Ne kao anela jer aneo nisi. Niti kao ovjeka jer nema ni jednu
slabost. Poslaemo te nazad na zemlju na koji dan da uini bar jedan grijeh i da
nam se vratih kao ljudsko bie!
Jadni bezgreni gospodin Dobri se nae na uglu ulice u svom rodnom gradu,
nesretan i bijesan, odluan da bar malo odluta sa pravog puta. Proao je sat, pa dva, a
gospodin Dobri je jo uvijek bespomono stajao, pitajui se ta da uradi.
Kad mu je jedna solidno graena ena namignula, odmah je reagovao. Gospoa je
bila daleko od mladosti i ljepote ali ona mu je bila paso za nebo, pa je otiao s njom
na jednu no. Kad je svanulo gospodin Dobri je pogledao na sat. Mora pouriti! Jo
pola sata i ponovo e ga odnijeti na nebo. Dok se oblaio, sledio se, jer mu je stara

gospoa iz kreveta rekla: O dragi predragi gospodine Dobriu, kakvo ste divno djelo
milosra uinili noas!
Umjetniki kritiar je drao predavanje u manastiru.
Umjetnost se moe nai u muzeju, rekao je, ali ljepota se moe nai svuda, u
vazduhu, na zemlji, posvuda, svima na raspolaganju i bez nekog imena koje je
zakaeno za nju.
Ba kao i duhovnost, rekao je Majstor sljedeeg dana, kad je bio nasamo sa
uenicima. Njeni simboli se mogu nai u muzeju koji se zove hram, ali njena je
sutina svuda, svima na raspolaganju, neprepoznata, i bez nekog imena zakaenog za
nju.
Majstor, fasciniran kakav je bio, modernom tehnologijom, odbijao je da je nazove
napretkom.
Istinski napredak za njega bio je napredak srca, napredak sree, a ne napredak
mozga ili napredak spravica.
ta mislite o modernoj civilizaciji?, upitao ga je jednom novinar.
Mislim da bi to bila vrlo dobra ideja, bio je njegov odgovor.
Kad se jednog dana poelo razgovarati o savremenom napretku, Majstor je ispriao
priu o dvojici posjetilaca iz zemlje u razvoju.
Upitao ih je o ekonomskom stanju njihovog naroda. Jedan od posjetilaca se uvrijedio.
ovjee, rekao je, pa mi smo civilizovani; imamo i nekoliko fabrika municije!
Socijalnom radniku Majstor je rekao: Bojim se da pravi vie tete nego koristi.
Zato?
Zato to naglaava samo jedan od dva imperativa pravde.
A to je?
Siromasi imaju pravo na kruh.
A koji je drugi?
Siromasi imaju pravo na ljepotu.
Majstorov prigovor veini drutvenih aktivista bio je ovaj: ono za im su oni teili
bila je reforma, ne revolucija.
Bio jednom jedan vrlo mudar i blag kralj, rekao je, koji je saznao da je bilo
nekoliko nevinih ljudi u njegovom dravnom zatvoru. Zato je naredio da se za nevine
sagradi drugi, udobniji zatvor.
Uenik, u svome potovanju prema Majstoru, gledao je na njega kao na inkarnaciju
Boga.
Reci mi, o Uitelju, rekao je on, zato si doao na ovaj svijet?
Da nauim budale poput tebe da ne trae vrijeme oboavajui Uitelje, bio je
odgovor koji je dobio.

Kad se jednom neko hvalio ekonomskim i kulturnim dostignuima svoje zemlje,

Majstor je bio prilino neimpresioniran. Jesu li sva ta postignua dovela do makar i
najmanje promjene u srcima tvojih zemljaka?, upitao je.
I ispriao je priu o ovjeku kojeg su zarobili ljudoderi i doveli ga poglavici prije
nego to e ga ivog ispei. Zamislite njegovo zaprepatenje kada je uo kako
poglavica govori sa istim harvardskim akcentom.
Zar te sve te godine na Harvardu nisu nimalo promijenile?, upitao je bijelac.
Naravno da jesu. Civilizovale su me. Kad te ispeemo, obui u se za veeru i pojesti
te sa noem i viljukom.
U ovome je tvoja greka, trai Boga izvan sebe, ree Majstor.
Trebam li ga onda traiti unutar sebe?
Zar ne vidi da je to tvoje unutar u stvari izvan tebe?, ree Majstor.
Majstor je stalno podsjeao ljude da im je egzistencija poput robotske: Kako se
moete nazivati ljudima ako je svaka vaa misao, svako osjeanje i svako djelovanje
mehaniko, i proizilazi ne iz vas ve iz vae uslovljenosti?
Moe li ita razbiti tu uslovljenost i osloboditi nas?
Da. Svjesnost.
I onda, poto je promislio na trenutak, doda: I katastrofa.
Katastrofa?
Da. Jedan vrlo engleski Englez mi je jednom ispriao kako je nakon brodoloma
usred okeana i itavog sata plivanja sa drugim Englezom, konano uspio da se
oslobodi svoje uslovljenosti i da progovori a da ga nisu predstavili!
ta je rekao?
Rekao je: Izvinite to vam se obraam a da me nisu predstavili, ali je li ovo put za
Southampton?
Majstor je uporno upozoravao na pokuaje da se Stvarnost obuhvati nekim konceptom
ili imenom.
Neki mistiar je jednom upitao: Kada govorite o BIU gospodine, radi li se o
vjenom, transcendentnom biu ili o prolaznom i uslovljenom biu?
Majstor je na tren zatvorio oi, razmiljajui.
Tada ih je otvorio, zauzeo najprijazniji stav i rekao Da!
Kasnije je rekao: im priijete neko ime Stvarnosti, ona prestaje biti Stvarnost.
ak i kada je zovete Stvarnost?, upita nestani uenik.
Tano, ak i kada je zovete to.
Majstor si je stavio u zadatak da sistematski uniti svaku doktrinu, svako vjerovanje,
svaki koncept boanskog, jer su ove stvari, koje su izvorno bile namijenjene kao
pokazivai, poele da se koriste kao opisi.
Volio je da citira istonjaku izreku:
Kada mudrac pokae na mjesec, idiot vidi samo prst.

Majstor nije raspravljao ni sa kim, jer je znao da raspravlja trai potvrdu svojih
uvjerenja, a ne Istinu.
Jednom im je pokazao vrijednost rasprave:
Pada li krika hljeba namazanom stranom prema gore ili prema dole?
Naravno, namazanom stranom dole.
Ne, namazanom stranom gore.
Hajde da to provjerimo.
I tako su namazali kriku hljeba i bacili je u vazduh. I pala je namazanom stranom
prema gore!
Ja sam pobijedio!
Samo zato to sam ja napravio greku.
Kakvu greku?
Oito je da sam namazao pogrenu stranu.
Religiozno vjerovanje, rekao je Majstor, nije izraz Stvarnosti, ve nagovjetaj,
natuknica za neto to je misterija, izvan dosega ljudske misli. Ukratko, religiozno
vjerovanje je samo prst koji pokazuje prema mjesecu.
Neki religiozni ljudi se nikad ne odmaknu od prouavanja prsta.
Drugi su zauzeti sisajui ga.
Neki upotrijebe prst da si iskopaju oi. Ovo su licemjeri koje je religija oslijepila.
Rijedak je uistinu religiozan ovjek koji je dovoljno nevezan za prst da vidi na ta on
pokazuje ovo su oni koje, poto su prevazili vjerovanje, smatraju huliteljima.
Jedne noi je Majstor poveo uenike na otvoreno polje, pod nebo posuto zvijezdama.
Tada je, pokazujui ka zvijezdama, rekao: A sada se svi koncentriite na moj prst.
Shvatili su poruku.
Uznemiren Majstorovom tenjom da uniti svaki izraz vjerovanja u Boga, jedan je
uenik povikao: Nije mi ostalo nita za ta u da se uhvatim.
To pti kae kad ga gurnu iz gnijezda!, ree Majstor.
Kasnije je rekao: Zar oekuje da leti dok si bezbjedno smeten u gnijezdo svojih
uvjerenja? To nije letenje. To je mahanje krilima!
Poniznost nije budalasto omalovaavanje samog sebe, ree Majstor, Ona dolazi iz
razumijevanja da sve to uspijeva postii svojim naporima jeste promjena vlastitog
ponaanja a ne sebe.
Dakle prava promjena je bez napora?
Tako je, ree Majstor.
A kako se to dogaa?
Kroz svjesnost, ree Majstor.
A ta da ovjek radi da bi postao svjestan?
ta ovjek radi, kad spava, kako bi se probudio?, ree Majstor.
Dakle nema istinskog dobra kojim bi se neko mogao ponositi?
Kao odgovor, Majstor je prepriao razgovor koji je uo:
Na Uitelj kako divan glas ima
Kako boanski pjeva!
Pih! Da je meni njegov glas, ja bih

Pjevao jednako dobro!

Kada je vladar susjednog kraljevstva najavio da namjerava posjetiti manastir, svi su
bili uzbueni. Samo je Majstor bio onakav kakav i obino.
Kralj je doveden pred Majstora; poklonio mu se kao znak pozdrava, i rekao:
Vjerujem da si ti postigao mistino savrenstvo pa sam doao da te upitam o sutini
mistinog.
Zato?, upita Majstor.
elja mi je da proniknem u prirodu postojanja kako bih mogao kontrolisati svoje
vlastito postojanje a i postojanje mojih podanika te dovesti moj narod u sklad.
Dobro, ree Majstor, ali moram te upozoriti da kad zae dovoljno duboko u svoje
istraivanje otkrie da se sklad koji trai ne postie kontrolom nego predavanjem.
Jedan propovjednik koji smatrae sebe pravednim ree: Koji je po tvom sudu najvei
grijeh na svijetu?
Grijeh osobe koja druge ljude vidi kao grenike., ree Majstor.
Postoje zaista dvije vrste ljudskih bia: fariseji i carinici, rekao je Majstor nakon to
je proitao Isusovu parabolu.
Kako prepoznati fariseje?
Jednostavno. Oni su ti koji klasifikuju!, ree Majstor.
Sva ljudska bia su otprilike podjednako dobra ili loa, rekao je Majstor koji je
mrzio koristiti te etikete.
Kako neko moe izjednaiti sveca sa grenikom?, pobunio se jedan uenik.
Jer su svi na jednakoj udaljenosti od sunca. Zar tu udaljenost smanjuje ako neko ivi
na neboderu?
Majstor je tvrdio da je ono to cijeli svijet smatra istinitim, lano; tako da je pionir
uvijek sam. Rekao je:
Vi mislite o Istini kao je to formula koju moete pokupiti iz knjiga. Cijena koja se
plaa za Istinu je usamljenost. Ako hoete da slijedite Istinu, morate nauiti da hodate
sami.
Spreman sam poi bilo gdje u potrazi za Istinom, izjavio je revni uenik.
Majstora je to zabavljalo. Kad namjerava poi?, upitao je.
im mi kaete gdje da idem.
Predlaem da ide u smjeru u kojem pokazuje tvoj nos.
Da. Ali gdje da se zaustavim?
Gdje god eli.
I hoe li istina biti tamo?
Hoe. Tano pred tvojim nosom, gledajui u tvoje oi koje nita ne vide.

Je li prosvjetljenje lako ili teko?

Jednako je lako i jednako teko kao vienje neega to ti je pred oima.
Kako moe biti teko vidjeti neto to je pred oima?
Na to je Majstor odgovorio sljedeom anegdotom:
Djevojka je pozdravila svog momka rekavi:
Primjeuje li ita drugaije na meni?
Nova haljina?
Ne.
Nove cipele?
Ne. Neto drugo
Predajem se.
Nosim gas masku.
Uenik je bio budist. ta je u umu Bude?, upitao je.
to ne upita o svom vlastitom umu ili sopstvu umjesto o neijem drugom?, rekao
je Majstor.
Onda, ta je moje sopstvo, o Uitelju?
Za to mora nauiti ono to je poznato kao tajni in
ta je tajni in?
Ovo., rekao je Majstor zatvorivi i otvorivi oi.
Majstor je objasnio uenicima da e prosvjetljenje doi ako postignu gledanje bez
tumaenja.
Oni su htjeli da znaju ta je to gledanje bez tumaenja.
Majstor je to ovako objasnio:
Par fizikih radnika katolika su naporno radili na putu ispred javne kue kad su vidjeli
rabina kako se uvukao u tu kuu na loem glasu.
Pa, ta bi drugo i oekivali?, rekoe jedan drugom.
Nakon nekog vremena protestantski svetenik se uulja unutra. Nita udno. ta bi
drugo i oekivali?
Onda doe lokalni katoliki svetenik koji je pokrio lice kapuljaom prije nego to je
uao u zgradu. Nije li to strano? Sigurno se jedna od djevojaka razboljela.
Uenik je jednom upitao Majstora kako bi mogao stupiti na Put.
uje li um potoka koji protjee pored manastira?
Da.
To je odlian nain da se stupi na Put.
Majstor je volio da pria ovo o sebi:
Kada mu se rodilo prvo dijete otiao je u djeiju sobu i vidio svoju enu kako stoji
iznad kolijevke s bebom. Bezglasno ju je posmatrao dok je gledala u usnulu bebu. Na
njenom licu je vidio uenje, nevjericu, zanesenost, ekstazu. Dirnut do suza, doao je
do nje na prstima, stavio joj ruku oko struka proaptao: Znam tano ta sad mora da
osjea, draga.

Doavi sebi njegova ena promrmlja: Da. Nikako mi nije jasno kako su mogli
napraviti takvu kolijevku za dvadeset dolara.
Svaki put kad bi se prialo o Bogu, Majstor je insistirao da je u sutini Bog izvan
dosega ljudske misli Misterija i zato bilo ta to je reeno o Bogu je bilo istina, ali
ne o Njemu, ve o konceptu Njega.
Uenici nikad nisu stvarno shvatili ta je to znailo dok im Majstor to jednom nije
pokazao.
Nije istina kad se kae da je Bog stvorio svijet, ili da nas Bog voli, ili da je Bog
veliki jer se o Bogu nita ne moe rei. Zato bi u interesu istine trebalo rei: Na
koncept Boga je stvorio svijet, na koncept Boga nas voli, na koncept Boga je
veliki.
Ako je to tano, zar ne bismo trebali odbaciti sve koncepte koje imamo o
boanskom?
Ne bi bilo potrebe da napustite svoje idole da ih prvo niste napravili?, ree Majstor.
Nekim je uenicima smetalo to je Majstor vrlo malo mario za to da li ljudi vjeruju u
Boga kao linost ili ne.
Jednom im je citirao reenicu koja mu je postala omiljena. Bila je to reenica iz
dnevnika Generalnog Sekretara UN-a Dag-a Hammarskjold-a:
Bog ne umire onog dana kad mi prestanemo da vjerujemo u lino boanstvo, ali mi
umiremo kad nai ivoti prestanu biti osvjetljavani stalnim sjajem, svakodnevno
obnavljanim, uda, izvor kojega je izvan svakog razuma.
Majstor je jednom vidio veliku gomilu koja se skupila kod manastirskih vrata i
pjevala mu drei natpis na kojem je pisalo HRIST JE ODGOVOR.
Doao je do nekog ovjeka koji je drao znak i rekao: Da, ali koje je pitanje?
ovjek je na tren ustuknuo ali je dovoljno brzo doao sebi da kae: Hrist nije
odgovor na pitanje, ve odgovor na nae probleme.
U tom sluaju, ta je problem?
Kasnije je rekao uenicima: Ako je Hrist zaista odgovor, onda Hrist znai ovo: jasno
razumijevanje o tome ko stvara problem i kako.
ta mogu da uinim kako bih zadobio prosvjetljenje?, upitao je jedan revni uenik.
Vidi stvarnost onakvu kakva jeste, rekao je Majstor.
Pa, ta mogu uiniti da bih vidio stvarnost onakvu kakva jeste?
Majstor se nasmijeio i rekao: Prijatelju, imam dobru i lou vijest za tebe.
Koja je loa vijest?
Nita ne moe uiniti da bi vidio to je dar.
A koja je dobra vijest?
Nita ne moe uiniti da bi vidio to je dar.
Ljudski problemi tvrdoglavo odolijevaju ideolokim rjeenjima, kako je borac za
radnika prava otkrio kada je poveo Majstora da gleda kopanje rova modernim

metodama. Ova maina je oduzela posao mnotvu ljudi. Trebali bi je unititi i

postaviti stotinu ljudi sa lopatama u taj rov.
Da, ree Majstor. Ili jo bolje, hiljadu ljudi sa kaiicama.
Propovjednik je vrsto odluio da izvue nedvosmisleno priznanje vjere u Boga od
Majstora.
Vjeruje li da Bog postoji?
Naravno da vjerujem, rekao je Majstor.
I On je stvorio sve. Vjeruje li u to?
Da, da. Naravno da vjerujem.
A ko je stvorio Boga?
Ti, ree Majstor.
Propovjednik je bio zaprepaten. Da li ti ozbiljno kae da sam ja stvorio Boga?
Onog o kojem stalno misli i pria da!, mirno ree Majstor.
Majstor je odbacivao ideologe iz prostog razloga to su njihove teorije zvuale
razumno ali nikad nisu odgovarale stvarnosti.
Ispriao je priu o jednom ideologu koji je rekao: Ovo je lud svijet. Bogati kupuju na
kredit iako imaju obilje novca, a siromasi, koji nemaju para, moraju plaati
gotovinom.
Pa ta ti predlae?, upita neko.
Obrnite stvari. Neka bogati plaaju gotovinom a dajte kredit siromasima.
Ali ako neki trgovac bude prodavao na kredit siromanima, on e na kraju
osiromaiti.
Odlino!, ree ideolog, Onda e i on moi kupovati na kredit!
Majstora je zamaralo da razgovara s ljudima koji su uvijek nastojali da brane
postojanje Boga ili da raspravljaju o Njegovoj prirodi, dok su zanemarivali nadasve
vaan zadatak svjesnosti sebe to im je jedino moglo donijeti ljubav i osloboenje.
Grupi ljudi koji su ga zamolili da im pria o Bogu, rekao je: Ono to vi naalost
traite je da priate o Bogu, umjesto Ga vidite; a vidite Ga onakvog kakvog mislite da
je, a ne onakvog kakav je stvarno. Jer Bog je objavljen, nije sakriven. emu pria,
otvorite oi i vidite.
Kasnije je dodao: Vienje je najlaka stvar na svijetu. Sve to treba da uinite je da
podignete roletne vaih misli o Bogu.
Jedan uenik ree: Moramo se oblaiti i jesti kako da se izbavimo od toga?
Jedemo. Pijemo., ree Majstor.
Ne razumijem.
Ako ne razumije, obuci se i jedi svoju hranu.
Kasnije je dodao: Nikad se neete izdii iznad onoga od ega bjeite.
A potom: Ljudi koji hoe da se izdignu iznad dobro pripremljenog jela i dobro
skrojene odjee su duhovno ludi.

Najei uzrok nesree, tvrdio je Majstor, je odluka koju ljudi donesu da budu
nesretni. Zbog toga je od dvije osobe koje se nau u istoj situaciji jedna sretna a druga
jadna.
Ispriao je kako se njegova kerica protivila odlasku u ljetnji kamp. Pokuavajui da
ublai njene sumnje, Majstor je adresirao nekoliko razglednica na samog sebe i dao ih
njoj.
Svaki dan, rekao je, samo napii Dobro sam na jednu od ovih razglednica i ubaci
je u potansko sandue.
Djevojica je razmiljala i upitala: Kako se pie jadno?
Majstor je izuzetno podravao istorijska istraivanja. Meutim, njegov jedini prigovor
studentima istorije bio je to to su uopte uzevi zanemarivali najvanije lekcije koje
je istorija imala da ponudi.
Na primjer?, upitao je jedan student.
Na primjer, uvid u probleme, nekad vitalne, a danas samo hladne apstrakcije u
knjigama. Likove u istorijskoj drami, nekad smatrane tako monima, a u stvari tek
marionete na koncima nama tako oitim, a njima tako patetino neprimjetnim!
Majstor ree: Ono to smatrate prijateljstvom je u stvari poslovni aranman: ivi u
skladu sa mojim oekivanjima, daj mi ono to elim i voljeu te; odbij me i moja e se
ljubav obratiti u ogorenje i ravnodunost.
Ispriao je priu o ovjeku koji je doao kui, svojoj eni i svojoj slatkoj trogodinjoj
kerki, nakon napornog dana u kancelariji.
Moe li poljubac za tatu?
Ne.
Stidim te se. Tvoj tatica naporno radi da donese kui neto novca a ti se tako
ponaa! Hajde, gdje je taj poljubac?
Gledajui ga u oi, slatka trogodinja djevojica ree: Gdje je novac?
Jedan uenik ree: Ja ne mijenjam svoju ljubav za novac.
Majstor ree: Nije li to jednako loe, ili ak i gore da je mijenja za ljubav?
ta znai biti prosvijetljen?
Vidjeti.
ta?
Ispraznost uspjeha, prazninu postignua, nitavnost ljudskih tenji, ree Majstor.
Uenik je bio zgroen. Zar to nije pesimizam i oajanje?
Nije. To je uzbuenje i sloboda orla koji leti nad provalijom bez dna.
Jedan maloduni uenik se poalio kako ga, zbog njegovih hendikepa, ivot zakida.
Zakida?, zavika Majstor. Zakida? Pogledaj oko sebe ovjee! Svakim trenutkom
svjesnosti, debelo si preplaen!
Majstor je nastavio priom o vlasniku hotela koji se ogoreno alio na uticaj novog
auto puta koji je sagradila vlada, na njegov biznis.

Gledaj, ree mu prijatelj. Prosto te ne razumijem. Svake noi ispred tvog hotela
vidim znak NEMAMO SLOBODNIH SOBA.
Ne moe suditi prema tome. Prije izgradnje auto puta, vraao sam trideset do
etrdeset ljudi svaki dan. Sada nikad ne vratim vie od dvadeset i pet.
Majstor doda: Kad ste odluni da se osjeate loe i nepostojee muterije su stvarne.
To je podsjetilo uenike na pesimistu koji je rekao: ivot je tako grozan, bilo bi bolje
da se ovjek i ne rodi.
Da, odgovorio je Majstor sa sjajem u oku, ali koliko ih ima tu sreu? Moda jedan
u deset hiljada.
Majstor je morao znati da su njegove rijei esto nerazumljive njegovim uenicima.
Govorio im je ipak, znajui da e doi dan kada e one uhvatiti korijena i procvjetati u
srcima koja su ga ula.
Jednog je dana rekao:
Vrijeme uvijek izgleda tako dugo kad ekate
na godinji odmor,
na pregled,
na neto za im udite ili ega se bojite u budunosti.
Ali onima koji se odvae da se predaju iskustvu sadanjeg trenutka bez pomisli o
iskustvu, bez elje da se ono ponovi ili da se izbjegne vrijeme se pretvara u sjaj
Vjenosti.
Unitava te spokoj ivota, ree Majstor bezbrinom ueniku. Samo te nesrea
moe spasiti.
I objasni to ovako:
Bacite abu u lonac pun kipue vode i ona e odmah iskoiti van. Stavite je u lonac
vode koja se polagano zagrijava i izgubie mo da skoi kada doe moment za skok.
Guverner upita: Ima li kakav savjet koji bi mi mogao dati u pogledu obavljanja moje
slube?
Da. Naui kako izdavati nareenja.
Kako?
Tako da ih drugi mogu primati a da se ne osjete niima, ree Majstor.
Kad su ga upitali kako ovjek otkriva Tiinu, Majstor je ispriao ovu priu:
Fabrika je bila zainteresovana za otkup koa jedne vrste aba. Jedan farmer je javio
kompaniji da on moe obezbijediti bilo koju koliinu do sto hiljada i vie prema
potrebi. Kompanija je odgovorila: Poaljite pedeset hiljada u prvoj poiljci.
Dvije sedmice potom, u potanskoj poiljci stigla je jedna bijedna ablja koa sa
sljedeom porukom: Gospodo, izvinjavam se. Ovo je sve abljih koa to se moglo
nai u mome susjedstvu. Prevarila me je buka.
Kasnije Majstor ree: Istraujte buku koju ljudi prave. Tada vidite kroz buku koju vi
sami pravite i pronai ete nita prazninu i Tiinu.

Moj je ivot kao razbijeno staklo, ree jedan posjetilac. Moja je dua okaljana zlom.
Ima li nade za mene?
Da., ree Majstor. Postoji neto ime se svaka polomljena stvar ponovo sastavlja, i
ime se svaka mrlja isti.
ta?
Opratanje.
Kome da oprostim?
Svima:
ivotu,
Bogu,
svom blinjem
a naroito sebi.
Shvatanjem da nikoga ne treba kriviti, ree Majstor. NIKOGA.
Ljudima je bilo skandalozno da uju kako Majstor kae da prava religija nije
drutvena stvar. On ree:
Bio jednom jedan mali polarni medvjedi, koji je upitao svoju majku: Majko, je li i
moj tata bio polarni medvjed?
Naravno da je bio polarni medvjed.
Neto kasnije, Reci mi mama, je li i moj deda bio polarni medvjed?
Jeste, i on je bio polarni medvjed.
A moj pradjeda? Je li i on bio polarni medvjed?
Jeste. Zato pita?
Jer mi je hladno.
Majstor zakljui: Religija niti je drutvena niti naslijeena. Ona je izrazito lina
stvar.
Traim smisao postojanja, ree stranac.
Ti dakako pretpostavlja, ree Majstor, da postojanje ima smisao.
Zar nema?
Kad iskusi postojanje onakvo kakvo jeste a ne onakvo kakvo ti misli da je
otkrie da tvoje pitanje nema smisla, ree Majstor.
Zar ne postoji socijalno osloboenje?
Naravno da postoji, ree Majstor.
Kako biste ga opisali?
Osloboenje od potrebe da se pripada krdu, ree Majstor.
Prijatelju moj, ree Majstor borcu za slobodu zatoenom u zatvorskoj eliji, sutra
e se hrabro suoiti sa svojim pogubljenjem. Samo te jedna stvar spreava da se
suoi sa smru radosno.
Koja?
elja da tvoji poduhvati budu upameni. udnja da budue generacije aplaudiraju
tvojim herojskim djelima.

Ima li u tome neto loe?, upitao je osuenik.

Je li ti ikad palo na pamet da ako potomstvo i upamti, nee vezati tvoja djela za tebe
ve za tvoje IME?
Nije li to isto?
O ne prijatelju moj! Tvoje ime je zvuk na koji ti odgovara. Tvoja etiketa. Ko si TI?
To sve to je tom ovjeku trebalo da umre te veeri prije nego to je streljaki stroj u
zoru doao po njega.
Pria o Majstorovom razgovoru sa pogubljenim ovjekom je procurila do uenika.
Svakako je ovjekovo ime vie od prostog zvuka, rekoe.
Kao odgovor na to, Majstor im je ispriao o ulinom prodavcu koji je postao
multimilioner, samo je, umjesto potpisa, na ekove stavljao dva krstia, jer je bio
nepismen.
Jednog se dana Bankar iznenadio vidjevi tri krstia na eku. To je zbog moje ene,
objasnio je milioner, ona ima drutvene ambicije. Drugo X u nizu je moje srednje
ime.
Uenici su sjedili na obali rijeke.
Ako padnem sa ove obale hou li se udaviti?, upita jedan od njih.
Nee, ree Majstor. Davljenje nije uzrokovano upadanjem u vodu, ve ostajanjem
u njoj.
Kada je komentarisao Isusovu priu o ljudima koji cijede komarca a kamilu prodiru,
Majstor je objasnio kako je jednom, tokom rata, stjerao sve ljude u manastirski
podrum za vrijeme vazdunog napada. Sjedili su tamo cijeli dan dok su oko njih
padale bombe. Kad je dola veer, dvojica vie nisu mogli izdrati. Dosta nam je,
rekoe. Bombe ili ne, mi idemo kui.
Otili su i vratili su se u podrum nakon tri minute.
Vidim da ste se predomislili, ree Majstor smijeei se.
Da, rekoe iznervirano, poela je kia.
Kako se radosnim Majstor ini, primijetio je jedan posjetilac.
Jedan uenik ree: ovjek uvijek hoda radosno kad odbaci teret zvani ego.
Upitae Majstora o tome ta misli o dostignuima moderne tehnologije. Ovo bi njegov
odgovor:
Rasijani profesor je kasnio na predavanje. Uskoio je u taksi i povikao: Pourite!
Najveom brzinom!
Dok je taksi jurio, on shvati da vozau nije rekao gdje da ga vozi, pa povika: Znate li
gdje elim ii?
Ne gospodine, ree taksista, ali vozim najbre to mogu.

Velika grupa prijatelja i bivih uenika skupila se da proslavi Majstorov devedeseti

roendan.
Prije nego to se zabava zavrila, Majstor ustade da govori:
ivot, ree on, se mjeri kvalitetom a ne brojem dana.
Kada je sazvan ogroman sastanak radi protesta protiv vladine proizvodnje atomskih
bombi, Majstor i njegovi uenici su bili upadljivi u gomili.
Izjava Bombe ubijaju ljude! doekana je glasnim aplauzom. Majstor je odmahnuo
glavom, i promrmljao: To nije istina. Ljudi ubijaju ljude!
Kada je shvatio da ga ovjek koji je stajao do njega nije uo, nagnuo se i rekao:
Ispravka ideje ubijaju ljude.
Majstor se postarao da manastirska biblioteka bude puna knjiga o svakoj zamislivoj
temi POLITICI, ARHITEKTURI, FILOZOFIJI, POEZIJI, AGRIKULTURI,
ISTORIJI, NAUCI, PSIHOLOGIJI, UMJETNOSTI... onoj koju je sam najvie
koristio, FIKCIJI.
Stalno je ponavljao: Sauvaj nas Boe od ljudi koji ne RAZMILJAJU,
RAZMILJAJU, RAZMILJAJU!
Niega se nije vie bojao, rekao je, nego jednosmjernog uma, fanatika koji se dri
samo jedne knjige.
Ovo je zbunilo uenike jer je bilo tako daleko od PERCEPCIJE BEZ
RAZMILJANJA, NEKONCEPTUALNE SVJESNOSTI, koji su inili stoer
Majstorovog uenja.
Kad su ga upitali za to, odgovorio je dvosmisleno: Trn se moe izvaditi drugim
trnom, zar ne?
Majstor je postavio veliki znak za upozorenje sa mrtvakom glavom u manastirskoj
biblioteci. Na njemu je pisalo: KNJIGE UBIJAJU.
Zato?, htio je znati neko.
Zato to knjige uzgajaju ideje koje se mogu zalediti u vjerovanja izazivajui tako
otvrdnjavanje uma i iskrivljeno shvatanje STVARNOSTI.
Neki uenik se poalio na Majstorovu naviku da obara sva njegova uvjerenja do kojih
je jako drao.
Majstor ree:
Zapalio sam hram tvojih vjerovanja, jer kad on bude uniten, imae nesmetan
pogled na veliko, neogranieno nebo.
Majstor je sreo vrlo starog susjeda koji je polagano hodao sa tapom u ruci.
Dobro jutro, ree mu, kako ste ovih dana?
Nisam dobro, ree ovjek slabim glasom. Nekad sam obilazio krug oko cijelog
bloka svakog jutra prije doruka. Sada sam toliko slab da mogu prei samo pola tog
puta, a onda se moram okrenuti i vratiti nazad.

Majstor je naglaavao svjesnost vie od oboavanja.

Ali zar se ne moramo oslanjati na Boga?, upitali su ga.
Majstor ree: Onaj koji voli eli dobro voljenoj osobi to izmeu ostalog, zahtijeva
osloboenje voljene osobe od Onog koji voli.
Kasnije je predstavio izmiljeni dijalog izmeu Boga i njegovog posveenika:
Posveenik: Boe, molim te ne naputaj me.
Bog: Odlazim da bi sveti duh mogao doi.
Posveenik: ta je taj sveti duh?
Bog: Neustraivost i sloboda koji dolaze od nezavisnosti.
Majstor je jednom ispriao priu o susjedu na selu koji je bio opsjednut kupovanjem
zemljita.
Volio bih da imam vie zemlje, rekao je jednog dana.
Ali zato?, upita Majstor. Zar ve nema dovoljno?
Kad bih imao vie zemlje, mogao bih uzgajati vie krava.
A ta bi radio s njima?
Prodao bih ih i zaradio novac.
Za ta?
Da kupim jo zemlje i uzgojim mnogo krava...
Neki propovjednik je jednom raspravljao s Majstorom o pitanju ovisnosti o Bogu.
Bog je na otac, rekao je, i uvijek trebamo njegovu pomo.
Majstor ree: Kad otac pomogne svom malom djetetu, cijeli svijet se smijei. Kad
otac pomae svom odraslom djetetu, cijeli svijet plae!
Majstor je imao vrlo odreena stajalita u pogledu planiranja porodice. Za sve one
koji su smatrali da je veliina porodice privatna stvar roditelja ili unutranja stvar
zemlje, imao je sljedeu usporedbu:
Bila jednom jedna zemlja gdje je svakom bilo mogue da nabavi vlastite nuklearne
bombe male, veliine runih bombi, ali dovoljno mone da raznesu cijeli grad.
Vodila se ogorena rasprava o pravu privatnih lica da posjeduju takve eksplozive
dok se nije dolo do sljedeeg kompromisa: Niko nema pravo da nosi nuklearnu
bombu u javnosti bez dozvole. A ta rade kod svoje kue, to je njihova privatna stvar.
Neko je Majstoru ispriao o nevjerovatnom porastu tiraa Seks Magazina.
teta, bio je njegov komentar. O seksu kao stvarnosti moglo bi se rei da to vie
itate o njemu, to ga manje poznajete.
Kasnije je dodao: I manje uivate u njemu.
Savremeni svijet sve vie pati od seksualne anoreksije, rekao je neki psihijatar.
ta je to?, upita Majstor.
Nedostatak seksualnog apetita.
Grozno!, ree Majstor. ta je tome lijek?
Ne znamo. Zna li ti?

Mislim da znam.
ta?
Uinite da seks ponovo bude grijeh, ree Majstor s osmijehom.
Iako se Majstor nije protivio psihoterapiji i ak tvrdio da je nekim ljudima ona
neophodna, nije krio svoje uvjerenje da psihoterapeut samo donosi olakanje; on u
stvari ne rjeava problem jednostavno ga zamjenjuje za drugi, udobniji.
Sjetio se kako je sjedio u autobusu nakon Rata, i kako ga je zaintrigirao putnik koji je
nosio neto teko umotano u novine.
ta to drite u krilu?, htio je da zna kondukter.
Neeksplodiranu bombu. Nosim je vatrogascima.
Za ime Boga, ovjee! Takve se stvari ne nose u krilu! Stavi je ispod sjedita!
Na dan izbora Majstor bi uvijek bio prvi na glasakom mjestu.
Nikad nije mogao shvatiti zato neki od uenika nisu koristili svoje pravo da glasaju.
Ljudi su spremni da plaaju poreze i da proliju svoju krv za demokratiju, rekao je.
Zato nee da se potrude da glasaju i da joj pomognu da funkcionie?
Majstor je imao ovu priu o nainu na koji ljudi gledaju jedni na druge.
Ubrzo nakon vjenanja ivio je u stanu na desetom spratu. Njegova mlada ena
jednom je izala ispod tua da dohvati pekir i zaledila se. Vani je bio pera prozora i
gledao ju je. Prola je cijela minuta dok je ona tako stajala prikovana za pod, previe
oamuena da bi pomjerila i mii.
ovjek je prekinuo utnju. ta je bilo gospoo?, rekao je. Zar nikad niste vidjeli
peraa prozora?
Kad je Majstor dobio prvo dijete, inilo se da mu nikad nije dosta gledanja u bebu.
ta bi elio da postane kad poraste?, neko ga je upitao.
Nevjerovatno sretan, rekao je Majstor.
estitaj mi!
Zato?
Konano sam naao posao koji prua odline mogunosti za napredovanje.
Majstor ozbiljno ree: Jue si hodao u snu. I danas hoda u snu. Hodae u snu do
dana svoje smrti. Kakvo je to napredovanje?
Govorio sam o finansijskom napredovanju, ne o duhovnom.
Aaaa! Jasno mi je. Mjesear sa bankovnim raunom koji ne moe uivati u njemu jer
nije budan!
Prosvjetljenje, ree Majstor kada su ga upitali o njemu, je buenje.
Upravo sada vi spavate a toga niste svjesni.
Tada im je ispriao o nedavno udatoj eni koja se alila na naviku svog mua da pije.
Ako si znala da pije, zato si se udala za njega?, upitali su je.

Nisam imala pojma da pije, rekla je ona, dok jedne veeri nije doao kui
trijezan!
Isus je dao ptice nebeske i cvijee poljsko za primjer ljudima. I Majstor takoe. esto
je priao o pismu koje je primio od imunog susjeda u kojem je pisalo:
Dragi gospodine,
Piem vam u vezi bazena za ptice koji sam poklonio manastiru. elim vam rei da ga
vrapci ne smiju koristiti.
Jedan posjetilac, objanjavajui svoju religiju Majstoru, ree: Mi vjerujemo da smo
boiji izabrani narod.
ta to znai?, ree Majstor.
Da nas je Bog izabrao izmeu svih ostalih naroda na zemlji.
Mislim da mogu pretpostaviti ko je od svih ljudi na zemlji, to otkrio, suho odvrati
Majstor.
Dozvoli mi da objasnim Dobru Vijest koju moja religija donosi, ree propovjednik.
Majstor se sav pretvorio u uho.
Bog je ljubav. I On nas voli nagrauje nas zauvijek ako se pridravamo Njegovih
naredbi.
AKO?, ree Majstor. Onda vijest i nije tako dobra, je li?
Loe zapakovan paket sa biblijama stigao je u potu i pukao, rasuvi prelijepe u kou
uvezane knjige po podu.
Potar nije odolio iskuenju da uzme jednu.
Kada je ovo kasnije priznao, Majstor ree: Ali ta te je, za ime svega, navelo da
ukrade Bibliju?
Moja religiozna priroda, pokajniki ree ovjek.
Neki ljudi tvrde da poslije smrti nema ivota, ree uenik.
Je li?, ree Majstor neobavezno.
Zar ne bi bilo uasno umrijeti i nikad vie ne vidjeti ili voljeti ili kretati se?
Tebi je to uasno?, ree Majstor. Ali veini ljudi je tako i prije nego to umru.
Uenica je odluila da bude linija i izravnija.
Da li ti vjeruje u ivot poslije smrti?, upitala je.
udno je da se toliko dri te teme!, ree Majstor.
Zato misli da je to udno?
Evo je pred tobom divan aprilski dan, ree Majstor, pokazujui kroz prozor, a ti si
kao dijete koje odbija da jede danas jer ne zna ta e sutra donijeti. Izgladnjuje se.
Jedi svoj svagdanji hljeb!

Majstor je ponekad zabavljao posjetioce priama o potovanom Mula Nasrudinu.

Nasrudin se jednom prevrtao po krevetu. ena mu ree: ta ti je? Spavaj!
Mula je priznao da nije imao sedam srebrnjaka koje je dugovao susjedu Abdulahu i
koje je trebalo da mu vrati sutradan. Bio je toliko zabrinut da nije mogao spavati.
Njegova ena odmah ustade, baci al preko ramena, pree preko ulice i vikae:
Abdulah! Abdulah! dok stari Abdulah nije izaao na prozor trljajui pospane oi, i
upitao: ta je? U emu je stvar?
Samo hou da ti kaem da nee sutra dobiti svojih sedam srebrnika. Moj ih mu
nema.
Tada se vratila kui i rekla: Hajde spavaj Nasrudine. Sada Abdulah moe da brine.
Majstor zakljui: Neko mora da plati. Da li iko mora da brine?
Kako bi zatitili usjeve farmeri su pobili nebrojene ptice. Dok je gledao njihova mrtva
tijela kako lee posvuda, uenik se sjetio Isusove prie: Nijedna od ovih ptica ne
padne na zemlju bez dozvole Oca vaega, i upitao Majstora da li je ta reenica imala
smisla.
Ima, ree Majstor. Ali te rijei otkrivaju svoju unutranju ljepotu samo ako ih se
gleda u svjetlu toga da se ove ptice mnoe na milione i da ih se onda pobije kao
tetoine.
ta je konkretno Prosvjetljenje?
Vienje stvarnosti onakve kakva jeste.
Zar ne vidi svako realnost onakvu kakva je?
O, ne! Veina ljudi je vidi onakvu kakva misle da jest.
U emu je razlika?
Razlika izmeu miljenja da se davi u uzburkanom moru i znanja da se ne moe
udaviti jer na kilometre uokolo nema vode.
Psihijatar je doao da vidi Majstora.
ta ti radi s neuroticima?, upitao je.
Majstor ree: Oslobaam ih.
Ali kako?
Umjesto da rijeim njihov problem, ja rastvorim ego koji ga je izazvao.
Kako bi ja to mogao uraditi?
Izai iz zatvora svojih misli u svijet osjeanja, ree Majstor.
Kad se propovjednik vratio na temu Dobre Vijesti, Majstor ga je prekinuo:
Kakva je to Dobra Vijest, upitao je, kad ona odlazak u pakao ini tako lakim a
odlazak u nebo tako tekim?
Kako bi ilustrovao injenicu da jednostavno nema odgovarajuih simbola za Boga,
Majstor je ispriao o sluaju kada se njegova ena vozila s njim kroz zaguenu
gradsku ulicu.
Udarila je u auto koji se pribliavao, a iji je voza spustio prozor i povikao:
Gospoo, zato niste signalizirali ta ete uraditi?

Zato, odgovori ona, to nema signala za ono to sam htjela uraditi.

Jednog je dana Majstor pogledao na propovjednika koji je sjedio pred njim, ohol u
svojim uvjerenjima, uvjeren u sopstvenu pravednost u svojim dobrim djelima, i rekao:
Prijatelju, ponekad osjeam da kad doe as da umre, da e umrijeti a da nikad nisi
ivio bie kao da te je ivot mimoiao.
Potom je dodao: Ne gore je od toga: ivot i ti ste ili u suprotnim smjerovima.
Majstoru nije bilo strano ono to se deavalo u svijetu.
Kada su ga upitali da objasni jednu od svojih omiljenih izreka,
Nema dobra ni zla
Ve ih miljenje ini takvim
Rekao je ovo:
Jeste li ikad primijetili da ono to ljudi nazivaju guvom u vozu, postaje atmosfera u
nonom klubu?
Kako bi ilustrovao isti aksiom jednog je dana ispriao kako je, kada je bio dijete, uo
svog oca, poznatog politiara, kako otro kritikuje lana partije koji je preao u
opoziciju.
Ali oe, neki dan si bio pun rijei hvale za ljude koji su napustili opoziciju i preli u
tvoju partiju.
Pa sine, mogao bi ve sada dok si mlad nauiti ovu vanu istinu: oni koji preu u
drugu partiju su izdajnici. Oni koji dou nama su obraenici.
U zemlji Prosvjetljenja vae je uenje podjednako beskorisno kao to su toljage
beskorisne u savremenom ratovanju. Ono to je ovdje potrebno je svjesnost., ree
Majstor.
I nastavio je priom o uenici koja je zaposlila latvijsku izbjeglicu kao kunu
pomonicu, da bi na svoje zaprepatenje ustanovila da djevojka ne zna koristiti
usisava, mikser ili ve mainu.
ta zna da radi?, upitala je oajno.
Djevojka se tiho i ponosno nasmijeila. Znam pomusti koutu, ree.
Koliko e mi trebati da rijeim svoj problem?
Ni minute vie nego to e ti trebati da ga razumije, ree Majstor.
Propovjednik je bio neuobiajen ovjek. Ljudi su drhtali kad bi ga vidjeli. Nikada se
nije smijao i bio je uporan u svojoj asketskoj praksi jer je vjerovao u nanoenje bola
samom sebi. Znalo se da esto posti i da se slabo oblai zimi.
Jednog dana je Majstoru povjerio svoj tajnu muku: ivio sam ivot odricanja i bio
vjeran pogledima moje religije. Ali neto mi izmie a ne mogu otkriti ta. Moe li ti ?

Majstor ga je pogledao, tako tvrdog i suhog, i rekao: Da. Dua.

Evo prie koju je Majstor ispriao filozofu koji je traio da zna zato je pamet
prepreka prosvjetljenju.
Bila tri putnika u avionu Mudrac, Izvia i Biskup. Motor aviona je otkazao i pilot
je najavio da e iskoiti; u avionu su bila samo tri padobrana i on e uzeti jedan od
njih. Ostali treba da odlue ko e se od njih spasiti. Mudrac ree: Poto sam ja
neophodan zemlji smatram da je prirodno da bih ja morao dobiti padobran. Tako je
zgrabio padobran i iskoio.
Biskup pogleda na Izviaa i ree: Sinko ja sam se naivio, pa mislim da bi ti trebao
uzeti preostali padobran. Ja sam spreman da umrem.
To nee biti potrebno Biskupe., ree Izvia. Tu su dva padobrana. Mudrac je
iskoio s mojim ruksakom.
Majstor doda: Pamet obino ne ostavlja mjesta za svjesnost.
Na posjetioce je uvijek ostavljala dojam majstorova leernost.
Naprosto nemam vremena da urim, rekao bi on.
Zar nam nee poeljeti sretan Boi?
Majstor je pogledao na kalendar, vidio da je etvrtak i rekao: Radije bih vam poelio
sretan etvrtak.
Ovo je uvrijedilo Hriane u manastiru, dok Majstor nije objasnio: Milioni e uivati
ne u Danas ve u Boiu tako da e im radost biti kratkog vijeka. Ali za one koji su
nauili uivati u Danas, svaki dan je Boi.
Grupi drutvenih aktivista koji su traili njegov blagoslov za plan koji su namjeravali
sprovesti u akciju, Majstor ree: Ono to vam treba je, bojim se, svjetlo a ne akcija.
Kasnije je objasnio: Boriti se protiv zla aktivizmom je kao boriti se protiv tame
rukama. Dakle ono to vam treba je svjetlost a ne borba.
Bilo je nemogue navesti Majstora da uzme ideje patriotizma ili nacionalizma
ozbiljno.
Jednom je ispriao priu o Englezu kojeg je roak ukorio zato to je postao ameriki
graanin: ta si dobio time to si postao Amerikanac?
Pa, ree on, za poetak pobijedio sam u Ratu za Nezavisnost.
Majstor je jednom odrao predavanje o OPASNOSTI RELIGIJE, potvrujui, izmeu
ostalog, da religiozni ljudi olako koriste Boga kao pokrie za svoju sitniavost i
traenje vlastite koristi.
Ovo je izazvalo otar odgovor u obliku knjige u kojoj je preko stotinu religioznih
voa napisalo lanke u kojima su demantovali Majstorove rijei.
Majstor se nasmijao kad je vidio knjigu. Ako je ono to sam rekao pogreno, jedan
lanak bi bio dovoljan, rekao je.

Nakon to je odrao vatren politiki govor na mitingu, uenik je upitao Majstora ta je

mislio o njemu. Majstor ree: Ako je ono to si rekao istina, zato je bilo potrebno da
vie?
A kasnije ree svim uenicima:
Istina ispata vie zbog vatrenosti svojih branilaca nego zbog svih napada svojih
protivnika.
Majstor je jednom razotkrio svoje uenike na sljedei nain:
Dao je svakome list papira i traio da napiu duinu sale u kojoj su se nalazili.
Skoro svi su napisali cijele brojeve, kao npr. pedeset stopa. Dvoje ili troje su dodali
rije priblino.
Majstor ree: Niko nije dao taan odgovor.
Koji je taan odgovor?, upitali su.
Taan odgovor je NE ZNAM, ree Majstor.
Majstor je osuivao zle osobine natjecanja.
Ne iznosi li natjecanje ono to je najbolje u nama?, upitali su ga.
Ono iznosi ono to je najgore, jer vas ui da mrzite.
Da mrzimo ta?
Sebe jer dozvoljavate da vau aktivnost odreuje va suparnik, a ne vae potrebe ili
ogranienja. Druge jer nastojite da napredujete na njihovu tetu.
Ali to bi bilo posmrtno zvono promjenama i napretku, usprotivi se neko.
Majstor ree: Jedini napredak koji postoji je napredak u ljubavi. Jedina promjena
koja je vrijedna dogaanja je promjena srca.
Zato vie ljudi ne postie prosvjetljenje?, upita neko Majstora.
Jer vide kao gubitak ono to je u stvari dobitak.
Ispriao je tada priu o poznaniku koji se bacio u biznis. Trgovina je cvjetala. Kupci
su stalno dolazili.
Kada mu je Majstor estitao na uspjehu, on ojaeno ree: Gledajmo na stvari
realistino gospodine. Pogledajte ova ulazna vrata. Ako se toliki ljudi nastave gurati
kroz njih, moraemo uskoro zamijeniti arke.
Trgovcu koji je pobjegao od ivotnih nedaa i zaradio novac, Majstor je rekao: Bio
jednom ovjek koji se bojao otisaka vlastitih stopala. I tako je umjesto da hoda poeo
da tri to je samo povealo broj otisaka koje je ostavljao. Ono to je trebalo da
uradi je bilo da stane.
Moje su muke nepodnoljive.
Majstor ree: Sadanji trenutak nikad nije nepodnoljiv. Ono to misli da e doi za
pet minuta ili za pet dana je ono to te vodi u oaj. Prestani da ivi u budunosti.

Kad su ga upitali kakav bi sprovod elio da mu bude prireen, Majstor je rekao:

Ostavite moje tijelo u pustom mjestu i ne zamajavajte se kopanjem groba, tako da mi
zemlja i nebo budu koveg, mjesec i zvijezde da mi budu svijee a sve stvorenje da
mi bude pogrebno cvijee.
Mi bismo radije kremirali tvoje tijelo, rekoe uenici.
To bi bilo previe truda, ree Majstor. A i zato da lunjama i mravima uskratite
pogrebni banket?
Kad je neko objavio da je postao doktor teologije, Majstor koji je volio da zaikava, s
nedunim prizvukom u glasu, ree: Doktor teologije? Kakva je to bolest?
Bilo je dobro poznato da je Majstor malo cijenio teologiju u onom smislu u kojem
se ta rije obino koristi.
Kad su ga direktno upitali za to, on ree: Teologija je postala zlo jer vie nije toliko
potraga za istinom koliko je odravanje sistema vjerovanja.
Majstor je vjerovao da je teologe vjernost njihovim sistemima vjerovanja uinila vrlo
podlonim tome da zamire na istinu i da odbace Mesiju kad se pojavio.
Filozofi su bolje stajali u njegovim oima. Poto nisu bili vezani vjerovanjima, bili su
otvoreniji u svojoj potrazi, znao je rei.
Ali i filozofija je, naalost, bila ograniena jer se oslanjala na rijei i koncepte da bi
prodrla u Stvarnost koja je bila otvorena jedino nekonceptualizirajuem umu.
Filozofija, primijetio je jednom, jeste bolest koja se lijei jedino prosvjetljenjem.
Tada se ona povlai pred parabolama i tiinom.
Zato je tako teko bogatau ui u Kraljevstvo Boije?
Kao odgovor, Majstor je ispriao priu o ovjeku koji je stigao u hotel u svojoj
limuzini i odnesen je u sobu na nosilima. Upravitelj hotela, mislei da je ovjek
paralizovan, upitao je svoju enu o emu se radi. ena odgovorila: On je vrlo bogat.
Ne mora da hoda.
Uenici rekoe Majstoru o epitafu koji su smislili za njega:
BILO JE LAKE
BITI BEZ STRAHA
KAD JE ON BIO TU
Majstor ree: Ako ste mene trebali da bi bili bez straha, onda je moje prisustvo
sluilo samo da sakrije va kukaviluk, a ne da ga izlijei.
Guverner je najavio da e doi da vidi manastirski grm koji je bio pun egzotinih
rua.
Stigavi u manastirsku batu vidio je da je na grmu samo jedna rua. Kada je saznao
da je Majstor odsjekao sve rue osim jedne zahtijevao je da zna zato.
Zato, ree Majstor, to da sam ih ostavio na grmu ti ne bi vidio nijednu od njih.

A onda, nakon pauze, doda: Navikao si na mnotva prijatelju moj. Kada si zadnji put
vidio osobu?
ta moram initi da bih dostigao boansko?
Boansko nije neto to se dostie kroz rad, ve neto to se ostvaruje kroz vienje.
Kakva je onda svrha rada?
Izraavanje boanskog, a ne njegovo dostizanje.
Ovako je Majstor ilustrovao ponaanje bogatih nacija dananjice:
ovjeka iz sna probudi drmanje njegove ene: Ustani i zatvori prozor. Vani je
strano hladno.
ovjek uzdahne: Za ime Boije! Zar e vani biti toplije ako zatvorim prozor?
Majstor je dozvoljavao uenicima da ive s njim samo ogranieno vrijeme.; potom bi
ih odgurnuo od sebe da se staraju sami za sebe.
Kada je novopridolica pitao jednog uenika o ovom Majstorovom obiaju, dobio je
ovaj odgovor: Majstor je ogledalo koje odraava stvarnost i tebe. Kad jednom vidi
stvarnost, ogledalo mora biti odbaeno, da ne bi kroz tvoje oboavanje postalo
zastor.
Kako se mogu promijeniti?
Ti si ti tako da ne moe promijeniti sebe nita vie nego to moe odetati od
svojih stopala.
Zar onda nita ne mogu uraditi?
Moe shvatiti i prihvatiti ovo.
Kako u se promijeniti ako to prihvatim?
Kako e se promijeniti ako ne prihvati? Ono to ne prihvati to i ne mijenja, ve
samo uspijeva potisnuti.
eni koja je stalno govorila hvalospjeve o ljepoti ljubavi Majstor je ispriao priu o
Nasrudinu koji je pokuavao utjeiti svoju umiruu enu na svaki mogui nain.
ena je otvorila oi i rekla: Sigurno je da mi je ovo zadnja no. Ja vie neu vidjeti
sunca. Nasrudine, kako e podnijeti moju smrt?
Kako u podnijeti tvoju smrt? Poludjeu.
Koliko god da je ozbiljno bilo njeno stanje, ena nije mogla suspregnuti osmijeh.
Lukave, rekla je. Znam te. Nee ostati neoenjen ni mjesec dana nakon moje
smrti.
ta hoe rei?, ree Nasrudin uvrijeeno. Naravno da u poludjeti ali neu
toliko poludjeti.
Zato inim zlo?
Jer si zaaran.
ime?

Iluzijom koju naziva svojim ja.

Pa kako e zlo prestati?
Kroz saznanje da ja kako ga ti poznaje u stvari ne postoji pa nema potrebe da ga
se titi.
ta je uzrok zla?
Neznanje, ree Majstor.
A kako ga odagnati?
Ne naporom ve svjetlou. Razumijevanjem a ne akcijom.
Kasnije Majstor doda: Znak prosvjetljenja je mir prestaje bjeati kad uvidi da te
progone jedino fantazije koje su proizvod tvojih strahova.
Majstor nije imao iluzija o onome to ljudi obino zovu ljubavlju. Sjetio se razgovora
izmeu politiara i njegovog prijatelja, koji je uo u mlaim danima;
Zna li da na potpredsjednik namjerava da ti bude protivkandidat na predstojeim
izborima?
Propalica! Ne bojim se ni malo. Svi znaju da taj ovjek nije u zatvoru jedino zbog
svojih politikih veza.
I na sekretar se namjerava kandidovati.
ta? Zar se ne boji optubi za pronevjeru?
Ma hajde, samo sam se alio. U stvari, sreo sam ih maloprije i obojica podravaju
tvoju kampanju.
Vidi ta si uradio! Natjerao si me da kaem rune stvari o dvojici najboljih ljudi u
naem udruenju.
Zato nikad ne propovijeda pokajanje?, upitao je propovjednik.
To je jedina stvar koju i propovijedam, ree Majstor.
Ali nikad te nisam uo da govori o aljenju zbog grijeha.
Pokajanje nije aljenje zbog prolosti. Prolost je mrtva i nije vrijedna ni trenutka
alosti. Pokajanje je promjena uma: radikalno drugaija vizija stvarnosti.
Neki filozof iznio je Majstoru podugako razlaganje o objektivnoj stvarnosti.
Majstor ree: Ono to ti zna nije stvarnost ve tvoje poimanje stvarnosti. Ono to ti
iskustveno osjeti nije svijet ve tvoje vlastito stanje svijesti.
Moe li se onda realnost uopte spoznati?
Da ali samo od onih koji prevaziu svoje misli.
Kakvi su to ljudi?
Oni koji su izgubili veliki projektor zvani ja; jer kad se ja izgubi prestaje projiciranje
i svijet se vidi go u svojoj ljupkosti.
Kad je Majstor uo nekoga kako kae: Mnogo bih vie volio svoju enu da je
drugaija, sjetio se vremena kada se divio zalasku sunca na moru.
Nije li divno?, uzviknuo je najnapornijoj eni na brodu koja je u blizini stajala uz
ogradu.

Jeste, nevoljko odgovori ena. Ali ne misli li da bi trebalo biti malo vie
ruiastog s lijeve strane?
Majstor ree: Svako izgleda ljupko, kad odbacite svoja ljubomorna oekivanja o
tome kako bi trebali da izgledaju.
Ponosim se time da dobro prosuujem karaktere.
Je li to zaista neto ime bi se trebalo ponositi?, ree Majstor.
Zar nije?
Nije. Postoji jedna mana koja je zajednika dobrom sudiji i loem sudiji: Obojica
sude.
Deprimira me potpuna obinost moje egzistencije. Nisam uinio nijednu stvar u
svome ivotu koju bi svijet primijetio.
Grijei kad misli da je panja svijeta ono to daje vanost djelu, ree Majstor.
Uslijedila je podua tiina.
Pa nisam uinio nita to bi utjecalo na druge, bilo na dobro ili na zlo.
Grijei kad misli da utjecaj na druge daje vanost djelu, ree Majstor.
Pa ta je to onda to daje vanost djelu?
Djelovanje radi djela samog, svim svojim biem. Tada to postaje neprofitna
aktivnost nalik boanskoj.
Kada je jedan od njegovih uenika bio kriv za ozbiljan propust, svi su oekivali da ga
Majstor za primjer kazni.
Kada se itav mjesec nita nije desilo, neko ree Majstoru: Ne moemo ignorisati
ono to se dogodilo. Na kraju krajeva, Bog nam je dao oi.
Jeste, odgovori Majstor, i kapke!
Zato prenaglaava vrijednost patnje u svojim propovijedima?, ree Majstor.
Jer nas to priprema da se suoimo sa bilo ime to bi ivot mogao donijeti, bio je
propovjednikov odgovor.
Majstor na to nita nije rekao.
Kasnije je neki uenik upitao: Za suoavanje s im nas patnja priprema?
Sa jo patnje, pretpostavljam, ree Majstor sa osmijehom.
Zar patnja ne odgaja ovjeka?
Nije bitna patnja, ve ovjekov pristup, jer patnja moe zasladiti ili zagorati isto kao
grnareva vatra moe izgorjeti glinu ili je ovrsnuti.
Kada su ga upitali zato nikad ne raspravlja ni sa kim, Majstor je ispriao priu o
kovau koji se povjerio svom prijatelju, kako je njegov otac, kova, htio da on nastavi
porodini posao dok je njegova majka eljela da on postane zubar. I da zna drago
mi je to je bilo po oevom, jer da sam postao zubar, umro bih od gladi. To mogu i
dokazati.

Kako?, upitao je prijatelj.

Pa radim u ovoj kovanici ve trideset godina i nikad mi niko nije traio da mu
izvadim zub.
To je, ree Majstor, logika na kakvoj se zasnivaju rasprave. Kad vidite, ne treba
vam logika.
Zato si stalno na molitvi?, ree Majstor.
Zato to mi oslobaa um mnogih tereta.
To je naalost ono ona obino i radi.
ta je tu alosno?
Odvraa ti panju da ne vidi ko je te terete tamo i stavio, ree Majstor.
Sluate, ree Majstor, ne zato da biste neto otkrili, ve da biste nali neto to e
potvrditi vae vlastite misli. Raspravljate ne zato da biste pronali istinu, ve da biste
opravdali vae razmiljanje.
I ispria priu o kralju koji je, prolazei kroz mali grad, svuda vidio znake
izvanrednog streljakog umijea. Drvee, ambari i ograde su na sebi imali nacrtane
krugove sa rupom od metka u samom centru. Traio je da vidi ovog neobinog
strijelca. Ispostavilo se da je to bilo desetogodinje dijete.
Ovo je nevjerovatno, ree kralj u udu. Kako si to samo uspio?
Prosto k'o pasulj, bio je odgovor. Prvo pucam pa onda nacrtam krugove.
Tako i vi prvo doete do svojih zakljuaka, pa onda oko njih gradite svoje premise,
ree Majstor. Nije li to nain na koji se uspijevate drati svoje religije i svoje
ideologije?
Majstora je zabavljalo da slua pretjerane izjave kako e moderna nauka promijeniti
Univerzum.
U sukobu ljudske volje i Prirode, budite na strani Prirode, obiavao je rei.
Ali zar ne moemo promijeniti sve u Univerzumu?
Ne dok ne nauimo da mu se predamo.
Svaki put kada bi propovjednik pomenuo Boga, Majstor bi rekao: Ostavi Boga po
strani.
Doe dan kada propovjednik to vie nije mogao podnijeti. Uvijek sam sumnjao da si
ateist, povikao je. ZATO da ostavim Boga po strani? ... ZATO?
Majstor mu je ljubazno ispriao sljedeu priu:
Neki svetenik je otiao da utjei udovicu nakon smrti njenog mua.
Vidi ta je tvoj Bog uradio, povikala je ena.
Smrt ne veseli Boga draga moja, odgovori svetenik. On je osuuje isto kao i ti.
Pa zato je onda dozvoljava?, rekla je ona ljutito.
To ne moemo znati jer Bog je Misterija.
Otkud ti onda zna da mu smrt nije po volji?, vikala je ona.
Pa, u stvari ne ba moemo pretpostaviti
ZAEPI, povikala je udovica. Ostavi Boga po strani, zna!
Aktiviste je ogorilo to to je Majstor smatrao da im treba manje akcije a vie
svjetlosti.

Svjetlosti na ta?, htjeli su da znaju.

Na ono oko ega se sav ivot vrti, ree Majstor.
Mi svakako znamo da ivot treba ivjeti za druge, rekoe aktivisti. Kakvo nam jo
svjetlo treba?
Treba da shvatite ta prijedlog za znai, ree Majstor.
Majstor je imao jednu parabolu za propovjednika:
Stonoga je otila mudroj sovi i poalila se na kostobolju. Svaka od njenih sto nogu je
boljela. ta da radi? Nakon to je dobro razmislila, sova je posavjetovala stonogu da
postane vjeverica. Sa samo etiri noge devedeset i est posto njenih bolova e biti
uklonjeno.
Odlina ideja, ree stonoga. A sad mi reci kako da postanem vjeverica.
Ne zamajavaj me s time, ree sova, ja ovdje samo odreujem politiku.
eznem da naem neko vrsto tlo, neki tvrd temelj za svoj ivot.
Gledaj na to ovako, ree Majstor. ta je vrsto tlo za ptice koje se sele preko
kontinenata? ta je tvrd temelj za ribe koje rijeka nosi ka moru?
Aktivista se vratio da bi saznao kakva mu je to jo svjetlost nedostajala.
Svjetlost da sazna razliku izmeu onog koji voli i aktiviste, rekao je Majstor.
Onaj koji voli uestvuje u simfoniji.
A aktivista?
On je zaokupljen zvukom svog bubnja, ree Majstor.
Majstor se nikad nije umarao podsjeajui one koji su se zaklinjali na svoja Pisma da
se Istina ne moe shvatiti niti izraziti konceptualizirajuim umom.
Ispriao je priu o rukovodiocu koji se poalio svojoj sekretarici na memorandum
telefonskog poziva koji mu je dala. Ja ovo ne mogu proitati, rekao je.
Nisam ba dobro razumjela sagovornika na telefonu, rekla je sekretarica, Zato ga
nisam jasno ni zapisala.
Zar zaista nema niega to moemo uraditi da bismo postigli prosvjetljenje?
Pa, rekao je Majstor raspoloeno, mogli biste oponaati staricu koja gurala zid
vagona da bi ubrzala voz.
Propovjednik se ustro protivio Majstorovom uenju da nema niega to moemo
uiniti da bismo se prosvijetlili.
Majstor ree: Ali ba ti, zar ne, propovijeda da je sve dar od Boga, da je sve dobro
njegova milost?
Da, ali ja takoe propovijedam da Bog zahtijeva nau saradnju.
A! Kao i ovjek koji je cijepao drva i traio da njegov sini pomogne tako to e
stenjati, veselo ree Majstor.

Ono emu se novopridolicama bilo teko prilagoditi je bila ljudskost, ista obinost
Majstora. Uivao je u dobrim stvarima u ivotu i ulnim uicima previe da bi se
uklopio u njihove predodbe toga kakav bi sveti ovjek trebao biti.
Kad je jedan od njih to pomenuo jednom od uenika, dobio je ovaj odgovor:
Kada Bog stvori Majstora, ne uniti ovjeka.
Religiozan uenik se vratio na pitanje Pisma. Hoe li rei da nam Pisma ne mogu
pruiti ba nikakav pojam o Bogu?
Bilo kakav Bog koji je sadran u pojmu uopte nije Bog. Zato je Bog misterija
neto o emu nemate pojma, ree Majstor.
Pa ta nam onda nudi Pismo?
Kao odgovor Majstor je ispriao o sluaju kada je veerao u kineskom restoranu i
kada je jedan od muziara poeo svirati melodiju koja se inila poznatom, ali ijeg se
imena niko u grupi nije mogao sjetiti.
Majstor je pozvao lijepo odjevenog konobara i upitao ga ta to muziar svira. On je
odetao preko podijuma i vratio se da sa zadovoljstvom obznani: Violinu!
Kakva ti je percepcija, takvo e biti i tvoje djelovanje. Ono to treba promijeniti nije
tvoje djelo ve tvoj pogled.
ta moram uiniti da bih ga promijenio?
Samo razumjeti da je tvoj trenutni nain gledanja defektan.
Kako bi ilustrovao aksiom koji je esto ponavljao, Vi vidite stvari onakve kakvi ste
vi, a ne onakve kakve su one, Majstor je ispriao priu o osamdeset jednogodinjem
prijatelju koji je jednom doao u manastir sav mokar i blatnjav.
Ma to je onaj potok nekih pola milje odavde, rekao je on.U dobra stara vremena
sam ga mogao preskoiti. Ali sada uvijek upadnem usred njega. Naprosto nisam
primijetio da je potok nabujao.
Na ta je Majstor dodao: Danas shvatam da je, kad god se sagnem, tlo dalje nego to
je bilo kada sam bio mlad.
Postoji jedna stvar koju ni Bog ne moe uraditi, ree Majstor ueniku koji se bojao
da e nekog uvrijediti.
Koja?
Ne moe ugoditi svakome, ree Majstor.
Ono to ti je potrebno je svjesnost, ree Majstor religioznom ueniku. Svjesnost,
svjesnost, svjesnost.
Znam, i zato teim da budem svjestan Boijeg prisustva.
Svjesnost Boga je fantazija, jer nema pojma kakav je Bog. Ono to ti treba je
svjesnost sebe.
Kasnije doda: Ako je Bog Ljubav, tada je rastojanje izmeu Boga i tebe je tano
jednako udaljenosti izmeu tebe i tvoje svjesnosti sebe!

Kada je neko insistirao da za svako moralno pitanje moe biti samo jedan apsolutno
ispravan odgovor, Majstor ree:
Kad ljudi spavaju na vlanom dobiju lumbago. Ali to ne vrijedi za ribe.
ivot na drvetu moe biti opasan i napet za ivce. Ali to nije tako za majmune.
E sad, od ovo troje, riba, majmuna i ljudi, ije je stanite pravo apsolutno?
Ljudska bia jedu meso, bufala jedu travu, a drvee se hrani zemljom. Od ovo troje,
iji je ukus pravi apsolutno?
Mladi je revno opisivao ono to je snovao da uini za siromahe.
Majstor ree: Kad predlae da se tvoj san ostvari?
im se stigne prilika.
Prilika nikad ne stie, ree Majstor. Ona je tu.
Jedan imuan ovjek jednom ree Majstoru da, koliko god se trudio, ne moe
zaustaviti svoju tenju da zarauje novac.
Avaj, ak i pod cijenu uivanja u ivotu, ree Majstor.
Ostaviu uivanje u ivotu za stare dane.
Ako poivi da ih vidi, ree Majstor sjetivi se prie o drumskom razbojniku koji
je rekao: Pare ili ivot! rtva ree: Uzmi moj ivot. Pare uvam za stare dane.
Drugom bogatau koji je ugroavao svoje zdravlje svojom revnou u sticanju novca,
Majstor ispria priu o krcu kojeg su nosili u grob.
Iznenada on doe svijesti, uvidje u kakvoj se situaciji nalazi, i brzo odlui: Bolje da
mirujem inae u morati platiti trokove ove sahrane.
Veina ljudi bi radije sauvala svoj novac nego svoj ivot, bio je Majstorov
zakljuak.
Uenici nikad nisu u potpunosti progutali Majstorovo uenje da ne treba raditi nita
kako bi se promijenili ili prosvijetlili.
ta moete URADITI da biste rasprili tamu?, znao je rei. Tama je odsustvo
svjetla. Zlo, odsustvo svjesnosti. ta neko moe uraditi odsustvu?
Roditelji su me upozorili da te se uvam, rekla je novopridolica.
Majstor se nasmijeio. uvaj se, draga moja, dobro se uvaj i snai e te sudbina
tvojih opreznih roditelja nita jako dobro ili jako loe ti se nikada nee dogoditi.
Ne znam mogu li vjerovati ovom ovjeku, rekao je novopridolica.
Iskusni uenik ree: Majstor ne bi htio da vjerujemo ni jednoj jedinoj rijei koju kae
on nas potie da ispitujemo, da sve dovodimo u pitanje.
Kasnije doda: Ne bojim se ja Majstorovih rijei. Bojim se njegove prisutnosti.
Njegove rijei donose svjetlo, ali njegova prisutnost te sagori.

Kada je neka ena izrazila mrnju prema ugnjetaima njene zemlje, Majstor je
odgovorio: Nikad ne dozvoli nikome da te odvue tako nisko da te natjera da ga
mrzi.
Ako trai Boga, trai ideje i promauje stvarnost., ree Majstor.
Ispriao je tada priu o monahu koji se alio na eliju koja mu je dodijeljena. Htio
sam eliju iz koje sam mogao gledati zvijezde i razmiljati o njima. U ovoj koju sam
dobio, neko glupo drvo ometa pogled.
A upravo dok je posmatrao to drvo, prethodni stanar te elije se prosvijetlio.
ta va Majstor nauava?
Nita.
Pa zaboga, ta onda nudi?
Koliko god eli od
njegove tiine;
i njegove ljubavi;
i od zraka mirijade sunaca koja s njim sijaju na nebu
i kroz svaki list i svaku travku.
Svako zna da sam neustraiv, ree Guverner, ali priznajem da se bojim jedne
stvari: smrti. ta je smrt?
Kako bih ja to znao?
Ali ti si prosvijetljeni Uitelj!
Moda. Ali jo ne i mrtav.
Naunik je pokazao Majstoru dokumentarni film o dostignuima moderne nauke.
Danas smo u stanju da navodnjavamo pustinju, rekao je ponosno, da zauzdamo
snagu Nijagarinih vodopada, ustanovimo sastav daleke zvijezde i strukturu atoma.
Uskoro emo u potpunosti pokoriti Prirodu.
Majstor je bio impresioniran ali zamiljen.
Kasnije je rekao:
Zato pokoravati Prirodu? Priroda nam je prijatelj. Zato ne potroiti svu tu energiju
na svladavanje jedinog neprijatelja ljudske rase straha?
Kas su neki od njegovih uenika hvalili poznatog vjerskog vou, Majstor je utao.
Kad su ga kasnije upitali o tom, rekao je: Taj ovjek koristi mo da bi upravljao
drugima nije on nikakav vjerski voa.
Kakva je onda funkcija vjerskog voe?
Da nadahnjuje, a ne da donosi zakone, ree Majstor. Da budi, a ne da primorava.

Uenike je zbunjivalo da uju Majstora da kae da je zlo, gledano iz vie perspektive,

dobro, da je grijeh kapija za milost.
Zato im je ispriao priu o Kartagi, koja je bila trn u oku Starom Rimu. Kada je Rim
konano sravnio Kartagu sa zemljom, naao je mir, otromboljio se i propao.
Kad bi svo zlo nestalo, zakljui Majstor, ljudski bi duh istrunuo.
Kakvu pokoru da uinim, imajui u vidu ogromnost mojih zloina?
Razumij neznanje koje ih je uzrokovalo, ree Majstor.
Kasnije doda: Tako e razumjeti i oprostiti i drugima i sebi i prestati pozivati na
osvetu koju naziva kaznom ili pokorom.
Majstor je tvrdio da je glavni razlog za nesreu u svijetu to to ljudi potajno uivaju u
tome da se osjeaju bijedno.
Ispriao je priu o prijatelju koji je rekao svojoj eni: Draga, zato ne izae i ne
provede se?
Dragi, ti savreno dobro zna da ja nikad ne uivam u provodu!, bio je njen
iznervirani odgovor.
Biznismen je upitao Majstora o tome ta on misli da je tajna uspjenog ivota.
Majstor ree: Usreiti svakog dana po jednu osobu.
I doda: ak i ako si ta osoba ti.
Prola je minuta, a on ree: Pogotovo ako si ta osoba ti.
Kad je Guverner doao u posjetu, Majstor je iskoristio priliku da protestvuje protiv
cenzure koju je on nametnuo tampi.
Guverner otro odgovori: Nema pojma kako je tampa postala opasna u zadnje
vrijeme.
Majstor ree: Samo je potisnuta rije opasna.
Jednom je u toku izlaganja, Majstor citirao drevnog pjesnika.
Jedna mlada ena je dola kasnije i rekla da bi joj bilo drae da je citirao Pisma.
Da li je taj paganski pisac kojeg si citirao zaista znao Boga?
Mladice, ree Majstor otro, ako ti misli da je Bog autor knjige koju ti zove
Pismo, obavijestio bih te da je on takoe i autor mnogo starijeg djela zvanog
Stvaranje.
Neko je jednom upitao Majstora zato je toliko nepovjerljiv prema religiji.
Nije li religija najbolja stvar koju ovjeanstvo ima?
Majstorov odgovor je bio zagonetan: Najbolje i najgore to ti daje religija.
Zato najgore?
Zato to ljudi obino usvoje dovoljno religije da mrze, ali nedovoljno da vole.

U duhovnosti nije napor ono to se rauna, rekao je Majstor, ve predavanje.

Kad upadne u vodu a ne zna da pliva, prepadne se i kae: Ne smijem se udaviti,
ne smijem se udaviti, i pone mlatarati rukama i nogama i u svojoj tjeskobi
proguta jo vie vode i na kraju se udavi. A kad bi pustio svoje misli i napore kraju i
dozvolio da potone do dna, tvoje tijelo bi se samo vratilo na povrinu To je
duhovnost!
Iskrenost nije dovoljna, obiavao je rei Majstor. Ono to vam treba je potenje
U emu je razlika?, upitao je neko.
Potenje je vjena otvorenost injenicama, ree Majstor. Iskrenost je vjerovanje
vlastitoj propagandi.
Jednog dana Majstor ree: Niste se spremni boriti protiv zla, dok ne budete u stanju
vidjeti dobro koje ono ini.
Ovo je poprilino zbunilo uenike, a Majstor se nije potrudio da im to razjasni.
Sutradan im je ponudio ovu molitvu, naenu narkanu na papiriu u
koncentracionom logoru Ravensbruck:
Gospode sjeti se ne samo ljudi i ena dobre volje, ve i svih onih zlonamjernih.
Ne sjeaj se samo svih muka kojim su nas podvrgli.
Sjeti se plodova koje smo donijeli zahvaljujui tim mukama naeg drugarstva, nae
odanosti, nae poniznosti, nae hrabrosti i velikodunosti, veliine srca koju je sve
ovo nadahnulo.
I kad oni dou na sud, neka im svi ovi plodovi koje smo donijeli budu nagrada i
oprost.
Uenik je jednog dana direktno upitao Majstora: Jesi li postigao svetost?
Kako bih ja to znao?, bio je odgovor.
Ko bi znao ako ti ne bi?
Majstor ree: Upitaj normalnog ovjeka je li normalan i on e te uvjeriti da jeste.
Upitaj ludaka je li normalan i on e te uvjeriti da jeste!
I nato se vragolasto nasmija.
Kasnije ree: Ako shvati da si lud, onda i nisi ba tako lud, zar ne? Ako
pretpostavlja da si svet, onda i nisi ba tako svet, zar ne? Svetost je uvijek nesvjesna
same sebe.
Jedan novopridolica, nezadovoljan, ree jednom od uenika: Ja stvarno moram znati
je li Majstor svet ili nije.
Kakve to veze ima?, ree uenik.
Zato bih ga slijedio ako on sam nije dostigao svetost?
A zato bi ga slijedio ako jeste? Prema Majstorovim rijeima, onog dana kad pone
slijediti nekoga, prestaje slijediti Istinu.
I doda: Grenici esto govore istinu. A sveci su znali odvesti ljude na stranputicu.
Ispitaj ta je reeno, a ne onog koji je to rekao.

Upitan o Boijem provienju, Majstor je ispriao priu o dva Jevreja koja su zadesila
teka vremena.
Znam da e Bog providjeti, ree jedan vrlo uvjereno.
Samo bih volio da providi DOK ne providi, ree drugi.
Jedan od opakih efekata religije, prema Majstoru, je taj da je podijelila ljude u sekte.
Rado je priao o djeaiu koji pita svoju drugaricu: Jesi li ti Prezbiterijanka?
Ne, oholo ree malena, mi pripadamo drugoj abominaciji!
(igra rijei: abominacija znai grozota, uas, gadost, i lii na rije denominacija koja
znai vjeroispovjest)
Kada su ga upitali zato je tako teko vidjeti Majstor je rekao ovo:
Kada se Sem vratio iz Evrope, njegov partner u preduzeu MUKI DONJI VE
D.O.O. ga upita: Jesi li uspio posjetiti Rim?
Naravno!
I jesi li vidio Papu?
Vidio ga? Imao sam privatnu audijenciju kod njega.
Nemoj priati!, uzviknu njegov partner razrogaenih oiju. Pa kakav je?
Pa rekao bih da je broj trinaest i po, ree Sem.
Kada se grupa hodoasnika poalila da je Majstor povrijedio njihova religiozna
osjeanja, on je, smijui se, objasnio da je u stvari povrijedio njihov ego.
I ispria im priu o Biskupu koji je proglasio Bogorodicu od Svetita zatitnicom
Biskupije; na to su svi poklonici Bogorodice od Hrama, koji su neuspjeno lobirali
da ta ast bude dodijeljena njihovoj kandidatkinji, odrali procesiju i proglasili
jednodnevni post, kao odtetu Bogorodici od Hrama.
Je li bila uvrijeena Bogorodica ili njihova takozvana religiozna osjeanja?, upitao
je Majstor.
Neki filozof koji nije ba mogao shvatiti ta je Majstor podrazumijevao pod
Svjesnou, zamolio ga je da ju definie.
Ne moe se definisati?
Je li to misao?
Ne koncepti i razmiljanja, ree Majstor, ve ona vrsta misli koje misli u
trenucima velike opasnosti kad ti mozak zamre ili u momentima velikog
nadahnua.
Majstor ree:
Postoje oni koji misle da se problemi rjeavaju kroz napore. Ovi ljudi uspijevaju
jedino da naprave dosta posla i sebi i drugima.
Problemi se rjeavaju jedino svjesnou. U stvari, tamo gdje ima svjesnosti, problemi
se ne javljaju.

Propovjednik je bio na turneji kroz razne strane zemlje.

Uenici rekoe: Misli li da e putovanja proiriti njegov um?
Nee, ree Majstor. Samo e razvui njegovu uskogrudost na vee podruje.
Majstor se smijao ljudima koji su sebe postavljali za duhovne vodie drugima, a sami
su bili izgubljeni i zbunjeni.
Rado je spominjao pisca knjige VODI ZA PJEAKE kojeg je pregazio auto na dan
kada je njegova knjiga objavljena.
Kada je diktator doao na vlast, Majstora su uhapsili dok je na uglu ulice dijelio letke
usprkos propisima o cenzuri.
U komandi se pokazalo da u njegovom ruksaku nije bilo nita opasnije od praznih
listova papira.
ta ovo znai?, pitali su policajci.
Majstor se nasmijao i odgovorio: Ljudi znaju ta to znai.
Ta se pria proula irom zemlje, pa svetenike nije nimalo zabavljalo kad su,
godinama kasnije, vidjeli Majstora kako dijeli prazne listove papira po njihovim
hramovima.
Majstor je jasno zagovarao kontemplaciju bez misli i bez znanja kao sredstvo da
se spozna Stvarnost.
Kako neko moe spoznati stvarnost bez znanja?, upitao je uenik.
Onako kako se spoznaje muzika, ree Majstor.
Neki milioner je doao u manastir zaklevi se da e nauiti staru ludu nekim
svjetskim zadovoljstvima pa da ne trai vrijeme u manastirskoj oskudici.
Uenici, koji su dobro znali koliko je Majstor uivao u dobrim stvarima u ivotu,
nasmijali su se kad su to uli.
Uiti staru ludu kako da uiva u ivotu, ree jedan od njih, bilo bi kao kupati ribu.
Je li mogue vidjeti boanstvo?
Upravo ga gleda.
Zato ga ne prepoznajemo?
Jer ga iskrivljujete mislima.
Poto nisu razumjeli, on ree:
Kada duvaju hladni vjetrovi, voda se pretvori u tvrde blokove zvane led.
Kada se misao umijea, stvarnost se rascjepka u milion tvrdih komada zvanih
stvari.
Majstora su upitali: Kako nai Boga u djelovanju?
On odgovori: Volei djelo svim srcem, bez obzira na plodove koje e donijeti.
Kad se ovo uenicima uinilo tekim, ispriao im je priu o ovjeku koji je kupio
sliku za milion dolara, a potom uokvirio poniteni ek.

Ono to je on volio nije bila umjetnost, ree Majstor, ve Status.

Priaj nam o seksu.
Seks, ree Majstor, je boanski, za one koji ga poznaju.
One koji ga poznaju?
Majstor ree:
aba ui pored cvijea potpuno nesvjesna meda koji u njemu nalazi pela.
Jedne jasne zvjezdane noi Majstor je uenicima uputio u svoje poznavanje
astronomije:
Ono je spiralna galaksija Andromeda, rekao je. Velika je kao i na Mlijeni Put.
Ona alje zrake svjetlosti kojima, dok putuju brzinom od 300000 kilometara u
sekundi, treba pola miliona godina da stignu do nas. Sastoji se od sto hiljada miliona
sunaca, od kojih su mnoga vea od naeg.
Zatim, nakon trenutka tiine, ree smijeei se: E sad kad smo se postavili u pravu
perspektivu, hajdemo u krevet.
Traim mir koji dolazi od smrti vlastitog ja.
Majstor ree: Ko je taj to trai taj mir?
Ja.
Pa kako e tvoje ja nai mir koji e oivjeti tek onda kad tvoje ja umre?
Kasnije im ispria sljedeu priu:
Kada je stari trgovac dugmadima i vrpcama umro, ostavio je za sobom, na opte
iznenaenje, ogromno bogatstvo u polisama osiguranja.
Ovo, meutim, nije utjeilo njegovu udovicu, koja je jadikovala: Moj jadni, siroti
mu itavog je ivota radio dan i no u tekom siromatvu. A sad kad nam je Bog
poslao ovo bogatstvo, on nije tu da uiva u njemu!
Majstor je jednom citirao proslavljene rijei BHAGAVAD GITE kojima Gospod
potie svoga poklonika da se baci vrtlog borbe, ouvavi mirno srce pokraj
gospodnjih lotosovih stopala.
Jedan uenik upita: Kako da to postignem?
Majstor ree: Odlui da bude zadovoljan rezultatima koje tvoji napori donesu, kakvi
god oni bili.
Kako bi objasnio da ono za im veina ljudi tei nije radost svjesnosti i aktivnosti ve
utjeha ljubavi i odobravanja, Majstor je ispriao kako je njegova najmlaa kerka
traila da joj on svako vee ita iz knjige bajki prije spavanja.
Jednog dana mu je palo na pamet da prie snimi na audio kasetu. Djevojica je
nauila da rukuje kasetofonom i stvari su ile dobro nekoliko dana, sve dok jedne
veeri ona nije tutnula knjigu pria u ruke.
Ali sreo, ree Majstor, zna kako da ukljui kasetofon.
Znam, bio je njen odgovor, ali mu ne mogu sjediti u krilu.

Kada je posjetilac objavio da odlazi jer vie nije mogao podnijeti ni jedne rijei koju
je Majstor govorio, stariji uenik je saosjeao sa njim. Znam kako mora da se
osjea, rekao je. Godinama sam ga izbjegavao jer su njegove rijei bile kao kutije
u kojima su transportovane divlje zvijeri, iz dungle pravo u moju batu. Mnogo bih
radije otiao propovjednicima ije su rijei prenosile fine bijele kosti od jednog
groblja do drugog.
Majstor je ukorio uenika koji se uvijek uvaljivao u neprilike jer je stalno govorio
istinu.
Ali zar ne moramo uvijek govoriti istinu?, pobunio se on.
A, ne. Istinu je ponekad najbolje preutati.
Kada su mu traili da to ilustruje primjerom, Majstor je ispriao priu o punici koja je
dola na sedmicu, a ostala mjesec dana.
Mladi par je konano nadoao na ideju kako da je se rijee. Ja u veeras posluiti
supu, rekla je ena muu, i poeemo se svaati. Ti tvrdi da je preslana, a ja u rei
da je neslana. Ako se mama sloi s tobom, ja u se razljutiti i istjerati je, a ako se sloi
sa mnom ti se razbjesni i naredi joj da ode.
Supa je posluena. Svaa se rasplamsala i ena je rekla: Majko, ta ti misli; je li
supa preslana ili nije?
Naborana starica je zagrabila supu kaikom, podigla je do usta, paljivo je okuala,
zastala na trenutak da razmisli, i rekla: Meni je dobra.
Kada je jedan uenik objavio da namjerava postati propovjednik, Majstor nije htio
uti za to. Sve to je rekao bilo je: ekaj, nisi jo spreman.
Prola je godina, pa dvije, tri, pet, pa deset i Majstor je jo ostajao pri toj zabrani.
Jednog dana uenik ree: Zar ne bih mogao uiniti bar malo dobra, makar i nisam
spreman?
Majstor je odgovorio: Koliko bi efikasan bio lovac koji okida prije nego to ima
metak u cijevi?
Da bi objasnio zato svetost nije svjesna sama sebe, Majstor je ispriao priu o
jednom prijatelju alkoholiaru koji se zakleo da vie nikad nee piti. Jednog dana,
obuzet mukama od ei, traio je limunadu od barmena. I dok ju je barmen
pripremao, on proapta: I moete li staviti malo viskija u nju kad ja ne budem
gledao?
Drutveni aktivista je bio potpuno predan cilju da promijeni strukturu drutva.
Dobro, ree Majstor. Ali ono to nam treba nije samo AKCIJA koja e donijeti
promjenu, ve VIENJE koje e donijeti ljubav.
Znai po tebi je mijenjanje struktura traenje vremena.
Ne, ne. Promijenjene strukture mogu zatititi ljubav ne mogu je stvoriti, ree
Majstor.

Tvoj problem, ree Majstor, je da je sve to kae apsolutno istinito i prazno.

Tvoji ljudi trae Stvarnost. Sve to im ti nudi su rijei.
Kad je propovjednik traio da mu objasni ta je htio rei, Majstor je rekao: Ti si
poput ovjeka koji je primio pismo od komunalnog preduzea u kojem je pisalo: Da
li biste bili ljubazni da nam poaljete punu svotu koju nam dugujete?
Njegov odgovor je bio brz i jasan: Puna svota koju vam dugujem je hiljadu i petsto
dolara.
Majstor je uputio snaan protest Guverneru zbog brutalnog postupanja prema
antirasistikim demonstracijama.
Guverner mu je otpisao rekavi da je samo obavljao svoju dunost.
Majstor ree: Svaki put kad glupan uini neto ega bi se trebao stidjeti, on tvrdi da
mu je to bila dunost.
Majstor je jednom ispriao o dvije ugledne ene, od kojih je jedna rekla drugoj: Srela
sam ti mua prije par dana. Boe, kakav izvanredan ovjek! Rekla bih da zna sve.
Ne budi luda, ree druga. On nita i ne sumnja!
Majstor ree: Takav je najvjerovatnije i uenjak: neko ko zna sve to se moe nauiti
o stvarnosti i ak ni ne pretpostavlja da ona postoji.
Zato tako malo putuje?, upitao je reporter.
Pogledati u lice samo jedne osobe ili stvari svakog dana u godini i uvijek nai neto
novo u tome to je daleko vea avantura od bilo ega to bilo koje putovanje moe
ponuditi, ree Majstor.
Kada je Majstor uo uenika kako kritikuje pohlepu i nasilje ljudi tamo u vanjskom
svijetu, rekao mu je: Podsjea me na vuka koji je prolazio kroz fazu vrline; kada je
vidio maku kako ganja mia okrenuo se drugom vuku i rekao s indignacijom: Nije li
vrijeme da neko neto preduzme da se zaustavi ovo huliganstvo?
ta je najvea prepreka prosvjetljenju?
Neznanje.
Postoji li samo jedna vrsta neznanja ili ih ima mnogo?
Mnogo, ree Majstor. Na primjer tvoja vrsta neznanja zahtijeva da traga za
prosvjetljenjem.
Majstor je jednom ispriao priu o eni koja je traila od svog zubara da joj izbrusi
protezu jer ne pae.
Ako uinim kako traite, bojim se da zubi nee pasati u vaa usta, ree zubar.
Ko je pomenuo moja usta?, uzviknula je iznervirana ena. Zubi ne pau u au.
I Majstor zakljui: Vaa vjerovanja moda odgovaraju vaem umu, ali odgovaraju li
injenicama?

U svojim mladim danima Majstor je napustio dom u potrazi za mudrou.

Rijei kojima se oprostio bile su: Kad je naem, obavijestiu vas.
Mnogo godina poslije, inilo mu se prilino nebitno da ih obavijesti. Tada je shvatio
da ju je, ne znajui, naao.
Govorei o religioznim voama koji su nastojali impresionirati druge svojim
ponaanjem i odijevanjem, Majstor je jednom ispriao uenicima ovo:
Dok se pijanac teturao kui sjetio se genijalnog naina da sakrije svoje stanje od svoje
ene: Sjee u radnu sobu i itati knjigu; ko je ikad uo da pijan ovjek ita knjigu?
Kad je njegova ena htjela da zna ta on to radi u uglu radne sobe, on je veselo
odgovorio: itam draga.
Pijan si!, rekla je njegova ena. Zatvori taj kofer i dolazi na veeru.
Kada je Majstor prokomentarisao neracionalnost posjetioevih vjerovanja, ovaj je
pompezno odgovorio: Vjerujem zato to je iracionalno.
Ne bi li radije trebao rei: Vjerujem jer sam ja iracionalan?, ree Majstor.
Kako doi do sree?
Nauivi da se bude zadovoljan onime to se dobije.
Zar onda ovjek ne smije nikad nita eljeti?
Moe, ree Majstor, pod uslovom da ovjek ima stav nervoznog oca kojeg sam
jednom sreo u porodilitu. Kada je sestra rekla: Znam da ste se nadali djeaku, ali
dobili ste djevojicu, ovjek je odgovorio: Ma nema veze, jer ionako sam se nadao
da e biti djevojica ako ne bude djeak.
Majstor je jednom uo uenika kako kae posjetiocu: Meni je ukazana ast, jer dok
su stotine odbijene, Majstor je izabrao mene da budem uenik.
Kasnije mu je Majstor nasamo rekao: Da raistimo neto: Ako si izabran izmeu
ostalih, to je jedino zato jer su tvoje potrebe (nedostaci) vee nego njihove.
Po pitanju moralnog odgoja djece Majstor je imao rei ovo:
Kad sam bio tinejder, otac me je upozorio na odreena mjesta u gradu.
Rekao je: Sine nikad ne idi u noni klub.
Zato ne oe?, rekoh ja.
Jer e vidjeti stvari koje ne bi trebao.
Ovo je, naravno, potaklo moju radoznalost. I prvom prilikom sam otiao u noni
klub.
Uenici upitae: I jesi li vidio neto to nisi trebao?
Naravno da jesam, ree Majstor. Vidio sam svoga oca.
Moj bivi Majstor me je nauio da prihvatam roenje i smrt.
Pa to si onda meni doao?, upita Majstor.

Da nauim da prihvatim ono to lei izmeu njih.

Jedna uenica je bila uvjerena da je sebina, svjetska, neduhovna. Meutim, nakon
jednonedjeljnog boravka u manastiru, Majstor je objavio da je duhovno sposobna i
zdrava.
Ali zar nema neto to bih mogla uiniti da budem duhovna kao i ostali uenici?
Na to je Majstor odgovorio:
Pazi ovako: Neki ovjek kupio auto, i nakon paljivog raunanja u toku est mjeseci,
shvatio je da nema onako fenomenalno malu potronju goriva koja se inae pripisuje
takvim autima. Odveo ga je mehaniaru koji je provjerio auto i rekao da je u
savrenom stanju.
Ali zar nema neto to bih mogao uraditi da mu smanjim potronju?, rekao je
ovjek.
Pa, ima, ree mehaniar.
Moete uraditi ono to veina vlasnika auta rade.
A ta to?
Moete lagati o tome.
Upitan ta radi za svoje uenike, Majstor je rekao: Ono to vajar radi za statuu tigra:
uzme blok mermera i skine s nje sve to ne lii na tigra.
Kada su ga uenici kasnije upitali ta je tano mislio, Majstor ree: Moj je zadatak da
uklonim sve to niste vi: svaku misao, osjeaj, stav, prisilu koja se za vas zalijepila iz
vae kulture ili vae prolosti.
Jedna od Majstorovih zamjerki u pogledu religioznih voa bila je ova: poticali su
apsolutno vjerovanje u vjernima do take da ak i kad se neko od njih usudio da
postavi pitanje, ono je uvijek bilo u uskim okvirima njihovog vjerovanja.
Bio jednom jedan propovjednik, ree on, koji je iskreno nastojao da navede ljude
da preispituju ono to on kae. Zato je pribjegao ovome: Ispriao im je priu o
mueniku kojem je odrubljena glava, koji je hodao sa glavom u ruci dok nije doao do
iroke rijeke. Onda je, poto su mu za plivanje trebale obje ruke, stavio glavu u usta i
bezbjedno preplivao na drugu stranu.
Uslijedio je trenutak tiine, i na propovjednikovo zadovoljstvo, jedan je ovjek ustao i
rekao: On to nije mogao uraditi!
Zato ne?, u nadi je upitao propovjednik.
Zato to sa glavom u ustima ne bi mogao da die.
Srea je leptir, ree Majstor. Ganjaj ga i umai e ti. Sjedi mirno i sletjee ti na
rame.
Pa ta da radim da zadobijem sreu?
Prestani da je ganja.
Ali zar nema nita to bih mogao uraditi?
Mogao bi pokuati da mirno sjedi ako se usuuje!

Kao i Isus, mnogo stoljea prije njega, Majstor je upozoravao ljude na religiju, jer,
preputena sama sebi, ona je uzviavala slijepu poslunost zakonu. Ovako je to
objasnio:
Komandir je jednom pitao vojnike zato se orahovina koristi za kundak puke.
Zato to ima vei otpor, rekao je neko.
Pogreno!
Zato to je elastinija, rekao je drugi.
Opet pogreno!
Moda zato to ima bolji sjaj od drugih vrsta drveta, rekao je trei.
Ne budi lud, rekao je komandir. Orahovina se koristi jer je tako propisano u
pravilima.
Vjeruje li ti u postojanje Boga?, upitao je fanatini vjernik.
Majstor ree: Odgovoriu ti na pitanje ako ti odgovori na moje: Je li tvoja stolica
prva lijevo?
Lijevo od ega?
Postojanje ega?, ree Majstor.
Kako bi pokazao svojim uenicima apsurdnost religioznih autoriteta koji su se
zasnivali na bilo emu drugom osim na linoj vrijednosti i sposobnosti, Majstor je
ispriao priu o radniku koji je otiao u branu agenciju.
Je li ovo sindikalna prodavnica?, upitao je.
Naravno.
On izabra sliku prelijepe dvadesetpetogodinjakinje i ree: Uzeu ovu.
Ne, mora uzeti ovu gospou, ree direktor agencije, pokazujui mu sliku sijede
ene od nekih pedeset godina.
Zato moram uzeti nju?
Zato, ree direktor, to ona ima prednost.
Koliko traje sadanjost minutu, sekundu?
Mnogo vie i mnogo manje, ree Majstor. Manje, jer onog momenta kad se
fokusira na nju, ona je ve otila.
Vie, jer ako ikad ue u nju, spotai e se na Bezvremenost, i znae ta je
Vjenost.
Majstor ree:
Kad ste bili u utrobi, bili ste tihi.
Onda ste se rodili i poeli da priate, priate, priate do dana kad vas poloe u grob.
Tada ete opet biti tihi.
Uhvatite tu tiinu koja je bila u utrobi i koja e biti u grobu i koja ak i sad proima
ovaj interval buke zvani ivot. Ta tiina je vaa najdublja sutina.
ta je to tako originalno kod ovog ovjeka?, upitao je posjetilac.
Sve to vam on prua je mjeavina pria, poslovica i izreka drugih Majstora.

Jedna uenica se smijeila. Jednom je, ree, imala kuharicu koja je pravila najbolji
gula na svijetu.
Kako ga, za ime svega, pravi draga? Mora mi dati recept.
Kuhariino se lice ozarilo ponosom. Rekla je: Pa gospoja, da vi reem: govedina je
ni'; i biber je ni'; luk je isto ni'; al' kad se ja bacim u ovi gula od toga on bude
ovaki kaki je.