Novi Materijali

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE
NOVI MATERIJALI
Prof.dr.sc. Danko ori
PREDAVANJA:
1. 14.3. Znanost i in. materijala znaajke istraivanja, trendovi. Izvori
informacija asopisi, inf. sustavi, patentne baze (D)
2. 21.3. elici poviene i visoke vrstoe. (D)
3. 04.4. Duplex nehrajui elici (D)
4. 11.4. Superlegure; Titan i njegove legure (D)
5. 18.4. Sinterirani materijali (D)
6. 25.4. K1. Polimerni materijali i PMC (D)
7. 02.5. MMC, Keramika i CMC. Tvrdi metali (L)
8. 09.5. elijasti materijali (L)
9. 16.5. K2. Nanomaterijali i nanotehnologije Uvod (L)
10. 23.5. Nanomaterijali (L)
11. 30.5. Pametni i funkcionalni materijali (D)
12. 06.6. Pametni i funkcionalni materijali (D)
13. 13.6. K3
OBVEZE STUDENATA:
- Redovito pohaati predavanja i vjebe (oko 30 % bodova)

- Poloiti 3 kolokvija, nema ponavljanja (oko 70 % bodova)
www.fsb.unizg.hr/materijali
SADRAJ DANANJEG
PREDAVANJA:
Materijali kroz povijest civilizacije
Istraivanja materijala
Novi materijali i razvoj proizvoda
Izvori podataka
MATERIJALI KROZ POVIJEST

CIVILIZACIJE

CIVILIZACIJE

CIVILIZACIJE
KERAMIKA - NEKAD
Kaolinski ratnici (Kina)

CIVILIZACIJE
Izolator
TEHNIKA
KERAMIKA DANAS
Kuglice leaja od
SN
Brtvene ploice, vodilice
konca, mlaznice
Cijevni luk za transport praha
Kuite tiristora
Koluti za icu od ZrO2

CIVILIZACIJE
Cu I Cu-LEGURE - NEKAD I DANAS

CIVILIZACIJE
Fe i Fe-LEGURE - NEKAD
Minerali eljeza
Damaanski ma (detalj)
eljezni bode
Keltski pribor iz eljenog doba
Dama anski ma

CIVILIZACIJE
PRIMJENE NELEGIRANIH KONSTRUKCIJSKIH ELIKA

CIVILIZACIJE
PRIMJENE ALATNIH ELIKA

CIVILIZACIJE
PRIMJENA AUSTENITNIH ELIKA
Dno:
Sendvi aluminij+
austenitni elik

CIVILIZACIJE
TIPINI PRIMJERI DANANJIH PROIZVODA OD Al I Al-LEGURA

CIVILIZACIJE
PRIMJENE POLIMERNIH MATERIJALA

CIVILIZACIJE
pluto
drvo balza
ELIJASTE STRUKTURE U
PRIRODI
spuva
kost
koralj
sipina kost
list irisa
stabljika biljke

CIVILIZACIJE
ELIJASTI MATERIJALI METALNE PJENE

CIVILIZACIJE
SENDVI KOMPOZITI RAZLIITI OBLICI ELIJA JEZGRI

CIVILIZACIJE
elici
Ljevovi
Al-legure
Dananji svijet materijala
Metali
Cu-legure
Ni-legure
Ti-legure
Mg-legure
PE, PP, PC
PA
Al2O3
Zro2
SiC
Keramike
stakla
Plastomeri,
duromeri,
elastomeri
GFRP
CFRP
Kompoziti
Polimerni
Metalni
Keramiki
Hibridi
Polimerne
Metalne
Pjene
Keramike
Staklene
Drvo
Prirodni
materijali
Prirodna vlakna
Koa, Kamen
Papir
Danas ima >100.000 vrsta

tehnikih materijala.
Zadnjih 80-ak godina u
primjenu je ulo toliko novih
vrsta kao u cijelom
prethodnom razdoblju.
Radna temperatura plinske turbine
SUVREMENI MATERIJALI I
RAZVOJ PROIZVODA
RAZVOJ MATERIJALA ZA LOPATICE PLINSKIH TURBINA
Suvremene toplinske barijere
Superlegure
RAZVOJ PROIZVODA
RAZVOJ MATERIJALA ZA REZNE ALATE
RAZVOJ PROIZVODA
Razvoj kuita motorvretena od razliitih materijala
RAZVOJ PROIZVODA
HIBRIDNA KONSTRUKCIJA
Al-legura+PMC (ugljina vlakna)
RAZVOJ PROIZVODA
Polimer ojaan ugljinim vlaknima
RAZVOJ PROIZVODA
Osovina od PMC (ugljina vlakna) - Renault Espace Quadra
RAZVOJ PROIZVODA
POLIMERNI KOMPOZITI
BOEING 787
RAZVOJ PROIZVODA
POLIMERNI KOMPOZITI
RAZVOJ PROIZVODA
Bicikl
RAZVOJ PROIZVODA
Polimerni kompoziti i sport
RAZVOJ PROIZVODA
Pistorius-ova proteza (opruga) od PMC (ugljina vlakna)
10
RAZVOJ PROIZVODA
METALNI KOMPOZITI, MMC
KERAMIKI KOMPOZITI
RAZVOJ PROIZVODA
MINERALNI LIJEV/POLIMERNI
BETON
ZA POSTOLJA STROJEVA
PREDNOSTI :
- manja masa,
- 6-10x bre priguenje vibracija nego sivog lijeva,
- mala toplinska vodljivost i neosjetljivost na DT
- korozijska postojanost,
- sloboda konstrukcijskog oblikovanja,
- hladan postupak oblikovanja
RAZVOJ PROIZVODA
KERROCK I CORIAN PRIMJENE
11
RAZVOJ PROIZVODA
Primjene METALNIH PJENA (Al-pjena)
Konzola - sedvi
Dijelovi ovjesa
RAZVOJ PROIZVODA
Naprave od pametnih Ni-Ti
legura za ravnanje zubi
MEDICINA I
STOMATOLOGIJA
Proteza umjetnog kuka
Stent Ni-Ti legura
Zalistak srca - pirolitiki C
Proteza koljena
RAZVOJ PROIZVODA
POLIMERNO-KERAMIKI KOMPOZITNI NANOSLOJEVI - SOL GEL PROCES
SLOJEVI OTPORNI NA GREBANJE
(npr. za automobilsku karoseriju)
ANTIBAKTERIJSKI SLOJEVI
I NANOESTICE
primjena u medicini, telefoni, kvake...
MULTIFUNKCIONALNI SLOJEVI:
transparentnost, tvrdoa,
neprianjanje prljavtine,
adaptivna svojstva...
SAMOISTEI SLOJEVI
(NE PRIANJA PRLJAVTINA I VODA)
12
RAZVOJ PROIZVODA
LOTUS EFEKT u prirodi: HIDROFOBNOST
Hidrofobni tekstil
RAZVOJ PROIZVODA
NANOMAGNETI
NANOSTRUKTURIRANI MATERIJALI LASEROM FOKUSIRANA LITOGRAFIJA
Laser kreira stojni svjetlosni val koji
usmjerava na atome koji isparuju
RAZVOJ PROIZVODA
GRAFENI 2D strukture debljine
jednog atoma!
Grafeni,
2004.
13
RAZVOJ PROIZVODA
BIOMIMETIKI MATERIJALI
Struktura oklopa koljke Abalone
Naizmjenino sloeni nanoslojevi mekeg
(organskog) i tvreg (CaCO3) materijala
Lomna ilavost oklopa je 3000X

via nego istog CaCO3
- IZVANREDNA OTPORNOST NA UDARNA OPTEREENJA
S VELIKIM BRZINAMA protubalistike primjene
- TOPLINSKI IZOLATOR
RAZVOJ PROIZVODA
Struktura periske
RAZVOJ PROIZVODA
MUZIKI INSTRUMENTI I KUTIJE ZA INSTRUMENTE
Kutija za vilonelo
Epoksidna smola + ugljina vlakna
Patent inovatora iz Pule
Epoksidna smola + ugljina vlakna
14
RAZVOJ PROIZVODA
POJAM NAPREDNI, SUVREMENI ILI NOVI MATERIJALI":
1.Bitno novi sastav, struktura i svojstva
2.Bitno novi postupak proizvodnje i oblikovanja
3.Nova podruja primjene u odnosu na "klasine" materijale - relativno, jer
ovisi o znanju korisnika.
Od ideje o novom materijalu do njegove industrijske primjene moe protei 10

do 15 godina, a kod sloenijih problema i vie od 40 godina.
ISTRAIVANJA I RAZVOJ
MATERIJALA
Znanost i inenjerstvo materijala
MATERIJALA
Karakteristike istraivanja i razvoja
ZNANSTVENI PRISTUP
POBOLJAVANJA SVOJSTAVA POSTOJEIH MATERIJALA
NOVI FUNKCIONALNI MATERIJALI
NANOZNANOST I NANOTEHNOLOGIJE
MATERIJALI I OKOLI BILANCIRANJE U CIJELOM IVOTNOM
CIKLUSU, RECIKLIRANJE, NEOPASNI MATERIJALI
15
MATERIJALA
KARAKTERISTIKE DANANJIH ISTRAIVANJA
Nova paradigma materijali kao dodana vrijednost a ne samo resurs
Multidisciplinarnost
Nove analitike metode i suvremena instrumentacija
Raunalno modeliranje i simulacije - projektiranje materijala eljenog

sastava, strukture i svojstava
Kvantifikacija strukture i procesa u nano i mikrosvijetu
MATERIJALA
IVOTNI CIKLUS PROIZVODA
MATERIJALA
NEKE BITNE PRETPOSTAVKE ISTRAIVANJA I RAZVOJA
SUVREMENIH MATERIJALA
Svjesnost o vanosti materijala u najrazvijenijim zemljama to nije
vie problem;
Vrlo sofisticirana i skupa oprema;
Visokoobrazovani istraivai;
Organizacija znanstvenog i istraivakog rada mree institucija,
lanci projekata od temeljnih do primijenjenih istraivanja,
multidisciplinarni timovi - Primjer: programi EU;
Velika ulaganja Njemaka ulae oko 400 milijuna EUR/god, Japan i
SAD vie od 1 milijarde $ samo iz dravnih fondova.
16
MATERIJALA
KONCEPT RAZVOJA MATERIJALA
Ispunjenje nepostojeih kombinacija svojstava materijala
MATERIJALA
Granice u prostoru svojstava materijala
MATERIJALA
Mikro-reetkasta konstrukcija
Plus:
multifunctionality
17
MATERIJALA
TROKOVI PRIMJENE
NOVIH MATERIJALA
MATERIJALA
Razvrstavanje materijala prema cijeni
10>100 /kg
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
asopisi, knjige, zbornici radova
Prirunici, katalozi
Sivi izvori ispitivanja, projekti
Patenti
...
Klasini
Raunalom podrani inf. sustavi, bp, es
18
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
RAUNALNA POMAGALA PRI IZBORU MATERIJALA
1. BIBLIOGRAFSKE BAZE I INFORMACIJSKI SERVISI
- KNJIGE, ASOPISI, ZBORNICI RADOVA I SL.
2. FAKTOGRAFSKE I NUMERIKE BAZE PODATAKA
I INF. SUSTAVI
3. PATENTNE BAZE PODATAKA
4. CAMS (Computer Aided Material Selection) SUSTAVI
ZA ODABIR MATERIJALA
5. EKSPERTNI SUSTAVI
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
Neke BIBLIOGRAFSKE BAZE i javni inf. servisi:
METADEX - Metals Abstr. Index,

COMPENDEX - Computerized Engineering Index,
NTIS - National Technical Inf. Service,
SDIM - Systeme de Documentation et Inf. Metalurgie,
PASCAL
INSPEC - Int. Inf. Service for the Physics and Eng.
Communities,
EMA - Eng. Materials Abstracts,
MBF - Materials Business File,
WAA - World Aluminium Abstr., Nonferrous Metals Abstr.,
KKF - Kunststoffe Kautschuk-Fasern,
CA - Ceramics Abstracts,
SILICA Ceramic,
RAPRA Abstracts
CHEM.COR NACE-NIST
COR.AB NACE
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
HRVATSKA PATENTNA BAZA PODATAKA
19
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
EUROPSKA PATENTNA BAZA PODATAKA
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
http://www.aluminium.matter.org.uk/aluselect/
20
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
IZVORI PODATAKA O
MATERIJALIMA
Cambridge Engineering Selector - CES softverski paket
ELICI ISTAKNUTE VRSTOE
21

Cilj razvoja ovih elika je postignue to vie granice razvlaenja (Re) i vie
vlane vrstoe (Rm).
Skupine
Skupineelika
elikaistaknute
istaknutevrstoe:
vrstoe:
1.1.poviena
p0,2 <<500
povienavrstoa:
vrstoa:360
360<<RR
500MPa,
MPa,
p0,2
2.2.visoka
p0,2 <<1000
visokavrstoa:
vrstoa:500
500<<RR
1000MPa,
MPa,
p0,2
3.3.ultravisoka
p0,2 >>1000
ultravisokavrstoa:
vrstoa:RR
1000MPa
MPa
p0,2

Vie vrijednosti granice razvlaenja vea doputena naprezanja (s dop.):
, gdje je fs faktor sigurnosti (fs>1)
Vee sdop. smanjenje nosivih presjeka kod jednakih optereenja:
odnosno smanjenje mase ili volumena konstrukcije, ime se sniavaju

ukupni trokovi materijala.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Prednosti:
Smanjenje mase (lake konstrukcije),
Smanjene volumena (ograniene dimenzije),
Manji trokovi materijala (iako je materijal skuplji, manja je njegova masa),
Snienje trokova obrade (rezanjem, oblikovanjem, zavarivanjem itd.),
Smanjenje transportnih trokova,
Omoguavanje veih raspona konstrukcije (mostovi, dizalice) manja
vlastita masa konstrukcije,
7. Smanjenje nekorisnog (mrtvog) tereta (vozila, dizalice, zrakoplovi)
poveanje kapaciteta,
8. Smanjenje inercijskih sila kod pokretanja i zaustavljanja,
9. Manji utroak pogonske energije (kod strojeva, vozila, zrakoplova),
10. Manja zaostala naprezanja konstrukcije (manja debljina)
22

Uporabom kvalitetnijih, a time i skupljih elika, ne dolazi do poveanja
trokova materijala jer uteda na masi znaajno kompenzira viu cijenu
kvalitetnijeg elika.
Smanjenje trokova s porastom granice razvlaenja na primjeru

valjkastog spremnika vanjskog promjera 2500 mm i visine 2500 mm
s jednim aksijalnim i jednim obodnim zavarom
Usporedba trokova izrade valjkastog spremnika od dva razliita elika

Troak,
P235GH
StE 900
Materijal
14000
7000
Predgrijavanje
500
100
Elektrode
900
200
Zavarivai
2600
500
Ispitivanje
500
1500
18500
9300

Povoljan omjer R e/Rm (0,700,85), tzv. plastina rezerva, kako bi u
sluaju preoptereenja najprije dolo do plastine deformacije, a tek potom
do loma.
Dijagram naprezanje-istezanje
23

Nedostaci:
1. Smanjenje krutosti (stabilnosti) konstrukcije poveanjem granice razvlaenja Krutost odreuje osim granice razvlaenja i modul elastinosti (jednak za sve
elike).
2. Stanjenje stjenke zbog primjene elika vie vrstoe moe bre izazvati
pojavu vlastite frekvencije titranja pojaana buka
3. Vea granica razvlaenja vea osjetljivost na urezno djelovanje
smanjenje dinamike izdrljivosti Rd.
Ovisnost dinamike izdrljivosti i

vlane vrstoe

4. Vea granica razvlaenja nia lomna ilavost vea opasnost od
nadkritinog (nestabilnog) irenja napukline
Razliite napukline (pukotine), kao i urezi i
mikrostrukturni defekti, mogu uzrokovati
viestruki porast naprezanja i ako ono dosegne
kritinu vrijednost dolazi do otvaranja inicijalne
Nije opasno
Opasno !
napukline uslijed primjerice lijevanja, oblikovanja
deformiranjem, obrade odvajanjem estica,
korozije, troenja i sl. koja se ne mora dalje iriti
ili se iri stabilno malom brzinim (podkritino)
odnosno nestabilno velikom brzinom (nadkritino) Utjecaj faktora intenzivnosti
naprezanja na brzinu rasta
u uvjetima statikog/dinamikog optereenja.
napukline
Polje (raspored) naprezanja oko napukline opisuje
veliina faktora intenzivnosti naprezanja (K).

Nestabilni (nadkritini) rast napukline nastupa kada je faktor intenzivnosti
naprezanja vei od kritine vrijednosti (KIc) koja se naziva lomna ili
pukotinska ilavost:
a - korekturni faktor
s - naprezanje
a - veliina pukotine
Na temelju vrijednosti lomne ilavosti moe se odrediti kritino naprezanje pri

kojem dolazi do loma statiki optereenih dijelova konstrukcija, uzimajui u
obzir pogreke u materijalu nastale tijekom izrade ili uporabe odnosno moe
se proraunati kritina veliina pogreke/napukline (ac) koja e dovesti do
loma pri zadanom naprezanju:
f - omjer granice razvlaenja
i radnog naprezanja
a < ac prihvatljivo
a > ac opasno!
24

S porastom granice ravlaenja lomna ilavost veine elika pada (izuzev TRIP
elika).
Ovisnost lomne ilavosti o granici razvlaenja

5. Zahtjevnije zavarivanje
Zavarljivost elika se ocjenjuje prema ugljinom ekvivalentu Ce:
elici koji imaju Ce 0,4 moraju se predgrijati prije zavarivanja.

Predgrijavanje elika istaknute vrstoe preporua se ve za male debljine
lima, od 12 mm na vie.
Predgrijavanje za razliite debljine lima i vrstoe materijala
Granica razvlaenja
Debljina lima
MPa
mm
Predgrijavanje
50
> 50
Da
500
> 12
Da
6. Tanja stjenka vea opasnost od korozije, poveani trokovi odravanja

7. Povienjem granice razvlaenja smanjuje se deformabilnost oteana
hladna oblikovljivost (valjanjem, dubokim vuenjem, hladnim kovanjem),
raste sklonost krhkom lomu
25

MEHANIZMI OVRSNUA
Svi mehanizmi (naini) povienja vrstoe temelje se na oteavanju gibanja

dislokacija stvaranjem prepreka u mikrostrukturi materijala. Posljedica je
obino povienje Re dok Rm ne mora nuno rasti.
Osnovni mehanizmi ovrsnua jesu:
1.
OVRSNUE KRISTALIMA MJEANCIMA
Zapreke su otopljeni strani atomi (atomi legirnih elemenata) u reetki eljeza

inei intersticijske ili supstitucijske kristale mjeance. Na porast vrstoe
elika najjae djeluje povienje %C u eliku, ali time opadaju svojstva
duktilnosti (istezljivosti, ilavosti). Povoljno djeluje i duik.
Od svih naina ovrsnua ovaj daje najmanje efekte.

2.
OVRSNUE MARTENZITNOM TRANSFORMACIJOM
Kaljenjem dolazi do preklopne pretvorbe (transformacije) austenita u martenzit

ime se povisuje vrstoa i tvrdoa uslijed:
- stvaranja kristala mjeanaca prisilnim otapanjem atoma ugljika u a-eljezu,
- poveanja gustoe dislokacija tetragonalnom distorzijom kristalne reetke.
Premda se kaljenjem poveava vrstoa i tvrdoa elika pada njegova
istezljivost i ilavost pa je nuno dodatno provesti poputanje.
3.
OVRSNUE HLADNOM DEFORMACIJOM
to je vii stupanj deformacije to e biti via granica razvlaenja uslijed

poveanja gustoe dislokacija. ilavost se znatno smanjuje.
Posebno su ovrstljivi metali s FCC reetkom (npr. austenitni elici).

4.
OVRSNUE GRANICAMA ZRNA (USITNJENJEM ZRNA)
Zapreke gibanju dislokacija ine velikokutne granice zrna. to je zrno sitnije to

je povoljnije. Usitnjenjem zrna dolazi i do povienja ilavosti. Usitnjenje zrna se
obino kombinira s ostalim nainima ovrsnua.
5.
OVRSNUE IZLUIVANJEM
(PRECIPITACIJOM) I DISPERZIJOM FAZA
Radi se o izdvojenim fazama karbida, nitrida, intermetalnih spojeva i prijelaznih

faza iz homogene vrste otopine (kod Fe-materijala iz ferita, austenita ili
martenzita). Ove faze nastaju kada se prekorai granica topljivosti stranih
atoma (atoma legirnih elemenata) u reetci eljeza. Djelovanje tih faza ogleda
se kroz njihovu raspodjelu i vrstu (koherentne ili nekoherentne), srednji promjer
i meusobni razmak.
26
a)
b)
Shematski prikaz mehanizma precipitacijskog ovrsnua
a) tvrdi precipitati dislokacija zaobilazi estice (jako ovrsnue)
b) meki precipitati odrez estica (slabije ovrsnue)
Za precipitacijsko ovrsnue povoljno je prisustvo to veeg broja malih,

tvrdih estica koje dislokacije ne mogu odrezati ve ih zaobilaze.
Skupine elika poviene i visoke vrstoe:

1. Normalizirani sitnozrnati s feritno-perlitnom
mikrostrukturom, 360 < Rp0,2 < 500 MPa;
2. Poboljani sitnozrnati s mikrostrukturom
poputenog martenzita, Rp0,2 > 500 MPa;
3. Termomehaniki obraeni, Rp0,2 > 500 MPa

NORMALIZIRANI SITNOZRNATI ELICI POVIENE VRSTOE
Razvijeni su iz elika S355J0G3 i S355JG3 koji su smireni aluminijem i
slicijem i imaju sitnozrnatu feritno-perlitnu mikrostrukturu i
zadovoljavajuu zavarljivost.
Prvi koraci unapreenja kvalitete ovih elika bili su smirivanje silicijem radi
poboljanja zavarljivosti, te povienje sadraja ugljika radi poveanja Re.
Utjecaj legirnih elemenata na porast vrstoe i granice razvlaenja
Legirni
element
C
Si
Mn
Cr
Ni
Mo
Cu
Povienje dodatkom 0,1 % leg. ele menta

DRm
DRp0,2
MPa
MPa
70
30
9,2
5,6
8,0
8,4
7,4
5,5
3,4
5,5
25
20
5,7
8,0
27

NORMALIZIRANI SIZNOZRNATI ELICI POVIENE VRSTOE
Sitno feritno-perlitno zrno povienje granice razvlaenja i poveanje
ilavosti snienjem prelazne temperature (Jp).
Za elike BCC strukture poeljna je to nia Jp - radna temperatura, Jr,
mora biti via od Jp ilavi (duktilni) lom
Ako je Jr < Jp krhki lom (bez makroplastine deformacije) OPASNO!
elik povienih udjela P i N
posebno smireni elik
Posebno smireni (Si+Al)

sitnozrnati elik:
Aluminij se spaja s
Smireni
kisikom iz taljevine u spoj
elik
Al2O3 koji odlazi u trosku,

ali i s duikom u spoj AlN
koji ostaje jednoliko
disperziran u eliku. Sitne
AlN estice opkoljavaju
austenitno zrno i
spreavaju njegov rast pri
kasnijem ugrijavanju.
Ovisnost udarnog rada loma o temperaturi

Utjecaj mehanizama ovrsnua na promjenu prelazne temperature

Razvoj opeg konstrukcijskog elika S355 smirenog Al
Niskolegirani elici poviene i visoke vrstoe poznati su kao HSLA elici

(High Strength Low Alloyed)
28

Karakteristike orijentacijskog kemijskog sastava normaliziranih sitnozrnatih
elika:
1. do 0,2 %C - radi zavarljivosti,
2. to vei udjel Mn (ne preko 1,7 %Mn radi zavarljivosti, Ce) povienje
granice razvlaenja i snienje prelazne temperature,
3. 0,025 %Al radi sitnozrnatosti,
4. mikrolegirnanje Nb, V i Ti
Propisana mehanika svojstva:
Rp0,2 minimalne vrijednosti za razliite dimenzije, a kod elika za
poviene temperature i pri odreenim povienim temperaturama,
Rm vrijednosti u odreenom rasponu,
A5 minimalna zajamena vrijednost,
KV uzduno i popreno izrezani uzorci ispitani pri razliitim
temperaturama od -60 C do +20 C.

Svojstva normaliziranih sitnozrnatih mikrolegiranih elika poviene vrstoe
Oznaka elika
za
za
za
normalne pov iene
niske
temp.
tem p.
temp.
Rm,
MPa
za debljinu
<50 mm
Mehanika svojstva
Rp0,2 min, MPa
Rp0,2, MPa
za d, mm
pri temp. C
za d < 50 mm 1)
< 16 1635 3540 100 200 300 400
S255N
P255NH
S255NL
360480
250
240
220 190 140 110
P275N
P275NH
P275NL1
390510
280
270
240 210 160 120
900P315N P315NH
P315NL
440560
310
300
260 230 180 140
P355N
P355NH
P355NL1
490630
350
340
290 250 220 170
S380NL1
P380NH
S380NL
500...650
380
370
360
S420NL1
P420NH
S420NL
530680
420
410
400
P460NL2
P460NH
P460NL1
560730
460
450
440
S500NL1
P500NH
S500NL
610770
500
480
470
1)
Orijentacijski
kemijski sastav,
maseni %
< 0,20 %C
0,60 %Si
1,7 %Mn
0,035 %P
0,030 %S
0,025 %N
min 0,015 %Al ili

320 280 240 190 maks. 0,05 %Nb ili
maks. 0,05 %V ili
350 310 260 210
maks. 0,03 %Ti ili
kombinacije
390 340 290 230
dodatno:
410 360 310 250
Cr, Cu, Mo, Ni
samo za elike za poviene temperature

elik koji zavrava valjanje na temperaturi
iznad A3 nakon ohlaivanja ima razmjerno
grubozrnatu mikrostrukturu. Postupkom
normalizacije (ugrijavanje na 900 C i
hlaenje na zraku) struktura se usitnjava
zbog izluivanja AlN estica, fino
disperziranih
u
austenitu,
koje
predstavljaju klice kristalizacije buduih
feritno-perlitnih zrna. to je estica vie
zrno je sitnije.
Mikrostruktura prije normalizacije:
Mikrostruktura nakon normalizacije:
Izluivanje estica pojaat e i elementi

kao Nb i/ili V koji dodatno koe porast
austenitnog
zrna
stvaranjem
fino
rasporeenih nitrida (VN, NbN), karbida
(VC, NbC) i karbonitrida (VCN).
29

Shematski prikaz kontroliranog valjanja sitnozrnatih elika
Nakon poetnog valjanja na
temperaturi od 1300 do 1050 C
pri kojoj se NbC i NbN otapaju u
austenitu elik se prestaje valjati
dok temperatura ne padne na
1000 C ili neto nie, a onda se
zavrno valja u nekoliko prolaza do
temperature od 800 C s time da
je u svakom prolazu deformacija
min. 15 % tako da ukupni stupanj
deformacije iznosi 5070 %.
Sniavanjem zavrne temperature valjanja djelovanjem karbida i nitrida Nb i V (NbC,
NbN, VC, VN) elik se zavrno valja u austenitnoj ili austenitno-feritnoj mikrostrukturi.
Osim toga ovi elementi spreavaju brzu rekristalizaciju austenita pa austenitno zrno
ostaje onako sitno (ali i nerekristalizirano-usmjereno) kakvo je bilo izmeu valjaka.
Rezultat toga je formiranje vrlo sitnog feritno-perlitnog zrna.

Dominantni mehanizmi ovrsnua:
1. ovrsnue usitnjenjem zrna,
2. precipitacijsko ovrsnue
Primjeri primjene:
q postolja vagona i vozila,
q kuglasti i valjkasti spremnici za tekua goriva i ukapljene plinove,
q visokotlani cjevovodi (reverzibilna HE Velebit ex. Obrovac),
q brodske dizalice,
q potponji off shore platformi za eksploataciju nafte i plina,
q mostovi, hangari, vijadukti,
q dijelovi graevinskih strojeva

POBOLJANI SIZNOZRNATI ELICI
Kemijski sastav: niskolegirani Cr, Ni, Mo uz dodatak malih udjela
mikrolegirnih elemenata V, Ti, Zr i B
elici se kale u vodi s temperature oblikovanja i poputaju u eliani na
temperaturama 680710 C.
Niskougljini martenzit izvanredna svojstva vrstoe i ilavosti
Sastav i svojstva poboljanih sitnozrnatih elika (nisu normirani prema HRN)
Oznaka
elika
Orijentacijski kemijski sastav,

maseni %
C
Mehanika svojstva
Rm, Rp0,2 min, A5,
MPa
MPa
%
Ce
KV=34 J maks.
pri temp. C
Si Mn Cr Ni Mo
ostalo
StE 500V 0,150,25 1,2 0,25 0,4 0,2
0,02 Ti
0,002 B
700
500
16
-40
0,45
0,7 Zr
720
550
18
-75
0,5
StE 690 0,2 0,3 0,8 0,5 0,9 0,5 Ti, B, Cu, V
870
690
18
-45
0,6
StE 890 0,18 0,3 0,7 0,6 1,7 0,3
1050
890
16
-60
0,6
StE 550 0,2 0,6 0,8 0,7
0,2
0,07 V
30

1.
2.
3.
Karakteristike orijentacijskog kemijskog sastava:

manje od 0,2 %C radi zavarljivosti,
viestruko legirani (Cr, Ni, Mo) bolji efekt ovrsnua
legirni dodaci osiguravaju:
- poveanu prokaljenost,
- zakaljivost hlaenjem na zraku (postizanje niskougljinog martenzita kod
zavarivanja) ujednaavanje svojstva zavara, zone utjecaja topline i
osnovnog materijala. Time se izbjegava stvaranje ferita i nastanak
pukotina (povoljno djeluju Mo, B, Cr),
- dovoljno visoku Ms temperaturu koja osim zakaljivosti na zraku osigurava
samopoputanje martenzita,
- visoku otpornost na poputanje (izbjegava se pad tvrdoe pri
zavarivanju),
- sitnozrnatu mikrostrukturu (djelovanje mikrolegirnih elemenata V, Ti, Zr, B)

Dominantni mehanizmi ovrsnua:

1. stvaranje kristala mjeanaca (viestruko legiranje),
2. precipitacija (karbidi i nitridi legirnih elemenata),
3. usitnjenje zrna,
4. umnaanje dislokacija poveanje gustoe dislokacija (r) kaljenjem,
normalizirani elik: r=106 mm-2;
hladno deformirani elik: r=109 mm-2;
kaljeni elik r=1010 mm-2

Primjeri primjene:
q kuglasti spremnici za plinove,
q mostovi: reetkasti, punostjeni, pokretni, rastavljivi (most preko Rajne u
Duisburgu, Njemaka),
q dijelovi bagera, buldoera i istovarivaa,
q dijelovi dizalica, asije vozila, postolja kamiona, vagoni za teki teret,
q kuita i rotori vodnih turbina,
q dijelovi brodova jarboli teretnih brodova, oklopi pramca (oplate) ledolomaca
(oplata prve nuklearne podmornice Polaris, oplata jedrilice Hrvatska
igra),
q cjevovodi
31
ULTRAVRSTI ELICI
ULTRAVRSTI ELICI
Ultravrste elike karakterizira (konvencionalna) granica razvlaenja
Rp0,2>1000 MPa
Glavna podruja primjene ovih elika su:
motorna vozila,
zrakoplovi,
raketna i svemirska tehnika
Visoka vrstoa i visoka granica razvlaenja omoguuju izradu lakih
(tankostjenih) konstrukcija uz istu mehaniku otpornost (nosivost).
Podvozje zrakoplova
izraeno od ultravrstog
elika
ULTRAVRSTI ELICI
Pored visoke vrstoe i granice razvlaenja od ovih elika se zahtijeva i
sljedee:
dovoljna duktilnost i ilavost (otpornost na krhki lom), niska prijelazna
temperatura,
dobra lomna ilavost i niska urezna osjetljivost,
dovoljna otpornosti na umor,
zadovoljavajua korozijska postojanost,
vrstoa pri povienim i visokim radnim temperaturama,
laka rezljivost,
zadovoljavajua zavarljivost
32
ULTRAVRSTI ELICI
Podskupine ultravrstih elika:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
niskolegirani niskopoputeni elici;

visokolegirani Cr-Mo-V visokopoputeni elici;
termomehaniki obraeni elici;
korozijski postojani precipitacijski ovrsnuti elici (PH elici);
elici "maraging";
hladnom deformacijom ovrsnuti nelegirani i niskolegirani elici
ULTRAVRSTI ELICI
Novije vrste ultravrstih elika:
MARAGING elici
TRIP elici
AUSFORMING elici
ULTRAVRSTI ELICI
MARAGING ELICI
MARAGING - martensit aging (dozrijevanje martenzita)
Kemijski sastav: niskougljini (< 0,03 %C), visokolegirani u

ternarnom sustavu Fe-Ni-Co + Mo, Ti, Al i (B i Zr)
Uobiajeno sadre: oko 18 %Ni, 7...14 %Co, 3...6 %Mo, 0,15...2 %Ti,
0,05...0,2 %Al
Toplinska obrada
Mehanika svojstva, 20 C
Oznaka elika
Ostalo,
%
X2 NiCoMo 18 8 3
0,2 Ti
820860 C/ 470490 C /
zrak
35 h
X2 NiCoMo 18 9 5
0,1 Al
0,7 Ti
820860 C/
zrak
480 C / 3 h
1960
1910
30
X2 NiCoMo 18 12 4
0,2 Al
1,75 Ti
820 C / zrak
500 C / 6 h
2350
2260
10
Rastopno
arenje
Dozrijevanje
Rm,
N/mm 2
min.
11501300
Rp0,2 ,
N/m m 2
min.
A5, KUDVM,
%
J
min. min.
10501200 815
40
33
ULTRAVRSTI ELICI
MARAGING ELICI
Toplinska obrada: rastopno arenje, gaenje i dozrijevanje
Budui da su temperature martenzitne pretvorbe relativno visoke austenit se

hlaenjem s temperature austenitizacije transformira u martenzit. Nastali
prezasieni masivni (ne igliasti) nikal martenzit nije tako tvrd niti krhak kao
ugljini martenzit tako da je elik vrlo dobro obradljiv hladnim deformiranjem
i odvajanjem estica, a takoer je i dobro zavarljiv.
ULTRAVRSTI ELICI
MARAGING ELICI
Ultra visoka vrstoa postie se dozrijevanjem na temperaturi 450-510 C u
trajanju 3-12 h kada u nikal martenzitu precipitira niz fino rasprenih
intermetalnih spojeva sastava:
Ni3Al, Ni3Ti, Ni3(Ti,Al), Ni3Mo, Fe2Mo, (Fe,Co)2Mo, FeCr, Fe7Mo6
Precipitacijom intermetalnih faza visoke

tvrdoe, koherentnih s nikal martenzitnom
matricom, dodatno se oteava gibanje
dislokacija tako da se vrijednosti Rp0,2
podiu do 2500 MPa, a Rm do 2900 MPa.
Precipitacijsko ovrsnue dozrijevanjem
ULTRAVRSTI ELICI
MARAGING ELICI
Utjecaj temperature dozrijevanja na svojstva elika X2 NiCoMo 18 8 5
34
ULTRAVRSTI ELICI
MARAGING ELICI
Osim iznimne vrstoe i granice razvlaenja ovi elici imaju i visoku lomnu
ilavost velika otpornost na naglo irenje napuklina
Lomna ilavost maraging elika u odnosu na kaljene i poputene ugljine elike
ULTRAVRSTI ELICI
MARAGING ELICI
Dobra tehnoloka svojstva:

- male deformacije pri toplinskoj obradi (0,08 %) , nema razugljienja i
oksidacije;
- mala sklonost inicijalnim pukotinama nakon gaenja;
- laka obradljivost odvajanjem estica i hladna deformabilnost nakon
rastopnog arenja;
- dobra zavarljivost zahvaljujui niskim udjelima C, P i S uz mogunost
postizanja jednakih svojstava ZUT-a i osnovnog materijala.
Nedostaci:
- visoka cijena nikla
ULTRAVRSTI ELICI
MARAGING ELICI
Primjeri primjene:
Alatna primjena:
Konstrukcijska primjena:
Kokile i ukovnji
Dijelovi zrakoplova i helikoptera:
- pogonsko vratilo,
(za trajni rad do 650 C)
- okvir pilotskog sjedala,
- hidraulini odbojnici,
- opruge,
- oklopi,
- spremnici za tekue gorivo
Dijelovi automobila:
- kardanske zglobne glave
- koljenaste osovine trkaih automobila
35
ULTRAVRSTI ELICI
AUSFORMING ELICI
Ausforming je postupak termomehanike obrade (TMT) - kombinacija
postupaka toplinske i mehanike obrade. Time se eli postii istovremeno
visoka granica razvlaenja i vlana vrstoa uz relativno dobru plastinost
(duktilnost) odnosno sigurnost od krhkog loma.
Ausforming postupak - niskotemperaturna TMT
Temperatura
Stabilni austenit
LTTMT
Metastabilni
austenit
Vrijeme
Postupak niskotemperaturne
termomehanike obrade (LTTMT)
Postupak visokotemperaturne
termomehanike obrade (HTTMT)
ULTRAVRSTI ELICI
AUSFORMING ELICI
Za ausforming obradu prikladni su samo neki legirani elici koji moraju imati:
to vee podruje tromosti metastabilnog austenita na pretvorbu (to
dulje vrijeme inkubacije podhlaenog austenita),
srednji ili povieni sadraj ugljika,
prisutnost jednog ili vie karbidotvoraca (Cr, Mo, V, W...)
ULTRAVRSTI ELICI
AUSFORMING ELICI
Austenitizirani elik hladi se do temperature gdje je vrijeme inkubacije
najdue (obino izmeu 350 i 600 C), zatim plastino deformira valjanjem
(tzv. regulirano valjanje) s minimalnim stupnjem deformacije 70 % i nakon
toga gasi tj. pretvara u martenzit.
Ausforming postupak u TTT dijagramu
36
ULTRAVRSTI ELICI
AUSFORMING ELICI
Vrlo veliko poveanje vrstoe s obzirom na klasinu toplinsku obradu
(kaljenje i poputanje) posljedica je:
sitnijih iglica martenzita koje nastaju naknadnim gaenjem,
vee gustoa dislokacija u martenzitu uneenih deformiranjem austenita,
finije distribucije sitnih karbida u martenzitnoj matrici
Utjecaj ausforming postupka na krivulju

poputanja elika X40CrMoV 5 1
ULTRAVRSTI ELICI
AUSFORMING ELICI
Ausforming obradom se povisuje Rp0,2 za otprilike 30 % (Rp0,2 < 2600 MPa,
Rm < 3000) uz zadravanje dobre istezljivosti (A5 < 20 %) , a takoer se
povisuje i dinamika izdrljivost, Rd (0,35-0,40)Rm, uz istovremeno visoku
lomnu ilavost (KIC)
Utjecaj ausforming obrade na trajnost

leaja mlaznog motora
ULTRAVRSTI ELICI
AUSFORMING ELICI
Mehanika svojstva nekih elika ausforming i klasino toplinski obraenih
Oznaka elika
X41CrMoV 5 1
X30Cr 13
35NiCrMo 16 6
35NiCrMo 18
X22CrMoWV 12 1
Obrada
Kaljen + poputen, Jp=530 C
Ausforming:
Joblik=500 C, e=70 %, Jp=500 C
Joblik=530 C, e=90 %, Jp=530 C
Ausforming:
Joblik=400 C, e=68 %
Joblik=500 C, e=55 %, Jp=500 C
Ausforming:
Joblik=500 C, e=70 %, Jp=600 C
Poboljan
Ausforming:
Ausforming:
Joblik=540 C, e=75 %, Jp=540 C
Rm
MPa
2050
Rp0,2
MPa
1840
A5
%
8,5
2960
2620
1940
2550
2380
1430
20
8,5
2950
2500
2250
1120
2140
945
1530
2500
1360
1220
2850
1160
2100
850
1350
1020
20
20
37
ULTRAVRSTI ELICI
AUSFORMING ELICI
Primjeri primjene:
q otkivci za automobilske dijelove,
q kamionske opruge,
q torzijske opruge,
q tijela ventila,
q neki alati
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
TRIP - Transformation Induced Plasticity (transformacijom inducirana
plastinost)
Postupak TRIP primjenjuje se za austenitne elike precizno reguliranog
sastava, tzv. TRIP elici, kod kojih je mogua pretvorba prethodno
precipitacijski ovrsnutog austenita u deformacijski martenzit valjanjem
pri okolinoj ili nioj temperaturi
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Kemijski sastav TRIP elika:
Niskolegirani elici: 0,1-0,4 %C; 0,3-2,0 %Si; 1,0-3,0 %Mn; 0,05-2,0 %Al
Visokolegirani elici: kemijski sastav poput nehrajuih austenitnih elika, ali

s povienim sadrajem ugljika (>0,2 %C, 16-20 %Cr, 8-12 %Ni, eventualno do
4 %Mo)
Nakon rastopnog arenja i gaenja visokolegirani TRIP elici imaju

austenitnu, a niskolegirani feritno-bainitno-austenitnu mikrostrukturu.
38
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Tipina mikrostruktura TRIP elika
Niskolegirani TRIP elici

imaju mikrostrukturu s
oko 50 % ferita, 35-40
% bainita te s oko 15 %
zaostalog austenita.
Takva viefazna
mikrostruktura postie
se izotermikom
obradom u podruju
bainita (austempering).
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Ovrsnue elika TRIP ostvaruje se ugrijavanjem rastopno arenog i gaenog
elika na neku temperaturu iznad Md te njegovim toplim oblikovanjem kada
zbog precipitacije i umnaanja dislokacija raste vrstoa i granica razvlaenja
(Rp0,2=1150 - 1450 MPa).
Daljnje ovrsnue se postie hladnim oblikovanjem (tzv. zerolling valjanje) pri
okolinoj ili nioj temperaturi (izmeu Md' i Ms') kada austenit prelazi u
deformacijski martenzit (strain induced martensite) to ovim elicima daje
odlinu kombinaciju vrstoe i ilavosti.
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Primjer termomehanike obrade visokolegiranog TRIP elika (0,3 %C; 1 %Si;
19 %Cr; 8 %Ni; 0,4 %Mo):
elik se valja pri temperaturi 425 C (na toj temperaturi ostaje austenitan jer je
Md temperatura nia i iznosi 50 C) te naknadno podvrgava zerolling valjanju
na okolinoj temperaturi. Ako se valjanje provede na nioj temperaturi (pri 196 C) onda se dio austenita pretvara u deformacijski martenzit, a dio u
toplinski induciran martenzit. U tom sluaju elik treba jo i popustiti.
TRIP elici pokazuju izvanrednu mehaniku otpornost: Rm = 1750 MPa,

Rp0,2 = 1620 MPa, A = 30 % uz odlinu lomnu ilavost KIC (velika
otpornost na naglo irenje napuklina)
39
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Lomna ilavost TRIP elika u odnosu na
ostale visokovrste elike i neeljezne legure
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Kemijski sastav i svojstva odabranih TRIP elika
Sadraj, maseni%
C
Si
Mn
0,3
0,2
0,25
2,0
*
*
3,0
*
*
Cr
Ni
9,0 8,0
18,0 7,0
24,0
Mo
TRIP obrada
valjanje
J
e
C
%
Rm
MPa
Rp0,2
MPa
A5
%
4,0
4,0
450
500
400
1530
1550
1230
1450
1300
1150
35
35
40
80
80
80
Svojstva
* elici nenormiranog sastava
Ako se prvi elik iz gornje tablice podvrgne jo postupku zerolling valjanja pri
20 C uz e=15 % postie se dodatno ovrsnue tako da Rm dostie 1750
MPa, a Rp0,2 1620 MPa uz neznatan pad isteljivosti. Ako se na tom istom
eliku izvede zerolling valjanja pri -196 C, a nakon toga elik popusti pri
350-400 C granica razvlaenja raste do 2000 MPa uz zadravanje
istezljivosti (A5) u granicama 20-25 %.
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Primjena visokolegiranih TRIP elika je ograniena zbog visoke cijene
(dodatak Ni), ali i trokova postupka i ogranienih mogunosti ovrsnua.
Niskolegirani TRIP elici imaju veliku primjenu u auto industriji zbog:
odline plastine oblikovljivosti izrada dijelova sloenog oblika,
veih mogunosti u optimiziranju dimenzija i mase dijelova vozila,
odline dinamike izdrljivosti, a time i vee trajnosti,
velike sposobnosti apsorpcije energije pri sudaru
40
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Primjena TRIP elika u strukturi karoserije automobila
Primjeri primjene: zatiti elementi karoserije kao to su krini elementi,

uzduni nosa, ojaani stup, pragovi, ojaani branici
ULTRAVRSTI ELICI
TRIP ELICI
Dijagram istezljivost-vlana vrstoa za odabrane materijale
DUPLEKS NEHRAJUI ELICI
41
NEHRAJUI ELICI :
AUSTENITNI NEHRAJUI ELICI,
FERITNI NEHRAJUI ELICI,
MARTENZITNI NEHRAJUI ELICI,

Mjeovita mikrostruktura austenita i ferita u podjednakim volumnim
udjelima (50:50), iako u komercijalnim legurama omjer moe biti 40:60.
Duplex nehrajui elici imaju znaajno veu vrstou u odnosu na
austenitne nehrajue elike. Zbog visokog udjela ferita oni su
feromagnetini, imaju viu toplinsku vodljivost i niu toplinsku rastezljivost od
austenitnih elika. Nadalje imaju poboljanu otpornost na selektivnu
koroziju posebice napetosnu, rupiastu-jamiastu (pitting) te koroziju u
procijepu. Posjeduju vii sadraj kroma (1932 %) i molibdena (do 5%) i
nii sadraj nikla u odnosu na austenitne nehrajue elike.
Donja temperaturna granica primjene 40 C zbog gubitka ilavosti uslijed
velikog udjela ferita dok je gornja radna temperatura ograniena na oko
315 C radi izluivanja precipitata koji nepovoljno utjeu na korozijsku
postojanost i mehanika otpornost.

KEMIJSKI SASTAV
Fe-Cr-Ni-N legure uz dodatak Mo, W, Cu, Mn, Si...
Dupleks elici druge generacije:

q
Fe-23Cr-4Ni-0,1N ili dupleks elici bez Mo,
q
Fe-22Cr-5,5Ni-3Mo-0,15N ili dupleks elici s 22 %Cr,
q
Fe-25Cr-5Ni-2,5Mo-0,17N-Cu ili dupleks elici s 25 %Cr
(DS <40),
q
Fe-25Cr-7Ni-3,5Mo-0,25N-W-Cu ili super dupleks elici
(DS = 40 do 45),
q
Fe-32Cr-7Ni-4Mo-0,5N-Cu ili hiper dupleks elici
(DS >45)
42

UTJECAJ LEGIRNIH ELEMENATA
Krom:
- Osnovni legirni element za otpornost koroziji, minimalno 12% Cr u vrstoj
otopini,
- S povienjem sadraja Cr antikorozivnost raste,
- Dupleks elici sadre izmeu 21 i 33 %Cr,
- Alfageni legirni element stabilizira feritnu, prostorno centriranu kubinu
(BCC) strukturu,
- Povisuje otpornost prema oksidaciji (koroziji) na povienim temperaturama,
- Porastom sadraja kroma raste sklonost formiranju tetnih intermetalnih faza

Nikal:
-
Dupleks elici sadre izmeu 4 i 9 %Ni,
Gamageni legirni element stabilizira austenitnu, plono centriranu

kubinu (FCC) strukturu koja je zasluna za vrlo dobru ilavost dupleks
elika,
Dodavanjem nikla smanjuje se izluivanje nepoeljnih intermetalnih faza

Duik:
-
Gamageni legirni element zajedno s Ni osigurava dovoljnu koliinu

austenita u mikrostrukturi (vano kod zavarivanja),
Dodaje se dupleks elicima s visokim sadrajem Cr i Mo da smanji pojavu

nepoeljne sigma-faze,
Posebno povisuje otpornost prema rupiastoj koroziji i koroziji u procijepu,
Dodatno povisuje vrstou duplex elika,
Smanjuje opasnost od formiranja intermetalnih faza na povienim

temperaturama
43

Molibden:
-
Dupleks elici sadre do 4 %Mo,
Alfageni legirni element zajedno s Cr djeluje na poboljanje korozijske

postojanosti u kloridnim otopinama,
Podupire Cr u poveanju otpornosti elika prema rupiastoj (jamiastoj)

koroziji. Pri sadraju > 18 %Cr dodatak Mo poveava otpornost rupiastoj
koroziji i koroziji u procijepu za oko 3 puta.
Porastom sadraja Mo raste opasnost od izluivanja nepoeljnih

intermetalnih faza
Bakar, volfram i silicij:

-
Dodaju se radi poboljanja otpornosti na rupiastu koroziju i koroziju u

procijepu

KEMIJSKI SASTAV
Poloaj dupleks elika u Schaefflerovom dijagramu
Nie = %Ni +30(%C) + 0,5(%Mn) + 0,6(%Cu) + 20(%N) + 0,5(%Co)

Cre = %Cr + 2(%Si) + 1,5(%Mo) + 0,5(%V + %Nb + %Ti) + 1(%Al)

KEMIJSKI SASTAV
44

MIKROSTRUKTURA
Dupleks elici primarno kristaliziraju
kao 100 % feritni. Daljnjim hlaenjem
se formira austenitna faza ovisno o
brzini ohlaivanja, vrsti i udjelu
legirnih elemenata te o brzini difuzije
svakog pojedinog legirnog elementa.
Za odreeni kemijski sastav brzina
ohlaivanja se podeava tako da u
temperaturnom intervalu izmeu
1050 i 1150 C u mikrostrukturi ima
50% ferita i 50% austenita.
Gaenjem se fazni udijeli zadravaju
i na sobnoj temperaturi.
Pseudobinarni dijagram stanja Fe-Cr-Ni za 70% Fe

MIKROSTRUKTURA
Mikrostruktura dupleks elika

MIKROSTRUKTURA
Osim postizanja jednakog omjera ferita i austenita, gaenjem se takoer
spreava nastanak tetnih mikrostrukturnih faza koje se formiraju pri
sporom hlaenju. Ove nepoeljne strukturne tvorevine (izluevine ili
precipitati) sniavaju mehaniku otpornost i korozijsku postojanost.
Shematski prikaz tipinih precipitacija u dupleks elicima
45

MEHANIKA SVOJSTVA
Dupleks elici posjeduju visoku vrstou, i unato tomu, dobru istezljivost i
dobru ilavost koju zadravaju do - 40 C kada postaju krhki. Ovi elici imaju
puno viu granicu razvlaenja od austenitnih nehrajuih elika i viu tvrdou,
a shodno tome i otpornost na abrazijsko troenje.
Mehanika svojstva odabranih dupleks nehrajuih elika
X3CrNiMoN27-5-2
1.4460
Rm
MPa
620
Re
MPa
485
A
%
15,0
X2CrNiN23-4
1.4362
600
400
25,0
X2CrNiMoN22-5-3
1.4462
620
450
25,0
X2CrNiMoN22-5-3
1.4462
655
450
25,0
X2CrNiMoCuN25-6-3
1.4507
770
550
25,0
X2CrNiMoCuN25-6-3
1.4507
760
550
15,0
X2CrNiMoN25-7-4
1.4410
795
550
15,0
X2CrNiMoCuWN25-7-4
1.4501
750
550
25,0
Oznake materijala

MEHANIKA SVOJSTVA
Utjecaj hladne deformacije na
mehanika svojstva dupleks elika
1.4462
Utjecaj temperature na granicu

razvlaenja dupleks elika

MEHANIKA SVOJSTVA
Mehanika svojstva dupleks elika:
tvrdoa: 250350 HV,
vlana vrstoa, Rm: 7001100 MPa,
konvencionalna granica razvlaenja,

Rp0,2: 500800 MPa,
udarni radn loma, KV: do170 J
46

KOROZIJSKA OTPORNOST
Osnovna prednost dupleks nehrajuih elika u odnosu na austenitne je vea
otpornost prema jamiastoj koroziji, koroziji u procjepu te napetosnoj
koroziji.
Rupiasta-jamiasta korozija
Rupiasta-jamiasta (pitting) korozija je oblik selektivne korozije koja
nastupa na brojnim lokalitetima, a ne po cijeloj povrini, a oituje se malim
jamicama koje s vremenom prerastaju u rupice.
oko jamice:
u jamici:
pH , Mez+ , Cl- , O2
pH , O2

Elektrokemijska korozija koja nastupa ponajprije u otopinama halogenida
(Cl-, Br-, I- ioni)
Dupleks elici su postojani prema rupiastoj koroziji zahvaljujui visokom
udjelu kroma, molibdena i duika. Otpornost prema ovom tipu korozije
odreuje vrijednost djelotvorne sume elemenata (DS):
DS = %Cr + 3,3(%Mo) + 30(%N).
Djelotvorna suma elemenata za dupleks nehrajue elike
Oznake materijala
DS
X2CrNiN23-4
1.4362
26
X2CrNiMoN22-5-3
1.4462
35
X2CrNiMoN25-7-4
1.4410
43

Korozija u procjepu
Srodna jamiastoj koroziji procijep umjesto jamice kao klice
Elektrokemijska korozija koja nastaje na spoju dva dijela koji imaju zranost
dovoljno veliku da u nju ue elektrolit, ali ujedno premalu da doe do
obnavljanja dotoka elektrolita i kisika.
Procijep: metal-metal, metal-nemetal
47

Napetosna korozija
Napetosna korozija (Stress Corosion Cracking, SCC) je oblik selektivne
korozije koja nastupa lokalno - na mjestima istovremeno izloenim
djelovanju agresivnog medija i vlanog naprezanja.
Dupleks elici su posebno otporni
prema napetosnoj koroziji u
kloridnom okruenju zahvaljujui
visokom masenom udjelu kroma i
niem udjelu nikla.

PRIMJERI PRIMJENE
q
Industrija nafte i plina:

crpke, desulfurizatori,
destilatori, desalinizatori,
ventili, spojnice, cjevovodi,
ureaji na off shore
platformama, pumpe
Postrojenje za desulfurizaciju
izraeno od dupleks elika, vedska

PRIMJERI PRIMJENE
Ventili za naftu i plin
Spojnice od dupleks nehrajueg elika
48

PRIMJERI PRIMJENE
Cijevi od dupleks nehrajueg elika
Ureaji na off shore platformama

PRIMJERI PRIMJENE
Postavljanje cjevovoda
(600 mm) od dupleks
nehrajueg elika

PRIMJERI PRIMJENE
q
Petrokemijska industrija:
alati za ekstruziju PVC filma, apsorberi,
separatori, izmjenjivai topline;
Kemijsko-procesna industrija:
u proizvodnji kiselina, rad s
otopinama HF u HNO3, ureaji
za H2SO4, sapnice;
Brodogradnja:
spremnici tankera za prijevoz
kemikalija, osovine propelera,
kormila, crpke, klizni leajevi;
Industrija papira:
ventili, cijevi regeneracijskih pei,
Spremnik tankera za prevoz kemikalija
osovine mjealica
49

PRIMJERI PRIMJENE
q
Transport:
cisterne za jestiva ulja, vone sokove,
mlijeko, vodu za pie (zahtijeva se
potpuna istoa namirnica i
nepromjenjenost okusa i boje)
Konstrukcije i arhitektura:
Krov
pristanine
zgrade
zrakoplovne
luke u Dohi,
Katar
Most u
tokholmu
SUPERLEGURE
SUPERLEGURE
SUPERLEGURE SU TOPLINSKI OTPORNE LEGURE NA OSNOVI

NIKLA, ELJEZA-NIKLA ODNOSNO KOBALTA S VISOKIM
UDJELIMA Cr, TE S MANJIM UDJELIMA VISOKOTALJIVIH Mo, W
TE Ti I Al KOJE SE PRIMJENJUJU PRI NAJVIIM RADNIM
TEMPERATURAMA DO 1100 C.
50
SUPERLEGURE
SVOJSTVA
Visoka vrstoa i visoka otpornost puzanju pri visokim temperaturama

rezultat su:
1. FCC kristalne strukture
- Fe i Co su polimorfni materijali koji imaju FCC kristalnu reetku
samo na visokim temperaturama dok Ni ima FCC kristalnu grau
na svim temperaturama
2. visokog talita
Ni 1453 C
Co 1495 C
Fe 1536 C
3. ovrsnute mikrostrukture (precipitacija, legiranje)
SUPERLEGURE
SVOJSTVA
Utjecaj mehanizama ovrsnua na otpornost puzanju
Puzanje superlegura nastupa u podruju temperatura > 0,7Tt (Tt talite u K)
SUPERLEGURE
SVOJSTVA
Visoka otpornost na visokotemperaturnu oksidaciju;

Dobra otpornost na umor;
Visoka korozijska postojanost;
Visoka krutost (podjednaka eliku);
Visoka gustoa, oko 8900 kg/m 3;
Visoka cijena visoka cijena legirnih dodataka i
sloen proces proizvodnje
51
SUPERLEGURE
SVOJSTVA
Primjena superlegura u mlaznom motoru
SUPERLEGURE
LEGIRNI ELEMENTI
Sadraj, maseni %
Element
Fe-Ni- i Nisuperlegure
Cosuperlegure
Cr
525
1930
Mo, W
<12
<11
Al
<6
<4.5
Ti
<6
<4
Co
<20
Osnova
Ni
Osnova
<22
Nb
<5
<4
Ta
<12
<9
Re
<6
<2
SUPERLEGURE
DJELOVANJE LEGIRNIH ELEMENATA
Legirni
dodaci
Krom
Ovrsnue
Precipitakristalima
tori
mjeancima
X
Alum inij
Karbidotvorci
Ovrsnue
granicama
zrna
X
X
Titan
Oksidotvorci
Al, Ti precipitatori:
' (Ni3 Al, Ni3Ti)
Nb precipitator:
'' (Ni3Nb)
Cr, Mo, W, Re
ovrsnue kristalima
mjeancima
X
X
Molibden
Volfram
Bor
Cr, Al oksidotvorci
Cirkonij
Ugljik
B, Zr, Hf ovruju
granice zrna
Niobij
Hafnij
Tantal
Cr, Ti, Mo, W, Nb,

Hf, Ta karbidotvorci
52
SUPERLEGURE
Postupci prerade:
lijevanje,
gnjeenje (valjanje, ekstrudiranje, kovanje),
oblikovanje metalurgijom praha (legure s visokim udjelima ' faze)
Legure za gnjeenje homogena i sitnozrnata mikrostruktura izvrsna

vlana svojstva i visoka dinamika izdrljivost
Legure za lijevanje segregirana grubozrnata mikrostruktura visoka
statika izdrljivost i otpornost puzanju
SUPERLEGURE
Lijevana Co-superlegura, 250x
Lijevana Ni-superlegura, 100x
Gnjeena Ni-superlegura, 3300x Lijevana Ni-superlegura, 5000x
Gnjeena Fe-Ni-superlegura, 17000x Gnjeena Fe-Ni-superlegura, 3300x
SUPERLEGURE
SASTAV NEKIH SUPERLEGURA ZA GNJEENJE
Sadraj, maseni %
Cr
Ni
Co
Mo
W
Nb
Ti
Al
Superlegure na osnovi nikla - Ovrsnute kristalima mjeancima
Hasteloy X
22,0
49,0
<1,5
9,0
0,6
2,0
Inconel 625
21,5
61,0
9,0
3,6
0,2
Nimonic 75
19,5
75,0
0,4
0,15
Superlegure na osnovi nikla - Ovrsnute precipitatima
Astroloy
15,0
56,5
15,0
5,25
3,5
4,4
Inconel 100
10,0
60,0
15,0
3,0
4,7
5,5
Inconel 706
16,0
41,5
1,75
0,2
Nimonic 95
19,5
53,5
18,0
2,9
2,0
Ren 95
14,0
61,0
8,0
3,5
3,5
3,5
2,5
3,5
Waspaloy
19,5
57,0
13,5
4,3
3,0
1,4
Superlegure na osnovi eljeza i nikla - Ovrsnute kristalima mjeancima
19-9 DL
19,0
9,0
1,25
1,25
0,4
0,3
Haynes 556
22,0
21,0
20,0
3,0
2,5
0,1
0,1
0,3
Naziv legure
Incoloy 802
21,0
32,5
Superlegure na osnovi eljeza i nikla - Ovrsnute precipitatima
A-286
15,0
26,0
1,25
Inconel 718
19,0
52,5
3,0
5,1
Incoloy 903
<0,1
38,0
15,0
0,1
3,0
Superlegure na osnovi kobalta - Ovrsnute kristalima mjeancima
Haynes 25
20,0
10,0
50,0
15,0
Haynes 188
22,0
22,0
37,0
14,5
MP35-N
20,0
35,0
35,0
10,0
-
Fe
Ostali
15,8
2,5
2,5
0,15
0,05
0,12
<0,25 Cu
<0,3
<0,6
37,5
<5,0
<0,3
<2,0
0,06
0,15
<0,08
<0,15
0,16
0,07
0,03 B; 0,06 Zr
1,0 V; 0,06 Zr; 0,015 B
2,9 (Nb+Ta); <0,15 Cu
+B; +Zr
0,01 B; 0,5 Zr
0,006 B; 0,09 Zr
1,10 Mn; 0,60 Si
0,50 Ta; 0,02 La; 0,002 Zr
66,8
29,0
0,30
0,10
0,58
44,8
0,36
2,0
0,91
1,4
0,2
0,5
0,7
55,2
18,5
41,0
0,04
<0,08
0,04
0,005 B; 0,3 V
<0,15 Cu
-
3,0
<3,0
-
0,10
0,10
-
1,5 Mn
0,90 La
-
53
SUPERLEGURE
SASTAV NEKIH SUPERLEGURA ZA LIJEVANJE
Naziv legure
Ni
Cr
Co
Mo
Inconel 713C
0,12
74,0
12,5
4,2
Inconel 738
0,17
61,5
16,0
8,5
MAR-M-247
0,15
59,0
8,25
10,0
Ren 41
0,09
55,0
19,0
11,0
Ren 80
0,17
60,0
14,0
9,5
Ren 80 Hf
0,08
60,0
14,0
9,5
Ren N4
0,06
62,0
9,8
Udimet 700
0,10
53,5
Superlegura na osnovi eljeza i nikla

Inconel 718
0,04 53,0
Superlegure na osnovi kobalta
Sadraj, maseni %
Fe
Al
B
Ti
Ta
Zr
Ostali
1,75
0,1
0,9 Nb
Superlegure na osnovi nikla

-
6,0
0,012
0,8
1,75
0,7
0,5
10,0
3,4
0,01
3,4
2,6
0,1
2 Nb
5,5
0,015
1,0
3,0
10,0
0,05
1,5 Hf
1,5
0,01
3,1
4,0
4,0
3,0
0,015
5,0
4,0
0,03
3,0
0,015
4,8
4,0
0,02
0,75 Hf
7,5
1,5
4,2
0,004
3,5
4,8
6,0
0,5 Nb; 0,15 Hf
15,0
18,5
19,0
5,25
4,25
0,03
3,5
3,0
18,0
0,5
0,9
0,1 Cu; 5 Nb
AirResist 215
0,35
0,5
19,0
63,0
0,5
4,3
7,5
4,5
0,1
0,1 Y
FSX-414
0,25
10,0
29,0
52,5
1,0
0,010
7,5
Haynes 25
0,10
10,0
20,0
54,0
1,0
15,0
MAR-M 918
0,05
20,0
20,0
52,0
0,2
7,5
0,5
X-40
0,50
10,0
22,0
57,5
1,5
7,5
0,5 Mn; 0,5 Si
SUPERLEGURE
LEGURE NA OSNOVI NIKLA
Niklove legure pripadaju skupini najsloenijih superlegura koje se rabe za
toplinski najoptereenije dijelove
Sastav: min. 50 %Ni ,10-20 %Cr, <8 %Al+Ti, 5-15 %Co, B, Zr, Hf, C +
Mo (< 12 %), Nb (<5 %), Ta (<12 %), W (<12 %), Re (<6 %)
Ovrsnute precipitatima intermetalnih faza:

- ' (Ni3Ti, Ni3Al) najvaniji precipitat
u Ni-legurama s Ti i Al
- '' (Ni3Nb) precipitat
u Ni-legurama koje sadre Nb
SUPERLEGURE
LEGURE NA OSNOVI NIKLA
Radne temperature: do 1100 C
Lopatica visokotlane
turbine mlaznog motora
Dijagrami puzanja Ni-superlegure (9 %Cr,

10 %Co, 2 %Ti,
162
5 %Al, 12,5 %W, 0,05 %Zr, 0,015 %B, 0,15 %C, ostalo Ni)
za razliite smjerove naprezanja monokristalne lopatice
54
SUPERLEGURE
LEGURE NA OSNOVI ELJEZA I NIKLA
Sastav: 15-60 %Fe, 25-45 %Ni, 15-28 %Cr, 1-6 %Mo + Ti, Al, Nb
Inconel 718 (najvanija superlegura) ovrsnuta '' precipitatima
Sastav i mehanika svojstva Inconela 718
Rm,
Sastav, maseni %
Rp0,2, MPa pri temp. C
A,
MPa 20 500 600 700 800 %
52-54 Ni, 17-20 Cr, 17-20 Fe,

2,5-3,5 Mo, 0,4-0,7 Al, 0,7-1,2 Ti, 1240 1035 950 900 810 630 12
4,8-5,5 Nb, 0,03-0,08 C
Udjeli materijala po vrstama

u GE CF6 motoru
SUPERLEGURE
LEGURE NA OSNOVI KOBALTA
Dvije alotropske modifikacije: < 417 C HCP reetka, a- modifikacija;
417 do 1495 C FCC reetka, b- modifikacija
Sastav: 30-65 %Co, 15-30 %Cr, <35 %Ni, <20 %Fe, 0,1-1,0 %C + W, Mo, Ti,
Nb, Ta, Zr, B
Kobaltove superlegure nisu sklone precipitacijskom ovrivanju
izluivanjem intermetalnih faza ve ovruju kombiniranim
djelovanjem kristala mjeanaca i karbida (TiC, NbC, TaC, WC, ZrC, BC,
Cr23C6, W 23C6, Mo23C6)
Radne temperature: do 1000 C
Gornja temperaturna granica odreena je temperaturom otapanja

intermetalnih faza i karbida u vrstoj otopini ili njihovom koagulacijom ime
padaju vrijednosti vrstoe.
SUPERLEGURE
LEGURE NA OSNOVI KOBALTA
Primjeri Co-superlegura: Haynes 25, Haynes 188, X-40
Sastav i mehanika svojstva superlegura Haynes 25 i Stellite 6B
Naziv legure
Haynes 25
Stellite 6B
165
Sastav,
Rp0,2,
Rm,
maseni %
MPa
MPa
450
930
60
710
1220
54 Co, 20 Cr, 15 W,
10 Ni, 1 Fe, 0,1 C
61,5 Co, 30 Cr, 4,5 W, 1
Ni, 1 Fe, 1 C
A,
55
SUPERLEGURE
TOPLINSKA OBRADA
Precipitacijski ovrstljive superlegure toplinski se obrauju rastopnim
arenjem, gaenjem i dozrijevanjem ime postiu visoku vrstou.
Toplinska obrada precipitacijski ovrstljivih niklovih superlegura
1. Rastopno arenje (980-1230 C):
Vie temperature grubozrnata
mikrostruktura otpornost puzanju
Nie temperature sitnozrnata
mikrostruktura vea vlana vrstoa i
vea dinamika izdrljivost
2. Dozrijevanje (620-1040 C / 4-32 h)
izluivanje ', ('') precipitata ovrivanje
Postupak precipitacijskog ovrsnua legure
NiCr20TiAl superlegure
SUPERLEGURE
TOPLINSKA OBRADA
Parametri toplinske obrade i mehanika svojstva
superlegura Nimonic 80A i Nimonic 90
Oznaka legure
Sastav
ostalo
%
Precipitacija
Rastopno
arenje
Dozrijevanje
Rm
min.
A
min.
KU Maksimalna
DVM temperatura
min. primjene
J
N/m m2
NiCr20TiAl
2,5 Ti
Bhler Nimonic 1,5 Al
80A
max. 3 Fe
1080 C / zrak 710 C / 16 h
1130
20
55
900 C
NiCr20Co18Ti 2,5 Ti
Bhler Nimonic 1,5 Al
90
max. 5 Fe
1080 C / zrak 710 C / 16 h
1250
25
55
1000 C
SUPERLEGURE
TOPLINSKA OBRADA
Toplinska obrada precipitacijski ovrstljivih Fe-Ni superlegura
Toplinska obrada Inconela 718:
1. Rastopno arenje pri 925-1010 C u trajanju 1 do 2 h, ohlaivanje na
zraku,
nie temperature vea vrstoa
vie temperature vea statika izdrljivost i otpornost puzanju
2. Dozrijevanje na 720 C / 8 h, ohlaivanje u pei do 620 C,
3. Dozrijevanje na 620 C / 18 h, ohlaivanje na zraku
za primjene koje zahtijevaju dobru kombinaciju vlane vrstoe, dinamike i
statike izdrljivosti
56
SUPERLEGURE
TOPLINSKA OBRADA
Toplinska obrada kobaltovih superlegura
1. Rastopno arenje otapanje intermetalnih

spojeva i karbida u vrstoj otopini
2. Dozrijevanje izluivanje sitnih karbida
koji oteavaju klizanje granica zrna i
ovruju leguru
Postupak precipitacijskog ovrsnua
CoCr20Ni20W superlegure
SUPERLEGURE
TOPLINSKA OBRADA
Parametri toplinske obrade i mehanika svojstva
superlegura Haynes 25 i Vaccutherm 813 H
Oznaka legure
Sastav
ostalo
Precipitacija
Rm
min.
A
min.
N/mm 2
930
60
35
950 C
760 C / 16 h
1000
25
20
900 C
Rastopno
arenje
Dozrijevanje
CoCr20W15Ni
10 Ni
Zapp Haynes 25
max. 3 Fe
Bhler Hastelloy
1230 C /
voda
4 Mo
CoCr20Ni20W
4W
Zapp Vaccutherm
max. 5 Fe
813 H
4 Nb
1175 C /
voda
KU Maksimalna
DVM temperatura
min. primjene
J
Neke kobaltove superlegure (Haynes 25) nije potrebno dozrijevati nakon

rastopnog arenja jer se dostatno ovrsnue ostvaruje legiranjem (kristalima
mjeancima)
SUPERLEGURE
Primjeri primjene:
q plinske turbine u zrakoplovima,
q brodske turbine,
q turbine eljeznikih lokomotiva,
q svemirske letjelice (raketni motori),
q nuklearni reaktori,
q petrokemijska industrija,
q izmjenjivai topline
57
TITAN I NJEGOVE LEGURE

SVOJSTVA
Polimorfan metal:
od 20 do 885 C HCP a-titan;

>885 C BCC b-titan,
Kristalne strukture istog titana
173

SVOJSTVA
Visoko postojan u razliitim

Visoka vrstoa,
agresivnim medijima (Cl-, morska
Relativno niska gustoa (4500 kg/m3),
voda, kiseline) - stvara se oksidni
Visoka specifina vrstoa,
sloj,
Visoka dinamika izdrljivost,
Odlina biokompatibilnost,
Toplinska stabilnost,
Dobra otpornost na puzanje,
58

SVOJSTVA
Nemagnetian,
Dobra toplinska vodljivost (l=16,75 Wm-1K-1)
Mala toplinska rastezljivost (a=910-6 K-1),
Nema prijelazne temperature ilavosti (a-legure),
Relativno visok modul elastinosti (110 GPa),
Ograniena sposobnost hladnog oblikovanja (HCP); bolje toplo oblikovljiv,
Velik afinitet prema O2, C, N2 i H2, naroito iznad 950 C,
Teko obradljiv odvajanjem estica jer je ilav, opasnost od zapaljenja
strugotine,
Zavarljiv u zatitnoj atmosferi,
Relativno visoka cijena,
Visoko talite (1670 C)

NELEGIRANI TITAN
Nelegirani titan je tvrd, sjajan, srebrenkast metal koji je otporan na koroziju
Granica razvlaenja nelegiranog titana (170 do 480 MPa) i vlana vrstoa
ovise o udjelu intersticijskih elemenata
Utjecaj sadraja intersticijskih elemenata na vrstou nelegiranog titana

NELEGIRANI TITAN
Razredi istog titana
Sadraj legirnih elemenata,
%
Al Sn Zr Mo Ostali
-
ASTM razred 1
ASTM razred 2
ASTM razred 3
ASTM razred 4
Re, Rm, Maks. sadraj neistoa, %

MPa MPa
N
C
H
Fe
O
170 240 0,03 0,08 0,015 0,20 0,18
280 340 0,03 0,08 0,015 0,30 0,25
380 450 0,05 0,08 0,015 0,30 0,35
480 550 0,05 0,08 0,015 0,50 0,40
ASTM razred 7
280 340 0,03 0,08 0,015 0,30 0,25
ASTM razred 11
170 240 0,03 0,08 0,015 0,20 0,18
Oznaka
59

SUSTAVI LEGIRANJA
Titanove legure:
Podjela prema mikrostrukturi: a-, priblino a-, (a+b)-, b- legure
- glavni stabilizatori a-faze: Al, O, N, C
- stabilizatori b-faze:
izomorfni elementi: Mo, V, Nb i Ta
eutektoidni elementi: Mn, Cr, Si, Fe, Co, Ni, Cu
- neutralni elementi: Sn, Zr

- I PRIBLINO -LEGURE
Svojstva - i priblino -legura:

- toplinski neovrstljive,
- relativno slabo hladno oblikovljive (HCP),
- dobra zavarljivost, osrednja vrstoa, dobra lomna ilavost,
- vrlo dobra otpornost puzanju (315 do 590 C),
- dobra ilavost i vrstoa i pri snienim temperaturama
Aluminij - glavni legirni element ove skupine legura
TiAl5Sn2,5 - jedina prava -legura
Sastav priblino -legura: 5-8 %Al uz dodatak Zr i Sn i nekih stabilizatora
- i priblino -legure koriste se u visokotemperaturnim primjenama

Predstavnici priblino -legura:
- TiAl6Sn2Zr4Mo2, TiAl5,5Sn3,5Zr3Nb1Si0,3 (< 540 C)
- TiAl5,8Sn4Zr3,5Nb0,7Mo0,5Si0,35, TiAl6Sn2,8Zr4Mo0,4Si0,4 (< 590 C)
- TiAl8Mo1V1 lopatice ventilatora plinske turbine
- TiAl2,25Sn11Zr5Mo1 veliki otkivci
- TiAl7Zr12, TiAl5Sn5Zr5 i TiAl7Nb2Ta1 za dijelove motora
60

Sastav i svojstva nekih - i priblino -legura titana
Vrsta legure
Re, Rm,
MPa MPa
TiAl5Sn2,5
TiAl5Sn2,5 ELI
760
620
Maks. sadraj neistoa, %

Sadraj legirnih elemenata, %
N
C
H
Fe
O
Al
Sn
Zr
Mo Ostali
790 0,05 0,08 0,020 0,50 0,20
5
2,5
690 0,07 0,08 0,0125 0,25 0,12
5
2,5
-
TiAl8Mo1V1
830
900 0,05 0,08
0,015 0,30 0,12
1V
TiAl6Sn2Zr4Mo2
830
900 0,05 0,05 0,0125 0,25 0,15
0,08 Si
TiAl6Nb2Ta1Mo0,8
690
790 0,02 0,03 0,0125 0,12 0,10
2 Nb,
1 Ta
TiAl2,25Sn11Zr5Mo1
900 1000 0,04 0,04
TiAl5,8Sn4Zr3,5Nb0,7Mo0,5Si0,35 910 1030 0,03 0,08
0,008 0,12 0,17 2,25
11
0,2 Si
0,006 0,05 0,15
3,5
0,5
0,7 Nb
0,35 Si
5,8

(+)-LEGURE
Svojstva (+)-legura:
- najbolja kombinacija mehanikih svojstava,
- primjenjive pri temperaturama 315-400 C,
- nisu otporne puzanju,
- toplinski ovrstljive,
- bolje oblikovljive od - i priblino -legura
Najvanija legura: TiAl6V4
(50 % proizvodnje svih legura
ukljuujui i isti Ti); standardna
legura s kojom se usporeuju
sve ostale Ti-legure
TiAl6V4 ELI legura (engl. Extra
Low Interstitial) s niskim sadrajem
intersticijskih elemenata (kisika)
visoka lomna ilavost

(+)-LEGURE
Predstavnici (+)-legura:
- TiAl4,5V3Mo2Fe2 - oblikovljiva pri niim temperaturama (~700 C),
- TiAl6Sn6V2, TiAl6Sn2Zr4Mo6, TiAl6Sn2Zr2Mo2Cr2, TiAl5Sn2Zr2Mo4Cr4
Sastav i svojstva nekih (+)-legura titana
Vrsta legure
Re, Rm,
MPa MPa
Maks. sadraj neistoa, %
Sadraj legirnih elemenata, %
N
C
H
Fe
O
830 900 0,05 0,10 0,0125 0,30 0,20
760 830 0,05 0,08 0,0125 0,25 0,13
Al
6
6
Sn
-
TiAl6V6Sn2
970 1030 0,04 0,05 0,015
1,0 0,20
TiAl6Sn2Zr4Mo6
1100 1170 0,04 0,04 0,0125 0,25 0,15
TiAl5Sn2Zr2Mo4Cr4
1055 1125 0,04 0,05 0,0125 0,3 0,13
4 Cr
TiAl6Sn2Zr2Mo2Cr2
965 1035 0,03 0,05 0,0125 0,25 0,14 5,7
2 Cr,
0,25 Si
TiAl3V2,5
TiAl4Mo4Sn2Si0,5
520 620 0,015 0,05 0,015 0,30 0,12

960 1100 0,04 0,02 0,0125 0,20 0,14
2,5 V
0,5 Si
TiAl6V4
TiAl6V4 ELI
3
4
Zr
-
Mo Ostali
4V
4V
0,75
Cu,
6V
6
-
61

-LEGURE
Svojstva -legura:
- visoka vrstoa nakon toplinske obrade,
- dobra duktilnost i ilavost u arenom stanju,
- velika sposobnost hladnog oblikovanja,
- visoka prokaljivost,
- dobra zavarljivost,
- visoka lomna ilavost i dobra otpornost rastu napukline,
- ogranieno primjenjive pri povienim temperaturama (do 370 C),
- krhke pri niskim temperaturama,
- poviena gustoa (zbog dodatka -stabilizatora: Cr, Mo, V, Nb)

-LEGURE
Predstavnici -legura:
- TiV10Fe2Al3, TiV15Al3Cr3Sn3, TiMo15Al3Nb2,7Si0,25
- TiV13Cr11Al3
- TiAl3V8Cr6Mo4Zr4,
- TiV8Fe5Al1, TiMo12Sn6
Sastav i svojstva nekih -legura titana
TiV10Fe2Al3
Re, Rm, Maks. sadraj neistoa, % Sadraj legirnih elemenata, %

MPa MPa N
C
H
Fe
O
Al Sn
Zr Mo Ostali
1100 1170 0,05 0,05 0,015 2,5 0,16 3
10 V
TiAl3V8Cr6Mo4Zr4
830 900 0,03 0,05 0,020 0,25 0,12
Vrsta legure
6 Cr,
8V
TiV15Al3Cr3Sn3
985 1096 0,05 0,05 0,015 0,25 0,13
15 V,
3 Cr
TiMo15Al3Nb2,7Si0,25
793 862 0,05 0,05 0,015 0,25 0,13
15
2,7 Nb
0,25 Si

POSTUPCI TOPLINSKE OBRADE
Postupci arenja:
arenje za smanjenje zaostalih naprezanja,
meko arenje,
arenje na dupleks strukturu,
rekristalizacijsko arenje,
betatizacijsko arenje
rastopno arenje i dozrijevanje:
Provodi se za (+)- i -legure radi poveanja vrstoe.
Rastopnim arenjem ostvaruje se fazna mikrostruktura koja moe
ostati sauvana pri sobnoj temperaturi ili moe doi do djelomine ili
potpune martenzitne transformacije ovisno o sastavu legure i njenim
pretvorbenim temperaturama Ms i Mf.
62

TOPLINSKA OBRADA (+)-LEGURA
(+)-legure rastopno se are u blizini temperature / prekristalizacije

velik udio -faze, a mali -faze
Sporo hlaenje: poligonalna -zrna

(dobra ilavost i hladna oblikovljivost)
Brzo hlaenje: igliasta -zrna

(dobra lomna ilavost i
otpornost puzanju)

Gaenjem legure s manjim sadrajem vanadija inducira se martenzitna
transformacija (prolazi se Ms temperatura):
b a
odnosno stvara titanov martenzit a - relativno mekana, prezasiena faza.
Naknadnim zagrijavanjem (dozrijevanjem) dolazi do precipitacije b-faze iz
prezasienog martenzita a:
a a+b
b-precipitati poveavaju vrstou u odnosu na martenzit, suprotno onome kod
poputanja elika

Gaenjem legure s veim sadrajem vanadija ne inducira se martenzitna

pretvorba (ne sjee Ms liniju) nego:
ss
ss je prezasieni mjeanac iz kojeg dozrijevanjem precipitira -faza:
ss +
Time se povisuje vrstoa i lomna ilavost legure.
63

TiAl6V4 legura rastopno se ari na temperaturama 905 do 925 C, ohlauje

u vodi i dozrijeva pri 540 C u trajanju od nekoliko sati
Utjecaj temperature rastopnog arenja

na svojstva dozrijevane (540 C/8 h) TiAl6V4 legure

TOPLINSKA OBRADA -LEGURA
-legure se are iznad temperature / prekristalizacije potpuno -fazna

mikrostruktura
-legure su dostupne u rastopno arenom stanju te ih je potrebno samo
dozrijevati na temperaturama 450 do 650 C radi precipitacije faze u obliku
fino dispergiranih estica unutar matrice. Tako obraene postiu iznose
vrstoe usporedive ili bolje od - legura.

Mehanika svojstva nekih arenih i precipitacijski ovrsnutih Ti-legura
Vrsta legure
Stanje
Re,
MPa
Rm,
MPa
E,
GPa
A,
%
Z,
%
+ legure
TiAl6V4
TiAl6Sn6V2
TiAl6Sn2Zr4Mo6
TiAl6Sn2Zr2Mo2Cr2
areno
830
900
113,7
14
30
RZD*
1100
1180
113,7
10
25
areno 1000
1035
110,3
14
30
RZD*
1170
1275
110,3
10
20
areno 1055
1170
113,7
RZD*
1170
1300
113,7
10
23
areno
965
1035
122
RZD*
1137
1275
122
11
33
areno
RZD*
770
985
785
1096
22
12
legura
TiV15Al3Cr3Sn3
*RZD rastopno areno i dozrijevano
64

PRIMJENA
Titan i njegove legure dokazano su tehniki superioran konstrukcijski
materijal. Glavna je njihova prednost visoka vrstoa, mala gustoa,
otpornost na koroziju i kompatibilnost s novim kompozitnim materijalima dok
je nedostatak visoka cijena (10 - 20 puta via nego za aluminij).
Najvie se koriste u zrakoplovnoj industriji (99 %) i proizvodnji razliitih
projektila. Koriste se za izradu dijelova mlaznih motora (lopatice kompresora i
ventilatora), precizne odljevke, konstrukcijske elemente trupa zrakoplova
Osim navedenog rabe se u medicini (implantati, proteze, vijci), a zbog
otpornosti na djelovanje morske vode sve se vie primjenjuju u brodogradnji,
prvenstveno za vojne brodove i podmornice.

PRIMJERI PRIMJENE - ZRAKOPLOVSTVO
Konstrukcijski materijali zrakoplova Boeing 777

Lopatice ventilatora
Mlazni motor
65

Precizni odljevci
Dijelovi helikoptera
Ispuna cijev pomonog
sustava napajanja
Kuite ventilatora plinske turbine

zrakoplova A380

198
Zrakoplov Blackbird SR-71
66

PRIMJERI PRIMJENE AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA
Usisni sustav
Ispuni sustav
Klipnjaa

PRIMJERI PRIMJENE AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA
Opruga od titana
(50 % laka od
eline)
Glavina kotaa

PRIMJERI PRIMJENE - BRODOGRADNJA
Trup podmornice
Karike i spojnice
67

PRIMJERI PRIMJENE - MEDICINA
Proteza
Zubni implantat
Umjetni kuk
Medicinski vijci

PRIMJERI PRIMJENE - ARHITEKTURA
Guggenheim muzej u Bilbao-u

Muzej znanosti i IMAX centar u Glasgow-u

PRIMJERI PRIMJENE SPORT I RAZONODA
Dijelovi bicikla
Palice za golf
Pribor za pecanje
Okvir reketa
68

PRIMJERI PRIMJENE SPORT I RAZONODA
Kotai rola
Zatitne maske za hokej i maevanje
SINETRIRANI MATERIJALI
SINTERIRANI MATERIJALI
Prakasti (sinterirani) materijali dobivaju se postupkom poznatim pod imenom
metalurgija praha (engl. Powder Metallurgy, skraeno PM).
Metalurgija praha je tehnoloki
postupak pomou kojeg se proizvode
vrsta tijela (proizvodi)
sjedinjavanjem estica praha jednog
ili vie metala odnosno metala i
nemetala.
Koristi se u proizvodnji metalnih i keramikih dijelova sloenog oblika s

visokom dimenzijskom tonou na ekonomian nain.
69
Prednosti
- oblikovljivost metala koje je nemogue oblikovati
drugim postupcima
- proizvodnja dijelova sainjenih od meusobno
netopivih metala, smjese keramike i metala
- proizvodnja dijelova eljenog stupnja poroznosti
- visok stupanj iskoristivosti materijala
- mogunost proizvodnje dijelova jednostavnog i
sloenog oblika
- proizvodnja dijelova gotovog oblika bez potrebe za
naknadnom obradom odvajanja estica
tone dimenzije gotovih proizvoda
poboljana magnetina svojstva
- skupa i sofisticirana oprema za

konsolidiranje (oblikovanje i sinteriranje)
- stroga kontrola svih faza tehnolokog procesa
- oteano rukovanje prahovima
- zahtjeva se skladitenje i rukovanje prahovima
u istoj okolini
- mogunost pojave prekomjernog poroziteta to
- razvoj materijala novih mikrostruktura
Nedostaci
- visoka cijena polaznih prahova
uzrokuje degradaciju eksploatacijskih svojstava

- ograniene dimenzije gotovih proizvoda
- razlike u gustoi gotovih dijelova (posebno
kod jednoosnog kompaktiranja)
- visoki trokovi proizvodnje
- ekonomina jedino velikoserijska proizvodnja
U razvoju ovih materijala nastoje se ukloniti dva osnovna nedostatka:
- relativno visoka cijena proizvoda oblikovanih metalurgijom praha,
- slabija eksploatacijska svojstva uslijed poroznosti dijelova.
Postupak metalurgije praha ima veliku

primjenu u automobilskoj industriji
na koju otpada oko 70 % ukupne
proizvodnje sinteriranih metala
Proizvodnja PM proizvoda prema vrsti materijala u SAD-u i Kanadi
eljezo i elik
2009
2010
244839
353121
Nehrajui elik
4500*
6700*
Bakar
13239
18000*
Aluminij
55000*
55000*
Molibden
2000*
2000*
Volfram
4000*
4500*
Volfram karbid
5900*
6000*
Nikal
4500*
5000*
Kositar
Ukupno [t]
543
700*
334521
451021
* procijenjeno
70
POSTUPAK METALURGIJE PRAHA
Utjecaj na mikrostrukturu sinteriranih materijala
POSTUPAK METALURGIJE PRAHA
Faze metalurgije praha:

1. proizvodnja praha,
2. priprava smjese,
3. oblikovanje
(kompaktiranje),
4. sinteriranje (sraivanje),
5. zavrna obrada
POSTUPAK PROIZVODNJE KERAMIKIH IZRADAKA
71
PROIZVODNJA PRAHA
Proizvodnja praha moe uslijediti iz tekueg ili vrstog stanja:
- fizikalnim,
- kemijskim (kemijska redukcija),
- elektrokemijskim (elektrolitikim) metodama
Fizikalni postupci proizvodnje praha:
- atomizacija,
- mehaniko drobljenje
Posljednjih godina proizvodnja metalnog praha usmjerila se najvie na
atomizaciju, gdje se prah dobiva iz rastaljenog metala. Rastaljeni metal
raspruje se strujanjem fluida pod velikim pritiskom u sitne kapi, ili rastaljeni
metal pada na rotirajui disk gdje brzo skruuje u sitne estice. Komercijalni
atomizatori mogu proizvesti i do 400 kg praha u minuti.
PROIZVODNJA PRAHA - Atomizacija
Plinska atomizacija koristi zrak, duik ili

argon kao fluid koji raspruje rastaljeni metal.
Zbog visokog pritiska plina rastaljeni metal
se izlaskom iz sapnice pretvara u fino
rasprene kapljice koje se tijekom leta kroz
komoru skruuju i padaju u prostor za
skupljanje. Najsitnije estice strujom plina se
prenose u posebni spremnik.
Vodena atomizacija je najei

postupak za dobivanje praha metala koji
se tale na temperaturi ispod 1600 C.
Mlaz vode pod visokim pritiskom sudara
s mlazom rastaljenog metala to
rezultira rasprivanjem i brzim
skruivanjem nastalih kapljica. Veliina
estica praha ovisi o pritisku vode.
72
Centrifugalna atomizacija
rotirajuim diskom
Centrifugalna atomizacija primjenjuje se

za proizvodnju praha iz reaktivnih i
tekotaljivih metala kao to su Zr, Ti ili Ni.
Centrifugalna atomizacija
rotirajuom elektrodom
Vrh rotirajue elektrode topi se u komori

elektronskim snopom ili lukom plazme, te
prilikom leta u komori skruuje u fini prah.
KARAKTERIZACIJA METALNOG PRAHA
estica praha je definirana kao najmanja nedjeljiva jedinica. U metalurgiji
praha koriste se estice vee od estice dima (0,01 do 1 mm), ali manje od
zrnca pijeska (0,1 do 3 mm). Mnogi metalni praci sadre zrna dimenzija
slinih promjeru ljudske kose (25 do 200 mm).
Prah silicija
eljezni prah
Prah kobalta
KARAKTERIZACIJA METALNOG PRAHA
Metalni prah karakteriziraju sljedea svojstva:
- kemijska (sastav i istoa),
- fizikalna (dimenzije i oblik estica, raspodjela veliina estica),
Oblici estica praha i pripadajui proizvodni postupci
nano estini WC prah grubozrnati Al2O3 prah
sitnozrnati Al2O3 prah
- metalurka (nasipna gustoa, stlaivost i brzina teenja)
73
PRIPRAVA SMJESE
Nakon odabira jednog ili vie prahova odreenog sastava, istoe i veliine
zrna te odgovarajuih aditiva (plastifikatori, sredstva za teenje) nunih u
procesu oblikovanja i sintetriranja sljedi priprava smjese koja ukljuuje:
mljevenje,
mijeanje,
filtriranje,
granuliranje,
suenje.
U proizvodnji keramikih izradaka smjese mogu biti u obliku:
suspenzija za lijevanje,
granulata za preanje,
keramikih tijesta (oblikovljive mase) za ekstrudiranje.
PRIPRAVA SMJESE
Mljevenje
Mljevenje je postupak mehanikog
oblikovanja praha u krutom stanju
prilikom kojeg dolazi do lomljenja i
hladnog oblikovanja estica praha s
ciljem njihova usitnjavanja.
Postupci mljevenja:
mljevenje valjanjem
kuglino mljevenje
udarno mljevenje
PRIPRAVA SMJESE
Kuglini mlin
Kuglice za mljevenje: Tvrdi metal
Keramika
Nehrajui elik
74
PRIPRAVA SMJESE
Znaajke mljevenja:
- kemijska kompatibilnost materijala
(praha i kuglica za mljevenje),
- promjer kuglica,
- volumen bubnja,
- koliina kuglica s obzirom na masu
praha i volumen bubnja,
- vrijeme mljevenja,
- brzina mljevenja,
- atmosfera
PRIPRAVA SMJESE
Mijeanje
Mijeanje je postupak homogenizacije prahova razliitog kemijskog sastava,
kao to su elementarne mjeavine metalnih ili keramikih prahova te mjeavine
metala i nemetala.
Mijeanje moe biti suho i mokro mokrim mijeanjem se postiu finije i
jednolinije mjeavine
OBLIKOVANJE (KOMPAKTIRANJE)
Kompaktiranja praha je povezivanje estica praha u eljeni oblik koji
ima dovoljnu vrstou za daljnje rukovanje.
Kompaktiranje se razlikuje prema:
temperaturi: hladno i toplo;
smjeru pritiska: jednoosno (jednostrano / dvostrano);
dvoosno,
izostatiko
udjelu vlage: suho, mokro/vlano;
postizivoj gustoi otpreska:
- konvencionalni postupci (press-and- sinter methods)
- postupci za teorijske gustoe (full density processes)
75
Konvencionalni postupak
Postupak za teorijsku
gustou
Postupci oblikovanja:
hladno preanje,
hladno izostatiko preanje,
injekcijsko preanje (lijevanje),
valjanje,
ekstrudiranje,
kovanje praha,
vrue preanje,
vrue izostatiko preanje
Izbor postupka oblikovanja s tehnike strane ovisi o vrsti praha, geometriji i

veliini proizvoda, kao i o zahtjevima koji se pred njega postavljaju, dok s
ekonomskog gledita vaan je broj komada i trokovi procesa.
Karakteristike nekih postupaka oblikovanja
Konvencionalno
kompaktiranje
Materijal
Stanje povrine
Masa, kg
HIP
Injekcijsko
preanje
elik, nehrajui elik, alatni Superlegure,

elik, nehrajui
elik, mjed, bronca, aluminij, titan, nehrajui
elik
superlegure, titan
elik, alatni elik
Kovanje praha
elik,
superlegure
B-C
0,01-5(30)
0,1-10
0,01-0,2
0,1-3
Minimalni promjer, mm
1,5
Tolerancije +/-, %
Mehanika svojstva u
odnosu na gnjeeni mat., %
Proizvodnost, kom./h
0,1
80-90
bolja
90-95
jednaka
100-1000
5-20
100-2000
200-2000
1000-50000
1-100
10000
100000
3-30
>600 Kn
6-60
6-30
Minimalni broj komada

Jedinina cijena, Kn
0,3
0,25
A: izvrsno, B:srednje, C:loe
76
Hladno preanje (engl. cold pressing, CP)
Pod pritiskom iga prah se zgunjuje u matrici koja je profilirana prema
obliku izradka.
1.
2.
3.
4.
Faze hladnog preanja:

punjenje kalupa esticama
praha,
primjena pritiska putem iga,
rastereenje povlaenjem
iga,
izbacivanje zelenoga izradka
(sirovca)
Postupak jednoosnog preanja u kalupu
Radi velikih pritisaka prahu se dodaje mazivo koje smanjuje trenje i troenje
Jednostrano preanje
(pritisak s jedne
strane) veliki
gradijenti gustoe
Dvostrano preanje
(pritisak s pomou dva
iga) jednolinija
raspodjela gustoa
Raspodjela pritiska kod

jednostranog preanja
bakrenog praha
Vrijednosti gustoe hladno preanog sirovca: 75 do 85 % konane gustoe
Temperature preanja iznose oko 150 C, a pritisci su oko 700 MPa
Prednosti postupka hladnog preanja:
dobra kontrola dimenzija,
visoki tlakovi preanja,
mogunost mehanizacije i automatizacije,
visoka produktivnost
Nedostaci:
ograniena geometrija dijelova (odnos visine i promjera),
pucanje otpreska kod vaenja iz kalupa,
veliki gradijenti gustoe,
skupi alati,
skupa priprema praha
77
Hladno izostatiko preanje (engl. cold isostatic pressing, CIP)
Preanje praha u fleksibilnom kalupu primjenom izostatikog tlaka
Parametri postupka:
tlak: 100 do 400 MPa
vrijeme: nekoliko minuta
Visoke gustoe otpreska: 95 do 97%
teorijske gustoe
Poboljana mehanika svojstava izradka
Hladno izostatiko preanje
Hladno izostatiko preanje tube
Prea za hladno izostatiko preanje
Ekstrudiranje
Oblikovanje rotacijski simetrinih

beskonanih dijelova (osovine, cijevi)
Valjanje
Oblikovanje beskonanih limova i traka
Prednosti: kontinuirana proizvodnja, velika produktivnost

Nedostatak: izraena tekstura u materijalu
78
Injekcijsko preanje (lijevanje)
(engl. metal injection molding, MIM ili powder injection molding, PIM)
Postupak poinje predmijeanjem praha s
organskim vezivom (termoplastina mjeavina
voska, polimera, ulja i maziva). Nakon
mijeanja i granuliranja pripravljena smjesa se
ubrizgava u kalup i potom se iz sirovca
uklanjanja vezivo (otapanjem i/ili
zagrijavanjem). Zavrni korak je sinteriranje.
Tipini prah je okruglog oblika, veliine estica
(1020 mm) manje nego kod konvencionalnog
preanja (50150 mm). Zbog prisustva veziva
u otpresku (do 40% volumena) dolazi do
znaajnog smanjenja dimenzija tijekom
sinteriranja (do 20 % linearno).
Suspenzijsko lijevanje
Koristi se u proizvodnji keramikih
izradaka (prototipova, geometrijski
sloenih i relativno velikih dijelova)
Stabilna suspenzija keramikih
prahova i vode (2540 % vode)
ulijeva se u porozni gipsani kalup.
Gips uspija vodu iz smjese i formira
se kruti sloj uz stijenku kalupa.
Lijevanje folija
Keramie suspenzije lijevaju se na
eline beskonane trake pogonjene
valjcima. Keramika masa
kontinuirano curi na traku, a u
suprotnom smjeru od teenja struji
vrui zrak koji slui za suenje tako da
se na kraju dobivaju fleksibilne folije
debljine samo 0,251,0 mm.
SUENJE, UKLANJANJE VEZIVA, PRETPEENJE
Oblikovani sirovci (zeleni izradci) osim mjeavine keramikog praha,

u pravilu sadre i vlagu, i uglavnom organska, pomona sredstva za
teenje, plastificiranje i vezanje. Svi sastojci koji mogu izgoriti ili ishlapiti
pri visokim temperaturama moraju se ukloniti iz sirovca prije sinetriranja.
79
Sinteriranje (hrv. sraivanje) je postupak zagrijavanja kompaktiranog
metalnog praha na temperaturu niu od temperature taljenja glavnog
konstituenta u svrhu povezivanja estica praha i poveanja vrstoe i
tvrdoe kompaktiranog komada.
Veza meu esticama ostvaruje se formiranjem "vrata" na mjestu kontakta
SEM snimka formiranja

vrata sinetriranjem
Ni-estica promjera 22
mm pri 1030 C u
trajanju od 30 min.
SINTERIRANJE (SRAIVANJE)
Mehanizmi sinetriranja:
- difuzija,
- densifikacija, (hrv. zgunjavanje),
- rekristalizacija i rast zrna
Parametri sinteriranja:
temperatura (obino izmeu 70 i 90 % temperature taljenja
glavnog konstituenta),
vrijeme (10 min do 8 sati),
atmosfera u pei (zrak, vakuum, inertni plin)
Temperatura i vrijeme sinteriranja
za neke metalne prahove
Vrsta metalnog praha
Temperatura
Vrijeme
sinteriranja
sinteriranja
min
Mjed
850-900
10-45
Bronca
750-880
10-20
Bakar
850-900
10-45
eljezo
1000-1150
10-45
Nikal
1000-1150
30-45
Nehrajui elik
1100-1300
30-60
2350
480
1420-1500
20-30
Volfram
Volfram karbid
Temperatura sinteriranja
za neke keramike prahove
Temperatura
Vrsta keramike
sinteriranja
C
Al2O3
RSIC
(rekristalizirani silicijev karbid)
SSIC
(sinetrirani silicijev karbid)
Si3N4
1600-1800
2300-2500
oko 1900
oko 1700
80
Postupci sinteriranja:
sinteriranje u vrtom stanju,
sinteriranje u rastaljenoj fazi
Odabir postupak sinetriranja znaajno utjee na konana svojstva proizvoda.
Sinteriranje u vrstom stanju (engl. solid state sintering)
estice praha se povezuju

formiranjem vrata na mjestu
dodira, rastu kontaktne povrine
meu pojedinim zrnima i
smanjuje otvorena poroznost,
formiraju se granice zrna i
zatvaraju pore.
Vrlo male promjene volumena i
dimenzija
Sinteriranje u rastaljenoj fazi (engl. liquid phase sintering)
Sinteriranje se odvija u prisutnosti rastaljene faze nastale taljenjem jednog
od konstituenata
Stadiji sinteriranja:
1. preureivanje (zgunjavanje uslijed
strujanja taline u pore i kapilarnog
privlaenja estica praha te redistribucije
estica)
2. otopina reprecipitacija (zgunjavanje
zbog otapanja malih zrna i reprecipitacije
u vea - Ostwaldov efekt)
3. konana faza - sinteriranje u vrstom
stanju
81
Velike promjene volumena i dimenzija (veliko skupljanje)
Skupljanje nekih vrsta keramike
Vrsta
keramike
SISIC/RSIC
Skupljanje,
%
0
SSIC
18-20
Al2O3
17-20
ZrO2
25-32
Odabirom specijalnih postupaka sinetriranja kao to su vrue preanje i

vrue izostatiko preanje mogu se proizvesti posebne varijante materijala
izrazito dobrih svojstava.
Vrue preanje (engl. hot pressing, HP)
Proces istovremenog sinetriranja i oblikovanja djelovanjem tlaka i temperature
Prahu se dodaje plastifikator (polimer) koji se na povienoj temperaturi meka
i tali te na taj nain smanjuje trenje izmeu estica praha, ali i estica praha i
kalupa
Postiu se vie vrijednosti gustoe i bolja mehanika i fizikalna svojstva nego
klasinim preanjem i naknadnim sinetriranjem
Vrue izostatiko preanje (engl. hot isostatic pressing, HIP)
Istovremeno oblikovanje i sinetriranje primjenom izostatikog tlaka i visoke
temperature
Parametri postupka:
temperatura: od 480 C (Al-legure) do 2500 C (keramike),
tlak: 20 do 300 MPa,
vrijeme: do 6 sati (ovisno o materijalu i veliini komada)
Izrada kalupa Punjenje Vakuumiranje
HIP
Gotov proizvod
Grijai
Postupak zapoinje izradom kalupa od materijala koji je deformabilan pri

visokoj temperaturi i takoer nepropusan za plin. Kalup se puni prahom i
potom vakuumira i zabrtvljuje. Stavlja se u pe iz koje je prethodno uklonjen
zrak te prea u plinskoj atmosferi (npr. argonu ili duiku) primjenom
izostatikog tlaka na visokoj temperaturi. Nakon zavretka ciklusa pe se
hladi, komora otplinjava te kalup vadi iz pei i skida s otpreska.
82
Faze konsolidacije praha i eliminacije pora kod HIP-a
FAZA 1
konsolidacija
praha
FAZA 2
nastanak vrata
FAZA 3
konano
zgunjavanje
Tijekom prve faze konsolidacije izmeu estica praha nema kohezije tako da
se estice slobodno pomiu. One se preraspodjeljuju i u trenutku kada dostignu
odreenu gustou poinju se povezivati formiranjem vrata na mjestu kontakta.
U ovoj fazi porozitet je jo uvijek prisutan. Tijekom posljednje faze
zgunjavanja dolazi do zatvaranja pora difuzijom atoma izmeu dviju
kontaktnih povrina.
Zbog ekonominosti HIP se provodi samo na skupim materijalima (npr. Nisuperlegure, Ti-legure, tvrdi metalni kompoziti). Koristi se u proizvodnji
izuzetno malih izradaka 100 % teorijske gustoe koji se po mehanikim
svojstvima izjednauju ili ak nadmauju lijevane ili gnjeene izvedbe.
Karakteristike HIP postupka
-
Prednosti
postizanje teorijske gustoe,
eliminacija pora
mogunost proizvodnje gotovih
oblika poveana iskoristivost
materijala
poboljana mehanika svojstva
poboljana tehnoloka svojstva
produljen vijek trajanja proizvoda
homogena mikrostruktura
izotropna svojstva
Nedostaci
visoki trokovi odravanja
visoki trokovi rada
potekoe pri postizanju i
odravanju visokog tlaka i
temperature istovremeno
ponekad je potrebna naknadna
obrada gotovog komada
NAPREDNI POSTUPCI SINTERIRANJA
Sinter HIP postupci:
sinteriranje + HIP u razliitim ciklusima (sinter+HIP),
sinteriranje + HIP u istom ciklusu (sinter/HIP),
hladno izostatiko preanje (CIP) + sinteriranje + HIP
injekcijsko lijevanje (preanje) praha (PIM) + sinteriranje + HIP
Sinter+HIP
Sinter/HIP
83
PRIMJERI PRIMJENE
Osim za "klasine" strojne dijelove (posebice
u auto-industriji) sinter-metali se primjenjuju i
za dijelove koje je teko ili nemogue izraditi
drugim tehnologijama: porozni filteri,
leajevi, cermeti (metalno keramiki
kompoziti) i dr.
Filteri od sinteriranog metala
Tvrdi metali (engl. hard metals) - najstariji i najpoznatiji predstavnici

sinteriranih metala
Alati za obradu metala
Alati za buenje nafte i plina
PRIMJERI PRIMJENE
Klipnjaa od sinter-elika
Sinterirani zupanici
Dijelovi od nehrajueg elika
Razvodnik proizveden HIP postupkom
PRIMJERI PRIMJENE
Leaj od sinter-bronce
Sinterirani dijelovi uljne pumpe (GM)
Mikroalati za matine ploe
84
PRIMJERI PRIMJENE
Klizni i brtveni prsteni
Rezna keramika
Montani dijelovi od Al2O3
Kuglasti ventil
Izmjenjivai topline
Izolacijski dijelovi
POLIMERNI MATERIJALI
POLIMER + DODACI = POLIMERNI MATERIJAL
Naziv skupine dodataka
Primjer i opis djelovanja
REAKCIJSKE TVARI
Pjenila, dodaci za smanjenje gorivosti, umreavala
DODACI ZA POBOLJANJE
PRERADLJIVOSTI
Maziva, odvajala, punila, toplinski stabilizatori, regulatori

viskoznosti, tiksotropni dodaci
MODIFIKATORI
MEHANIKIHSVOJSTAVA
Omekala, dodaci za povienje ilavosti, punila, prianjala,

ojaala (vlakna, viskeri, organska i anorganska ojaala,
celuloza, aa)
MODIFIKATORI POVRINSKIH
SVOJSTAVA
Vanjska maziva, regulatori adhezivnosti, antistatici, dodaci za

smanjenje sljubljivanja (blokiranja), dodaci za smanjenje
neravnina na povrini
MODIFIKATORI OPTIKIH SVOJSTAVA
Bojila, pigmenti
DODACI ZA PRODULJENJE
TRAJNOSTI (POSTOJANOSTI)
PROIZVODA
Svjetlosni stabilizatori, antioksidansi, antistatici, biocidi (tvari

za spreavanje rasta mikroorganizama i slinih razgraivaa)
OSTALO
Mirisi, dezodoransi
85
PODIJELA POLIMERA
obzirom na:
postanak:
prirodni ili sintetiki (umjetni)
kemijski sastav:
organski ili anorganski
postupak polimerizacije:
stupnjevita ili lanasta
svojstva:
npr. ponaanje pri povienim temperaturama
ponaanje pri zagrijavanju: plastomeri, duromeri, elastomeri,

elastoplastomeri
primjenu
PONAANJE PRI ZAGRIJAVANJU
Plastomeri: PE - polietilen; PP - poli(propilen); PS - polistiren; PTFE (Teflon)
- poli(tetrafluoretilen); POM - poli(oksimetilen); PMMA (organsko staklo,
Pleksiglas) - poli(metil-metakrilat); PC - polikarbonat; PET - poli(etilentereftalat)
Duromeri: PF - fenolformaldehidna smola; EP - epoksidna smola;
MF - melaminformaldehidna smola; UP - nezasiene poliesterske smole
Elastomeri: gume
Elastoplastomeri
Naziv
Makromolekulna
struktura
Plastomeri
Elastomeri
Duromeri
Elastoplastomeri
Linearne i
razgranate
Rahlo prostorno
umreene
Gusto prostorno
umreene
Rahlo prostorno
umreene
Vrste
makromolekulnih
veza
Ponaanje pri
zagrijavanju
Mekanje i
taljenje
Slabe sekundarne veze

Slabe sekundarne i jake
primarne veze
Jake primarne veze
Slabe sekundarne veze
Mekanje
Mekanje nije
mogue
Mekanje i
taljenje
PREDNOSTI I NEDOSTACI
Prednost
Nedostatak
Mala gustoa
Ovisnost svojstava o raznim utjecajnim faktorima
Dobra kemijska postojanost
Velika toplinska rastezljivost
Dobra otpornost na troenje
Niska vrstoa i modul elastinosti
Mali faktor trenja
Mala povrinska tvrdoa
Dobra sposobnost priguenja vibracija
Podlonost starenju
Dobra toplinska i elektroizolacijska svojstva
Mala toplinska vodljivost
Preradljivost deformiranjem pri relativno malo

povienim temperaturama
Utjecaj prerade na svojstva
Ekonomina serijska proizvodnja
Neekonomina maloserijska proizvodnja
GLAVNI NEDOSTATAK: Niska gornja temepratura uporabe;

Veina plastomera meka izmeu 100 i 200 C. Malim povienjem temperature
bitno se mijenjaju mehanika svojstva. Puzanje !
86
MEHANIKA SVOJSTVA
Viskoelastini efekt predstavlja kombinaciju elastinog i viskoznog
ponaanja materijala. Kako je struktura polimera gotovo uvijek sainjena od
kombinacije kristalnih i amorfnih podruja, kristalni e dio strukture pod
djelovanjem optereenja reagirati uglavnom elastino, dok je viskozna
komponenta karakteristina za amorfni dio strukture.
Dijagrami naprezanje-istezanje osnovnih skupina polimernih materijala
MEHANIKA SVOJSTVA
Orijentacijske vrijednosti modula elastinosti polimernih materijala
Skupina polimernih materijala
Modul elastinosti,
MPa
Plastomeri
Amorfni
2100-3500
Kristalni
150-3200
Elastomeri
Duromeri
50-150
5000-12000
Svojstva polimera, pa tako i vrijednosti modula elastinosti, nisu konstante

vrijednosti, ve za isti kemijski sastav mogu varirati ovisno o stupnju
polimerizacije i stupnju kristalnosti (ureenosti strukture).
UTJECAJ TEMPERATURE I TRAJANJA OPTEREENJA
Dijagrami naprezanje-istezanje u ovisnosti o temperaturi za PMMA (proizvoa Evonik

Degussa GmbH) (a) ; Izokroni dijagram naprezanje-istezanje u ovisnosti o trajanju
optereenja pri 150 C za PEEK (proizvoa Evonik Rhm) (b)
87
Mehanika svojstva nekih vrsta polimernih materijala
Vrsta polimernog
materijala
ABS
MF
PE-LD
PE-HD
PVC krut
PTFE
PA 6 suh
PC
PEEK
PEI
PF
PMMA
PPS
PSO
UP
Rm,
MPa
25-50
50
10-12
26-33
35-63
14-50
60
62
95
105
40
40-70
140
75
40
Rms,
MPa
72
93
113
97
110
152
62
110
179
106
83
Modul rastezljivosti Ev,

MPa
1700-2500
9650
140
700-1400
2000-4200
700
2760
2300
3500
3000
5900
3000
11700
2500
5500
DUGORTAJNO STATIKO OPTEREENJE - PUZANJE
Ovisnost puzanja o strukturi makromolekula

1 - linearne makromolekule,
2 - umreene makromolekule
DUGORTAJNO DINAMIKO OPTEREENJE - UMOR
Ponaanje polimernih materijala pri dinamikom optereenju
88
PRIMJENA
Piramida polimernih materijala obzirom na karakteristike
PRIMJENA
Primjeri primjene polimernih materijala u strojarstvu
Naziv dijela
Osnovni zahtjevi
Primjenjivi polimerni
materijali
Zupanici, lananici, klizni

leaji
niski faktor trenja, otpornost na

troenje
poliamid, poli(oksimetilen),
polietilen visoke gustoe,
visokomolekularni polietilen
Klizni leaji, klizne staze
priguivanje vibracija, dobra

obradljivost
visokomolekularni polietilen,
polimerni kompoziti na
osnovi fenol-formaldehidne
smole
Cijevi, elementi cjevovoda
niska gustoa (mala teina),

kemijska postojanost
polietilen, poli(propilen),
poli(vinil-klorid)
Obloge tarenica, konica i

tarnih spojki
otpornost na troenje, velik i

jednolian faktor trenja,
priguivanje vibracija
polimerni kompoziti
PRIMJENA
Kuanski aparati
Kuita raunala i elektronike
Procesna industrija
Pakiranja
89
PRIMJENA
Poklopac ventila
Primjena PPS - poli(fenilen-sulfid) s 40%

staklenih vlakana za dijelove automobilskog
motora i zupanike
Primjena kapljevitih polimernih

kristala (LCP) u medicini
TRENDOVI RAZVOJA
1970-ih bila je prognoza da e do 2000. proizvodnja polimera biti 1,7
milijardi tona
Komercijalni polimeri
Prognoza 1980. za 2000.
Stvarnost 2005.
TRENDOVI RAZVOJA
Polimerne mjeavine (blendovi);

Polimerni materijali posebnih svojstava;
npr. otporni pri povienim temperaturama:
- Poliaromatski - PPS, PES, aramidi (Kevlar), PEEK, PAEK;
- Poliheterocikliki - PI, PBI;
- Silikonski elastomeri;
Kapljeviti polimerni kristali (tekui kristalni polimeri - LCP);
Izvrsna toplinska stabilnost, vrlo visoka vrstoa i krutost,
visoka dimenzionalna stabilnost, nia upojnost vode, mala
sklonost gorenju, dobra preradljivost...
Elektrovodljivi i inteligentni polimeri;
Polimerni nanokompoziti;
Biorazgradivi polimeri
90
VANA PODRUJA RAZVOJA I PRIMJENE
KOMPOZITNI MATERIJALI
DEFINICIJA
Dobiveni su umjetnim spajanjem dvaju ili vie materijala (konstituenata)
razliitih svojstava s ciljem dobivanja materijala takvih svojstava kakva ne
posjeduje niti jedna komponenta sama za sebe.
MATRICA + DRUGA FAZA (OJAALO)
Mogu se postii neuobiajene ili nove kombinacije svojstava:
vea krutost i vrstoa,
manja masa,
povoljno ponaanje pri visokim temperaturama,
kemijska postojanost,
vodljivost (elektrina i toplinska)
91
Ojaalo
Matrica
Kompozit
PODJELA KOMPOZITA
Kompoziti mogu biti:
metalno-metalni,
metalno-keramiki,
metalno-polimerni,
keramiko-polimerni,
keramiko-keramiki,
polimerno-polimerni,
polimerno-metalni
Temeljna podjela kompozita prema

vrsti materijala matrice:
metalni (MMC),
keramiki (CMC),
polimerni (PMC)
PODJELA KOMPOZITA
Osnovni tipovi kompozita prema
obliku ojaala:
kompoziti s esticama,
vlaknima ojaani kompoziti,
slojeviti kompoziti (laminati),

sendvi konstrukcije
(kompozitni sendvii)
92
Ponaanje kompozita ovisi o:

svojstvima matrice i ojaala,
veliini i razdiobi konstituenata,
volumnom udjelu konstituenata,
obliku konstituenata,
prirodi i jakosti veze meu konstituentima
MOGUNOST PROJEKTIRANJA STRUKTURE MATERIJALA I

KONSTRUKCIJE ELJENIH SVOJSTAVA!
KOMPOZITI S ESTICAMA
Diskretne jednolino rasporeene estice tvrd i krhak materijal,
obavijene mekanijom i duktilnijom matricom.
Obzirom na veliinu estica i nain na koji estice utjeu na svojstva
kompozita razlikuju se:
kompoziti s disperzijom (d < 0,1mm),
kompoziti s velikim esticama (d > 1mm)
estice su najee od oksida, nitrida i karbida, npr.:
Al2O3, SiC, BN, ZrO2, TiC, ThO2, SiO2, WC, B4C itd.
Primjeri kompozita s esticama: tvrdi metal, beton, abrazivi, polimeri
VLAKNIMA OJAANI KOMPOZITI
Poboljanje vrstoe, ilavosti, krutosti, te poveanje omjera
vrstoa/gustoa uslijed ugradnje vrstih, krutih i krhkih vlakana u
mekaniju, duktilniju matricu.
Vlakna se razlikuju prema:
vrsti,
duljini (kratka, duga),
promjeru,
orijentaciji,
hibridizaciji
Osnovni naini rasporeda vlaknatih ojaala
Anizotropni materijali - znatno bolja svojstva u smjeru vlakana
93
Vlakna su polikristalna ili amorfna te imaju mali promjer.

Mogu biti duga ili kratka.
Viskeri - siuni monokristali koji imaju ekstremno velik omjer
duljina/promjer.
Materijali: staklena, polimerna (aramidna i dr.), ugljina (grafitna), borova,
silicij karbidna, silicij nitridna i aluminij oksidna
Polazni oblici vlakana: a) svitak niti,

b) kratka sjeckana vlakna,
c) tkanina
Oblici, mogue prostorne

raspodjele i usmjerenosti
vlaknastih ojaala
94
Tkanine razliitih vrsta tkanja
Trodimezionalno pletenje vlakana
Svojstva vlakana: a) dijagram naprezanje - istezanje, b) usporedba specifine

vrstoe i specifine krutosti nekih vlakana s metalima
MATRICE KOMPOZITA
Metalne (MMC), polimerne (PMC) ili keramike (CMC).
Najee matrice:
metali: Al, Ti, Cu, Mg legure, superlegure itd.
polimeri: poliesterske smole, vinilesterske smole, epoksidne smole, PA,
PP, ABS, PPS, PEEK, PEI itd.
keramika: Al 2O3, SiC, ZrO2 itd.
Noviji: ugljik-ugljik kompoziti (mogu podnijeti vrlo visoke temperature,

dugotrajno do 1700 C, a kratkotrajno i do 2700 C)
95
SPECIFINA VRSTOA I SPECIFINA KRUTOST
ANIZOTROPNOST SVOJSTAVA
Utjecaj usmjerenosti vlakana na
modul elastinosti:
a) sloj s dugim vlaknima
optereen u smjeru
vlakana; matrica i vlakna
imaju jednaku deformaciju najvea krutost,
b) optereenje okomito na
smjer vlakana; matrica i
vlakna izdravaju priblino
jednako naprezanje pa je
niska krutost,
c) laminat 0/90 sa
smjerovima niskog i visokog
modula elastinosti
PONAANJE VLAKNIMA OJAANOG KOMPOZITA
Dijagram naprezanje - istezanje za jednosmjerno ojaanje
96
PRAVILO MIJEANJA
Zakon mijeanja:
Optereenje paralelno sa vlaknima:
Optereenje okomito na vlakna:
Postupak proizvodnje GLARE laminata
Dio oplate trupa zrakoplova A380 od

GLARE laminata
97
Oplata trupa Boeinga 787 od laminata epoksid/ugljina vlakna
POLIMERNI KOMPOZITI
POLIMERNI KOMPOZITI
PMC POLYMER MATRIX COMPOSITES
Zato polimerni kompoziti?
Prednosti nad tradicionalnim konstrukcijskim materijalima:
otpornost na koroziju,
mala gustoa i mala masa,
povoljan odnos vrstoe i gustoe (specifina vrstoa),
povoljan odnos modula elastinosti i gustoe (specifina krutost),
mogunost proizvodnje dijelova sloenog oblika,
jednostavno i jeftino odravanje,
dulji vijek trajanja,
mogunost projektiranja (dizajniranja) strukture i svojstava
98
POLIMERNI KOMPOZITI
Osnovne zadae polimerne matrice jesu:

- prenoenje optereenja na vlakno,
- povezivanje vlakana,
- spreavanja naglog irenja napuklina,
- oblikovanje kompozitne konstrukcije,
- zatita kompozita od utjecaja okoline
POLIMERNI KOMPOZITI
VRSTE VLAKANA
STAKLENA
ARAMIDNA
UGLJINA
BOROVA
POLIAMIDNA (Nylon)
POLIESTERSKA
POLIETILENSKA
POLIPROPILENSKA
POLIMERNI KOMPOZITI
VRSTE VLAKANA
Karakteristina svojstva nekih vrsta vlakana
Vlakno
, kg/m 3
E, GPa
Rm, MPa
Staklena vlakna
E-vlakno
2580
76-79
3100-3800
S-vlakno
2480
88-91
4400
Aram idna vlakna

LM
1390
70
3000
IM
1450
121
3100
HM
1470
179
3500
SM
1740
228
3600
IM
1820
294
7100
UHM
2180
966
3100
Ugljina vlakna
Oznake: LM niski modul elastinosti (E), IM srednji E,

HM visok E, SM standardni E, UHM ultravisok E
99
POLIMERNI KOMPOZITI
VRSTE VLAKANA
Prednosti i nedostaci osnovnih vrsta vlakana
Ojaalo
Prednosti
Nedostaci
Specifina vrstoa,
cijena
Krutost, dinamika
izdrljivost
Aramidna vlakna
Specifina vrstoa
Tlana vrstoa,
upijanje vlage
Visokovrsta ugljina vlakna

(HS)
Specifina vrstoa,
krutost
Cijena
Ugljina vlakna ultravisokog

modula elastinosti (UHM)
Izuzetno visoka krutost
vrstoa, cijena
E-staklo, S-staklo
POLIMERNI KOMPOZITI
STAKLENA VLAKANA
Staklo je vrlo rairen materijal za ojaavanje i to zbog nekoliko razloga:
- lako se izvlai iz rastaljenog stanja u obliku visokovrstih vlakana,
- ekonomina je proizvodnja staklenim vlaknima ojaanih kompozita,
- kompozit postie vrlo visoku specifinu vrstou,
- mogunost kombiniranja staklenih vlakana s razliitim polimernim
matricama uz postizanje kemijske inertnosti i mogunosti primjene u
korozivnoj okolini
Vlakna su bijele boje ili prozirna
POLIMERNI KOMPOZITI
STAKLENA VLAKANA
Prema kemijskom sastavu i svojstvima:
A vlakna ope namjene; Poviene su ilavosti i koriste se u rezanom
obliku pri izradi toplinskih i zvunih izolacijskih materijala;
E vlakna povoljne otpornosti na vlanu okolinu i blae agresivne
medije, niske elektrine vodljivosti, relativno dobre vlane vrstoe i
krutosti, ali im je udarna ilavost relativno loa; ine oko 90% od
ukupne mase staklenih vlakana za PMC i povoljne su cijene;
C vlakna poviene kemijske postojanosti; Najee se primjenjuju pri
laminiranju u proizvodnji cijevi i spremnika;
R, S, T trgovaki nazivi za vlakna povienih mehanikih svojstava;
Bolja mehanika svojstva rezultat su manjih promjera vlakna.
Za polimerne kompozite sa staklenim vlaknima esto se rabe izrazi
fiberglas, ili stakloplastika ili kratica GFRP (engl. Glass Fiber Reinforced
Polymer) ili GFK (njem. Glasfaserverstrkter Kunststoff).
100
POLIMERNI KOMPOZITI
ARAMIDNA VLAKANA
Aromatski poliamid
Trgovaki nazivi: Kevlar, Twaron, Nomex
Vlakna su ute boje
Svojstva:
odlina vlana vrstoa,

tlana vrstoa loija od staklenih i
ugljinih vlakana,
slaba adhezija s matricom,
higroskopnost,
skuplja od staklenih vlakana
Struktura aramidnog vlakna
POLIMERNI KOMPOZITI
ARAMIDNA VLAKNA
Primjeri primjene - BALISTIKA
Osobna zatita
Pancirni prsluk
Vojna kaciga
Blindirano vozilo
POLIMERNI KOMPOZITI
ARAMIDNA VLAKNA
Primjeri primjene ZRAKOPLOVSTVO
101
POLIMERNI KOMPOZITI
ARAMIDNA VLAKNA
Primjeri primjene GUMENI PROIZVODI
Visoka vrstoa i dinamika izdrljivost

Temperaturna postojanost
Kemijska postojanost
Automobilski pneumatik
Remeni
Ojaane cijevi
POLIMERNI KOMPOZITI
UGLJINA VLAKNA
Razlozi primjene ugljinih vlakana:

- imaju najveu specifinu krutost i najveu specifinu vrstou od svih
vlaknastih ojaala,
- visok vlani modul elastinosti i visoku vrstou zadravaju i pri povienim
temperaturama,
- otporna su na vlagu i niz otapala, kiselina i luina,
- male su toplinske rastezljivosti,
- razvijeni su relativno jeftini postupci proizvodnje vlakana i kompozita
POLIMERNI KOMPOZITI
PROIZVODNJA UGLJINIH VLAKANA
102
POLIMERNI KOMPOZITI
UGLJINA VLAKNA
Podjela prema vrstoi i krutosti:

- visokovrsta vlakna (HS),
- vlakna standardnog modula elastinosti (SM); E = 220 GPa,
- vlakna srednjeg modula elastinosti (IM); E = 240 GPa,
- vlakna visokog modula elastinosti (HM); E = 300 GPa,
- vlakna ultravisokog modula elastinosti (UHM); E = 450 GPa
POLIMERNI KOMPOZITI
UGLJINA VLAKNA
Vlakna su crne boje
Ugljina ojaanja u obliku strukova, traka i tkanina
POLIMERNI KOMPOZITI
UGLJINA VLAKNA
Primjeri primjene polimera ojaanog ugljinim vlaknima
ZRAKOPLOVSTVO
Konstrukcija krila s ojaanim

sendvi uzdunicama
Nosivi dio vrata prtljanog

prostora A400M
103
POLIMERNI KOMPOZITI
UGLJINA VLAKNA
AUTOINDUSTRIJA
Nosa motora od ugljinim

vlaknima ojaanog polimera
Nosivi dio vrata prtljanog

prostora A400M
POLIMERNI KOMPOZITI
Prednosti vlaknima ojaanih polimernih kompozita:
- visoka specifina vrstoa i krutost,
- postojanost prema veini kiselina i luina,
- velika mogunost priguenja vibracija,
- dobra dinamika izdrljivost,
dok su njihovi nedostaci:
- osjetljivost na poviene radne temperature,
- osjetljivost na raslojavanje i mrvljenje,
- mogunost irenja napuklina du vlakna,
- zaostala naprezanja izazvana skupljanjem matrice,
- anizotropnost svojstava,
- vrlo visoka cijena nekih vlakana
POLIMERNI KOMPOZITI
POSTUPCI PROIZVODNJE PMC KOMPOZITA
Dodirno laminiranje
- runo polaganje
Oblikovanje
natrcavanjem
Namotavanje
Injekcijsko preanje
Pultrudiranje
104
POLIMERNI KOMPOZITI
PROIZVODNJA PMC KOMPOZITA
DODIRNO LAMINIRANJE RUNO POLAGANJE
Vlakna povezana u tkanja
razliitog oblika stavljaju se u
kalup. Na njih se nanosi smola
koja se impregnira u ojaanja
pomou valjaka ili kistova.
Matrice: svi materijali - poliesteri, vinil-esteri, epoksidne smole, fenoli itd.

Sve vrste vlakana - problemi se mogu javiti u sluaju aramidnih vlakana
koje se runo tee natapaju
POLIMERNI KOMPOZITI
OBLIKOVANJE
NATRCAVANJEM
Vlakno ulazi u runi pitolj u kojem
se sjee na manje komadie i
dodaje u struju kapljevite smole.
Takva se mjeavina natrcava u
kalup gdje se skruuje u
atmosferskim uvjetima.
Matrice: poliesteri
Ojaanje: iskljuivo stakleni roving
Prednosti:
- iroka primjena dugi niz godina,
- jeftin nain taloenja vlakna i smole,
- mali troak alata
Nedostaci:
- potreba za veom koliinom smole,
- ojaanje kratkim sjeenim vlakanima,
- uporaba smola niske viskoznosti
POLIMERNI KOMPOZITI
NAMOTAVANJE
Proizvodnja krunih dijelova - cijevi, spremnici
Vlakna se umau u smolu te namotavaju na
razliite modele u razliitim smjerovima
Prednosti:
- vrlo brza i ekonomina izrada s mogunou
automatiziranja,
- manji trokovi zbog primjene pojedinanih
vlakana, a ne tkanja,
- izvrsna mehanika svojstva kompozita, ako su
vlakna poloena u smjeru optereenja
Nedostaci:
- mogua izrada samo osno-simetrinih oblika,
- nezadovoljavajui izgled vanjske povrine
105
POLIMERNI KOMPOZITI
INJEKCIJSKO PREANJE
Kapljevita smola se pod
tlakom ubrizgava u kalupnu
upljinu na uloeni
trodimenzionalni predoblik
tkanine (engl. RTM Resin
Transfer Moulding).
Sve vrste matrica i vlakana
Prednosti:
- veliki volumni udio ojaala,
- niski sadraj ukljuaka zraka,
- mogunost automatizacije procesa
Nedostaci:
- visoka cijena alata,
- ogranienost na dijelove manjih
dimenzija
POLIMERNI KOMPOZITI
PULTRUDIRANJE
Primjenjuje se za proizvodnju kompozitnih proizvoda konstantnog

poprenog presjeka (npr. tapovi, cijevi, grede, itd.)
Snop kontinuiranih vlakna (mogua hibridna ojaala) impregniran smolom
provlai se kroz alat odgovarajueg oblika i nakon toga slijedi
otvrdnjavanje ime se dobiva konaan oblik. Ureaj za izvlaenje vue
izradak kroz alate i time odreuje brzinu procesa.
BIOKOMPOZITI
106
BIOKOMPOZITI
Definicija BIOKOMPOZITA:
Biokompoziti su kompozitni materijali nainjeni od:
prirodnih vlakana (biljnog ili ivotinjskog podrijetla) i bioloki

nerazgradljivih polimera nastalih derivacijama nafte (duromera npr. epoksidna smola, fenolna smola i plastomera: PE, PP, PVC,
PS),
sintetikih (umjetnih) vlakana i biopolimera (nastalih preradom

biljaka),
od prirodnih vlakana i i biopolimera koje su ujedno najekolokiji

kompoziti i esto se nazivaju zeleni kompoziti
BIOKOMPOZITI
PRIRODNA VLAKNA
Biljnog podrijetla:
vlakna (drva, trave, slame itd.)
lie
sjeme
voe
liko
ivotinjskog podrijetla:
vuna
dlaka
svila
BIOKOMPOZITI
PRIRODNA BILJNA I IVOTINJSKA VLAKNA
107
BIOKOMPOZITI
VRSTE BIO/PRIRODNIH VLAKNA
BIOKOMPOZITI
Porast primjene biokompozita u SAD u periodu 2000. - 2005.
BIOKOMPOZITI
Porast primjene biokompozita u Njemakoj
auto-industriji u periodu 1999. - 2005.
2000. god. cijela auto-industrija Europe potroila je 28000 t prirodnih vlakana
108
BIOKOMPOZITI
ZATO PRIRODNA VLAKNA?
PREDNOSTI:
Obnovljivi izvori,
Laka dostupnost,
Niska cijena i mali udio utroka energije tijekom proizvodnje,
Mala gustoa osigurava visoku specifinu vrstou i krutost u usporedbi sa
staklenim vlaknima,
Sigurnije za rukovanje i proizvodnju u odnosu prema sintetikim vlaknima,
Utede zbog manjeg troenja opreme, jer prirodna vlakna nisu abrazivna u
odnosu prema sintetikim vlaknima,
Elektrini izolatori,
Dobri izolatori zvuka,
Ne nastaje CO2 (biljke stvaraju ugljine spojeve samo tijekom izgaranja ili
kompostiranja)
BIOKOMPOZITI
NEDOSTACI:
Teko rasprljivi u matrici,
Prirodna vlakna su higroskopna-upijaju vlagu, to ima za posljedicu stvaranje
pora, slabljenje veza a time i loijih mehanikih svojstava kompozita,
Vlakna poinju degradirati na temperaturama od 90 do 200 oC, pa su
temperatura obrade i izbor materijala matrice ogranieni,
Osjetljiva su na truljenje/degradacije iz okruenja (mikroorganizmi, gljivice),
Dimenzije vlakana i mehanika svojstva variraju od biljke do biljke,
Sadnja biljaka za izradu ojaala smanjuje zemljita za sadnju
prehrambenih sorti!
BIOKOMPOZITI
Prednosti su vee od nedostataka,

Prirodna vlakna e budunosti biti zamjena za staklena vlakna,
Unaprjeenja su potrebna na poveanju mehanikih svojstava
ali i stabilnosti svojstava, kako bi mogli imati primjenu u
konstrukcijskim aplikacijama,
Prirodna vlakna su obnovljiva i reciklirajua.
109
BIOKOMPOZITI
SVOJSTVA BILJNIH VLAKNA
Materijal
vlakna
Gustoa (g/cm 3)
Duljina, L (mm)
L/D
Vlana
vrstoa
MPa
18
1,778
357
21
0,124
406
18-37
30
0,020
25
13-30
18
1,087
826
2,7-4,6
3,7
32-43
38
0,097
81,2
2,7-4,6
3,7
32-43
38
0,097
109,2
0,7-1,6
1,2
20-30
25
0,048
51,8
Vlakno
Snop
Raspon
1,51
1,2
1,2
KENAF
(srika)
0,31
KONOPLJA
Promjer, D (mm)
Sr.
vrijed.
Raspon
Sr.
vrijed.
10-65
32
10-25
1,4-5
2,6
14-23
0,4-1,1
0,6
1,48
1,2
7-5,5
BOR
0,51
JELA
0,48
JASIKA
0,39
LAN
KENAF (list)
BIOKOMPOZITI
SVOJSTVA BILJNIH VLAKNA
Usporedba modula elastinosti
Vrsta
Vlakna
Gustoa
(g/cm 3)
Modul elastinosti
(GPa)
Specifina
krutost
E-staklo
2,55
73
29
Konoplja
1,48
70
47
Lan
1,4
60-80
43-57
Juta
1,46
10-30
7-21
Sisal
1,33
38
29
Kokos
1,25
Pamuk
1,51
12
BIOKOMPOZITI
SVOJSTVA PRIRODNIH I STAKLENIH VLAKANA
SVOJSTVO
PRIRODNA VLAKNA
STAKLENA VLAKNA
Gustoa
Niska
Dvostruka od prirodnih
Cijena
Niska
Niska, ali via od prirodnih
Obnovljivost
Da
Ne
Reciklinost
Da
Ne
Utroak energije
Niski
Visoki
Rasprostranjenost
iroka
iroka
CO2 neutralna
Da
Ne
Abrazivnost
Ne
Da
Nezdravo za udisanje
Ne
Da
Odlaganje
Biorazgradljivo
Nije biorazgradljivo
110
BIOKOMPOZITI
POSTUPCI PROIZVODNJE
Zbog slinih ili istih oblika ojaala, ali i matrica

postupci izrade biokompozita identini su
postupcima izrade PMC!
BIOKOMPOZITI
PRIMJERI PRIMJENE
Mijeana
prirodna
vlakna i PP
sa UP
matricom
Juta-kokos
hibridni
kompozitni
paneli
Renault Ellypse konceptni auto

Prirodna vlakna za priguenje buke
Katamaran - Lanena vlakna
BIOKOMPOZITI
PRIMJERI PRIMJENE
Lan-ugljina vlakna
hibridni kompozitni bicikl
Prepreg postupak
Mijeana prirodna vlakna i PP

RTM postupak
Juta-PP koveg
(aktovka)
Postupak
vakuumsko
spajanje
Mijeana prirodna vlakna i PP

Postupak oblikovanje natrcavanjem
111
KOMPOZITI POLIMER + DRVO

Definicija DRVNO-POLIMERNOG KOMPOZITA:
Drvno-polimerni kompoziti su kompozitni materijali koji sadre
plastomere i duromere i dodatke drva brano, estice i vlakna
Duromeri: epoksidna smola, fenolna smola
Plastomeri: PE, PP, PVC, PS
Obiljeja drva:
drveno brano: estice, l/d 2:1 do 4:1
drvena vlakna: ojaavanje, l/d vee od 24:1
uobiajene vrste drveta: bor, javor, hrast
tipine veliine estica: 10 do 80 otvora mree

PREDNOSTI PRIMJENE:
poboljana dimenzijska stabilnost poviena vrstoa,

nie temperature prerade manji utroak energije,
poviena temperatura postojanosti oblika smanjeno toplinsko irenje,
za 30 % krae vrijeme ciklusa injekcijskog preanja poveana
produktivnost,
za oko 10 do 20 % manja gustoa laki proizvodi,
smanjeno skupljanje,
manja cijena po volumenu
112

TEHNOLOGIJE OBLIKOVANJA
Ekstrudiranje

TEHNOLOGIJE OBLIKOVANJA
Proizvodnja drvo/PP kompozita

PRIMJERI PRIMJENE
PP proizvodi punjeni drvom
113

PRIMJERI PRIMJENE
PP proizvodi punjeni drvom

PRIMJERI PRIMJENE
PVC proizvodi punjeni drvom
POLIMERNI BETON/UMJETNI
MRAMOR/MINERALNI LIJEV
114
PREDNOSTI:
-
manja masa
6-10x bre priguenje vibracija nego SL
mala toplinska vodljivost i neosjetljivost na DT
korozijski postojan
sloboda konstrukcijskog oblikovanja
hladan postupak oblikovanja
Mineralni lijev/polimerni beton
za postolja strojeva
Kerrock i Corian primjene:
115
Proizvodnja dijelova od mineralnog lijeva
KOMPONENTE:
- Matrica: duromerna smola (epoksidna, poliesterska), do 20 % volumena
- Punila: anorganski minerali - kvarc i bazalt razliitih granulacija
veliine zrna od 0,1 do 16 mm, do 80 % volumena
- Veziva: ovruju (umreavaju) smolu
- Aditivi: poboljavaju teenje, prianjanje i odzraivanje
Faze proizvodnje:
- doziranje
- mijeanje
- lijevanje
- zgunjavanje
- ovrivanje (umreavanje)
PAMETNI I FUNKCIONALNI
MATERIJALI
116
MATERIJALI
Pametni materijali materijali koji imaju sposobnost osjeta odreenog
podraaja i posljedinog odgovora na podraaj na tono odreen nain
Funkcija osjetnika (senzora) zahtijeva se kod razliitih primjena kao
primjerice u kontroli vibracija (osjetljivost na naprezanje ili deformaciju),
kontroli vijeka trajanja konstrukcije (osjetljivost na pojavu oteenja),
regulaciji temperature (toplinska osjetljivost) te u razliitim zatitnim i
sigurnosnim primjenama (kemijska osjetljivost).
Aktiviranje se odnosi na djelovanje naprezanja, deformacije, temperature,
elektrinog ili magnetskog polja na aktuatorski element pri emu on izvodi
odreeno gibanje ili generira naprezanje.
Unutarnja inteligencija - viefunkcionalni konstrukcijski materijal koji osim
konstrukcijske obavlja i neku nekonstrukcijsku zadau
Vanjska inteligencija - nekonstrukcijski materijal funkcionalnih svojstava
MATERIJALI
Unutarnja inteligencija
Samo-osjetljivi materijali
Samo-aktivirajui materijali
Samo-obnavljajui materijali
Ne-autonomni samo-obnavljajui
ionomer (polimer)
Autonomni samo-obnavljajui polimerni kompozit
PAMETNI MATERIJALI
Vanjska inteligencija
Feromagnetni
Feroelektrini
Piezoelektrini
materijali
materijali
materijali
Efekt
magnetostrikcija
elektrostrikcija
Vrsta materijala
keramike, metali
keramike
Iznos promjene
oblika
Inicijacija
Fazna
transformacija
Histereza
Primjeri
materijala
~ 0,1%
magnetsko polje
+
uska
TbFe2
< 0,1%
elektrino polje
+
uska
Pb3MgNb2O9,
BaTiO3
Slitine s efektom
prisjetljivosti oblika
pseudoelastinost,
piezoelektrini efekt jednosmjerni/dvosmjerni
efekt
keramike, polimeri
< 1%
elektrino polje
metali (neke keramike)

< 10%
temperatura, naprezanje,
deformacija
uska
iroka
Pb(Zr, Ti)O3, PVDF
NiTi, CuZn, CuAl
117
PAMETNI MATERIJALI
PIEZOELEKTRINI MATERIJALI
Dielektrini materijal lo vodi elektriciteta: moe podnijeti znatan elektrini
napon pri emu primijenjeno elektrino polje uzrokuje samo pomak naboja
ali ne i njegov tok
Djelovanjem elektrinog polja na dielektrini materijal dolazi do elektrine
polarizacije tj. odvajanja centra pozitivnog i negativnog naboja.
Elektrina polarizacija
PAMETNI MATERIJALI
Polarizacija omoguuje pretvorbu mehanike energije u elektrinu (direktni
piezoelektrini efekt) koja se temelji na promjeni polarizacije dielektrinog
materijala pod djelovanjem naprezanja dok mehanizam pretvorbe elektrine
energije u mehaniku (inverzni piezoelektrini efekt) ukljuuje interakciju
primijenjenog elektrinog polja i dielektrinog materijala iz ega proizlazi
promjena dimenzija.
Elektrina polarizacija piezoelektrine keramike
PAMETNI MATERIJALI
Direktni piezoelektrini efekt - pretvorba mehanike energije u elektrinu
Mehanizam
direktnog
piezoelektrinog
efekta u kojem dolazi do promjene naboja
djelovanjem naprezanja ukljuuje blago
stiskanje ili razvlaenje elektrinog dipola
Pod djelovanjem tlanog optereenja
smanjuje se debljina dielektrinog materijala
to rezultira smanjenom polarizacijom i neravnoteom u koliini naboja na
povrini dielektrinog materijala i vezanog naboja na rubu elektrode. Zbog
toga se javlja napon s negativnim potencijalom na negativnoj elektrodi. U
sluaju vlanog optereenja poveava se debljina dielektrinog materijala
to uzrokuje poveanu polarizaciju i pojavu napona s negativnim
potencijalom na pozitivnoj elektrodi.
Direktni piezoelektrini efekt senzori naprezanja/deformacije
118
PAMETNI MATERIJALI
Piezoelektrini senzor sile
PAMETNI MATERIJALI
Inverzni piezoelektrini efekt - pretvorba elektrine energije u mehaniku
Kod inverznog piezoelektrinog efekta
pretvorba
elektrine
energije
u
mehaniku temelji se na djelovanju
elektrinog polja na odvajanje centara
pozitivnog i negativnog naboja, ime se
mijenja debljina dielektrinog materijala.
U sluaju elektrinog polja takvog polariteta da je negativni kraj kod
negativne elektrode, udaljenost izmeu centara pozitivnog i negativnog
naboja se poveava, to rezultira poveanjem debljine dielektrinog
materijala. Ako je negativni kraj elektrinog polja kod pozitivne elektrode
udaljenost izmeu centara pozitivnog i negativnog naboja se smanjuje to
uzrokuje smanjenje debljine dielektrinog materijala.
PAMETNI MATERIJALI
Ovisnost izmeu naprezanja i deformacije
Inverzni piezoelektrini efekt aktuatori
119
PAMETNI MATERIJALI
Piezoelektrini aktuator
PAMETNI MATERIJALI
Perovskitna keramika (ABX3; A i B - kationi, X - anion)
Perovskitna kristalna struktura
Barijev titanat (BaTiO3) posjeduje nedeformiranu kubinu strukturu

perovskita iznad 120 C i deformiranu strukturu ispod 120 C.
PAMETNI MATERIJALI
Deformiranje strukture je povezano je s polarizacijom zbog nesimetrije i
posljedinog odvajanja centara pozitivnog i negativnog naboja u jedininoj
eliji.
Kristalna struktura barijeva titanata
Tetragonalni oblik BaTiO3 je feroelektrian te nastupa spontana polarizacija

Samo-polarizacija rezultira formiranjem domena iji su krajevi svih
elektrinih dipola okrenuti u istom smjeru
120
PAMETNI MATERIJALI
Formiranje elektrinih domena s jednako

usmjerenim elektrinim dipolima
Gibanje granica domena pod

djelovanjem elektrinog polja
PAMETNI MATERIJALI
Nakon to se sve domene poravnaju u smjeru elektrinog polja i polarizacija
dosegne maksimum koji se naziva polarizacijsko zasienje smanjivanjem
polja ponovo se javljaju domene s dipolnim momentima razliitim od smjera
polja i one rastu. U isto vrijeme, skupljaju se domene s povoljno usmjerenim
dipolnim momentima. Usprkos ovoj tendenciji, polarizacija nee u potpunosti
ieznuti uklanjanjem elektrinog polja ve se javlja zaostala polarizacija Pr.
Pojava zaostale polarizacije

Promjena polarizacije P s obzirom na elektrino polje E
PAMETNI MATERIJALI
Krivulja polarizacije u ovisnosti o

elektrinom polju i
odgovarajua promjena
dimenzija
121
PAMETNI MATERIJALI
Piezoelektrine i feroelektrine keramike:
- barijev titanat (BaTiO3),
- olovni titanat (PbTiO3),
- olovni cirkonat-titanat (PbZrO3-PbTiO3, skraeno PZT),
- olovni lantan-cirkonat-titanat (Pb,La)-(Ti,Zr)O3 (skraeno PLZT)
- kvarc (SiO2) - nije feroelektrian
Kristali kvarca
Dijagram stanja sustava PbZrO3-PbTiO3
PAMETNI MATERIJALI
PAMETNI MATERIJALI
Piezopolimer: poli(viniliden-fluorid), (CH2CF2)n (skraeno PVDF)
Ponavljana jedinica
(mer)
Struktura makromolekule
Primjena PVDF-a: sonarni hidrofoni, pretvornici zvuka (audio pretvornici)

Piezoelektrino ponaanje PVDF-a moe se poboljati stvaranjem
kopolimera: poli(viniliden-fluorid)-trifluoretilen (skraeno VF2-VF3)
Nedostaci piezopolimera: niska Curieva temperatura (niska radna
temperatura) i niski stupanj polarizacijskog zasienja
122
PAMETNI MATERIJALI
Piezoelektrini kompoziti:
- keramiko-keramiki (keramika matrica + PZT),
- keramiko-polimerni (polimerna matrica + PZT),
- polimerno-polimerni [polimerna matrica: epoksid, poli(tetrafluoretilen)
(PTFE), polietilen, poli(propilen) i poli(vinilklorid) + PVDF]
Keramiko-polimerni kompozit
Bimorfna konfiguracija konzolnog aktuatora

sa dvije piezoelektrine komponente
PAMETNI MATERIJALI
PRIMJERI PRIMJENE
Injektor za ubrizgavanje goriva
Piezokeramiki
aktuator
Shematski prikaz ubrizgavanja goriva

common rail dizel motora
Razliiti tipovi piezo aktuatora
(SELK d.d., Kutina; Epcos-TDK, Japan)
PAMETNI MATERIJALI
PRIMJERI PRIMJENE
Kvarcni oscilator
Zvunik
123
PAMETNI MATERIJALI
PRIMJERI PRIMJENE
Piezoelektrini disk kao pickup za gitaru
PAMETNI MATERIJALI
PRIMJERI PRIMJENE
Sonarni ureaj
PAMETNI MATERIJALI
PRIMJERI PRIMJENE
Plinski upalja
Tintni pisa
Piezoelektrini upalja
za paljenje raketnog pogona
Piezosenzor za precizno
odreivanje mase
124
PAMETNI MATERIJALI
FEROELEKTRINI MATERIJALI
Elektrostrikcija - promjene oblika dielektrinog materijala pod utjecajem
elektrinog polja
PAMETNI MATERIJALI
FEROELEKTRINI MATERIJALI
Karakteristike elektrostrikcije:
- promjene dimenzija u svim smjerovima,
- primjena za aktuatore,
- manje deformacije nego kod piezoelektrinog efekta,
- nema histereze nakon ciklikih promjena elektrinog polja
Primjer elektrostrikcijskog
materijala: PbMg1/3Nb2/3O3
(skraeno PMN)
Usporedba inverznog piezoelektrinog efekta i

elektrostrikcijskog ponaanja
PAMETNI MATERIJALI
FEROMAGNETNI MATERIJALI
Feromagnetni materijali (npr. Ni, Co, Fe, Gd) magnetni momenti
susjednih atoma ili iona orijentirani u istom smjeru
Feromagnetne domene
125
PAMETNI MATERIJALI
Magnetostrikcija
gibanje granica
domena u prisutnosti
vanjskog magnetskog
polja reverzibilna
promjena dimenzija
aktuatori
Elektromagnetski pretvornik
Elektromagnetska
zavojnica
Magnetostrikcijska
jezgra
Kuite
PAMETNI MATERIJALI
Fe, Co, Ni male magnetostrikcijske deformacije
Elementi rijetkih zemalja: samarij (Sm), terbij (Tb) i disprozij (Dy) vee
magnetostrikcijske deformacije i nia Curieva temperatura (< 240 K)
Magnetostrikcijski intermetalni spojevi izmeu elemenata rijetkih zemlja i
prijelaznih metala kao npr.: SmFe2 (samfenol), TbFe2 (terfenol) i DyFe2.
PAMETNI MATERIJALI
Terfenol-D (Tb XDy1-XFe2 ) najvea magnetostrikcijska deformacija
Villari efekt (inverzni magnetostrikcijski efekt) pretvorba mehanike

energije u magnetnu (senzori naprezanja)
126
PAMETNI MATERIJALI
Feromagnetna prisjetljivost oblika
Efekt feromagnetne prisjetljivosti oblika (skraeno FSM) odnosi se
usmjeravanje magnetnih momenata udvojenih martenzitnih kristala tako da
podruja s magnetskim momentima u smjeru magnetskog polja rastu dok
ona druga iezavaju.
Usmjeravanjem magnetnih momenata dolazi do promjene dimenzija

poznate kao magnetoelastina deformacija. Ova deformacija je
reverzibilna i iezava uklanjanjem magnetskog polja kada se materijal
vraa u poetni oblik aktuatori upravljani magnetskim poljem
Primjeri legura feromagnetne prisjetljivosti oblika: Ni2MnGa, FePd i Fe3Pt
PAMETNI MATERIJALI
SLITINE S EFEKTOM PRISJETLJIVOSTI OBLIKA
Slitine (legure) s Efektom Prisjetljivosti Oblika - SEPO
engl. Shape Memory Alloys - SMA
njem. Formgedchtnislegierungen - FGL
Ve 1956. opisana su neka posebna svojstva b-CuZn slitine, a 1969. godine

b-NiTi slitine. Proizvodnja i primjena ovih slitina zapoela je 1975. godine
Osnovni preduvjet za prisjetljivost oblika je bezdifuzijska reverzibilna
fazna pretvorba poznata pod imenom martenzitna pretvorba. Budui da
je ista pretvorba osnovni mehanizam kaljenja elika, ovjek je koristi ve
vie od 3500 godina. Prvi put je znanstveno opisana prije 100 godina u
znanstvenom radu Adolfa Martensa (1850- 1914) po komu je i dobila ime.
PAMETNI MATERIJALI
AUSTENIT
MARTENZIT
MARTENZIT
AUSTENIT
Martenzitna pretvorba smicanjem

reetke za smini kut g
127
PAMETNI MATERIJALI
Ireverzibilna pretvorba
Reverzibilna pretvorba
Shematski prikaz reverzibilne i ireverzibilne

martenzitne pretvorbe
PAMETNI MATERIJALI
PAMETNI MATERIJALI
Legirni sustavi s efektom prisjetljivosti oblika

Visokotemperaturna
faza
Magnetna stanja
b(g) a M
b-CuZnX
BCC gusto slagana reetka
p p
b-NiTiX
BCC gusto slagana reetka
p p
g-FeNiX
FCC BCC, BCT
+0,03
g-FeNiCoX
FCC BCC, BCT
< +0,02
ff
-0,01
p af
g-FeMnX
Kristalna pretvorba
b(g) a M
FCC HCP
p f
128
PAMETNI MATERIJALI
Legirni sustavi Cu-SEPO
PAMETNI MATERIJALI
Pseudoelastini
efekt
Jednosmjerni efekt
(pseudoplastinost)
Dvosmjerni efekt
PAMETNI MATERIJALI
Za dvosmjerni efekt potrebna je vjeba (engl. "training") da bi se promjena

oblika odvijala bez djelovanja naprezanja, samo uz promjenu temperature.
Dvosmjernu promjenu oblika izazivaju unutarnja naprezanja koja vladaju
izmeu grupa dislokacija. Ona se unose ponovljenim lokalnim
deformiranjem s naprezanjem viim od granice razvlaenja. Uzorak se
viestruko deformira u smjeru eljenih promjena oblika dok ne "naui" svoju
zadau. Poslije slijedi promjena oblika inducirana iskljuivo promjenom
temperature.
129
PAMETNI MATERIJALI
Pseudoplastina prisjetljivost oblika
PAMETNI MATERIJALI
Mikrostruktura SEPO mora biti
monofazna, austenitna ili
martenzitna ovisno o pretvorbenim
temperaturama. U lijevanom stanju
SEPO su esto heterogene te ih
treba toplinskom ili toplinskomehanikom obradom dovesti u
monofazno austenitno podruje.
50 mm
Mikrostruktura CuZnAl slitine u

lijevanom stanju
Postupak zagrijavanja SEPO materijala u podruje austenitne strukture (b)

naziva se betatizacija. Kod binarnih NiTi-slitina betatizacija nije problem
budui da je austenitna faza stabilna i kristalografski ureena sve do
temperature talita.
PAMETNI MATERIJALI
Kod CuZn-slitina betatizacija se provodi u podruju viih temperatura jer pri
niim temperaturama nastaje nehomogena reverzibilno netransformabilna
mikrostruktura.
Dijagram stanja i TTT dijagram za CuZnX-slitine
130
PAMETNI MATERIJALI
Mikrostruktura betatizirane i
gaene CuZnAl slitine
J =800 C, j g =1,54 mm/mm)
Mikrostruktura ausforming
obraene (betatizirane, valjane
i gaene) CuZnAl slitine
PAMETNI MATERIJALI
Ji=+5 oC
Ji=+10oC
100 mm
100 mm
Ji=-10 oC
Ji=+5 oC
100 mm
100 mm
Ji=-15 oC
Ji=-15 C
o
100 mm
100 mm
PAMETNI MATERIJALI
131
PAMETNI MATERIJALI
Primjena jednosmjernog efekta
Spajanje elektrinih kontakata
Cijevni spoj
Svrdlo
SEPO stezni prsten
Rastavljivi spoj svrdla

i steznog vretena
Stezno vreteno
PAMETNI MATERIJALI
Primjena dvosmjernog efekta
Hvataljke robota
PAMETNI MATERIJALI
Stentovi
Potporanj za prostatu
132
PAMETNI MATERIJALI
Primjena pseudoelastinog efekta
Zubne spojnice
PAMETNI MATERIJALI
Razmaknica kraljeaka
Kiobrani za proirenje krvnih ila i zatvaranje oteenih podruja tkiva
Hvala na panji
133

Novi Materijali

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novi Materijali

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

- Redovito pohaati predavanja i vjebe (oko 30 % bodova)

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

Materijali kroz povijest civilizacije

Novi materijali i razvoj proizvoda

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

Kaolinski ratnici (Kina)

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

Cijevni luk za transport praha

Koluti za icu od ZrO2

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

Keltski pribor iz eljenog doba

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

MATERIJALI KROZ POVIJEST

Dananji svijet materijala

Danas ima >100.000 vrsta

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

Radna temperatura plinske turbine

Suvremene toplinske barijere

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

Pistorius-ova proteza (opruga) od PMC (ugljina vlakna)

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

FSB ZAVOD ZA MATERIJALE

Proteza umjetnog kuka