PK 6 PDF

POUZDANOST KONSTRUKCIJA
DIPLOMSKI SVEUILINI
STUDIJ GRAEVINARSTVA
6. Primjeri prorauna pouzdanosti

inenjerskih konstrukcija
Prof. dr. sc. Bernardin Pero
SADRAJ
0.
1.
2.
3.
Pregled tehnike regulative u graevinarstvu

Uvod u teoriju pouzdanosti
Deterministiki i probabilistiki pristup
Otpornost i djelovanja na konstrukciju: veliine stohastikog
modela
4. Probabilistiki postupak utvrivanja pouzdanosti konstrukcija
5. Inenjerstvo pouzdanosti
6. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
PRIMJER 1: Postupak iznalaenja indeksa pouzdanosti na primjeru jednostavnog

konstrukcijskog sustava analiza postignutog stupnja sigurnosti
primjenom probabilistike metode razine II
Usvojimo li konstrukcijski sustav obostrano ukljetene grede (crte 5.1) iz elinog I-profila
optereenu jednolikim optereenjem po itavom rasponu i to od stalnog i od korisnog tereta,
onda moemo veliinu stanja nosivosti prema (2.6) izraziti tako da promatramo krajnje
granino stanje nosivosti kao pojavu tri plastina zgloba na gredi, kako slijedi:
Z = M 0R +
1 l
(M R + M dR ) M Sg M Sp
2
Crte 6.1 Statiki sustav
Za sluaj Z = 0 nastupa krajnje granino stanje nosivosti, gdje je:

M oR ........ moment pune plastinosti presjeka u sredini grede
M lR ........ moment pune plastinosti presjeka na lijevom kraju grede
M dR ....... moment pune plastinosti presjeka na desnom kraju grede

M Sg ........ maksimalni moment proste grede od stalnog tereta
M Sp .........maksimalni moment proste grede od korisnog tereta
Ove veliine pojedinog momenta moemo dalje izraziti:

1
M R = Wpl F = F e F
2
MS =
q 12
8
gdje je:
Wpl .............moment otpora I-nosaa kod pune plastifikacije presjeka
F ...............povrina presjeka nosaa
e ................meusobna udaljenost teita gornje i donje polovine povrine presjeka I-nosaa
F .............granica teenja (poputanja) elika
q ................jednoliko rasprostranjeno kontinuirano vanjsko optereenje (sastoji se od stalnog

optereenja g i korisnog optereenja p)
l ................raspon grede
Svaka od ovih veliina (F), (e), ( F ), (q), i (l) moe poprimiti bilo koju vrijednost, koja e se po
nekoj zakonitosti sluajnih veliina grupirati oko njihovih nominalnih (nazivnih) vrijednosti
odreenih propisima, standardima ili predvienom geometrijom sustava. Prema tome i svaku
od ovih veliina moemo smatrati sluajnom veliinom, koje su u naem primjeru i neovisne
jedna o drugoj. Takve neovisne sluajne veline zovemo bazne varijable i oznait emo ih s
(Xi).
Znai, veliina stanja nosivosti (Z) je funkcija ovih baznih varijabli (Xi) pa ako smatramo da je u
naem sluaju I-profil odabran kao konstatan po itavoj duini grede onda imamo est baznih
varijabli:
X1= F; X2= F; X3= e; X4= g; X5= p; X6= 1
a izraz za funkciju nosivosti glasi:
1
1
1
1
1
1
Z = X1 X 2 X 3 + (X1 X 2 X 3 + X 3 + X1 X 2 X 3 ) X 4 X 62 X 5 X 62 =
2
2
2
2
8
8
1
= X1 X 2 X 3 X 4 X 62 X 5 X 62
8
S obzirom na odabrani konstrukcijski sustav moglo bi se pronai jo vie neovisnih baznih

varijabli, kao to je npr. nejednolikost raspodjele optereenja po gredi, neravnomjerna
raspodjela granice teenja po visini nosaa i dr.
Za svaku od prihvaenih baznih varijabli (Xi) moemo na temelju statistikih podataka o

uestalosti pojave pojedinih vrijednosti svake od ovih veliina izraunati njezinu srednju
vrijednost ( X i ) i standardnu devijaciju ( i ).
6
Ako na primjer ispitujemo granicu teenja na velikom broju (m) probnih tapova dobit emo
isto toliki broj (m) raznih vrijednosti granice teenja (Xj), te se prema (3.2), (3.3) i (3.4) mogu
dobiti:
- srednja vrijednost koju dobijemo iz izraza za aritmetiku sredinu:
Xi =
1 m
Xj
m1
- standardna devijacija iz izraza za geometrijsku sredinu:

i =
1 m
X j Xi
m 1 i =1
Iz ovih parametara moe se izraunati i koeficijent varijacije:

Vi =
i
Xi
Za dokaz sigurnosti probablistikom metodom razine II ovi parametri razdiobe sluajnih

veliina (Xi) su dovoljni podaci dobiveni iz statistike obrade.
Znai, zadaa probabilistike metode sastoji se u tome da se iz funkcije graninog stanja
nosivosti odredi indeks pouzdanosti :
Z = G (Xi) = 0
gdje su sluajne veliine (Xi) utvrene iz statistikih podataka samo s navedena dva parametra
drugog momenta - srednjom vrijednosti (Xi) i standardnom devijacijom ( i ).
Prema poglavlju 4.4 provesti e se postupak iznalaenja indeksa pouzdanosti (izrazi 4.36
do 4.60).
U cilju to bolje razvidnosti ovdje se daje algoritam postupka u nizu sukcesivnih aproksimacija
kako slijedi:
1) Kao prva aproksimacija reperne toke odabire se sredite koordinatnog sustava:
X *i = X i
emu kod normalne i log-normalne raspodjele (Xi) odgovara vrijednost za indeks pouzdanosti
:
=0
2) Raunaju se vrijednosti parcijalnih derivacija funkcije graninog stanja nosivosti u toj toki:
G i' (X j ) ;
3) Izraunavaju se koeficijenti utjecaja (i);

4) Bira se neka vrijednost za indeks pouzdanosti ;
5) Izraunavaju se vrijednosti koordinata toke ( X *i ) iz izraza za repernu toku uz odabranu
() iz toke 4) i iz izraunatih (i) iz toke 3);
6) Raunaju se vrijednosti parcijalne derivacije u toki dobivenoj pod toke 5);
7) Izraunavaju se utjecajni koeficijenti (i) iz vrijednosti derivacija iz toke 6);
8) Izraunavaju se vrijednosti koordinata nove toke ( X *i ) iz vrijednosti () iz toke 4) i
vrijednosti (i) iz toke 7):
9) Ponavlja se operacija od toke 6) do toke 8) uvijek s novom vrijednosti dobivenoj u toki 8)
sve dok se vrijednost ( X *i ) ne ustali;
9
10) S drugim odabranim vrijednostima indeksa pouzdanosti ponavljaju se sve operacije od

toke 5) do toke 9) i dobivaju ustaljene vrijednosti ( X *i ) za ove razliite indekse
pouzdanosti ;
11) Vrijednosti ( X *i ) koje zadovoljavaju jednabu Gi (Xi) = 0 su traene koordinate reperne
toke ( X *i ), a njima odgovarui indeks pouzdanosti 0.
Vrijednost (0) moe se dobiti interpolacijom izmeu () za G i < 0 i () za G i > 0 , a
traene vrijednosti ( X*i ) dobiju se onda iz (0) i interpolacijom ( i ) .
Kao to je ve prije spomenuto iz vrijednosti ( X *i ) stavljenih u relaciju s normiranim
vrijednostima ovih veliina ( X ik ) mogu se dobiti parcijalni koeficijenti sigurnosti ( i ) koji
odgovaraju dobivenom indeksu pouzdanosti 0:
i =
X *i
X ik
10
Praktiki bi postupak na primjeru obostrano ukljetenog nosaa s jednadbom graninog

stanja:
G i (X i ) = X1 X 2 X 3
1
X 4 X 62 + X 5 X 62 = 0
8
bio slijedei:
Parcijalne derivacije po varijablama (Xi):
( )
G1' X j = X 2 X 3
( )
G '2 X j = X1 X 3
( )
G 3' X j = X1 X 2
( )
1
G '4 X j = X 62
8
( )
1
G 5' X j = X 62
8
( )
G '6 X j =
1
(X 4 X 6 + X 5 X 6 )
4
11
Za sluaj da je ( = 0 ), to znai da sve varijable (Xi), poprimaju srednje vrijednosti ( X i ),

vrijednosti utjecajnih koeficijenata bi bile uz:
n
( )]
z = i G i' X *j
1
slijedee:
1 = X 2 X3
1
Z
2 = X1 X 3
2
Z
3 = X 2 X1
3
Z
1
4 = X 62 4
8
Z
1
5 = X 62 5
8
Z
1
6 = X 6 (X 4 + X 5 ) 6
4
Z
12
Standardna devijacija linearizirane funkcije stanja nosivosti (Z) iznosi:

2
2
2
2
1
2
Z = ( X 2 X 3 1 ) + ( X 1 X 3 2 ) + ( X 2 X 1 3 ) + X 6 4 +
8
+ X 62 5 + X 6 ( X 4 + X 5 ) 6
8
0.5
Ostaje uvijek da je:

2
i = 1
Kako koeficijent utjecaja ( i ) pokazuje koliki je utjecaj pojedine varijable na vrijednost indeksa
pouzdanosti 0 , to znai da one varijable (Xi) iji e koeficijent utjecaja ( i ) biti mali, tj. koji
e malo doprinositi da kvadrat njihove sume bude jednak jedinici, mogu biti uope tretirane ne
kao sluajne ve kao determinirane veliine. To znai da u jednabu graninog stanja one
mogu ui kao konstante sa svojim srednjim vrijednostima, a ne kao varijable.
Daljni prikaz ovog postupka iznalaenja indeksa pouzdanosti probabilistikom metododom
razine II najbolje se moe pratiti na numerikom primjeru, ako odaberemo za parametre baznih
varijabli naeg promatranog obostrano upetog Inosaa brojane vrijednosti srednjih
vrijednosti i standardnih devijacija adekvatne ve statistiki obraenim za sline veliine.
13
Numeriki primjer dokaza sigurnosti

Za navedeni elini I-nosa ugraen kao obostrano upeta greda i optereen jednolikim
kontinuiranim oprereenjem moemo pretpostaviti da je predvien kao stropni nosa u nekom
skladitu sa slijedeim podacima dobivenim iz projektnog elaborata:
Raspon nosaa ................................... l = 6,00 m
Stalno optereenje .............................. g = 0,550 Mp/m1
Korisno optereenje ............................ p = 1,00 Mp/m1
Primjenjeni materijal ............................ N = 24 ( dop = 1,60 Mp/cm2)
Odabrani profil .................................... I-200 (Wx = 214 cm3)
Dokaz nosivosti po propisima s doputenim naponima (pojednostavljena teorija plastinosti)
daje:
max =
(g + p ) l 2
16
1
= 1.63 Mp / cm 2 dop
Wx
)
14
Statistiki podaci za bazne varijable su:

1) Granica teenja:
F=2.40 Mp/cm2 ................ nominalna vrijednost
Za valjane normalne profile I-200 eljezare Zenica granica teenja prema obraenim
podacima (kvalitet materijala RSt 37-2) ima slijedee statistike parametre:
Srednja vrijednost ...................... 3.09 kp/mm2
Standardna devijacija ................. 1.95 kp/mm2
Koeficijent varijacije ................... 0.0615
2) Povrina presjeka:
F= 33.5 cm2 ............................... nominalna vrijednost
Moemo usvojiti da je nominalna vrijednost ujedno i srednja vrijednost.
Srednja vrijednost ............................... 33.5 cm2
Koeficijent varijacije (ocjenjeno) .......... 0.02
Standardna devijacija .......................... 0.67 cm2
(iz koeficijenta varijacije)
15
3) Razmak teita gornje i donje polovine povrine I-200:

e = 14,88 cm .......................... nominalna vrijednost
Moemo usvojiti da je srednja vrijednost jednaka nominalnoj vrijednosti.
Srednja vrijednost ........................... 14.9 cm2
Koeficijent varijacije (ocjenjeno) ...... 0.01
Standardna devijacija ..................... 0.15 cm2
4.) Stalno optereenje:
g = 0.550 Mp/m ..................... nominalno optereenje
Moemo usvojiti da je srednja vrijednost cca 5% vea od nominalne vrijednosti (podaci iz
literature).
16
Srednja vrijednost ( 1.05 0.55 ) 0,58 Mp/m1

Koeficijent varijacije ............... 0.05
(usvojeno prema podacima iz literature)
Standardna devijacija ............ 0.03 Mp/m1
5. Korisno optereenje:
p = 1.00 Mp/m1 ............. nominalno optereenje (normirano propisima)
Moemo usvojiti da je normirano optereenje odreeno kao 95% fraktila normalne razdiobe
korisnog optereenja kao sluajne veliine.
17
U tom sluaju je srednja vrijednost jednaka:

X = Xk k = Xk k X V
gdje je:
X ............................... srednja vrijednost
X k ............................. normirano optereenje
k................................. koeficijent ovisan o fraktili i zakonu razdiobe

............................... standardna devijacija
V ................................ koeficijent varijacije

Dalje slijedi da je:
X=
Xk
(1 + k V )
Koeficijent varijacije usvojit emo za ovaj sluaj optereenja u skladitima vrlo visokim s
obzirom na pretpostavljeno vrlo veliko osipanje vrijednosti optereenja:
V = 0.60
Koeficijent fraktile (k) iznosi za normalnu raspodjelu i 95% fraktilu:
k = 1.645
18
U tom sluaju srednja vrijednost optereenja kao sluajne veliine iznosi

X = 0.50
Prema tome dobivamo:

Srednja vrijednost ............. 0.50 Mp/m1
Koeficijent varijacije .......... 0.60
Standardna devijacija ........ 0.30 Mp/m1
6) Raspon nosaa
l = 600 cm ..................... nominalna vrijednost
Ako je nosa uklijeten na krajevima u druge elemente eline konstrukcije (npr. u jake
stupove), onda mu odstupanje od projektirane duine mora ostati u propisanim tolerancijama
mjera, to bi prema naim propisima iznosilo l = 3 mm .
Ako prihvatimo da je ovo dozvoljeno odstupanje 20%-tna fraktila svih postignutih duina
(Xk), a nominalnu vrijednost kao srednju vrijednost, onda e standardna devijacija biti:
=
Xk X
k
19
gdje je:
X k = 6000 3 = 5997 mm
k = 0.842 .............. za normalnu razdiobu i 20% fraktilu

Dalje izlazi:
= 0.35 cm
Prema tome dobivamo:

Srednja vrijednost ......... 600 cm
Standardna devijacija .... 0.35 cm
Koeficijent varijacije ...... 0.0006
(Ovo su malo vjerojatne vrijednosti, ali ako usvojimo standardnu devijaciju i s 6cm,
koeficijent varijacije nee biti vei od 0,01).
20

Konano moemo tablino prikazati sve statistike vrijednosti parametara razdiobe baznih
varijabli u tablici 6.1.
Tablica 6.1
Xi
Xi
i
Vi
Statistike vrijednosti parametra razdiobe baznih varijabli
X1
kp/cm2
3090
X2
cm2
33.5
X3
cm
14.9
X4
kp/cm
5.80
X5
kp/cm
5.0
X6
cm
600
195
0.0615
0.67
0.02
0.15
0.01
0.30
0.05
3.0
0.60
0.35
0.0006
S ovim parametrom moemo dalje ui u algoritam za iznalaenje indeksa pouzdanosti :

1) U prvom koraku aproksimiramo repernu toku ( X*i ) sa srednjim vrijednostima ( X i )
navedenim u gornjoj tablici.
2) Izraunamo vrijednosti parcijalnih derivacija u toj toki ( X i ):
G1' = 499.15 cm 3
G '2 = 46041 kp / cm '
G 3' = 103515 kp
G '4 = 45000 cm 2
G 5' = 45000 cm 2
G '6
= 1620 kp
21
3) Izraunavamo koeficijente utjecaja ( i )

Kao pomonu veliinu izraunavamo:
6
( )]
z = i G i' X j
1
Vrijednosti standardne devijacijei i parcijalnih derivacija G i'
Tablica 6.2
i
i
G i'
( G )
' 2
i
1
195
0.0499
2
0.67
4.6040
3
0.15
10.3500
4
0.03
-4.5000
5
3.0
-4.5000
6
0.35
-0.1620x104
94.683
9.515
2.410
1.822
182.250
0.003x108
2z = 290.644 108 (kp cm )2
z = 17.048 10 4 kp cm
i G i'
Koeficijenti utjecaja i =
z
Tablica 6.3
i
i
i2
2
i = 1
1
0.571
0.326
2
0.181
0.033
Vrijednosti koeficijenata utjecaja

3
0.091
0.008
4
-0.080
0.006
5
-0.792
0.627
6
-0.003
-
22

2
i = 1
Ve iz ove tablice za vrijednosti koeficijenata utjecaja (i) moemo zakljuiti da samo dvije
bazne varijable i to granica teenja (Xl) i korisno optereenje (X5) imaju daleko vei utjecaj na
indeks pouzdanosti 0 budui da suma samo njihovih kvadrata iznosi ve 0,95, a svih ostalih
0,05.
Prema tome, sve bi se ostale bazne varijable mogle tretirati u daljnjem proraunu kao
konstante s njihovim srednjim vrijednostima. No radi ocjene promjene koeficijenata utjecaja
(i) u ovisnosti od daljnje aproksimacije reperne toke ( X *i ) provodimo i dalje raun sa svim
varijablama.
4) Biramo neku vrijednost za indeks pouzdanosti :
Odaberimo = 4,0
5) Izraunavamo vrijednosti koordinata ( X*i ) za indeks pouzdanosti iz toke 4) i za
koeficijente utjecaja (i) iz toke 3).
Radi jednostavnosti rauna pretpostavljamo da sve baze varijable imaju zakon kao
normalna ili Gauss-ova funkcija:
X *i = X i (1 i Vi )
23
za =4.0
i
Xi
i
Vi
X*i
Tablica 6.4
Vrijednosti koordinata X *i
1
3090
2
33.5
3
14.9
4
5.80
5
5.0
6
600
0.571
0.0615
2656
0.181
0.02
33.015
0.091
0.01
14.846
-0.080
0.05
45.893
-0.792
0.60
14.504
-0.003
0.001
600.01
6) Raunamo vrijednosti parcijalnih derivacija za ( X *i ) iz toke 5):

G1' = 490.141
G '2 = 39430
G 3' = 87687
G '4 = 45000
G 5' = 45000
G '6 = 3060
7) Izraunavaju se utjecajni koeficijenti za vrijednosti derivacija iz toke 6):

Pomona veliina z
24

Vrijednosti standardne devijacije i i parcijalnih derivacija G i'
Tablica 6.5
i
i
1
195
2
0.67
3
0.15
4
0.30
5
3.0
6
0.35
G i'
0.049
3.943
8.769
-4.500
-4.500
- 0.268x104
i G i'
9.555
2.642
1.315
-1.35
-13.5
- 0.126x104
( G )
91.30
6.979
1.730
1.825
182.25
0.016x108
' 2
i
z = 16,805x104
Tablica 6.6
i
i
1
0.569
0.323
i2
Vrijednosti koeficijenata utjecaja i
2
0.157
0.025
3
0.078
0.006
4
- 0.080
0.006
5
- 0.803
0.645
6
- 0.007
-
Kao to se moe zapaziti koeficijenti utjecaja se vrlo malo mijenjaju.

8) Izraunavaju se nove vrijednosti koordinata aproksimcijske reperne toke:
X *i = X i (1 i Vi )
za =4.0
i
Xi
i
Vi
X *i
Tablica 6.7
1
3090
2
33.5
3
14.9
4
5.80
5
5.0
6
600
0.569
0.0615
2658
0.157
0.020
33.08
0.078
0.010
14.84
-0.080
0.050
5.89
-0.803
0.600
14.64
-0.007
0.001
600
25
9) Moemo konstatirati da se vrijednost za repernu toku ustalila.

Kontroliramo ove vrijednosti ( X*i ) uvrtavanjem u jednadbu graninog stanja:
1
Gi = X1 X2 X3 X4 X62 + X5 X62 = 380490> 0
8
Potrebno je ponovo s novom vrijednosti indeksa pouzdanosti traiti novu aproksimaciju

reperne toke.
10) Ponavlja se algoritam s novim indeksom pouzdanosti :
=5,0
Kako se utjecajni koeficijenti relativno slabo mijenjaju u ovisnosti od indeksa pouzdanosti
potrait emo novu aproksimaciju reperne toke koristei vrijednosti koeficijenata utjecaja (i)
iz toke 7):
X*i = Xi (1 i Vi )
26

za =5.0
i
Xi
i
Vi
X *i
Tablica 6.8
1
3090
2
33.5
3
14.9
4
5.80
5
5.0
6
600
0.569
0.0615
2549
0.157
0.020
32.97
0.078
0.010
14.84
-0.080
0.050
5.92
-0.803
0.600
17.05
-0.007
0.001
600
Kontrola uvrtavanjem ( X*i ) u jednadbu graninog stanja daje

Gi = 214000 > 0
Treba znai jo poveati indeks pouzdanosti na =6,0.
=6,0
Tablica 6.9
X *i
2441
32.87
14.83
5.94
19.45
600
Kontrola uvrtavanjem ( X *i ) vrijednosti iz gornje tabele u jednadbu graninog stanja daje:

Gi = 50000 > 0
Ekstrapolacijom moemo dobiti indeks pouzdanosti 0 kao konanu vrijednost:
0 = 6 .0 +
50000
1.0 = 6.0 + 0.30 = 6.30
214000 50000
27
Moemo prema tome smatrati da je indeks pouzdanosti 0 ove konstrukcije (upetog I-nosaa)
jednak:
0 = 6.30
a vrijednosti bazne varijable za stanje najvee vjerojatnosti otkazivanja nosivosti da su
koordinate reperne toke ( X *i ).
Proraunom iz izraza X*i = X i (1 i Vi ) za 0 = 6.30 i koeficijente utjecaja iz toke 7) daje
vrijednosti prikazane u tablici 6.10.
Tablica 6.10
X *i
2409
32.84
14.83
5.95
20.15
600
Odavde moemo dobiti i parcijalne koeficijente sigurnosti za svaku varijablu:

i =
X *i
X ik
u koliko smatramo da je upravo dobiveni stupanj sigurnosti (o) ujedno i propisima zahtjevani
stupanj sigurnosti (N).
28
X ik ....................nominalna vrijednost varijable (Xi)
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za pojedine varijable su prikazani u tablici 6.11.

Tablica 6.11
i
Xi
X ik
i
F
1
kp/cm2
2409
2400
1.00
F
2
cm2
32.84
33.5
0.98
Parcijalni koeficijenti sigurnosti

e
3
cm
14.83
14.9
0.99
g
4
kp/cm
5.95
5.50
1.08
p
5
kp/cm
20.15
10.00
2.01
1
6
cm
600
600
1.00
Na kraju ovog rauna treba ipak primijetiti da je iz razloga instruktivnijeg prikaza zadrano
voenje svih est baznih varijabli do kraja prorauna iako se je ve kod prvog izraunavanja
koeficijenata utjecaja moglo zakljuiti da neke bazne varijable trebaju postati konstante (1) , a
neke druge da se mogu spojiti u jednu varijablu (F, F, e).
29
Diskusija i zakljuak
Iako su parametri statistikih podataka uvedenih u prikazani numeriki primjer manje ili vie
proizvoljno odabrani, a izraz za proraun repernih vrijednosti baznih varijabli pojednostavljen
(usvojena je samo normalna razdioba), to ipak moemo odmah zakljuiti da dimenzioniranjem
ovako optereenog obostrano upetog elinog nosaa po dosadanjim propisima dobivamo
stupanj sigurnosti znatno vei od openito smatranog dostatnim (Dobiveni indeks pouzdanosti
iznosi 0 = 6.30, a smatraju se dostatnim indeksi pouzdanosti od etiri do pet za granino
stanje nosivosti konstrukcija i za u primjeru oznaenu namjenu objekta).
Oito je da bi bilo dovoljno za to stanje nosivosti odabrati i manji profil I-nosaa a da indeks
pouzdanosti ostane iznad zahtjevnog za konstrukciju takve namjene. To znai da je u primjeru
prorauna vrlo visoki parcijalni koeficijent sigurnosti za korisno optereenje (p =1.95), a
obzirom na to koji se koeficijenti primjenjuju u semiprobabilistikom dokazu nosivosti, ipak ne
bi dosegao ove vrijednosti. No tako visoki koeficijent za korisno optereenje posljedica je i
visokog koeficijenta varijacije ove bazne varijable.
30
Openito pretpostavka mogunosti ugradnje manjeg profila ovisi meutim i o tome da li moda
ne postoji mogunost postavljanja i neke druge jednadbe graninog stanja nosivosti koja bi
davala manji indeks pouzdanosti . Na primjer, ukljuivanjem i problema stabilnosti u dokaz
nosivosti ili u sluaju da sustav moe postati kinematski lanac otvaranjem plastinih zglobova i
na drugim mjestima a ne samo na prvobitno pretpostavljenim. U naem primjeru tako visoko
dobiveni indeks pouzdanosti posljedica je i uvoenja u jednadbe graninog stanja tako
pretpostavljenog mehanizma otkazivanja nosivosti koji doputa punu plastifikaciju presjeka
nosaa. U uobiajenom postupku dokaza nosivosti s doputenim naponima ovo nije mogue
jer u ovom dokazu ne razlikujemo krajnje granino stanje od graninog stanja uporabljivosti.
31
PRIMJER 2: Primjena zakona rasprostiranja pogreke kod dimenzioniranja konstrukcije
Crte 6.2 Statiki sustav konstrukcije
Pretpostavimo da se sile S1 i S2 na crteu 5.2 osipaju ali ne i krakovi a1 i a 2 :

S1 = S2
M=0
a1 = a 2
Moment na stupu je:

M = S1 a1 S2 a 2
32
Iz statistikih podataka dobivenih mjerenjem neka je poznata standardna devijacija za sile S1 i

S2 (uz poznate srednje vrijednosti):
(S1i S1 )
n
1 =
i =1
(n 1)
i:
(S2i S2 )
n
2 =
i =1
(n 1)
Trai se standardna devijacija za moment M:

n
M =
(M i M )
i =1
(n 1)
Uvrstimo li u jednadbu za M = S1 a1 S2 a 2 i pojedinane sve pogreke (osipanje) sila:

M i M = (S1i S1 ) a1 (S2i S2 ) a 2
i potraimo izraz za varijancu od M:
(M i M ) = (S1i S1 )
n
i =1
i =1
a1 + (S2i S2 ) a 2 2(S1i S1 )(S2i S2 ) a1 a 2

2
33
uz:
2(S1i S1 )(S2i S2 ) a1 a 2 0
- zbog neelimiranih predznaka i pretpostavljene

nepravilnosti pojave pojedinih sila
izlazi da je:
2
M = 1 a1 + 2 a 2
Za sluaj da je 1 = 2 = i a1 = a 2 = a dobije se:

M = a 2
to je manje od eventualno zamiljene vrijednosti M = 2 a .

Ako npr. iznosi 5% od S1 = S2 = S onda je:
M = 0.05 S a 2
Na ovu veliinu M = M bi trebalo najmanje dimenzionirati stup pa makar se iz deterministikih

vrijednosti za S 1 = S 2 dobiva raunski moment M = 0.
34
PRIMJER 3: Postupak odreivanja vjerojatnosti otkazivanja nosivosti okvirne eline
konstrukcije (paralelni nosivi sustav)

V=40kN
H=50 kN
5.0
2 3
NPI-260
NPI-260
(NPI-240)
6 7
NPI-260
(NPI-240)
8
5.0
5.0
Crte 6.3 Okvirna elina konstrukcija
U primjeru su analizirani slijedei sluajevi:

a1) svi elementi iste krutosti uz koeficijent varijacije za djelovanja 1%
a2) svi elementi iste krutosti uz koeficijent varijacije za djelovanja 30%
b) elementi razliitih krutosti uz koeficijent varijacije za djelovanja 30%
35

6.12
6.13
36

M Zi
F Xi
M Zj
F Xj
Ae ,Wpe ,I e ,E e
F Yi
F Yj
Crte 6.4 Osnovni tapni element okvira
Promotrimo popreni presjek k elementa e prikazanog na crteu 6.4 kao dio ravninskog
okvira optereenog zajednikim djelovanjem momenata savijanja i uzdune sile. Funkcija
zakonitosti ponaanja Zek odnosno funkcija graninog stanja kritinog presjeka k na elementu
e prikazana je pomou odgovarajue funkcije pune plastifikacije presjeka u obliku:
Z ek = g R e , Wpe , A e ,...
Zek = R e { Cek
}T { Fe }
gdje je: Re nosivost poprenog presjeka elementa e odreena punim momentom plastinosti
Mp,
Wpe plastini moment otpora elementa e,
Ae povrina poprenog presjeka elementa e,
Cek funkcija kombinacije djelovanja reznih sila na elementu e,
Fe vektor vornih sila elementa e.
37
Vjerojatnost otkazivanja nosivosti Pfek kritinog presjeka k elementa e odreena je prema

metodi pouzdanosti prvog reda (FORM), primjenom programskog paketa STRUREL [17]:
Pfek = ( ek )
gdje je:
.................... funkcije razdiobe standandardne normalne razdiobe
ek ................. indeks pouzdanosti (mjera otkazivanja nosivosti)
Vrijednosti
indeksa pouzdanosti i odgovarajue vrijednosti vjerojatnosti otkazivanja
nosivosti pf u presjecima okvirne eline konstrukcije dani su na crteu 6.5.

1) lokalni mehanizam
Vrijednosti indeksa pouzdanosti i odgovarajue vrijednosti
vjerojatnosti otkazivanja nosivosti pf u presjecima
3
2
4 5
6
7
1
a1)
a2)
b)
pf
pf
pf
15.7
10.8
10.9
-7
-7
-7
<10
<10
<10
6.8
<10
-7
6.8
<10
-7
10.9
10.5
15.7
-7
-7
<10-7
<10
<10
11.3
5.6
5.7
3.1
3.1
5.7
5.6
11.3
<10-7
<10-7
<10-7
10-3
10-3
<10-7
<10-7
<10-7
9.9
4.5
4.6
1.6
1.6
4.6
4.5
9.9
<10
-7
<10
-5
<10
-5
0.055
0.055
<10
-5
<10
-5
<10-7
38

2) boni mehanizam
1
3
2
6
7
4 5
a1)
a2)
b)
pf
pf
pf
4.1
9.4
9.3
17.6
17.6
9.3
9.5
4.1
10-5
<10-7
<10-7
<10-7
<10-7
<10-7
<10-7
10-5
1.6
4.6
4.4
15.1
15.1
4.5
4.6
1.6
-7
-7
0.055
<10
-5
<10
-5
<10
<10
<10
-5
<10
-5
0.055
0.8
2.8
2.7
13.1
13.1
2.7
2.8
0.85
0.212
0.003
0.004
<10-7
<10-7
0.004
0.003
0.198
3) kombinirani mehanizam
1
3
2
6
7
4 5
a1)
a2)
b)
pf
pf
pf
6.0
<10
-7
13.1
12.8
-7
-7
<10
<10
6.7
<10
-7
6.7
<10
-7
3.4
3.5
0.0003
<10
8
-3
1.9
0.029
2.4
5.7
5.6
2.9
2.9
1.5
1.5
0.75
0.008
<10-7
<10-7
0.002
0.002
0.067
0.067
0.227
1.6
4.2
4.1
1.5
1.5
0.3
0.3
-0.02
0.054
10-5
10-5
0.067
0.067
0.382
0.382
0.508
Crte 6.5 Mehanizmi loma i pripadni indeksi pouzdanosti s odgovarajuim vrijednostima vjerojatnosti
otkazivanja nosivosti pf u presjecima
Na osnovu dobivenih vrijednosti vidljiv je redoslijed pojavljivanja plastinih zglobova

i vjerojatnost pojave odreenog mehanizma (redoslijed nastupanja).
39
PRIMJER 4: Pouzdanost normiranog optereenja snijegom na lokacijama Zagreba i

Ogulina
Prema vaeim propisima u Zagrebu je odreeno normirano optereenje snijegom za danas
primjenjivi deterministiki postupak od 750 N/m2.
Prema podacima hidrometeoroloke slube statistiki podaci o optereenju snijegom na tlu su
za lokaciju Zagreb Maksimir slijedei (izmjerene vrijednosti za 17 godina):
Srednja vrijednost ................. X T = 350 N / m 2
Standardna devijacija ........... T = 210 N / m 2
Koeficijent rasipanja.............. VT = 0.600
Dobiveno mjerenjem maksimalnih godinjih
optereenja snijegom u periodu zima 62./63.
god. - zima 78./79. god.
40
Ovo je optereenje snijegom na tlu, za optereenje na krovnoj plohi potrebne su posebne

studije, koje daju faktore kojima se reducira optereenje na tlu. Taj faktor ovisan je o tipu,
veliini, proporcijama, izloenosti i orjentaciji krovne plohe, te o temperaturnim gubicima kroz
krovnu plohu. Za ravnu krovnu plohu promatranjem i mjerenjem ustanovljeno je da taj faktor
varira i prema podacima iz literature moe se priblino uzeti vrijednost 0.8.
Prema tome za optereenje na ravnom krovu dobiju se slijedei karakteristini statistiki
podaci:
Srednja vrijednost ............ X T = 0.8 350 = 280 N / m 2
Standardna devijacija....... T = 0.8 210 = 168 N / m 2
Koeficijent rasipanja......... VT = 0.600
Razdioba maksimalnih vrijednosti mjernih podataka o optereenju snijegom moe se uzeti da
slijedi Gumbel-ovu raspodjelu.
41
Ako zamislimo da vijek trajanja objekta kojeg promatramo iznosi n = 30 godina, onda treba
osnovnu Gumbel-ovu razdiobu dignuti na n = 30-tu potenciju, pa e se dobiti funkcija razdiobe
oekivanih ekstremnih optereenja kroz 30 godina:
1
Fn (X ) = F(X )n = exp exp a X X ln n

a
gdje je:

c
X = X ..... najea vrijednost (modus); c = 0.577 Eulerova konstanta;
a
a=
Ako sada uvrstimo statistike podatke o optereenju snijegom, dobivamo:

a=
= 0.00763 N / m 2
168 6

0.577
X = 280
= 280 75.62 = 204.38 N / m 2
0.00763
Fn (X ) = exp exp 0.00763 X 204.38

ln 30
0.00763
42
Uvrstimo li za X = 750 N/m2 vrijednost normiranog optereenja snijegom dobit emo

vjerojatnost pojave da nee doi do takvog ili veeg snijega u vijeku trajanja objekta od 30
godina:
Fn (X = 750 ) = 0.62712 63%
Kod dimenzioniranja krovita uz koeficijent sigurnosti 1.5 faktorirano je optereenje:

X * = 1.5 750 = 1125 N / m 2
te se dobiva vjerojatnost da e optereenje snijegom biti manje od:

Fn (X = 1125) = 0.98 98% .
to znai da je vjerojatnost pojave veeg snijega cca 10-2.

Danas se openito smatra da normirano optereenje treba biti najmanje 95% fraktila
optereenja kao sluajne veliine.
Vrijednost fraktile u Gumbel-ovoj razdiobi dignutoj na n-tu potenciju dana je izrazom:
1
X K = X + [ln n ln ( ln p )]
a
43
Uvrstimo li vrijednosti za n = 30 i p = 0.95 dobivamo:

X K = 204.38 +
1
[ln 30 ln( ln 0.95)]
0.00763
dobivamo:
X K = 1039 N / m 2 1050 N / m 2
Znai, umjesto optereenja snijegom na krovu od 750 N/m2 trebalo bi u Zagrebu za objekt
vijeka trajanja od 30 godina raunati na optereenje od 1050 N/m2.
Ako na ovo optereenje od 1050 N/m2 primjenimo kod dimenzioniranja koeficijent sigurnosti
1.5:
X * = 1.5 1050 = 1575 N / m 2
dobivamo vjerojatnost pojave toga ili veeg optereenja:

Fn (X = 1575) = 0.9991 0.999 = 1 10 3 .
Znai vjerojatnost pojave veeg snijega u vijeku od 30 godina je svega 10-3.

44
Kako smo vidjeli na primjeru Zagreba, pouzdanost naeg normiranog optereenja snijegom je
relativno nedostatna. No nai propisi zahtjevaju normirano optereenje snijegom od 750 N/m2,
ak i u podrujima gdje su znatno vee snijene oborine nego u Zagrebu.
Uzmimo primjer Ogulina (nadmorska visina 328 m):
- statistiki podaci o optereenju snijegom na tlu (iz mjerenja u periodu od 17 godina):

Srednja vrijednost................... X T = 920 N / m 2
Standardna devijacija ............. T = 510 N / m 2
Koeficijent rasipanja................ VT = 0.550
mjerenjem
maksimalnih
Dobiveno
godinjih optereenja snijegom u periodu
zima 62./63. god. - zima 78./79. god.
Redukcija za optereenje snijegom na ravnom krovu:

Srednja vrijednost ............ X T = 0.8 920 = 736 N / m 2
Standardna devijacija....... T = 0.8 510 = 408 N / m 2
Koeficijent rasipanja......... VT = 0.550
a=
= 0.00314 N / m 2
408 6

0.577
X = 736
= 736 183.8 = 424.7 N / m 2
0.00314
45

Fn (X ) = exp exp 0.00314 X 424.7
ln 30
0.00314
Vjerojatnost pojave da e maksimalno optereenje snijegom biti manje od normiranog

optereenja X = 750 N/m2 u vijeku trajanja objekta od 30 godina iznosi svega:
Fn (X = 750 ) 2.035 10 5
Znai, na lokaciji Ogulina praktiki uvijek se pojavljuje optereenje snijegom vee od

propisanog normama (X = 750 N/m2).
Pogledajmo koliko bi stvarno trebalo biti normirano optereenje za lokaciju Ogulin
(pretpostavka 95% fraktila):
1
X K = X + [ln n ln ( ln p )]
a
Uvrstimo li vrijednosti za n = 30 i p = 0.95 dobivamo:
46
1
[ln 30 ln( ln 0.95)]
0.00314
= 2453 N / m 2 2450 N / m 2
X K = 424.7 +
Za dimenzioniranje na ovo stvarno optereenje (to je preko tri puta vee od 750 N/m2) uz
koeficijent 1.5 dobiva se faktorirano optereenje:
X* = 1.5 2450 = 3675 N / m 2
a vjerojatnost da ovo optereenje nee biti prekoraeno u vijeku trajanja objekta je:
Fn (X = 3675) = 0.9989 0.999 = 1 10 3
Znai da je vjerojatnost pojave veeg snijega u vijeku trajanja objekta od 30 godina svega 10-3.
47
PRIMJER 5: Analiza sigurnosti konstrukcija dominantno optereenih vjetrom

Dinamiko djelovanje vjetra bure je analizirano na vitkim elinim konstrukcijama dominantno
optereenih vjetrom tj. elinom dimnjaku visine 186.8 m i dalekovodnom stupu visine 38.75
m.
Proraun je raen za dva sluaja bure i to:
-
za referentnu brzinu v = 45.6 m/s to daje optereenja prema vaeim hrvatskim

propisima,
za referentnu brzinu v = 53.0 m/s koje vrijednosti imamo esto na jadranskom

obalnom podruju Hrvatske.
Proraun ovih konstrukcija i analiza njihove sigurnosti-pouzdanosti provedena je u skladu s

teorijskim postavkama prema [21/176] i [21/215].
Analiza pouzdanosti dalekovodnog stupa
Vrijednosti baznih varijabli, geometrijskih karakteristika, te rezultati prorauna - indeksa
pouzdanosti dani su u tablici 6.14 i na crteima 6.6 i 6.7.
48
Za izraunavanje indeksa pouzdanosti koristio se programski paket STRUREL [17].

Program se sastoji od etiri osnovna potprograma: COMREL (Pouzdanost komponenata),
SYSREL (Pouzdanost sustava), NASREL (Numerika analiza i pouzdanost konstrukcije) i
STATREL (Statistika pouzdanost).
49
7.35
2.05 (0.75)
L 80x80/8
3.00 2.50 2.50

5.40
L 100x100/10
L 45x45/5
3.30
3.70
L 120x120/11
L 55x55/6
4.10
4.90
6.38 (5.69)
2.95 (1.99)
2.80 (1.83)
L 130x130/12
L 65x65/7
38.75 (m)
4.80
L 55x55/6
L 35x35/4
1.71 (0.53)
1.52 (0.26)
2.05 (1.07)
0.89 (-0.52)
1.28 (0.31)
0.30 (-0.69)
b coefficients: stress
b coefficients: displacement
V=45.6m/sec (v=53.0m/sec) v=45.6m/sec(v=53.0m/sec)
Crte 6.6 Geometrijske karakteristike i dobiveni indeksi pouzdanosti za dalekovodni stup
50
Analiza pouzdanosti elinog dimnjaka

Vrijednosti baznih varijabli, geometrijskih karakteristika, te rezultati prorauna - indeksa
pouzdanosti dani su u tablici 6.15 i na crteima 6.7 i 6.8.
51
Crte 6.7 Geometrijske karakteristike i dobiveni indeksi pouzdanosti za elini dimnjak
5x15.00 m
75.00 m
186.80 m
6x15.00 m
111.80 m
21.80 m
7.20 m
15.00 m
8.33 (7.93)
0.85 (0.06)
6.71 (6.22)
0.86 (0.07)
5.43 (4.83)
0.90 (0.10)
5.23 (4.61)
1.04 (0.24)
4.97 (4.32)
0.97 (0.17)
4.19 (3.49)
1.02 (0.23)
3.46 (2.73)
1.19 (0.26)
4.53 (3.86)
1.31 (0.51)
4.69 (4.02)
1.15 (0.35)
4.73 (4.07)
1.14 (0.41)
4.71 (4.03)
1.21 (0.56)
4.69 (4.03)
0.77 (-0.22)
b coefficients: stress
b coefficients: displacement
V=45.6m/sec (v=53.0m/sec)
v=45.6m/sec (v=53.0m/sec)
52
Stress
7
6
Stress
V=45.6 m/s
V=45.6 m/s
V=53.0 m/s
V=53.0 m/s
4
3
2
1
V=45.6 m/s
Displ.
V=45.6 m/s
V=53.0 m/s
V=53.0 m/s
Displacement
0
0
-1 Transmition line
column
50
100
150
200
Steel chimney
Crte 6.8 Indeks pouzdanosti za dalekovodni stup i elini dimnjak
53
DISKUSIJA I ZAKLJUAK
Analizirana su dva sluaja optereenja vjetrom i to za vrijednosti prema vaeim nacionalnim
propisima (v = 45.6 m/s) i stvarno optereenje vjetrom burom koje se javlja na tom podruju (v
= 53.0 m/s). Dobiveni rezultati pokazuju da je za oba optereenja vjetrom ostvaren prenizak
stupanj pouzdanosti (indeks pouzdanosti ) za dalekovodni stup, kako za krajnje granino
stanje (kritini presjek), tako i za granino stanje uporabljivosti (limitirani horizontalni pomak
stupa).
Kod visokog elinog dimnjaka uz prihvatljiv indeks pouzdanosti za krajnje granino stanje
imamo nedovoljan stupanj pouzdanosti za granino stanje uporabljivosti i to za oba sluaja
optereenja.
Prikazana istraivanja u primjeru provode se u okviru izrade National Application Documents
za podruje dinamikog djelovanja vjetra na konstrukcije to bi trebalo ugraditi u EUROCODE
0 koji e se primjenjivati u Hrvatskoj.
54
PRIMJER 6: Sigurnost konstrukcija u sluaju djelovanja poara

Za odabranu elinu halu (crte 6.9) izvrena je analiza sigurnosti za stalno i udesno
djelovanje poara [21/222]. Prema preporukama Europske regulative usvojene su referentne
vrijednosti indeksa pouzdanosti za granino stanje (norm = 3.8) i granino stanje
uporabljivosti (norm = 1.5).
Obraeno je 6 sluajeva realnog poarnog optereenja variranjem sljedeih parametara:
11. mase goriva po jedininoj povrini,
12. povrine poda prekrivene gorivom.
Povrina otvora uzeta je za najnepovoljniji sluaj ventiliranja objekta (1% povrine zidova i
krova).
Sluajevi realnog poara prikazani su u tablici:
55
2 HEB800
r = 7.0 m
1 HEB800
1 HEB800
10000
8800
1200
2 HEB800
r = 7.0 m
r = 14.0 m
r = 14.0 m
20000
20000
40000
Crte 6.9 Prikaz glavne nosive konstrukcije
56
Za pojedine sluajeve realnog poarnog optereenja primjenom modela zona i

nestacionarnog nelinearnog modela provoenja topline kao reprezentativne vrijednosti
poarnog djelovanja dobivene su temperaturne krivulje na temelju kojih je odreeno realno
temperaturno djelovanje na glavnu nosivu konstrukciju, a koje uz stalno djelovanje moe
dovesti u pitanje njenu sigurnost. Kombinacija promjenjivih i udesnog djelovanja nije predmet
ovih istraivanja. Temperaturno djelovanje je zadano na konstrukciju koristei Gumbel-ovu
raspodjelu s koeficijentom varijacije 0.3.
Vrijednosti baznih varijabli otpornosti, te stalnog i temperaturnog djelovanja [21/222] dane
su u tablicama 6.17 i 6.18.
57
gdje je:
-
k y, - koeficijent redukcije granice poputanja,
k E , - koeficijent redukcije za poetni modul elastinosti.
Sigurnost eline konstrukcije, izraena preko indeksa pouzdanosti s aspekta krajnjeg

graninog stanja ocijenjena je prema otpornosti poprenog presjeka na interakcijsko
djelovanje uzdune sile i momenta savijanja, dok je granino stanje uporabljivosti ocijenjeno
prema kriterijima pomaka vrha stupa i sljemena konstrukcije.
Grafiki prikazi dobivenih indeksa pouzdanosti u ovisnosti o vremenu dani su na crteima
610, 611 i 6.12.
58
12
indeks pouzdanostii b
10
8
STAND
PR1
PR2
PR3
PR4
bnorm = 3.8
PR5
PR6
0
0
15
30
45
60
75
90
Vrijeme t (min)
Crte 6.10 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za krajnje granino
stanje
59
12
10
STAND
PR1
indeks pouzdanosti b
PR2
PR3
PR4
PR5
PR6
bnorm = 1.5
0
0
15
30
45
60
75
90
Vrijeme t (min)
Crte 6.11 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za granino stanje
uporabljivosti kriterij pomaka vrha stupa
60
12
STAND
PR1
10
PR2
PR3
PR4
PR5
PR6
bnorm = 1.5
0
0
15
30
45
60
75
90
Vrijeme t (min)
uporabljivosti kriterij pomaka sljemena konstrukcije
61
Iz rezultata dobivenih proraunom indeksa pouzdanosti za nezatienu elinu konstrukciju

vidljivo je da u sluajevima djelovanja standardnog poara i poara u primjerima 5 i 6
konstrukcija nema dostatnu sigurnost dok za ostale sluajeve djelovanja poara indeksi
pouzdanosti su vei od normama odreene vrijednosti (norm).
Zatiena elina konstrukcija

Dostatna sigurnost, za sluajeve djelovanja poara za koje nosiva konstrukcija nema dostatnu
sigurnost, moe se postii tako da se nosiva konstrukcija zatiti negorivim mineralnim ploama
(crte 6.13) i tada se dobiju indeksi pouzdanosti prikazani na crteima 6.14, 6.15 i 6.16.
Crte 6.13 Zatita nosive eline konstrukcije negorivim mineralnim ploama
62
12
STAND + zast. 2 cm
10
PR5 + zast. 2 cm
PR6 + zast. 2 cm
bnorm = 3.8
2
0
0
15
30
45
60
75
90
Vrijeme t (min)
Crte 6.14 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za krajnje granino
stanje, zatiene eline konstrukcije
63
12
STAND + zast. 2 cm
10
PR5 + zast. 2 cm
PR6 + zast. 2 cm
pouz 6
bnorm = 1.5
0
0
15
30
45
60
75
90
Vrijeme t (min)
uporabljivosti kriterij pomaka vrha stupa, zatiene eline konstrukcije
64
12
STAND + zast. 2 cm
10
PR5 + zast. 2 cm
koeficjent pouzdanosti b
PR6 + zast. 2 cm
bnorm = 1.5
0
0
15
30
45
60
75
90
Vrijeme t (min)
uporabljivosti kriterij pomaka sljemena konstrukcije, zatiene eline konstrukcije
65
DISKUSIJA I ZAKLJUAK
Za odabranu elinu halu dimenzija 40 x 60 x 7.5 m simulirano je djelovanje poara primjenom
modela zona, temeljeno na aproksimacijskoj formulaciji. Rezultati dobiveni primjenom modela
zona u 6 sluajeva realnog poarnog optereenja ukazuju da temperatura u prostoriji najvie
ovisi o koliini gorivog materijala, povrini poda objekta prekrivenoj gorivim materijalom,
povrini ventilacijskih otvora, te radijalnoj udaljenosti od sredita poara.
Pokazano je da primjena Standardne temperaturne krivulje (u crteima oznaena STAND) nije
prihvatljiva za prostore veih volumena jer je oito da se temperaturno djelovanje razlikuje u
prostoru i u funkciji je navedenih parametara, te je potreban izraun za svako realno poarno
optereenje.
66
Utvreno je da za pojedine sluajeve poarnog optereenja ovisno o zahtijevanoj

vatrootpornosti (npr. 30 min) temperatura u konstrukciji ne prolazi 300 C, te nije potrebna
zatita konstrukcije u tim sluajevima.
Takoer je pokazano da se zatitom eline konstrukcije temperature znatno sniavaju ime
se poveava sigurnost konstrukcije. Ova istraivanja stvarnih parametarskih krivulja
temperatura vrijeme, te iznalaenje odgovarajuih vrijednosti indeksa pouzdanosti u
velikim industrijskim halama za razliita poarna optereenja provode se u okviru izrade
'National Application Documents' za podruje djelovanja poara to bi trebalo ugraditi u
EUROCODE 0 koji e se primjenjivati u Hrvatskoj.
67

PRIMJER 7: Sigurnost konstrukcija u sluaju djelovanja poara: Dvorana Lora
69
OSNOVNI PODACI PS1
UKUPNA POVRINA: 80.3 m x 100.3 m
VISINA: 30.25m
KROVNA VENTILACIJA SUSTAV PRIRODNOG ODIMLJAVANJA: 30 x 4.35 m2 = 130.5 m2
PREMA PROJEKTNOM ZADATKU ZAHTJEVANA OTPORNOST KONSTRUKCIJE

JE 60 MINUTA
DOKAZ OTPORNOSTI KROVNE KONSTRUKCIJE DVORANE PROVEDEN JE NA

TEMELJU NUMERIKOG MODELIRANJA RAZVOJA REALNOG POARA I TO ZA
DVIJE POARNE SITUACIJE:
- POAR NA BORILITU (POAR U SREDINI),
- POAR NA VRHU TRIBINA (POAR NA RUBU).
70
POARNA SITUACIJA - POAR NA BORILITU
71
POARNA SITUACIJA - POAR NA VRHU TRIBINA
72
TEMPERATURE U DVORANI - POAR NA BORILITU

1200
R60
1000
Temperatura ( C )
=945.3C
800
600
400
=100.3C
200
0
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Vrijeme (min)
REALNI POAR
STANDARD
73
TEMPERATURE U DVORANI - POAR NA VRHU TRIBINA

1200
R60
1000
Temperatura ( C )
=945.3C
800
600
=335.1C
400
200
0
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Vrijeme (min)
REALNI POAR
STANDARD
74
Numerika mrea dvorane izometrija 1
75
Numerika mrea dvorane izometrija 2
76
Rezultati dim (66 s)
77
Rezultati dim (326 s)
78
Rezultati temperature (66 s)
79
Rezultati temperature (326 s)
80
Rezultati temperaturno polje ispod krova (326 s)
81
ZAKLJUCI
Dokazano da dim ne ugroava gledatelje u promatranom
vremenu do poetka gaenja (0 - 300 s).
Dokazano da nisu ugroeni evakuacijski putovi.
Dokazano da je preliminarni raspored i broj krovnih kupola,
kao i veliina i poloaj kanala za dovod svjeeg zraka
ispravni.
Utvrene su max. temperature i temperaturna polja u
neposrednoj blizini metalne konstrukcije krovita ulazni
parametar za proraun vrstoe krovne konstrukcije u
uvjetima poara
82
TEMPERATURE U NOSIVOJ KONSTRUKCIJI

POAR NA BORILITU - HEB 600 (t = 60 min)
HEB 600 - donji pojas
1200.0
1000.0
Temperatura [C]
max = 945.3C
800.0
600.0
400.0
200.0
max = 40.4C
0.0
0.0
20.0
40.0
60.0
80.0
100.0
120.0
140.0
160.0
180.0
Vrijeme [min]
STAND
REALNI POAR
83

POAR NA VRHU TRIBINA - HEB 600 (t = 60 min)
HEB 600 - donji pojas
1200.0
1000.0
Temperatura [C]
max = 945.3C
800.0
600.0
400.0
200.0
max = 179.2C
0.0
0.0
20.0
40.0
60.0
80.0
100.0
120.0
140.0
160.0
180.0
Vrijeme [min]
STAND
REALNI POAR
84

POAR NA VRHU TRIBINA - IPE 220 (t = 60 min)
IPE 220 - ispuna hor. reetke
1200.0
Temperatura [C]
1000.0
800.0
600.0
400.0
200.0
max = 144.5C
0.0
0.0
20.0
40.0
60.0
80.0
100.0
120.0
140.0
160.0
180.0
Vrijeme [min]
STAND
REALNI POAR
85
DJELOVANJE POARA NA KONSTRUKCIJE HEB 600

1.000
1.000
0.900
0.800
f y, / f y,20
0.700
0.600
0.500
0.400
0.300
0.200
0.100
0.052
0.000
0
40.4
100
200
179.2
300
400
500
600
700
Temperatura [C]
800
900
1000 1100 1200
945.3
86
DJELOVANJE POARA NA KONSTRUKCIJE HEB 600

1.000
1.000
0.921
0.900
0.800
0.700
E / E 20
0.600
0.500
0.400
0.300
0.200
0.100
0.057
0.000
0
100
40.4
200
179.2
300
400
500
600
700
Temperatura [C]
800
900
1000 1100 1200
945.3
87
DJELOVANJE POARA NA KONSTRUKCIJE

DOKAZ NOSIVOSTI POAR NA BORILITU DONJI POJAS HEB600:
j1
"+ "
G k, j
G, j
Q,1Q k,1
<
0.69
G
j1
k, j
"+ "
Ad
"+ " 2,1 Q k,1
Djelovanje ISO-834:
0.87
>
Rk
R
1.00
R k,
R ,fi
0.052 Otkazivanje nosivosti
Realni poar MODEL ZONA:
0.46
<
1.0 Dostatna nosivost
88

DOKAZ NOSIVOSTI POAR NA VRHU TRIBINA DONJI POJAS HEB600:
j1
"+ "
G k, j
G, j
Q,1Q k,1
<
0.65
G
j1
k, j
"+ "
Ad
"+ " 2,1 Q k,1
Djelovanje ISO-834:
0.91
>
Rk
R
1.00
R k,
R ,fi
0.50
<
89

DOKAZ NOSIVOSTI POAR NA VRHU TRIBINA ISPUNA IPE 220 :
j1
"+ "
G k, j
G, j
Q,1Q k,1
<
0.03
G
j1
k, j
"+ "
Ad
"+ " 2,1 Q k,1
Djelovanje ISO-834:
2.34
>
Rk
R
1.00
R k,
R ,fi
0.99
<
90

PK 6 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PK 6 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POUZDANOST KONSTRUKCIJA

6. Primjeri prorauna pouzdanosti

Prof. dr. sc. Bernardin Pero

Pregled tehnike regulative u graevinarstvu

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

PRIMJER 1: Postupak iznalaenja indeksa pouzdanosti na primjeru jednostavnog

Crte 6.1 Statiki sustav

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Za sluaj Z = 0 nastupa krajnje granino stanje nosivosti, gdje je:

M lR ........ moment pune plastinosti presjeka na lijevom kraju grede

M dR ....... moment pune plastinosti presjeka na desnom kraju grede

Ove veliine pojedinog momenta moemo dalje izraziti:

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

q ................jednoliko rasprostranjeno kontinuirano vanjsko optereenje (sastoji se od stalnog

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

S obzirom na odabrani konstrukcijski sustav moglo bi se pronai jo vie neovisnih baznih

Za svaku od prihvaenih baznih varijabli (Xi) moemo na temelju statistikih podataka o

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

- standardna devijacija iz izraza za geometrijsku sredinu:

Iz ovih parametara moe se izraunati i koeficijent varijacije:

Za dokaz sigurnosti probablistikom metodom razine II ovi parametri razdiobe sluajnih

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

3) Izraunavaju se koeficijenti utjecaja (i);

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

10) S drugim odabranim vrijednostima indeksa pouzdanosti ponavljaju se sve operacije od

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Praktiki bi postupak na primjeru obostrano ukljetenog nosaa s jednadbom graninog

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Za sluaj da je ( = 0 ), to znai da sve varijable (Xi), poprimaju srednje vrijednosti ( X i ),

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Standardna devijacija linearizirane funkcije stanja nosivosti (Z) iznosi:

Ostaje uvijek da je:

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Numeriki primjer dokaza sigurnosti

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Statistiki podaci za bazne varijable su:

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

3) Razmak teita gornje i donje polovine povrine I-200:

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Srednja vrijednost ( 1.05 0.55 ) 0,58 Mp/m1

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

U tom sluaju je srednja vrijednost jednaka:

X k ............................. normirano optereenje

k................................. koeficijent ovisan o fraktili i zakonu razdiobe

V ................................ koeficijent varijacije

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

U tom sluaju srednja vrijednost optereenja kao sluajne veliine iznosi

Prema tome dobivamo:

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

k = 0.842 .............. za normalnu razdiobu i 20% fraktilu

Prema tome dobivamo:

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

Statistike vrijednosti parametra razdiobe baznih varijabli

S ovim parametrom moemo dalje ui u algoritam za iznalaenje indeksa pouzdanosti :

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

3) Izraunavamo koeficijente utjecaja ( i )

Vrijednosti standardne devijacijei i parcijalnih derivacija G i'

2z = 290.644 108 (kp cm )2

Vrijednosti koeficijenata utjecaja

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija

6) Raunamo vrijednosti parcijalnih derivacija za ( X *i ) iz toke 5):