Stabilizacija Kosina PDF

Numeričko modeliranje u geotehnici str.
1
Vlasta Szavits-Nossan Stabilizacija kosina
STABILIZACIJA KOSINA
Stabilnost kosina i odgovarajuće metode njena proračuna detaljno su opisane u

materijalima za studente za kolegij Geotehničko inženjerstvo. Tamo je također opisana
metoda stabilizacije kosina drenovima. Ovdje će se opisati uporaba programa SLOPE/W
za stabilizaciju kosina. Budući da je SLOPE/W vrlo svestran program, on omogućava
modeliranje raznih sistema ojačanja tla i proračune stabilnosti ojačanih kosina. Pod
opcijom Draw Reinforcement Loads nudi se mogućnost korištenja geotehničkih sidara
(Anchor), geotekstila (Fabric), čavlanog tla (Nail) i pilota koji pružaju samo posmičnu
otpornost (Dowel).
U programu SLOPE/W svaki se dio zadanog modela promatra kao da ima jediničnu
debljinu u smjeru okomitom na ravninu crtanja. Tako se određene varijable, u ovom
tekstu označene simbolima, iskazuju kao sile po dužnom metru u smjeru okomitom na
ravninu crtanja (sile se dijele s razmakom između sidara u jednom redu). Dijagrami
sila, koje djeluju na pojedine lamele kliznoga tijela, također predstavljaju sile po
dužnom metru u smjeru okomitom na ravninu crtanja. U ovom će se tekstu, sile i sile
po dužnom metru nazivati silama, ali će, uz njihovu definiciju i na dijagramima, biti
naznačene odgovarajuće jedinice.
I. Geotehnička sidra
U primjeru sa slike I-1 zadana je geometrija kosine s dvije vrste tla (pijesak i ispod njega
glina) a kosina je na sloju pjeskovite gline do većih dubina. Ovi se materijali zadaju s
Mohr-Coulombovim zakonom čvrstoće pa treba zadati koheziju i kut unutarnjeg trenja, a
još se zadaje i zapreminska težina tla. Za pijesak, kohezija c′ = 12,5 kPa, kut unutarnjeg
trenja ϕ′ = 35° a zapreminska težina γ = 16 kN/m3. Za glinu, c′ = 20 kPa, ϕ′ = 30° a
γ = 15 kN/m3, dok je za pjeskovitu glinu c′ = 12 kPa, ϕ′ = 25° a γ = 16 kN/m3. Gornja,
horizontalna površina terena jednoliko je opterećena s 25 kPa na širini 15 m i na
udaljenosti 5 m od ruba tla.
Na slici I-1 prikazana je samo jedna kružna klizna ploha, koja prolazi kroz nožicu nasipa,
a središte joj je određeno tako da klizna masa tla obuhvaća cijelu opterećenu površinu.
Treba naglasiti da klizna ploha s najmanjim faktorom sigurnosti neće uvijek obuhvaćati
cijelu opterećenu površinu, ako kosina ni bez opterećenja nije stabilna.
Površinsko opterećenje od 25 kPa zadaje se pomoću gornje linije pravokutnika, koji

prikazuje opterećenje na slici I-1 (Draw Pressure Lines). Ovom se opcijom zadaje
zapreminska težina, koja, pomnožena s visinom pravokutnika, daje traženo opterećenje.
Ovdje je zadana zapreminska težina od 5 kN/m3 i linija koja je 5 m iznad površine terena.
Još treba zadati da ovo opterećenje djeluje okomito na površinu (Normal).
Numeričko modeliranje u geotehnici str. 2
100
12
90
80
10 11
70
2 q = 25 kPa 3
60
Pijesak
Visina (m)
1
50
4
1
40
Glina
Jedina klizna 2
30 ploha
6
8 5
20
Jedina tocka
Pjeskovita glina
za radijus
10 3
7 9
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-1. Model tla za proračun stabilnosti
Rezultat proračuna stabilnosti kosine metodom Morgenstern-Price, za zadanu kliznu

plohu, prikazan je na slici I-2. Pokazuje se da dobiveni faktor sigurnosti 0,75 nije
zadovoljavajući i da ovu kosinu treba ojačati.
Slika I-3 prikazuje sile koje djeluju na lameli koja je neposredno ispod lijevog ruba
opterećene površine (lamela broj 17), a slika I-4 sile na susjednoj lameli s lijeve strane na
koju ne djeluje površinsko opterećenje (lamela broj 16). Vertikalna sila na lameli broj 16
rezultat je vlastite težine mase tla koju ova lamela obuhvaća, dok je na vertikalnu silu
lamele broj 17, vlastitoj težini dodano površinsko opterećenje. Vertikalna sila od
31,116 kN/m′ rezultat je množenja opterećenja od 25 kPa sa širinom lamele broj 17 od
1,2446 m. Podaci o lamelama dobiju se pod Draw Slip Surfaces –View Slice Information.
100
0.750
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-2. Rezultat proračuna stabilnosti kosine
Slice 17 - Morgenstern-Price Method

31.116
591.11
412.37
590.01
628.68
390.61
443.08
446.41
Slika I-3. Sile (kN/m′) na lameli broj 17

616.85
443.08
628.68
655.41
394.09
461.16
452.02
Slika I-4. Sile (kN/m′) na lameli broj 16
Nestabilnu kosinu sa slike I-1 ojačat ćemo geotehničkim sidrima (Anchor). Geotehnička
se sidra sastoje od čelične zatege, oko koje se, od određene dužine do njena kraja,
ubrizgava injekciona smjesa koja u potpunosti ispunjava prethodno izvedenu bušotinu.
Injektirani se dio sidra zove sidrišnom dionicom, dok je preostali, prednji dio čelične
zatege, slobodna dionica sidra. Na terenu se obvezno provode pokusi čupanja sidara
(Pull-out tests) kako bi se odredila njihova nosivost, odnosno maksimalna sila koju
pojedino sidro može izdržati. Za dano sidro, s poznatom duljinom sidrišne dionice L0 (m)
i promjerom bušotine D (m), iz sile čupanja Kc (kN) može se odrediti jedinično trenje na
plaštu sidrišne dionice P (kN/m2) tako da se sila čupanja Kc podijeli s površinom plašta
sidrišne dionice, odnosno:
Kc
P= (1)
π D L0
Jedinično trenje na plaštu sidrišne dionice zadaje se kao ulazni podatak za svako sidro
pod Bond Skin Friction (F/Area). Treba naglasiti da u literaturi postoje preporuke za
očekivane veličine jediničnog trenja na plaštu sidrišne dionice za pojedinu vrstu tla, tako
da će se te vrijednosti koristiti za projektiranje ojačanja kosine prije provođenja pokusa
čupanja sidara.
Program SLOPE/W, na osnovi ulaznih podataka o svakom sidru, računa sile F (kN/m′),
koje djeluju na osnovicama lamela kliznoga tijela kroz koje sidra prolaze. Ove sile
uravnotežuju klizno tijelo s proračunatim faktorom sigurnosti, koji ovisi upravo o
veličinama sila F za sva zadana sidra. Sile F, pomnožene s razmakom između sidara u
smjeru okomito na ravninu crtanja, tada predstavljaju potrebne sile u sidrima koje
osiguravaju ravnotežu kliznoga tijela za danu kliznu plohu, uz proračunati faktor

sigurnosti. Pri tome treba naglasiti da se ovdje radi samo o računskoj ravnoteži. Naime,
metodom granične ravnoteže računaju se posmična naprezanja duž pretpostavljenog
kliznog tijela, u ovom slučaju, duž dane klizne plohe. Odnos posmičnih naprezanja i
faktora sigurnosti (FS) je τ = τf / FS, gdje je τf posmična čvrstoća za dano tlo. Ako je
FS ≥ 1, računska će ravnoteža ujedno biti i stvarna, a ako je FS < 1, računska ravnoteža
ne može ujedno biti i stvarna, jer bi u tom slučaju posmična naprezanja duž klizne plohe
bila veća od posmične čvrstoće, što je u stvarnosti nemoguće. Zato kažemo da dolazi do
klizanja mase tla duž klizne plohe, ako je FS < 1, to jest da kosina nije stabilna. Iako, je
za FS ≥ 1, osigurana ravnoteža kosine, Eurokod 7 traži da faktor sigurnosti bude bar 1,25
radi svih nedovoljno pouzdanih veličina unesenih u model tla, kao što su to, primjerice,
parametri čvrstoće tla.
U programu SLOPE/W treba zadati način kako će se proračunati sila F u pojedinom

sidru. Nude se dvije mogućnosti: konstantna (Constant Applied Load) i promjenljiva sila
(Variable Applied Load). U prvom će slučaju, sila F uvijek biti jednaka zadanoj
konstantnoj sili K (kN) podijeljenoj s razmakom između sidara s (m), Anchor Spacing, u
jednom horizontalnom redu, okomito na ravninu crtanja sidra. Zadana konstantna sila K,
u principu je jednaka sili čupanja Kc, podijeljenoj s nekim koeficijentom većim od 1, radi
smanjenja rizika od stvarnog čupanja sidra. U Eurokodu 7, taj se koeficijent naziva
parcijalnim koeficijentom i njegova je veličina propisana. Može se, dakle, reći da, za
zadanu konstantnu silu, faktor sigurnosti kosine ojačane sidrima ovisi o veličini te sile i o
razmaku među sidrima, a ne ovisi o zadanoj duljini L0 (m) sidrišne dionice (Bond
Length). Osim faktora sigurnosti, proračunat će se i potrebna duljina sidrišne dionice
Lp (m). Pri tome će se na prikazu rezultata pokazati crveni pravokutnik duljine Lp s
početkom na kontaktu lamele kliznoga tijela kroz koju dotično sidro prolazi.
U slučaju zadavanja promjenljive sile u sidru, najveća se vrijednost sile F računa iz

sljedećih ulaznih podataka: duljine sidrišne dionice L0, njenog promjera D (m), Bond
Diameter (koji je ujedno i promjer bušotine za sidro), jediničnog trenja na plaštu sidrišne
dionice P i razmaka između sidara s. Ako je sidro zadano tako da mu je cijela duljina
sidrišne dionice L0 izvan kliznoga tijela, sila F imat će konačno tu najveću vrijednost, uz
uvjet da ona ne premašuje zadanu nosivost čelične zatege Q (kN), Bar Capacity,
podijeljenu s razmakom između sidara s (Qs = Q/s), koja ograničava najveću moguću
vrijednost sile F. Ako, pak, dana klizna ploha presijeca sidrišnu dionicu, ili je sidrišna
dionica cijela unutar kliznoga tijela, sila F reducira se u odnosu na svoju najveću
vrijednost pomoću efektivne duljine sidrišne dionice Le (m). Efektivna duljina sidrišne
dionice, ona je duljina sidrišne dionice koja je izvan kliznoga tijela, a bit će 0 u slučaju da
je cijela sidrišna dionica unutar kliznoga tijela. Ni ova reducirana vrijednost sile F ne
smije premašiti Qs. U slučaju zadavanja promjenljive sile u sidru, potrebna duljina
sidrišne dionice Lp jednaka je njenoj efektivnoj duljini Le, osim kada Qs ograničava
vrijednost sile F, pa je Lp manji od Le.
I.1. Prvi primjer: konstantne sile u sidrima

Ojačanje kosine sa slike I-1 provest će se pomoću dvaju redova geotehničkih sidara. Prvi
je red sidara na vertikalnoj udaljenosti 12,5 m od vrha kosine, a drugi red na vertikalnoj
udaljenosti 33 m od vrha kosine. Oba su reda sidara pod nagibom od 11°. Gornji je red
sidara duljine 31 m, sa sidrišnom dionicom od 8 m. Donji je red sidara duljine 27 m, sa
sidrišnom dionicom od 6 m.
Nakon što se izračunaju koordinate početne i krajnje točke zadanih sidara za njihovu
ukupnu duljinu, koordinate ovih točaka treba unijeti pod KeyIn – Points. Nakon toga se,
za svaki red sidara, unose podaci o sidru.
Konstantna sila u oba reda sidara iznosi K = 2000 kN. Promjer sidrišnih dionica
D = 0,31831 m (default), što daje njihov opseg od π D = 1 m. Ovdje će se jedinično
trenje na plaštu zadati kao omjer konstantne zadane sile i površine plašta sidrišne dionice.
Površina plašta sidrišne dionice gornjeg reda sidara iznosi π D L0 = 1 x 8 = 8 m2, a za
donji red sidara 1 x 6 = 6 m2, tako da je jedinično trenje na plaštu sidrišne dionice za
gornji red sidara P = 2000/8 = 250 kN/m2, dok je za donji red sidara
P = 2000/6 = 333,33 kN/m2.
Za razmak između sidara, u oba se reda sidara zadaje s = 1 m, a za nosivost čeličnih

zatega Q = 2500 kN. U principu bi, za nosivost čelične zatege trebalo zadati vrijednost
veću ili jednaku K, ali kada se zadaje konstantna sila u sidru, veličina Q ne igra nikakvu
ulogu.
Nakon zadavanja svih potrebnih podataka o pojedinom sidru, sidro se ucrtava između
prethodno zadanih točaka i to počevši od točke na kosini, prema unutrašnjosti tla do kraja
sidra.
Odgovarajući prikaz ojačanja kosine dvama redovima sidara za proračun njene stabilnosti
s gore navedenim zadanim podacima za ovaj zadatak, dan je na slici I-5. Na ovoj je slici
unaprijed ucrtana klizna ploha, koja je zadana s jednim središtem i radijusom do nožice
nasipa.
Treba naglasiti da se već prije proračuna zadanog modela kosine ojačane sidrima, ulazni i
proračunski podaci o sidrima mogu vidjeti pod KeyIn – Reinforcement Loads. Ovdje se
za svako sidro, pored unesenih podataka, može, u gornjoj tablici prikaza, vidjeti
proračunska sila u sidru Ks (kN/m′), Applied Load, izračunata iz
K
Ks = (2)
s
i proračunska nosivost čelične zatege Qs (kN/m′), Reinforcement Load, izračunata iz
Q
Qs = (3)
s
U ovom je primjeru Ks = 2000/1 = 2000 kN/m′, kao što piše i na dnu prikaza podataka o
sidrima, a Qs = 2500/1 = 2500 kN/m′.
U gornjoj se tablici i na dnu prikaza o sidrima, nadalje može vidjeti otpornost na plaštu
sidrišne dionice (Bond Resistance). Otpornost na plaštu sidrišne dionice R (kN/m/m′)
računa se prema izrazu:
Pπ D
R= (4)
s
tako da je za gornje sidro R = (250 × 1)/1 = 250 kN/m/m′, a za donje je sidro

R = (333,33 × 1)/1 = 333,33 kN/m/m′.
100
12
90
80
10 11
70
2 q = 25 kPa 3
60
Pijesak
Visina (m)
13 1
50
14
4
1
40
Jedina klizna
ploha
15 Glina
2
30 16
6
8 5
20
Jedina tocka
Pjeskovita glina
za radijus
10 3
7 9
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-5. Kosina ojačana dvama redovima geotehničkih sidara
Rezultati proračuna stabilnosti kosine ojačane sidrima prikazani su na slici I-6. Sada je
faktor sigurnosti za izabranu kružnu kliznu plohu 1,232.
Za zadanu konstantnu silu u sidrima, sila F koja djeluje na osnovici lamele kroz koju
sidro prolazi, uvijek je jednaka proračunskoj sili Ks definiranoj izrazom (2). Potrebna
duljina sidrišne dionice Lp dobije se iz izraza
F
Lp = (5)
R
Na slici I-6 vide se crveni pravokutnici na kontaktima klizne plohe i sidara. Ovi su
pravokutnici uvijek duljine Lp. Za gornje je sidro Lp = 2000/250 = 8 m, a za donje sidro
Lp = 2000/333,33 = 6 m. Ove se veličine poklapaju sa zadanim duljinama sidrišnih
dionica iz dva razloga: prvo zato što su duljine obaju sidara takve da su im sidrišne
dionice izvan kliznoga tijela, a drugo zato što je jedinično trenje na plaštu za oba sidra
zadano kao omjer zadane konstantne sile K i površine plašta sidrišne dionice. Sa slike I-6
se može zaključiti da je, za isti faktor sigurnosti, donje sidro moglo biti kraće.
Sile F koje djeluju na osnovicama lamela kroz koje sidra prolaze, prikazane su na slici I-7
za gornje sidro, a na slici I-8 za donje sidro.
100
1.232
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-6. Rezultati proračuna stabilnosti kosine

31.346
314.35
51.215
401.78
1065.8
542.42
2000
158.18
911.01
Slika I-7. Sile (kN/m′) na lameli broj 26 (gornje sidro)
680.78
260.03
518.18 1078.4
653.86
2000
120.9
1338.1
Slika I-8. Sile (kN/m′) na lameli broj 13 (donje sidro)
Korisno je, među rezultatima proračuna, pogledati podatke o sidrima (View

Reinforcement Information). Tako se za gornje sidro vidi da je duljine 31 m i pod
nagibom od 11° prema dolje (169° u odnosu na horizontalu – prvi kvadrant), iako ovi
podaci za sidra nisu zadani, već su izračunati iz ucrtanih sidara. Duljina sidrišne dionice
L0 = 8 m za gornje sidro, što je zadani podatak.
Nadalje se prikazuje vrijednost proračunske sile u sidru Ks (Applied Load) i otpornosti na

plaštu sidrišne dionice (Bond Resistance) R.
Najveća moguća sila u sidrišnoj dionici S (kN/m′), Bond Load, računa se iz
S = R L0 (6)
Za oba zadana sidra, S iznosi 2000 kN/m′, koliko iznosi i Ks.
Jedinično trenje na plaštu sidrišne dionice (Bond Skin Friction) ono je koje je zadano za
sidro (P), kao i promjer sidra D (Bond Diameter) te nosivost čelične zatege Q
(Reinforcement Capacity).
Pri kraju prikazanih podataka o sidru, nalazi se Reinforcement Load Used, sila F koja
djeluje na osnovici lamele kroz koju sidro prolazi i o čijoj vrijednosti ovisi faktor
sigurnosti kosine ojačane sidrima.
Pod Resisting Force Used nalazi se otpornost na plaštu (Bond Resisistance) R.
Ovi rezultati, odnosno nazivi veličina koje se u rezultatima prikazuju, mogu biti
zbunjujući. Radi se o tome da program SLOPE/W ima jedinstven ispis rezultata za sve
vrste ojačanja tla (sidra, geotekstil, čavli i piloti), pa pojedini nazivi korisnika mogu
zbuniti.
Efektivna duljina sidrišne dionice Le u rezultatima se prikazuje kao Available Bond

Length. U ovom su primjeru obje sidrišne dionice, onako kako su sidra zadana, izvan
kliznoga tijela, pa je za gornje sidro Le = L0 = 8 m, a za donje je sidro Le = L0 = 6 m.
Potrebna duljina sidrišne dionice Lp pojavljuje se pod Required Bond Length.
Korisno je, među rezultatima proračuna, pogledati i dijagram komponenti posmične

čvrstoće tla po lamelama (Draw Graph – Strength vs.Slice #). Ovaj je dijagram prikazan
na slici I-9. Iz njega se vidi da je na lamelama broj 13 i broj 26, kroz koje prolaze sidra,
došlo do velikog povećanja komponente posmične čvrstoće uslijed trenja, zbog
djelovanja sidara.
Na slici I-9 posmična se čvrstoća sastoji od dva dijela, kohezije tla (Cohesive) i umnoška
normalnog efektivnog naprezanja na osnovici lamele i kuta unutarnjeg trenja (Frictional).
Budući da zadana klizna ploha prolazi kroz dva materijala, glinu (zaključno s lamelom
broj 21) i pijesak (od lamele broj 22), na dijagramu je „skok“ u prikazanim vrijednostima
na prijelazu iz gline u pijesak.
Za svaku lamelu možemo izračunati vrijednost posmične čvrstoće iz izraza
τ f = c′ + σ n′ tan ϕ ′ (7)
s parametrima čvrstoće za odgovarajuće tlo u kojem je osnovica lamele (glina ili pijesak),
a σ n′ je normalno efektivno naprezanje na osnovici lamele. Dijagram normalnih ukupnih
(ujedno i efektivnih) naprezanja na osnovicama lamela prikazan je na slici I-10.
Među podacima, koji su prikazani na slici I-10, može se vidjeti da je na lameli broj 13
(donje sidro) σ n′ = 816,31 kPa, a na lameli broj 26 (gornje sidro) σ n′ =377,44 kPa. Iz
ovih se vrijednosti može izračunati za lamelu broj 13
σ n′ tan ϕ ′ = 377, 44 tan 35o = 264,3 kPa
a za lamelu broj 26
σ n′ tan ϕ ′ = 816,31 tan 30o = 471,3 kPa
Upravo su ovi izračunati brojevi prikazani za lamele broj 13 i 26 na slici I-9 pod
Frictional.
Strength vs. Slice #

500
400 Cohesive
Posmična čvrstoća (kPa)
300
200
100
Frictional
0
0 10 20 30 40
Broj lamele
Slika I-9. Komponente posmične čvrstoće tla po lamelama

Base Normal Stress vs. Slice #

1000
800
Ukupno naprezanje (kPa)

600
400
200
0
0 10 20 30 40
Broj lamele
Slika I-10. Normalno naprezanje na osnovici lamele po lamelama
Posmična čvrstoća (Shear Strength) i mobilizirano posmično naprezanje duž klizne plohe
(Shear Mobilized) prikazani su na slici I-11.
Posmična čvrstoća na lameli broj 13 iznosi
τ f = 20 + 471,3 = 491,3 kPa
a na lameli broj 26
τ f = 12,5 + 264,3 = 276,8 kPa
Na slici I-11, raspodjele posmične čvrstoće i posmičnog naprezanja duž klizne plohe
međusobno su proporcionalne, tako da omjer ovih dviju veličina za svaku lamelu daje
proračunati faktor sigurnosti. Ovo je očekivani rezultat, jer je temeljna pretpostavka
metode granične ravnoteže da je faktor sigurnosti isti za sve lamele kliznoga tijela.
Shear Resistance vs. Slice #

500
400 Shear
Posmična naprezanja (kPa)

Strength
300
200
100
Shear Mob.
0
0 10 20 30 40
Broj lamele
Slika I-11. Posmična čvrstoća i mobilizirano posmično naprezanje

duž klizne plohe po lamelama
I.2. Drugi primjer: kraće gornje sidro

U ovom ćemo primjeru analizirati ojačanje kosine sidrima s kraćim gornjim sidrom u
odnosu na prvi primjer. Sidrišna je dionica gornjeg sidra i dalje duljine 8 m, ali je ukupna
duljina sidra, s 31 m, smanjena na 27 m.
Za ovaj je primjer dovoljno promijeniti koordinate točke u kojoj je kraj sidra, a svi podaci
o sidrima ostaju isti kao u prvom primjeru. Numerički model za ovaj proračun prikazan je
na slici I-12, a rezultati na slici I-13.
Iz rezultata, sa slike I-13, prvo treba uočiti da je faktor sigurnosti isti kao i u prvom
primjeru. Na osnovicama lamela (broj 13 i broj 26) i dalje djeluje sila F = 2000 kN/m′.
Međutim, sada klizna ploha presijeca sidrišnu dionicu gornjeg sidra, pa je efektivna
duljina sidrišne dionice Le manja od njene zadane duljine L0. Duljina sidrišne dionice
izvan kliznoga tijela, odnosno njena efektivna duljina, rezultat je geometrije sidra i klizne
plohe, a dobije se među rezultatima proračuna pod Available Bond Length. Tako se vidi
da je sada za gornje sidro Le = 5,3 m, dok je potrebna duljina sidrišne dionice i dalje
Lp = 8 m, jer ona ovisi, prema izrazu (5), o sili F i otpornosti na plaštu R, koje se nisu
promijenile u odnosu na prvi primjer. Treba uočiti da nijedna od ove dvije veličine, koje
definiraju Lp, za zadanu konstantnu silu K ne ovise o zadanoj duljini sidrišne dionice L0.
Manja efektivna duljina sidrišne dionice od zadane, znači da bi za faktor sigurnosti od

1,232 trebalo produljiti sidro tako da mu je cijela efektivna duljina sidrišne dionice izvan
klizne plohe, kao što je to bilo u prvom primjeru.
100
90
80
70
q = 25 kPa
60
Pijesak
Visina (m)
50
40
Jedina klizna
ploha
Glina
30
20
Jedina tocka
Pjeskovita glina
za radijus
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-12. Model za drugi primjer
100
1.232
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-13. Rezultati za drugi primjer
I.3. Treći primjer: manji promjer bušotina

Sada ćemo, iz prvog primjera, gdje je duljina gornjeg sidra bila 31 m, umjesto promjera
sidrišnih dionica koje daju njihov jedinični opseg, zadati D = 0,15 m. Ovo je realnija
vrijednost promjera bušotine za sidra. Svi su ostali podaci o sidrima isti kao u prvom
primjeru.
Treba naglasiti da, u ovom primjeru, zadano jedinično trenje na plaštu sidrišne dionice,
P = 250 kN/m2 za gornje sidro, odnosno P = 333,33 kN/m2 za donje sidro, više ne
odgovara omjeru zadane sile u sidru i površine plašta sidrišne dionice, već su ove
vrijednosti bitno manje od tih omjera. Ovo bi odgovaralo zadavanju jediničnog trenja na
plaštu sidrišne dionice prema preporukama iz literature.
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-14. Faktor sigurnosti opet je 1,232, jer su
zadane iste konstantne sile u sidrima. Sada su, međutim, potrebne duljine sidrišnih
dionica bitno veće od njihovih zadanih vrijednosti, jer je zadano manje jedinično trenje
na plaštu od omjera zadane sile u sidru i površine plašta sidrišne dionice.
100
1.232
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-14. Rezultati za treći primjer
Kada se pogledaju rezultati o sidrima, za gornje je sidro
F = Ks = 2000 kN/m′
R = (250 × π × 0,15) / 1 = 117,81 kN/m/m′
Le = 8 m
Lp = 2000 / 117,81 = 16,98 m
a za donje je sidro
F = Ks = 2000 kN/m′
R = (333,33 × π × 0,15) / 1 = 157,08 kN/m/m′
Le = 6 m
Lp = 2000 / 157,08 = 12,73 m
To znači da bi za zadane ulazne podatke, sidrišne dionice morale biti duge 17 m,

odnosno 13 m iza kliznoga tijela za faktor sigurnosti od 1,232. Ovdje treba naglasiti da se
ovako duga sidra ne bi izvodila, jer sila, koju sidro može preuzeti, ne raste
proporcionalno s duljinom njegove sidrišne dionice. Osim toga, iskustvo pokazuje da
sidrišne dionice duže od 8 m do 10 m više ne pridonose povećanju sile čupanja sidra.
Ovo je bio numerički primjer u kojem su ilustrirani rezultati programa SLOPE/W za
slučaj kada jedinično trenje na plaštu ne odgovara omjeru zadane sile u sidru i površine
plašta sidrišne dionice.
I.4. Četvrti primjer: dulje sidrišne dionice

Prema rezultatima proračuna iz prethodnog primjera, potrebna duljina sidrišne dionice
gornjeg sidra iznosi 16,98 m, a donjeg sidra 12,73 m. U ovom ćemo primjeru, za
ilustraciju, zadati duljinu sidrišne dionice gornjeg sidra 17 m (ukupna duljina sidra 40 m)
a donjeg sidra 13 m (ukupna duljina sidra 34 m). Osim promjene duljina sidrišnih dionica
dvaju sidara, svi su ostali podaci isti kao u trećem primjeru. Numerički model za ovaj
primjer prikazan je na slici I-15, a rezultati na slici I-16.
Iako je gornja sidrišna dionica 9 m dulja, a donja 7 m dulja od odgovarajućih sidrišnih

dionica iz trećeg primjera, faktor sigurnosti se nije promijenio te i dalje iznosi 1,232, što
je rezultat zadavanja iste konstantne sile. Iz rezultata za sidra, za gornje je sidro
F= Ks = 2000 kN/m′
R = (250 × π × 0,15) / 1 = 117,81 kN/m/m′
Le = 17 m
Lp = 2000 / 117,81 = 16,98 m
a za donje sidro
F= Ks = 2000 kN/m′
R = (333,33 × π × 0,15) / 1 = 157,08 kN/m/m′
Le = 13 m
Lp = 2000 / 157,08 = 12,73 m
100
90
80
70
q = 25 kPa
60
Pijesak
Visina (m)
50
40
Jedina klizna
ploha
Glina
30
20
Jedina tocka
Pjeskovita glina
za radijus
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-15. Model za četvrti primjer
100
1.232
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-16. Rezultati za četvrti primjer
Iz ovog se primjera zorno vidi kako zadana duljina sidrišne dionice, za zadanu konstantnu
silu u sidrima, ne utječe na potrebnu duljinu sidrišne dionice, koja je ista kao u trećem
primjeru, a ne utječe ni na faktor sigurnosti.
I.5. Peti primjer: veći razmak između sidara

Sada ćemo, u odnosu na treći primjer, opet za ilustraciju kako bi što više veličina iz
proračuna bile međusobno različite, zadati razmak između sidara (Anchor Spacing)
s = 2 m, umjesto 1 m, za oba reda sidara. Tako je sada proračunska sila u sidrima
Ks = 2000/2 = 1000 kN/m′ (Applied Load), a proračunska nosivost čelične zatege je
Qs = 2500/2 = 1250 kN/m′ (Reinf. Load).
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-17. U odnosu na treći primjer, s

razmakom sidara 1 m, kada je faktor sigurnosti bio 1,232, sada je faktor sigurnosti
neprihvatljivih 0,960. Manji faktor sigurnosti u odnosu na treći primjer, rezultat je
dvostruko manje sile F koja djeluje na osnovici lamela kroz koje sidra prolaze. Sila F za
gornje je sidro prikazana na slici I-18, a za donje sidro na slici I-19.
100
0.960
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-17. Rezultati za peti primjer

31.346
314.35
89.156
231.8
439.37
539.17
1000
196.77
696.4
680.78
588.44
28.76 808.77
774.35
1000
20.246
1231.3
Međutim, iz rezultata za gornje i donje sidro, vidi se da su potrebne duljine sidrišnih

dionica iste kao u trećem primjeru, jer je omjer veličina za proračun Lp ostao isti. Tako je
za gornje sidro
F= Ks = 1000 kN/m′
R = (250 × π × 0,15) / 2 = 58,9 kN/m/m′
Le = 8 m
Lp = 1000 / 58,9 = 16,98 m
a za donje je sidro
F= Ks = 1000 kN/m′
R = (333,33 × π × 0,15) / 2 = 78,54 kN/m/m′
Le = 6 m
Lp = 1000 / 78,54 = 12,73 m
I.6. Šesti primjer: novo jedinično trenje na plaštu slobodne dionice sidra
U odnosu na prethodni primjer, promijenit ćemo jedinično trenje na plaštu sidrišne
dionice (P) za oba sidra, kako bi, kao i u prvom primjeru, ono odgovaralo omjeru
konstantne zadane sile i površine plašta sidrišne dionice. U ovom je primjeru također
promjer sidrišne dionice D = 0,15 m, a razmak između sidara s = 2 m.
Za silu u sidrima K = 2000 kN, jedinično trenje na plaštu za gornje sidro sada treba
iznositi
P = 2000/(π x 0,15 x 8) = 530,52 kN/m2
a za donje sidro
P = 2000/(π x 0,15 x 6) = 707,36 kN/m2
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-20. Faktor sigurnosti isti je kao i u
prethodnom primjeru i iznosi 0,960.
Iz rezultata proračuna, za gornje se sidro dobije
F= Ks = 1000 kN/m′
R = (530,52 × π × 0,15) / 2 = 125 kN/m/m′
Le = 8 m
Lp = 1000 / 125 = 8 m
a za donje sidro
F= Ks = 1000 kN/m′
R = (707,36 × π × 0,15) / 2 = 166,67 kN/m/m′
Le = 6 m
Lp = 1000 / 166,67 = 6 m
Sila F nije se promijenila u odnosu na prethodni primjer, zato je i faktor sigurnosti isti, ali
su se potrebne duljine sidrišnih dionica bitno smanjile i sada su jednake odgovarajućim
efektivnim duljinama sidrišnih dionica, kao i u prvom primjeru.
100
0.960
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-20. Rezultati za šesti primjer
I.7. Sedmi primjer: prvi primjer s promjenljivim silama u sidrima

Sada ćemo, u odnosu na prvi primjer, umjesto konstantne sile zadati promjenljivu silu u
oba sidra (Variable Applied Load). Promjer sidrišnih dionica D = 0,31831 m, što znači da
je π D = 1 m, za gornje je sidro jedinično trenje na plaštu sidrišne dionice P = 250 kN/m2
i duljina sidrišne dionice L0 = 8 m, a za donje je sidro P = 333,33 kN/m2 i L0 = 6 m.
Razmak između sidara s = 1 m. Nosivost čelične zatege i ovdje je Q = 2500 kN. Kada je
bila zadana konstantna sila u sidrima, nosivost čelične zatege nije imala nikakvu ulogu u
proračunu (podrazumijeva se da će konstantna sila K u sidru biti zadana kao manja ili
jednaka Q). U slučaju promjenljive sile, nosivost čelične zatege, odnosno njena
proračunska vrijednost Qs, ima ulogu, prvo ograničiti vrijednost proračunske sile u
sidrima Ks. Naime, iz zadanih ulaznih podataka, izračuna se vrijednost najveće moguće
sile S u sidrišnim dionicama prema izrazu (6).
Ako je S ≤ Qs, onda je Ks = S

Ako je S > Qs, onda je Ks = Qs
Čim se unesu svi potrebni podaci o sidru, na dnu prikaza o sidru pojavit će se raspon
mogućih vrijednosti sila u tom sidru (Applied Load), od 0 do Ks.
Budući da je u ovom primjeru, za oba sidra S = 2000 kN/m′ < Qs = 2500 kN/m′, raspon
mogućih vrijednosti sila u sidrima je 0 – 2000 (kN/m′).
Za određivanje sile F, proračunom i geometrijom utvrđena efektivna duljina sidrišne

dionice Le pomnoži se s otpornošću na plaštu sidrišne dionice R.
Ako je R Le ≤ Qs, onda je F = R Le ⇒ Lp = Le

Ako je R Le > Qs, onda je F = Qs ⇒ Lp < Le
U ovom su primjeru obje sidrišne dionice izvan kliznoga tijela, pa je Le = L0. Tako je za
gornje sidro, R Le = 250 × 8 = 2000 kN/m′ < Qs = 2500 kN/m′, pa je F = 2000 kN/m′ i
Lp = 8 m. Za donje je sidro R Le = 333,33 × 6 = 2000 kN/m′ također, pa je opet
F = 2000 kN/m′, a Lp = 6 m.
To znači da je faktor sigurnosti u ovom primjeru 1,232, kao i u prvom primjeru (slika
I-6).
I.8. Osmi primjer: drugi primjer s promjenljivim silama u sidrima

U ovom ćemo primjeru, s gornjim sidrom duljine 27 m, kao u drugom primjeru, zadati
promjenljive sile u oba sidra.
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-21. Sada je faktor sigurnosti pao na
1,148, što je rezultat promjene sile F u gornjem sidru u odnosu na drugi primjer.
Iz rezultata proračuna za gornje sidro, vidi se da je efektivna duljina sidrišne dionice

Le = 5,3339 m (kao i u drugom primjeru), dok otpornost na plaštu sidrišne dionice ima
istu vrijednost kao u prethodnom (i u drugom) primjeru, R = 250 kN/m/m′ pa se dobije da
je
R Le= 250 × 5,3339 = 1333,5 kN/m′ < Qs

F = 1333,5 kN/m′
Ova je sila prikazana na slici I-22 za lamelu broj 26.
Za gornje je sidro
Lp = Le = 5,3339 m
što se može vidjeti i na slici I-21, gdje je cijela efektivna duljina sidrišne dionice (izvan
kliznoga tijela) označena crvenim pravokutnikom.
Za donje su sidro svi podaci isti kao u prethodnom primjeru, jer mu je cijela sidrišna
dionica izvan kliznoga tijela, odnosno Le = L0.
100
1.148
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-21. Rezultati za osmi primjer

31.346
314.35
143.2
308.6
512.66
611.14
1333.5
276.98
959.04

I.9. Deveti primjer: treći primjer s promjenljivim silama u sidrima

Ovdje je, u odnosu na sedmi primjer, promijenjen promjer bušotina u D = 0,15 m, a svi
su ostali ulazni podaci isti. Ovaj je primjer isti kao treći primjer, osim što su, umjesto
konstantnih sila, zadane promjenljive sile u oba sidra. Budući da će obje sidrišne dionice
biti izvan kliznoga tijela, unaprijed možemo izračunati sve rezultate proračuna, osim
faktora sigurnosti. Tako je za gornje sidro
R = (250 × π × 0,15) / 1 = 117,81 kN/m/m′

Le = 8 m
R Le= 117,81 × 8 = 942,48 kN/m′ < Qs
F = 942,48 kN/m′
Lp = Le = 8 m
a za donje je sidro
R = (333,33 × π × 0,15) / 1 = 157,08 kN/m/m′

Le = 6 m
R Le= 157,08 × 6 = 942,48 kN/m′ < Qs
F = 942,48 kN/m′
Lp = Le = 6 m
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-23. Faktor sigurnosti pao je na 0,947,
zbog bitno manjih sila F u odnosu na treći proračun.
Djelovanje sila F na lamelama broj 26 (gornje sidro) i broj 13 (donje sidro) prikazano je
na slikama I-24, odnosno I-25.
100
0.947
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-23. Rezultati za deveti primjer

31.346
314.35
86.867
224.56
407.47
525.65
942.48
183.53
667.64

680.78
585.68
61.462 800.39
762.18
942.47
43.516
1193.1
I.10. Deseti primjer: peti primjer s promjenljivim silama u sidrima

U odnosu na prethodni primjer, zadat ćemo razmak između sidara s = 2 m. Ovaj je
primjer isti kao peti primjer, osim što su, umjesto konstantnih sila, zadane promjenljive
sile u oba sidra. Sada je za gornje sidro
R = (250 × π × 0,15) / 2 = 58,9 kN/m/m′

Le = 8 m
R Le= 58,9 × 8 = 471,24 kN/m′ < Qs
F = 471,24 kN/m′
Lp = Le = 8 m
a za donje je sidro
R = (333,33 × π × 0,15) / 2 = 78,54 kN/m/m′

Le = 6 m
R Le= 78,54 × 6 = 471,24 kN/m′ < Qs
F = 471,24 kN/m′
Lp = Le = 6 m
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-26. Faktor sigurnosti još je manji nego u
prethodnom proračunu i iznosi 0,843, jer su sile F dvostruko manje. Djelovanje sila F na
lamelama broj 26 (gornje sidro) i broj 13 (donje sidro) prikazano je na slikama I-27,
odnosno I-28.
100
0.843
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-26. Rezultati za deseti primjer

31.346
314.35
53.167
168.63
140.4
380.28
471.24
51.542
414.8

680.78
445.87
352.23 747.6
600.24
471.24
203.26
819.77
I.11. Jedanaesti primjer: dulje sidrišne dionice s promjenljivim silama u sidrima

Iz prethodna smo dva primjera vidjeli da, ako je cijela sidrišna dionica sidra izvan
kliznoga tijela, onda je Le = L0. Budući da sila F na osnovici lamele kroz koju sidro
prolazi ovisi o Le, dok se ne dosegne proračunska nosivost čelične zatege Qs, za dulju
ćemo sidrišnu dionicu dobiti veću silu F, pa tako i veći faktor sigurnosti. U ovom ćemo
primjeru koristiti model iz četvrtog primjera (slika I-15), sa sidrišnom dionicom gornjeg
sidra duljine 17 m, a donjeg sidra duljine 13 m. Svi se podaci o sidrima zadaju kao u
prethodnom primjeru, osim duljina sidrišnih dionica, tako da je razmak između sidara
s = 2 m.
U ovom će primjeru, za gornje sidro, biti
R = (250 × π × 0,15) / 2 = 58,9 kN/m/m′

Le = 17 m
R Le= 58,9 × 17 = 1001,4 kN/m′ < Qs
F = 1001,4 kN/m′
Lp = Le = 17 m
a za donje sidro
R = (333,33 × π × 0,15) / 2 = 78,54 kN/m/m′

Le = 13 m
R Le= 78,54 × 13 = 1021,0 kN/m′ < Qs
F = 1021,0 kN/m′
Lp = Le = 13 m
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-29. Iako su se sile F povećale više nego
dvostruko u odnosu na prethodni primjer, sada je faktor sigurnosti nešto veći nego u
prethodnom primjeru (0,843) i iznosi 0,963. Djelovanje sila F na lamelama broj 26
(gornje sidro) i broj 13 (donje sidro) prikazano je na slikama I-30, odnosno I-31.
100
0.963
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-29. Rezultati za jedanaesti primjer

31.346
314.35
90.161
233.15
437.39
539.32
1001.4
196.94
698.93

680.78
598.06
21.933 817.57
782.3
1021
15.524
1248.6
Iz ovog se proračuna može zaključiti da bi se, s promjenljivom radnom silom i još većim
povećanjem duljina sidrišnih dionica, sile F još povećale i dale još veći faktor sigurnosti.
Najveće moguće povećanje sila F može, međutim, ići do proračunske nosivosti čelične
zatege Qs, a ona iznosi Qs = Q/s = 1250 kN/m′. U prethodna su dva primjera, neovisno o
zadanim duljinama sidrišnih dionica, vrijednosti otpornosti na plaštu sidrišnih dionica
bile iste (za gornje sidro R = 58,9 kN/m/m′, a za donje sidro R = 78,54 kN/m/m′). Tako
dobijemo da bi, za sile F = 1250 kN/m′, duljina sidrišne dionice gornjeg sidra trebala biti
1250/58,9 = 21,22 m, a donjeg sidra 1250/78,54 = 15,92 m. Tako ćemo, u sljedećem
primjeru, za sidrišnu dionicu gornjeg sidra zadati L0 = 22 m, a donjeg sidra L0 = 16 m.
I.12. Dvanaesti primjer: još dulje sidrišne dionice

Ovaj je primjer isti kao prethodni, osim što je povećana duljina sidara tako da je sidrišna
dionica gornjeg sidra sada duljine 22 m (ukupna duljina sidra je 45 m), a donjeg sidra
16 m (ukupna duljina sidra je 37 m). Numerički model za ovaj je primjer prikazan na slici
I-32.
Sada će za gornje sidro biti
R = (250 × π × 0,15) / 2 = 58,9 kN/m/m′

Le = 22 m
R Le= 58,9 × 22 = 1296 kN/m′ > Qs
F = Qs = 1250 kN/m′
F 1250
Lp = = = 21, 2 m (iz izraza (5))
R 58,9
a za donje sidro
R = (333,33 × π × 0,15) / 2 = 78,54 kN/m/m′

Le = 16 m
R Le= 78,54 × 16 = 1256,6 kN/m′ > Qs
F = Qs = 1250 kN/m′
F 1250
Lp = = = 15,9 m
R 78,54
100
90
80
70
q = 25 kPa
60
Pijesak
Visina (m)
50
40
Jedina klizna
ploha
Glina
30
20
Jedina tocka
Pjeskovita glina
za radijus
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-32. Model za dvanaesti primjer
Rezultati proračuna za ovaj su primjer prikazani na slici I-33. Faktor sigurnosti porastao
je na svega 1,022, unatoč velikom povećanju duljina sidrišnih dionica. To je ujedno
najveći faktor sigurnosti za danu nosivost čelične zatege i zadanu promjenljivu silu u
sidrima. Daljnjim povećanjem duljina sidrišnih dionica, dobili bismo isti faktor sigurnosti
i iste potrebne duljine sidrišnih dionica.
Djelovanje sila F na lamelama broj 26 (gornje sidro) i broj 13 (donje sidro), za ovaj
primjer, prikazano je na slikama I-34, odnosno I-35.
100
1.022
90
80
70
60
Visina (m)
50
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Udaljenost (m)
Slika I-33. Rezultati za dvanaesti primjer

31.346
314.35
37.145
291.4
642.28
458.35
1250
95.327
626.13

680.78
223.3
110.23 926.06
606.77
1250
25.718
1017.6
I.13. Rekapitulacija
Za zadanu konstantnu silu u sidru, faktor sigurnosti ovisi o toj sili i o razmaku među
sidrima u jednom redu, a ne ovisi o zadanoj duljini sidrišne dionice. Osim faktora
sigurnosti, rezultat proračuna je potrebna duljina sidrišne dionice. Jedinično trenje na
plaštu sidrišne dionice zadaje se prema preporukama iz literature za pojedinu vrstu tla,
ako nisu poznati rezultati pokusa čupanja sidara. Ako su oni poznati, obično se zadaje
kao omjer konstantne sile u sidrima i površine plašta sidrišne dionice. U tom je slučaju
potrebna duljina sidrišne dionice jednaka njenoj efektivnoj duljini, odnosno zadanoj
duljini, ako je sidro zadano tako da mu je cijela sidrišna dionica izvan kliznoga tijela.
Ako je poznata sila čupanja sidara, konstantna se sila u sidrima zadaje kao omjer sile
čupanja i parcijalnog koeficijenta.
Za zadanu promjenljivu silu u sidru, nosivost čelične zatege, odnosno njena proračunska
vrijednost, ima ulogu, prvo ograničiti vrijednost proračunske sile u sidrima. Ovdje se sila
F, koja djeluje na osnovici lamele kroz koju sidro prolazi i o čijoj vrijednosti ovisi faktor
sigurnosti, određuje iz umnoška otpornosti na plaštu sidrišne dionice i efektivne duljine
sidrišne dionice, ako je ovaj umnožak manji ili jednak proračunskoj nosivosti čelične
zatege. U tom je slučaju, potrebna duljina sidrišne dionice uvijek jednaka njenoj
efektivnoj duljini. U suprotnom je sila F jednaka proračunskoj nosivosti čelične zatege, a
potrebna je duljina sidrišne dionice manja od njene efektivne duljine.
Ulazni podaci i rezultati proračuna svih dvanaest primjera za gornji red sidara prikazani
su u tablici I-1, odnosno I-2.
Tablica I-1. Ulazni podaci za gornji red sidara
Primjer Sila u sidru P Q L0(*) D s

kN kN/m2 kN m m m
1. 2000 250 2500 8 (31) 0,31831 1
2. 2000 250 2500 8 (27) 0,31831 1
3. 2000 250 2500 8 (31) 0,15 1
4. 2000 250 2500 17 (40) 0,15 1
5. 2000 250 2500 8 (31) 0,15 2
6. 2000 530,52 2500 8 (31) 0,15 2
7. promj. 250 2500 8 (31) 0,31831 1
8. promj. 250 2500 8 (27) 0,31831 1
9. promj. 250 2500 8 (31) 0,15 1
10. promj. 250 2500 8 (31) 0,15 2
11. promj. 250 2500 17 (40) 0,15 2
12. promj. 250 2500 22 (45) 0,15 2
(*)
U zagradama je dana ukupna duljina sidra
Tablica I-2. Rezultati proračuna za gornji red sidara
Primjer Ks Qs S R Le F Lp FS
kN/m′ kN/m′ kN/m′ kN/m/m′ m kN/m′ m
1. 2000 2500 2000 250 8 2000 8 1,232
2. 2000 2500 2000 250 5,3339 2000 8 1,232
3. 2000 2500 2000 117,81 8 2000 16,98 1,232
4. 2000 2500 2000 117,81 17 2000 16,98 1,232
5. 1000 1250 1000 58,9 8 1000 16,98 0,960
6. 1000 1250 1000 125 8 1000 8 0,960
7. 2000 2500 2000 250 8 2000 8 1,232
8. 2000 2500 2000 250 5,3339 1333,5 5,3339 1,148
9. 942,48 2500 942,48 117,81 8 942,48 8 0,947
10. 471,24 1250 471,24 58,9 8 471,24 8 0,843
11. 1001,4 1250 1001,4 58,9 17 1001,4 17 0,963
12. 1250 1250 1295,9 58,9 22 1250 21,2 1,022
Na kraju ovog poglavlja je popis svih varijabli iz teksta:
D (m) promjer bušotine, odnosno sidrišne dionice (Bond Diameter)

F (kN/m′) sila koja djeluje na osnovici lamele kroz koju sidro prolazi
(Reinforcement Load Used)
K (kN) zadana konstantna sila u sidru (Constant Applied Load)
Kc (kN) sila čupanja sidra
Ks (kN/m′) proračunska sila u sidru (Applied Load)
L0 (m) zadana duljina sidrišne dionice (Bond Length)
Le (m) efektivna duljina sidrišne dionice (Available Bond Length)
Lp (m) potrebna duljina sidrišne dionice (Required Bond Length)
P (kN/m2) jedinično trenje na plaštu sidrišne dionice (Bond Skin Friction)
Q (kN) nosivost čelične zatege (Bar Capacity)
Qs (kN/m′) proračunska nosivost čelične zatege (Reinforcement Load)
R (kN/m/m′) otpornost na plaštu sidrišne dionice (Bond Resistance = Resisting
Force Used)
s (m) razmak između sidara u jednom redu (Anchor Spacing)
S (kN/m′) najveća moguća sila u sidrišnoj dionici (Bond Load)
II. Geotekstil
U primjeru sa slike II-1 zadana je geometrija kosine od pjeskovite gline, a kosina je na
sloju prašinaste gline do većih dubina. Ovi se materijali zadaju s Mohr-Coulombovim
zakonom čvrstoće pa treba zadati koheziju i kut unutarnjeg trenja, a još se zadaje i
zapreminska težina tla. Za pjeskovitu glinu, kohezija c′ = 5 kPa, kut unutarnjeg trenja
ϕ′ = 30° a zapreminska težina γ = 18 kN/m3. Za prašinastu glinu, c′ = 10 kPa, ϕ′ = 20° a
γ = 18 kN/m3. Gornja, horizontalna površina terena opterećena je linijskim opterećenjem
od 500 kN/m′ na udaljenosti 1 m od ruba tla.
20
18
Linijsko opterecenje
8
Q = 500 kN/m
pod 90 stupnjeva
16
2 9 3
14
12
Visina (m)
10
1
6 Pjeskovita glina
1 4 6
10 11
4 Prasinasta glina 2
5 7
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
Udaljenost (m)
Slika II-1. Model tla za proračun stabilnosti
Na slici II-1 se vidi da će se analizirati samo jedna kružna klizna ploha, koja tangira
horizontalnu liniju u prašinastoj glini, a središte joj je određeno tako da klizna masa tla
obuhvaća opterećenu površinu tla.
Linijsko opterećenje od 500 kN/m′ zadaje se pomoću opcije Draw Line Loads. Zadaje se
veličina linijskog opterećenja (Magnitude) i kut pod kojim djeluje u odnosu na
horizontalu (Direction). Za vertikalno linijsko opterećenje, ovaj je kut 90°.
Rezultat proračuna stabilnosti kosine metodom GLE (General Limit Equilibrium), za

zadanu kliznu plohu, prikazan je na slici II-2. Pokazuje se da dobiveni faktor sigurnosti
od 0,976 nije zadovoljavajući i da ovu kosinu treba ojačati.
20
18
0.976
Q = 500 kN/m
pod 90 stupnjeva
16
14
12
Visina (m)
10
6 Pjeskovita glina
4 Prasinasta glina
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
Udaljenost (m)
Slika II-2. Rezultat proračuna stabilnosti kosine
Slika II-3 prikazuje sile na lameli koja je ispod linijskog opterećenja (lamela broj 5).
Slice 5 - GLE Method

500
73.286
14.312
57.541
234.93
71.636
281.6
467.6
Slika II-3. Sile (kN/m′) na lameli broj 5

II.1. Prvi primjer: zadani parametri čvrstoće geotekstila

Ojačanje ove kosine provest će se pomoću dvaju horizontalno postavljenih geotekstila.
Prvi je geotekstil na vertikalnoj udaljenosti 5 m od vrha kosine, a drugi red na vertikalnoj
udaljenosti 9 m od vrha kosine. Duljina gornjeg geotekstila je 10,5 m a donjeg 11,75 m.
U ovom ćemo primjeru otpornost geotekstila (Bond Resistance) računati iz zadanih
parametara za geotekstil a to su kontaktna kohezija (na kontaktu s tlom) (Contact
Cohesion) cg = 2 kPa, kontaktni kut unutarnjeg trenja (Contact Phi) ϕg = 15° i da li samo
jedna ili obje strane geotekstila prema tlu pružaju otpor. Ako je jedna strana geotekstila
glatka, ona ne pruža otpor. Ovdje ćemo zadati da su obje strane geotekstila hrapave
(pružaju otpor), pa je Interface Factor Ig = 2.
Iz ovih se podataka za geotekstil, otpornost geotekstila računa iz izraza
( )
R = cg + σ v ′ tan ϕ g I g
gdje je σv′ prosječno vertikalno efektivno naprezanje u tlu na osnovici lamele kroz koju
geotekstil prolazi.
Još treba zadati najveću silu koju geotekstil može preuzeti (Fabric Capacity)
Q = 200 kN/m′.
Geotekstil se ucrtava od kosine prema tlu.
Numerički model za ovaj je primjer prikazan na slici II-4, a rezultati proračuna na slici
II-5. Iz rezultata se vidi da se faktor sigurnosti povećao na 1,477.
Korisno je pogledati podatke o lamelama kroz čije osnovice prolaze geotekstili. To je

lamela broj 3 za gornji geotekstil (slika II-6) i lamela broj 10 za donji geotekstil (slika
II-7). Iz slike II-6 se vidi da je sila od geotekstila F = 169,14 kN/m′ i djeluje
horizontalno, a da sila od vlastite težine tla unutar lamele broj 3 iznosi 52,215 kN/m′. Iz
podataka o lameli broj 3 može se vidjeti da je širina ove lamele 0,64087 m. Tako je
prosječno vertikalno efektivno naprezanje na osnovici ove lamele
52, 215
σ v′ = = 81, 475kN/m 2
0,64087
Iz rezultata za gornji geotekstil je otpornost geotekstila (Resisting Force Used)
R = (2 + 81,475 tan 15°) 2 = 47,662 kN/m2
Efektivna duljina geotekstila (izvan klizne plohe) Le = 3,5487 m, pa je sila koja djeluje na
lameli kroz koju geotekstil prolazi (lamela broj 3) (Reinf. Load Used)
R Le = 169,14 kN/m′ < Q ⇒ F = 169,14 kN/m′

20
18
8
Q = 500 kN/m
pod 90 stupnjeva
16
2 9 3
14
12
Visina (m)
14 12
10
1
Pjeskovita glina 15 13
6
1 4 6
10 11
5 7
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
Udaljenost (m)
Slika II-4. Kosina ojačana dvama geotekstilima
20
18
8 1.477
Q = 500 kN/m
pod 90 stupnjeva
16
2 9 3
14
12
visina (m)
14 12
10
1
6
1 4 6
10 11
5 7
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
udaljenost (m)
Slika II-5. Rezultati proračuna stabilnosti kosine
52.215
5.1849
34.843
79.643
169.14
84.934 17.589
37.532
Slika II-6. Sile (kN/m′) na lameli broj 3 (gornji geotekstil)
71.531
157.41
285.22 115.34
200
67.631
61.703
152.01
Slika II-7. Sile (kN/m′) na lameli broj 10 (donji geotekstil)
Budući da je, za gornji geotekstil, F < Q potrebna duljina geotekstila izvan klizne plohe
Lp = Le, kao što je na slici II-5 prikazano crvenim pravokutnikom duljine Lp.
Za donji sloj geotekstila je širina lamele kroz koju prolazi (lamela broj 10) 0,57142 m, a
sila od vlastite težine tla unutar lamele broj 10 iznosi 71,531 kN/m′, pa je
71,531
σ v′ = = 125,181kN/m 2
0,57142
Iz rezultata za gornji geotekstil, otpornost geotekstila (Resisting Force Used) je
R = (2 + 125,181 tan 15°) 2 = 71,084 kN/m2
Efektivna duljina geotekstila Le = 4,8295 m, pa je
R Le = 343,30 kN/m′ > Q ⇒ F = Q = 200 kN/m′
Lp = F / R = 200 / 71,084 = 2,8136 m
što je također prikazano na slici II-5 crvenim pravokutnikom duljine Lp.
II.2. Drugi primjer: zadana otpornost na plaštu geotekstila

U ovom ćemo primjeru za geotekstile zadati odgovarajuće otpornosti na plaštu R (Bond
Skin Friction (F/Area)) iz rezultata prvog primjera, umjesto parametara geotekstila. Tako
ćemo za gornji geotekstil zadati R = 47,662 kN/m2, a za donji geotekstil
R = 71,084 kN/m2.
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici II-8. Faktor sigurnosti neznatno je manji
nego u prvom primjeru i iznosi 1,476. Razlog za to se vidi na slici II-9, gdje je
horizontalna sila na lameli broj 3, kroz koju gornji geotekstil prolazi, sada
F = 168,45 kN/m′ (u prvom je primjeru bila 169,14 kN/m′). To je zato što je, zbog
neznatno širih lamela u ovom proračunu, efektivna duljina geotekstila sada Le = 3,5343 m
(u prvom je primjeru bila 3,5487 m), pa je sila koja djeluje na lameli broj 3
R Le = 168,45 kN/m′ < Q ⇒ F = 168,45 kN/m′
Za donji je geotekstil efektivna duljina geotekstila sada Le = 4,8482 m (u prvom je

primjeru bila 4,8295 m) pa je
R Le = 344,63 kN/m′ > Q ⇒ F = Q = 200 kN/m′
Lp = F / R = 200 / 71,084 = 2,8136 m
isto kao i u prvom primjeru.

20
18
8 1.476
Q = 500 kN/m
pod 90 stupnjeva
16
2 9 3
14
12
visina (m)
14 12
10
1
6
1 4 6
10 11
5 7
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
udaljenost (m)
Slika II-8. Rezultat proračuna za drugi primjer
52.215
5.1941
34.8
78.92
168.45
85.072 17.481
37.611

II.3. Treći primjer: sila u geotekstilu ovisi o globalnom faktoru sigurnosti

Treći je primjer isti kao prvi, osim što ovdje koristimo opciju da sila u geotekstilu ovisi o
globalnom faktoru sigurnosti (F of S Dependent – Yes). Ovakvo je zadavanje ulaznih
podataka za geotekstil pouzdanije, jer se sile F dijele s globalnim faktorom sigurnosti.
Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici II-10. Sada je dobiven manji globalni
faktor sigurnosti (FS = 1,323) u odnosu na prvi primjer (FS = 1,477), a razlog tome se
može vidjeti iz horizontalnih sila koje djeluju na odgovarajuće lamele kroz koje
geotekstili prolaze.
Horizontalne sile koje djeluju na lamele kroz koje geotekstil prolazi, za gornji su
geotekstil prikazane na slici II-11 (za lamelu broj 3), a za donji geotekstil na slici II-12
(za lamelu broj 10).
Širina lamele broj 3 i prosječno vertikalno efektivno naprezanje na osnovici ove lamele,
isti su kao i u prvom primjeru, pa je i otpornost gornjeg geotekstila ista
(R = 47,662 kN/m2). Efektivna duljina gornjeg geotekstila također je ista kao u prvom
primjeru (Le = 3,5487 m), pa je R Le = 169,14 kN/m′ < Q, ali je sada sila koja djeluje na
lameli broj 3
R Le 169,14
F= = = 127,95 kN/m′
FS 1,323
20
18
8 1.323
Q = 500 kN/m
pod 90 stupnjeva
16
2 9 3
14
12
visina (m)
14 12
10
1
6
1 4 6
10 11
5 7
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
udaljenost (m)
Slika II-10. Rezultat proračuna za treći primjer
52.215
4.3975
30.846
51.844
127.95
72.192 10.969
36.356
71.531
148.92
281.65 150.23
151.29
84.394
57.118
124.98
Slika II-12. Sile (kN/m′) na lameli broj 10 (donji geotekstil)
Analogno je otpornost donjeg geotekstila ista kao u prvom primjeru (R = 71,084 kN/m2),
što vrijedi i za efektivnu duljinu ovog geotekstila (Le = 4,8295 m). Međutim, kako je u
ovom slučaju Le R = 343,30 kN/m′ > Q, sila koja djeluje na lameli kroz koju geotekstil
prolazi (lamela broj 10) računa se iz
Q 200
F= = = 151, 29 kN/m′
FS 1,323
Potrebna duljina donjeg geotekstila izvan klizne plohe sada je
Lp = F / R = 151, 29 / 71,084 = 2,1283 m

III. Čavli
Analizirat će se stabilnost nasipa od prašinaste gline sa strmim nagibom od V:H=1:0,3.
Zapreminska težina gline je 19,5 kN/m3, a parametri čvrstoće su c′ = 15 kN/m2, ϕ′ = 30°.
Temeljno je tlo šljunak debljine 3 m, zapreminske težine 21 kN/m3 i s parametrima
čvrstoće c′ = 0, ϕ′ = 35°. Za analizu stabilnosti nasipa koristit će se kružne klizne plohe,
koje sve prolaze nožicom nasipa (slika III-1).
Rezultati ovog proračuna stabilnosti prikazani su na slici III-2. Dobiveni faktor sigurnosti
1,010 nije zadovoljavajući i ovu kosinu treba ojačati.
10
14
1 2
12
9
10
8 1
visina (m)
4
4 3 7
2
2
5 6
0
-2
-2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
udaljenost (m)
Slika III-1. Model tla za proračun stabilnosti
1.010
14
12
10
8
visina (m)
-2
-2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
udaljenost (m)
Slika III-2. Rezultat proračuna stabilnosti
Ovaj se nasip ojačava čavlima. Kako, na žalost, ojačanje tla pomoću opcije Nail u
programu SLOPE/W ne daje zadovoljavajuće rezultate, koristit ćemo sidra, kojima je
sidrišna dionica jednaka cijeloj njihovoj duljini. Sa stanovišta modeliranja time
modeliramo čavle, jer su čavli upravo analogni sidrima s cijelim injektiranim duljinama.
„Čavli“, odnosno sidrišne dionice zadanih sidara, duljine su 7 m i instaliraju se u četiri

reda pod nagibom 15°. Njihova je konfiguracija prikazana na slici III-3. „Čavli“ mogu
preuzeti maksimalnu silu od 50 kN/m′ (proračunska nosivost čelične zatege) i instaliraju
se na međusobnoj udaljenosti od s = 2 m u horizontalnom smjeru. Promjer bušotine, pa
time i sidrišne dionice je 0,10 m.
Budući da je „čavlima“ cijela duljina ujedno i sidrišna dionica, za „čavle“ je potrebno

zadati promjenljivu silu, jer se za sidra, konstantna radna sila koristi za proračune
stabilnosti u kojima se cijela zadana sidrišna dionica u proračunu postavlja izvan klizne
plohe, računa se odgovarajući faktor sigurnosti i potrebna duljina sidrišne dionice za taj
faktor sigurnosti.
Za silu Q (Bar Capacity) treba zadati 100 kN, jer je maksimalna sila koju „čavli“ mogu
preuzeti (50 kN/m′) Qs = Q/s.
10
14
1 2
12
11 9
10
15 12
8 1
visina (m)
16 13
6
17 14
4
4 18 3 7
2
2
5 6
0
-2
-2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
udaljenost (m)
Slika III-3. Kosina nasipa ojačana „čavlima“
Još treba zadati jedinično trenje na plaštu (P), Bond Skin Friction. Jedinično trenje na
plaštu koristi se za proračun otpornosti na plaštu sidrišne dionice R (Bond Resistance)
prema izrazu (4):
Pπ D
R=
s
Kada se, za promjenljivu radnu silu, otpornost na plaštu sidrišne dionice pomnoži s
efektivnom duljinom sidrišne dionice (izvan klizne plohe) Le, dobije se sila F
(F = R Le), koja djeluje na osnovici lamele kroz koju sidro prolazi. Ova sila može biti
najviše 50 kN/m′.
Za sidra se očekuje da će cijela njihova sidrišna dionica biti izvan klizne plohe. Za čavle
se očekuje da će im bar 3 m – 4 m biti izvan klizne plohe. Ovdje ćemo uzeti da
očekujemo 3 m izvan klizne plohe. Iz ovog se podatka može izračunati odgovarajuće
jedinično trenje na plaštu, ako se za silu F uzme njena maksimalna vrijednost od
50 kN/m′. Dakle,
P π 0,10
50 = 3 ⇒ P = 106,1 kN/m 2
2
U ovom ćemo proračunu zadati P = 100 kN/m2.
Pri unosu se podataka izračuna otpornost na plaštu
100 π 0,10
R= = 15,708 kN/m/m′
2
Rezultati proračuna stabilnosti kosine s „čavlima“ prikazani su na slici III-4. Dobiveni

faktor sigurnosti 1,343 sada je zadovoljavajući.
1.343
14
12
10
8
visina (m)
-2
-2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
udaljenost (m)
Slika III-4. Rezultati proračuna stabilnosti kosine s „čavlima“

Pod rezultatima za prvi „čavao“ odozgo, efektivna je duljina sidrišne dionice

Le = 2,3122 m, pa je
R Le = 15,708 × 2,3122 = 36,32 kN/m′ < Qs ⇒ F = 36,32 kN/m′ i Lp = Le
Sila F koja djeluje na osnovici lamele broj 3, kroz koju ovaj „čavao“ prolazi prikazana je
na slici III-5.
33.245
1.1455
11.802
25.236
36.32
40.156 3.5525
29.667
Slika III-5. Sile (kN/m′) na lameli broj 3 (prvi „čavao“ odozgo)
Pod rezultatima za drugi „čavao“ odozgo, Le = 2,8761 m, pa je
R Le = 15,708 × 2,8761= 45,18 kN/m′ < Qs ⇒ F = 45,18 kN/m′ i Lp = Le
na slici III-6.
Pod rezultatima za treći „čavao“ odozgo, Le = 3,7807 m, pa je
R Le = 15,708 × 3,7807= 59,39 kN/m′ > Qs ⇒ F = Qs = 50 kN/m′
F 50
Lp = = = 3,1831 m
R 15,708
na slici III-7.
50.414
1.641
9.173
23.435
45.177
4.92
61.57 36.575
Slika III-6. Sile (kN/m′) na lameli broj 5 (drugi „čavao“ odozgo)
69.565
3.7509
15.237
4.6634
50
1.1655
43.22
81.039
Slika III-7. Sile (kN/m′) na lameli broj 8 (treći „čavao“ odozgo)
Pod rezultatima za četvrti „čavao“ odozgo, Le = 5,0994 m, pa je
R Le = 15,708 × 5,0994= 80,1 kN/m′ > Qs ⇒ F = Qs = 50 kN/m′
F 50
Lp = = = 3,1831 m
R 15,708
Sila F koja djeluje na osnovici lamele broj 11, kroz koju ovaj „čavao“ prolazi prikazana
je na slici III-8.
85.298
6.8679
30.125 1.8241
50
0.36236
49.184
94.55
Slika III-8. Sile (kN/m′) na lameli broj 11 (četvrti „čavao“ odozgo)
Budući da je za gornja dva „čavla“ F < Qs, kažemo da ih „nosi“ injektirana (sidrišna)
dionica. Za donja je dva čavla F = Qs, pa kažemo da ih „nosi“ čelična zatega.

Stabilizacija Kosina PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stabilizacija Kosina PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Numeričko modeliranje u geotehnici str.

Stabilnost kosina i odgovarajuće metode njena proračuna detaljno su opisane u

Površinsko opterećenje od 25 kPa zadaje se pomoću gornje linije pravokutnika, koji

Rezultat proračuna stabilnosti kosine metodom Morgenstern-Price, za zadanu kliznu

Slice 17 - Morgenstern-Price Method

Slika I-3. Sile (kN/m′) na lameli broj 17

Slice 16 - Morgenstern-Price Method

Slika I-4. Sile (kN/m′) na lameli broj 16

osiguravaju ravnotežu kliznoga tijela za danu kliznu plohu, uz proračunati faktor

U programu SLOPE/W treba zadati način kako će se proračunati sila F u pojedinom

U slučaju zadavanja promjenljive sile u sidru, najveća se vrijednost sile F računa iz

I.1. Prvi primjer: konstantne sile u sidrima

Za razmak između sidara, u oba se reda sidara zadaje s = 1 m, a za nosivost čeličnih

i proračunska nosivost čelične zatege Qs (kN/m′), Reinforcement Load, izračunata iz

tako da je za gornje sidro R = (250 × 1)/1 = 250 kN/m/m′, a za donje je sidro

Slice 26 - Morgenstern-Price Method

Slika I-7. Sile (kN/m′) na lameli broj 26 (gornje sidro)

Slice 13 - Morgenstern-Price Method

Slika I-8. Sile (kN/m′) na lameli broj 13 (donje sidro)

Korisno je, među rezultatima proračuna, pogledati podatke o sidrima (View

Nadalje se prikazuje vrijednost proračunske sile u sidru Ks (Applied Load) i otpornosti na

Najveća moguća sila u sidrišnoj dionici S (kN/m′), Bond Load, računa se iz

Za oba zadana sidra, S iznosi 2000 kN/m′, koliko iznosi i Ks.

Pod Resisting Force Used nalazi se otpornost na plaštu (Bond Resisistance) R.

Efektivna duljina sidrišne dionice Le u rezultatima se prikazuje kao Available Bond

Korisno je, među rezultatima proračuna, pogledati i dijagram komponenti posmične

Za svaku lamelu možemo izračunati vrijednost posmične čvrstoće iz izraza

σ n′ tan ϕ ′ = 377, 44 tan 35o = 264,3 kPa

σ n′ tan ϕ ′ = 816,31 tan 30o = 471,3 kPa

Strength vs. Slice #

Slika I-9. Komponente posmične čvrstoće tla po lamelama

Base Normal Stress vs. Slice #

Ukupno naprezanje (kPa)

Slika I-10. Normalno naprezanje na osnovici lamele po lamelama

Posmična čvrstoća na lameli broj 13 iznosi

τ f = 20 + 471,3 = 491,3 kPa

τ f = 12,5 + 264,3 = 276,8 kPa

Shear Resistance vs. Slice #

Posmična naprezanja (kPa)

Slika I-11. Posmična čvrstoća i mobilizirano posmično naprezanje

I.2. Drugi primjer: kraće gornje sidro

Manja efektivna duljina sidrišne dionice od zadane, znači da bi za faktor sigurnosti od

I.3. Treći primjer: manji promjer bušotina

Kada se pogledaju rezultati o sidrima, za gornje je sidro

To znači da bi za zadane ulazne podatke, sidrišne dionice morale biti duge 17 m,

I.4. Četvrti primjer: dulje sidrišne dionice

Iako je gornja sidrišna dionica 9 m dulja, a donja 7 m dulja od odgovarajućih sidrišnih

I.5. Peti primjer: veći razmak između sidara

Rezultati ovog proračuna prikazani su na slici I-17. U odnosu na treći primjer, s

Slice 26 - Morgenstern-Price Method

Slika I-18. Sile (kN/m′) na lameli broj 26 (gornje sidro)

Slice 13 - Morgenstern-Price Method

Slika I-19. Sile (kN/m′) na lameli broj 13 (donje sidro)

Međutim, iz rezultata za gornje i donje sidro, vidi se da su potrebne duljine sidrišnih

P = 2000/(π x 0,15 x 8) = 530,52 kN/m2

P = 2000/(π x 0,15 x 6) = 707,36 kN/m2

Iz rezultata proračuna, za gornje se sidro dobije

I.7. Sedmi primjer: prvi primjer s promjenljivim silama u sidrima

Ako je S ≤ Qs, onda je Ks = S

Za određivanje sile F, proračunom i geometrijom utvrđena efektivna duljina sidrišne

Ako je R Le ≤ Qs, onda je F = R Le ⇒ Lp = Le

I.8. Osmi primjer: drugi primjer s promjenljivim silama u sidrima

Iz rezultata proračuna za gornje sidro, vidi se da je efektivna duljina sidrišne dionice