1.

NASLOV

Pedagoka misao trai od suvremenih odgajatelja, koji su sami odgajani na zasadama

tradicionalne paradigme, da kako odgajanje nije jednostavno linearni proces, te da su njihova
djelovanja i utjecaji meusobno ovisni i povezani. Promjene koje se dogaaju u drutvu,
dogaaju se takvom brzinom da suvremena kola nastoji pratiti iste kako ne bi dolo do nesklada
u drutvu i u koli kao odgojno-obrazovnoj ustanovi koja slui kao primjer buduem ivotu
svakog uenika.
1.
Uitelj je onaj koji stvara uvjete za cjelokupan razvoj i to prema odreenoj slici
razvojnih potreba uenika na koju se oslanja. Ti e uvjeti biti bolji ako je otvoren za ono to
dijete kao vlastiti potencijal donosi, ako upoznaje dijete kao osobnost, njegove mogunosti i
nain uenja. Prijeko je potrebno da svi oni koji se bave odgojem i obrazovanjem budu
prethodnica i da se nalaze u prvim redovima za doek neizvjesnosti vremena to nailaze.
2.
Kako bi uitelj bio uspjean i svojim uenicima omoguio kvalitetnu nastavu, on
prije svega mora biti pedagoko-psiholoki i didaktiko-metodiki kompetentan. Uitelj
mora biti strpljiv i fleksibilan u svom pristupu ueniku, i dok e sa nekim uenicima jako brzo
ostvarivati komunikaciju uspjenih rezultata, s nekima e morati due i postepeno raditi nastojei
nai najbolji nain motivacije. Postoje razni oblici nastave u kojima nije uvijek mogua
komunikacija sa svakim uenikom, u takvim sluajevima uitelji imaju opciju kombinirati
nastavne metode, kojih je zaista mnogo, kako bi obuhvatili sve uenike i njihov nain uenja.
Nastavna metoda moe biti svaka djelatnost koja se susree u svakodnevnom ivotu, ako se
primjenjuje u nastavne svrhe i ispunjava odreene pedagoke uvjete.
3.
Motivacija treba biti sastavni dio svake metode, te je najbolja kada ne zahtijeva mnogo
vremena, jer veinu sata treba posvetiti zadanoj (likovnoj) aktivnosti. Aktivnost se stalno moe
mijenjati i prilagoavati i esto poinje procesom kreativnog razmiljanja. Isto tako, uitelj moe

svoje izlaganje uvijek prilagoditi konkretnoj situaciji, mijenjati ga i dopunjavati kako bi uenici
bolje i dublje usvojili novu informaciju. Dobro je navoditi primjere koji ilustriraju pravila,
navode i tvrdnje. Uitelj je duan izvore znanja uiniti dostupnima, ali bez nametanja. Treba
pobuivati emocije uenika, motivirati ih i tako pridobiti za rad, razvijati njihovu sklonost
za izvravanje zadataka i usmjeravati njihove emocije i aktivnost. Uvijek mora biti svjestan
onoga to ini jer postupci uenika se temelje na informacijama koje dobivaju od njega, i nainu
na koji ih dobivaju. Dunost mu je stvoriti okruenje koje podrava razvoj individualnih
potencijala.
4.
Suvremena pedagogija temelji se na tome da uenik na temelju znanja koje mu je prenio
nastavnik sam stvori svoje zakljuke i sustav vrijednosti prema kojima ui i stvara. To naravno
nije lako izvesti jer se uenici u tom razdoblju jo razvijaju, fiziki i psihiki. Pri odabiru
nastavnih metoda i metoda motivacije uitelj treba uzeti puno imbenika u obzir jer je korelacija
izmeu tih metoda i ishoda uenja vrlo visoka. Mora biti svjestan meusobne ovisnosti
slobode i kontrole u svim kreativnim procesima, stalno nastojei da u nastavi stvori
ravnoteu izmeu ova dva faktora. Njegova funkcija je motiviranje, i pokretanje stvaralatva i
kreativnog rada kod svojih uenika. Osnova za kreativan rad je individualizacija uenika. Uitelj
likovne kulture tako treba biti organizator, koordinator i pedagog. U tradicionalnoj nastavi
se cijenio uenik koji slua i pamti sve ono to mu nastavnik kae ili to pie u uenicima. Uitelj
je ovdje autoritet u smislu strahopotovanja. Suvremena pedagogija potie nastavu u kojoj je
uenik samostalan, istrauje i propitkuje sve ono to mu je na nastavi ponueno. Po tome je
suprotnost tradicionalnoj, pa je tako i uiteljeva uloga s vremenom promijenjena i dalje se
mijenja i razvija. Svojim ponaanjem alje poruke koje mogu poticati i sputavati. Glavna zadaa
nije vie u predavanju gotovih znanja i vjetina koji se nalaze u udbenicima.
5.
Stvaranje ovakve osnove kroz spontani djeji izraz kroz koji se usvajaju osnove likovne kulture
omoguava ostvarivanje ciljeva potrebnih kroz daljnje kolovanje. Takoer se treba obratiti
panja na smisleno izmjenjivanje nastavnih cjelina, kako bi nastava bila raznovrsnija i kako ne
bi dolo do zasienja. Uvijek se moe sluiti i raznim pomagalima, te odabrati ono

najprikladnije za svaku nastavnu jedinicu. Planiranje nastave bi trebalo obuhvatiti i posjete

muzejima i galerijama, te organiziranje kolskih izlobi. Trebalo bi se omoguiti uenicima
ukljuivanje u likovne projekte, upoznavanje raznih umjetnika, i posjete umjetnikim
ateljeima. Uitelj je kljuna osoba svega ovoga. Potrebne su mu pozitivne karakteristike
pedagoga, uz znanje koje je mnogo ire od samog sadraja predmeta likovne kulture, te
zanimanje i volja za stalno propitivanje i istraivanje. Napredak koji uitelj moe ostvariti
kod uenika ako posjeduje entuzijazam i ljubav prema svom poslu, pa tako i pristupu uenicima,
se uvelike ogleda u atmosferi nastave.
6.
Karakter ili ponaanje uitelja je vrlo vaan faktor i moe imati velik utjecaj na
oblikovanje uenika, jer on, svjesno ili nesvjesno, plasira dio sebe u individue. Uenici imaju
sklonost biti vie zainteresirani za sadraje nekog predmeta samo iz razloga jer im predaje uitelj
iji ih karakter privlai, i obrnuto, ogranienog uspjeha u predmetu koji im predaje odbojan
uitelj. Iz tog razloga, potreban je adekvatan meuodnos izmeu uitelja i uenika. Ako uenici
doive uiteljevo izlaganje kao iskustvo koje im moe posluiti u rjeavanju problema, meu
njima se javlja izraziti osjeaj olakanja i vjere u vlastito napredovanje. To stvara poticajnu klimu
u skupini, pa e i njihovo uenje koje dovodi do promjena biti uspjenije. Ovo podrazumijeva
kontinuirani zajedniki rad i suradnju uitelja i uenika. Osim inicijalnog obrazovanja, uitelj u
obrazovnom procesu se treba stalno profesionalno usavravati tako da on nije vie samo
posrednik znanja, nego je aktivni savjetnik koji potie i omoguava ueniku da ostvaruje
vlastite potencijale. Postoji bitna razlika izmeu pasivnog primanja i aktivne upotrebe znanja:
Dijete koje posjeduje bogato i raznoliko skladite shema, predodbi, slika, pojmova i pravila
jeste inteligentno. Dijete koje upotrebljava te sadraje na konstruktivan i originalan nain je
stvaralac. Pristup likovnoj kulturi tako ne bi trebao biti tvrd i konvencionalan. Uitelj je duan
oslukivati uenikove ideje i preferencije, na nain da mu sugestira, daje primjere, a ne namee
svoje ideje, nego razgovorom pokuava zajedno s uenicima unaprijediti njihove. Kao
inicijator, konstantno mora poticati uenike, a isto tako se brinuti za svoj osobni i profesionalni
razvoj. Suvremeni uitelj kao takav, prije svega mora biti profesionalno obrazovan u svome
podruju. Ukoliko on svoje znanje nadograuje i osuvremenjuje, to je njegova kvaliteta vea.
Upravo na stvaralakom i inovativnom znanju, temelji se motivirani uenik koji e to na kraju

pokazati i dobrim uspjehom. Dok se u tradicionalnoj nastavi cijenilo poznavanje to vie

injenica, suvremena didaktika nadmauje takva oekivanja, te trai od uenika kompleksnije
znanje potkrijepljeno vlastitim saznanjima i stavovima. Uitelj koji e poticati takvo uenje,
mora imati iroki spektar znanja zasnovanog na slobodi uenika, tako da uenik nastavni
proces doivljava, istrauje, propitkuje, zakljuuje na sebi svojstven nain.
7.
Uspjena nastava likovne kulture treba se osnivati na suradnikom uenju uenika i
uitelja, na otkrivanju uenikih znanja i sposobnosti te kreativnom realiziranju zadataka
kurikuluma. Glasser kae: Prava mo potjee iz miljenja uenika o strunosti uitelja.
Iz ovoga zakljuujemo da su uenici oni koji odluuju koliku e vanost pridati odreenom
predmetu, a na uitelju je da predmet koji predaje pokae u najboljem moguem svjetlu, uini ga
to zanimljivijim te motivira svakog uenika na nain i koliko mu je to potrebno. Uspjeh uenika
je mjerilo uiteljeva rada, a ne obrnuto, jer se podrazumijeva da uitelj motivira uenike, a u
kojoj mjeri e uenici to prepoznati i iskoristiti je ipak na njima samima.

Posebne potrebe:
U kreiranju prilagoenih programa kljuna je uloga uitelja ili predmetnih nastavnika koji u
razrednom odjelu imaju uenika s posebnim potrebama ,odnosno uenika usporenog kognitivnog
razvoja .Pri kvalitetnoj izradi prilagoenih programa potrebno je slijediti odreana temeljna
pitanja: u kojim nastavnim predmetima postoje odstupanja , kojim su razvojnim tekoama
uvjetovana ,kako se tekoe manifestiraju u nastavnom radu te koji su prikladni didaktikometodiki pristupi u radu. Kako bi se to uspjenije ostvario prilagoeni program i optimalno
organizirao edukacijski proces za uenika usporenog kognitivnog razvoja ,potrebno je sve
njegove dijelove uskladiti s postojeim sposobnostima i tekoama. Time e im se omoguiti
uspjenost u svladavanju programskih sadraja i zadovoljavanje emocionalnih i socijalnih
potreba.Iz navedenog proizlazi da je upravo uitelj neizostavni imbenih kvalitete u odgoju i
obrazovanju uenika usporenog kognitivnog razvoja .Uiteljima je u njihovim nastojanjima
potrebno osigurati podrku strunih slubi kole i redovitu pomo strunjaka edukacijskih
rehabilitatora odgovarajueg usmjerenja kao i postojeih udruga.