Visoko-naponski Metal-Oxidni (MO) odvodnici prenapona

Elektroenergetski sistem i oprema u njemu izloena je elektrinim naprezanjima viim od

normalnih napona tokom ivotnog doba opreme. Takvi prenaponi su uzrokovani
atmosferskim pranjenjima, sklopnim fenomenima kao i smetnjama u sistemu, a oni se ne
mogu izbjei.
Bitno je da oprema radi bez kvarova tokom takvih abnormalnih uvjeta rada. Iz
ekonomskog razloga, nije mogue izolirati opremu sa dovoljno visokim nivoom
podnosivosti da izdre te prenapone, posebno one koji rezultiraju od atmosferskih i
sklopnih prenapona. To predstavlja realnu opasnost za kvarove elektrine opreme.
Ekonomian i pouzdan rad sistema zahtjeva znaajnu zatitu od neoekivanih prenapona.
Prenaponska zatita se moe postii na dva naina (ili u kombinaciji):
-Izbjei ili ograniiti prenapone u mjestu njihovog nastanka. Naprimjer, upotrebom
zatitne uadi i niim otporom uzemljenja u vidu meusobnog povezivanja uzemljenja
stubova od atmosferskih prenapona i uklopnim otpornicima i/ili kontrole sklapanja od
sklopnih prenapona;
-Ograniiti prenapone blizu elektrine opreme upotrebom MO odvodnika prenapona.
Sa aspekta izolacije, uzemljivaka uad i uklopni otpornici obezbjeuju zatitu.
Odvodnici prenapona obezbjeuju primarnu zatitu od raznih tipova prenapona
(atmosferskih i sklopnih). Spojeni su paralelno tienoj opremi obezbjeujui zatitu
izmeu svake faze i zemlje i imaju funkciju odvoenje valne struje pouzdano u zemlju i
na taj nain ograniavajui prenapone na tienoj opremi.
Koordinacija izolacije je znanje i umjetnost izbora odgovarajue izolacione vrstoe
elektrine opreme uzimajui u obzir normalne i nenormalne radne uvjete kao i
karakteristike i mjesto ugradnje odgovarajuih odvodnika prenapona.
Definicije
Radi pojanjenja nekih osnovnih pojmova u materijalu, predstavit e se nekoliko
osnovnih pojmova vezanih za MO odvodnike prenapona.
-Stalna struja (Continuous current-Ic). Struja koja tee kroz odvodnik pri stalnom
radnom naponu (Uc ili MCOV). Struja je preteno kapacitivna (opsega mA) i izraava se
kao vrna vrijednost.
-Stalni radni napon (Continuous operating voltage). Maksimalno doputene efektivni
napon industrijske frekvencije koji se moe primijeniti stalno izmeu zavretaka
odvodnika. Definira se na razliite naine po IEC i IEEE:
IEC (Uc)-Standard daje izbor proizvoaima da odlue od Uc. Vrijednost se
provjerava u ispitivanjima radnih izdrljivosti. Promjenljiva raspodjela napona u
odvodniku se uzima u obzir;
IEEE (MCOV) izlistava maksimalni stalni radni napon (MCOV) za sve nazivne
vrijednsoti odvodnika koritene u tabeli. Vrijednost se koristi u svim ispitivanjima
specificiranim u IEEE.
-Nazivni napon ciklusa optereenja (Duty-cycle voltage rating). Dizajnirani
maksimalno dopustivi napon izmeu njegovih zavretaka za koje je odvodnik dizajniran
za provoenje ciklusa optereenja.
-Zemljospojni faktor (Earth-fault factor-ke). Odnos napona zdravih faza tokom i prije
uvjeta zemljospoja.

-Energetska sposobnost (Energy capability). Energija koju odvodnik moe apsorbirati u

jednom ili vie impulsa bez oteenja i bez gubitka termike stabilnosti. Sposobnost je
razliita za razliite tipove i trajanja impulsa. Standardi ne definiraju eksplicitno
energetsku sposobnost odvodnika. Jedina specificirana mjera je Klasa pranjenja linije u
IEC. esto nema dovoljno informacija za usporedbu razliitih proizvoaa. Energetska
sposobnost se izraava u kJ/kV (Ur) i data je na tri razliita naina:
-Dva impulsa prema klauzulu 7.5.5 IEC-To je energija kojoj je odvodnik izloen
tokom ispitivanja radnih izdrivosti sklopnim impulsom dok je ostao termiki
stabilan nakon specificiranog TOV i Uc.
-Energija rutinskog ispitivanja-To je ukupna energija kojoj je izloen svaki
pojedini blok tokom proizvodnog ispitivanja.
-Energija jednog impulsa-To je maksimalna dopustiva energija kojoj odvodnik
moe biti izloen jednim impulsom trajanja 4 ms ili due i ostane termiki
stabilan nakon specificiranog TOV i Uc.
-Preostala struja (Follow current). Struja spojenog izvora koja tee kroz odvodnik sa
serijskim iskritem slijedei tok struje pranjenja.
-Impuls (struje ili napona).Val jednog polariteta koji ima brz porast do maksimuma i
manji porast zaelja, do nule. Oblik vala se izraava sa sa dva broja (T1/T2). T1 se odnosi
na vrijeme ela a T2 vrijeme do 50% vrijednosti zaelja, pri emu se obje vrijednosti
izraavaju u s. Neki vani strujni impulsi su:
Impuls
Strmi strujni impuls
Impuls struje atmosferskog pranjenja
Impuls sklopne struje
Impuls velike vrijednosti struje

Oblik vala (T1/T2)

T1=1 s
T220s
T1=8 s
T2=20s
30s<T1<100s T22T1
(obino se definira kao 30/60 s)
T1=4 s
T2=10s

Poseban impuls je pravougaoni strujni impuls trajanja 2000 s.

-Podnosiva izolaciona karakteristika (Insulation withstand characteristic).Opi izraz za
izolacione podnosive napone opreme i sastoji se od:
Podnosivi nivo
Podnosivi nivo za atmosferske impulse (LIWL)
Podnosivi nivo za sklopne impulse (SIWL)
Podnosivi nivo za napon industrijske frekvencije (PFW)

Oblik naponskog vala

1.2/50 s
250/25000 s
50 Hz ili 60 Hz sinusoidalno

-Maksimalni napon sistema (Maximum system voltage-Um).Maksimalan napon izmeu

faza tokom normalnog pogona izraen u kVeff.
-Nominalna struja pranjenja (Nominal discharge current-In).Vrna vrijednost struje
atmosferskog impulsa koja se koristi za klasifikaciju odvodnika.
-Nominalni radni uvjeti (Nominal service conditions). Radni uvjeti koje odvodnik prenapona
treba podnijeti bez posebnih razmatranja dizajna, proizvodnje ili primjene:
Temperatura ambijenta -400 C do +400 C
Suneva radijacija
1.1 kW/m2

Nadmorska visina
Frekvencija sistema

1000 m (1800 m prema IEEE)

48-62 Hz

-Prenapon (Overvoltage).Nivo napona koji prelazi maksimalno dopustivu vrijednost

stalnog radnog napona elektroenergetskog sistema.
-Zatitna karakteristika (Protective characteristic). Kombinacija preostalog napona
odvodnika za razliite strujne impulse. Za dobru zatitu, karakteristike odvodnika trebaju
leati ispod podnosive karakteristike opreme u svim takama.
Podnosivi nivo na atmosferske impulse (Lightning impulse withstand leve-LIWL ili
BIL) je podnosivi nivo izolacije opreme za atmosferske impulse;
Podnosivi nivo na sklopne impulse (Switching impulse withstand leve-SIWL ili BSL)
je podnosivi nivo izolacije opreme za sklopne impulse;
Zatitni nivo na atmosferske impulse (Lightning impulse protection level-LIPL ili
Upl) odvodnika je preostali napon za nominalnu struju pranjenja;
Zatitni nivo na sklopne impulse (Switching impulse protection level-SIPL ili Ups)
odvodnika je preostali napon za specificirani sklopni strujni impuls.
Zatitna granica (Protective margin). Zatitni odnos minus 1 i izraen u procentima.
Kao apsolutni minimum, granica treba obuhvatati porast napona uslijed spoja izmeu
odvodnika i tiene opreme kao porast preostalog napona uslijed amplitude pranjenja i
ela vala koji se razlikuju od nominalne struje pranjenja odvodnika.

Sl. 1. Zatitna funkcija odvodnika prenapona

-Zatitni odnos (Protective ratio). Odnos podnosivog nivoa izolacije opreme prema
odgovarajuem nivou odvodnika.
-Nazivni napon (Rated voltage-Ur).Za druge aparate, to je napon koji se moe primijeniti
stalno na opremu. Meutim, to nije sluaj sa odvodnicima. Odnodnik koji ispunjava
odredbe IEC standarda mora podnijeti radni napon (Ur) 10 sekundi nakon to je bio
prethodno zagrijan na temperaturu 600 C i izloen dva strujna impulsa dugog trajanja,
koja odgovaraju njegovoj klasi pranjenja linije, prema uvjetima u standardu. Tako Ur
treba biti jednak barem 10 sekundnoj TOV sposobnosti odvodnika. Uz to, nazivni napon
se koristi kao referentni parametar.

-Referentna struja (Reference current-Iref). Vrna vrijednost ohmske struje industrijske

frekvencije za koju je imjeren referentni napon.
-Referentni napon (Reference voltage-Uref). Vrna vrijednost podijeljena sa 2
izmjerenog napona kroz odvodnik pri referentnoj struji.
-Preostali napon/napon pranjenja (Residual voltage/discharge voltage). Vrna
vrijednost napona koji se javlja izmeu zavretaka odvodnika tokom prolaska struje
pranjenja kroz njega. Preostali napon ovisi o veliini i obliku vala struje pranjenja.
-Ekraniranje (Shielding). Zatita faznog vodia od direktnog atmosferskog udara;
obino se izvodi pomou dodatnog vodia voenog na vrhu stubova i uzemljenog putem
strukture stuba u zemlju. Postrojenje moe biti ekranirano zatitnom uadi ili jarbolima.
-Kvar ekraniranja (Shielding failure). Nastaje kada atmosfersko pranjenje pogodi fazni
linijski vodi tien zranim zatitnim uadima.
-Kratkospojna sposobnost (sigurnosni pritisak). (Short circuit capability-pressure
relief). Sposobnost odvodnika, napregnutog iz bilo kojeg razloga, da spoji rezultirajui
sistem kratkospojnom strujom kroz njega bez burne eksplozije koja moe otetiti
susjednu opremu ili ozlijediti osoblje. Nakon ove operacije, odvodnik se mora zamijeniti.
-Privremeni prenapon (Temporary overvoltages-TOV). Privremeni prenaponi, za
razliku od valnih prenapona, oscilatorni su pri industrijskoj frekvenciji relativno dugog
trajanja (od nekoliko ciklusa do sati ili due). Najea forma TOV javlja se na zdravim
fazama sistema tokom zemljospoja, koji ukljuuje jednu ili vie faza. Drugi izvori TOV
su ispad optereenja, uklop neoptereene linije itd.
-Faktor podnosive vrstoe privremenog prenapona (Temporary overvoltage
withstand strength factor-Tr ili Tc). Sposobnost TOV odvodnika izraena umnokom od
Ur ili Uc.
-Impedansa uzemljenja stuba (Tower footing impedance). Impedansa viena od strane
atmosferskog vala koji tee od osnove stuba do prave zemlje. Rizik preskoka raste sa
poveanjem impedanse uzemljenja.
-Putujui val (Travelling wave). Nastaju kada atmosfersko pranjenje pogodi raspon
prijenosne linije i injektiran visoki strujni impuls na pogoeni vodi. Impulsni napon i
strujni valovi se dijele i prostiru na obje strane od mjesta udara sa brzinom od oko 300
m/s sa veliinom odreenom strujom udara i valnom impedansom linije.

Ope osobine metal-oxidnih (MO) odvodnika prenapona

1.Ope karakteristike
MO odvodnici prenapona su primarna zatitna oprema koja ograniava prijelazne
prenapone na prijenosnim i distributivnim linijama. MO odvodnici prenapona se u
principu ugrauju paralelno tienoj opremi, a u novije vrijeme i u samu opremu.
1.1 Mikrostruktura
MO blokovi su keramika poluvodika oprema sastavljena od mjeavine ZnO (90%) sa
malim dodatkom ostalih metal-oksida, Bi2O3, CoO, Cr2O3, MnO i Sb2O3, mjeavina
granulata, koja se sui, presuje u diskove, i konano sinteruje1 [1,2]. Procesom
sinterovanja metal-oksidni prah se formira u keramiko tijelo sa varistorskim osobinama.
Slika 2 pokazuje strukturu snimljenu elektronskim mikroskopom.

Slika 2. Mikrostruktura metal oxidnog materijala

ZnO zrna (oko 10 m dijametra) imaju malu otpornost (0.01m) i okrueni su

zrnastim slojem, koji je visoko otporni oxid (108m), debljine oko 0.1 m. Prije
proboja, narinuti radni napon rasporeuje se samo na meuzrnasti sloj. Kada napon
premai vrijednost probojnog napona meuzrnastog sloja (3 V/sloju), otpornost
meuzrnastog sloja naglo opada. Probojni napon varistora proporcionalan je broju zrna
izmeu elektroda varistora. Probojni napon varistora VB, moe se kontrolirati porastom
zrna tokom sinterovanja. Vee temperature sinterovanja uzrokuju vei porast zrna, to
ima za poslijedicu manji broj zrna a time i nii probojni napon. MO blokovi mogu se
predstaviti ekvivalentnim krugom datim na slici 3. Ri predstavlja nelinearni otpor zrnastih
slojeva, gdje se otpornost mijenja od 108 m za niske vrijednosti polja do ispod 0.01
m za velike vrijednosti polja. Meuzrnasti sloj ima relativnu dielektrinu konstantu, r,
izmeu 500 i 1200, to uz dimenzije bloka odreuje njegov kapacitet, C. Rz je otpor ZnO
zrna sa otpornou od oko 0.01 m. L predstavlja induktivitet metal oxidnog diska i
odreen je geometrijom puta toka struje.
1

Sinter(engl.)- biti uzrokom da neto postane koherentna (prijanjajua) masa grijanjem bez topljenja

Slika 3. Ekvivalentni krug metal oxidnog diska

1.2 U-I karakteristika

U-I karakteristika MO odvodnika prenapona sastoji se od otporne komponente struje, Ir, i
kapacitivne komponente struje, Ic, slika 4, i moe se podijeliti u tri podruja:
a) Podruje malog elektrinog polja (podruje 1)
Vodljivi mehanizam u ovom podruju objanjava se pomou energetskih barijera
meuzrnastih slojeva. Barijere sprijeavaju tok elektrona od jedne barijere do druge.
Narinuto elektrino polje ima efekat smanjenja tih barijera i elektroni prolaze kroz njih
termiki. Poveanjem temperature, raste energija elektrona i oni mogu proi kroz barijere
lake.

Slika 4. U-I karaktersitka specifinog metal oxidnog diska (80 mm dijametra, 20 mm debljine)
____IR-ohmska komponenta (vidi sliku 2)
------ Ic-kapacitivna komponenta (vidi sliku 2)
Naponi i struje su date kao vrne vrijednosti

Ovo se zove Schottky emisija (kao u poluvodikim diodama, tranzistorima, itd.) i daje
porast do male struje kroz materijal. Gustoa struje data je izrazom [2, 3]

J r = J 0e

Ee3
B
4
kT

(1)

gdje je J0-konstanta ovisna o materijalu i geometriji zrnastog sloja, B-potencijalna

barijera, E-jaina elektrinog polja, e-naboj elektrona, -dielektrina konstanta, kBoltzmann-ova konstanta i T-apsolutna temperatura.
b) Podruje srednjeg elektrinog polja (podruje 2)

Kada elektrino polje u zrnastom sloju dostigne vrijednost od oko 100 kV/mm, elektroni
se kreu kroz barijere efektom tunela2, predstavljenog izrazom
J r = J1e

A 2 3B
E

(2)

gdje su J1 i A konstante za specifini materijal. Ovo podruje karakterizira veliki stepen

nelinearnosti I=kU gdje su 45-50 i k konstante za specifini materijal.
c) Podruje velikog elektrinog polja (podruje 3)

U ovom podruju, pad napona na barijerama uslijed efekta tunela je mali i dominantan je
pad napona kroz otpor Rz ZnO zrna. Struja se tada postepeno pribliava linearnom
podruju sa naponom definiranim izrazom
Jr =

(3)

kada je eksponent nelinearnosti jednak 5.

Da bi se odravalo malo rasipanje energije u metal oxidnom odvodniku zbog radnog
napona sistema, stalni radni napon odvodnika mora se odabrati u podruju 1. U ovom
podruju vrna vrijednost otporne komponente struje obino je ispod 1 mA i kapacitivna
struje je preovlaujua. Ova injenica znai da je raspodjela napona pri radnom naponu
kapacitivna i stoga pod utjecajem odvodnih i gradirajuih kapaciteta. Otporna
komponenta struje kroz metal oxidni varistor u podruju 1 ovisi o zrnastom sloju i
utjecana je proizvoakim izborom materijala i proizvodnji. Stoga, treba se oekivati
znatna promjena karakteristike otporne struje za razne proizvodne koliine i za razne
proizvoae.
Obje injenice, kapacitivni utjecaji i rasipanje karakteristika struje znae, da je jedino
mogu nadzor odvodnika pomou mjerenja struje, kada se ova struja mjeri u pogonskim
uvjetima novih odvodnika.
Zatitne karakteristike odvodnika odreene su U-I karakteristikom u podruju 2 i
podruju 3. U tim regijonima nestaju utjecaji temperature i kapaciteta i udaljavanje od
linearne raspodjele napona du odvodnika je samo odreeno disperzijom U-I
karakteristike. Moe se pretpostaviti da je ova disperzija mala i da je raspodjela napona
linearna.
2

tunnel(engl.)-prolazak kroz potencijalnu barijeru (tunneling elektrona kroz izolator izmeu poluvodia)

1.3 Termika stabilnost

Kako je pokazano na slici 3 i jednaini (1), otporna komponenta struje i rasipanje snage u
odvodniku pri radnom naponu rastu sa temperaturom uz eksponent vei od 1. Rasuta
snaga mora se prenijeti od blokova odvodnika preko kuita i preko spojeva na okolni
zrak. Za postizanje termike stabilnosti, prenos snage na okolini za datu temperaturu
mora prei sumu ulazne snage formirane rasipanjem snage i moguom radijacijom.
Termika stabilnost MO odvodnika prenapona bitan je faktor o kojem treba voditi rauna
pri izboru radnih i zatitnih karakteristika. U sluaju naruavanja ravnotenog stanja,
odnosno kada kada je proizvedena toplina vea od odate topline okolini, dolazi do
znatnog porasta temperature MO blokova i do tzv. termikog pregrijanja. Na slici 5.
prikazane su krive proizvedene i odvedene topline u MO odvodnicima prenapona.

Slika 5. Proizvedena i odvedena toplina u MO odvodniku prenapona

Taka B je kritina taka za termiko pregrijanje, jer desno od ove take proizvedena
toplina, P, premauje odvedenu toplinu ambientu, Q, te dolazi do daljnjeg rasta
temperature MO blokova i do njihovog termikog unitenja. Procesi uspostavljanja
termike stabilnosti mogu se vidjeti na slici 6. Krive I, II, III i IV predstavljaju
temperaturno ovisni dio U-I karakteristike MO odvodnika prenapona.

Slika 6. Temperaturno ovisni dio U-I karakteristike MO odvodnika prenapona

Kriva I odgovara U-I karakteristici MO blokova na temperaturi okoline (T=T0). Prikljui

li se na odvodnik napon U1<Uc, protei e kroz odvodnik struja I0. Ova struja, iako vrlo
mala, zagrijava MO blokove, tako da se U-I karakteristika pomie udesno (kriva II).
Struja poraste na vrijednost I1, a temperatura MO blokova na T1, i odvodnik se nalazi u
stabilnom stanju (taka A). Za prikljueni neki drugi, vii napon U2, ali jo uvijek manji
od Uo,uspostavit e se stanje ravnotee u taki B (kriva III).
Napon Uc, predstavlja kritini napon iznad kojeg nije mogue uspostaviti stanje termike
ravnotee. Kritinom naponu odgovara kritina struja, Ic, i temperatura MO blokova T=Tc
(kriva IV). Za neki prikljueni napon, U3>Uc, dovoljno dugog trajanja, nije mogue
uspostaviti termiku stabilnost MO odvodnika prenapona, pa dolazi do termikog
pregrijanja. Takva stanja u mrei nastaju pri uslovima nastanka privremenih prenapona
(TOV).
Temperatura pri kojoj termika nestabilnost poinje, ovisi o konstrukciji odvodnika, tj.
uvjetima transfera topline, karakteristikama materijala i narinutom radnom naponu.
Energija potrebna da se dostigne ova temperatura ovisi o poetnoj temperaturi
otpornikih blokova, koja nemora biti jednaka du kompletnog odvodnika i tokom
vremenu u kojem se energija unosi u odvodnik. Mogu nastati razliite poetne
temperature od nelinearne raspodjele napona du odvodnika, koja je, osobito, mogua,
kada vodljive povrine tj. zaprljanja utjei na tu raspodjelu. Vrijeme, za koje se
konzumira unutar odvodnika visoka energija, moe varirati izmeu nekih 10 s pri
atmosferskim strujama do nekoliko sekundi pri privremenim prenaponima. Kao
tendencija moe se predpostaviti da kraa vremena tvore opasnije uvjete, radi moguih
nejednakih temperatura unutar blokova (tople niti) i odsustva prenosa snage.
1.4 Degradacija karakteristika metal oxidnog odvodnika

Karakteristike zrnastog sloja MO blokova mogu se degradirati slijedeim efektima:

-Kemijske reakcije sa susjednim materijalom.
Kada okolni materijal sadri neprikladne molekule plina; tj. kao to su kemijski radikali3,
oksidi u zrnastom sloju e kemijski reagirati sa tim plinovima. Takvi plinovi mogu se
formirati tokom rada, tj. parcijalnim pranjenjima unutar kuita, ali kemijske reakcije se
moraju sprijeiti pogodnim dizajnom, tj. pasiviranjem4 povrine varistora.
-Naponska naprezanja radnim naponom pri ambijentalnoj temperaturi.
Ovaj tip degradacije je polagana promjena samog zrnastog materijala. To se openito
odnosi na starenje materijala. Stupanj starenja ovisi o prirodi i kvalitetu zrnastog sloja i
moe se smanjiti do malih razmjera.
-Naprezanja velikom strujom.
Velike struje kroz varistor mogu dovesti do prevelike gustoe lokalnih struja kroz zrnasti
sloj i na taj nain ga djelimino unitavati. Meutim, kod materijala koji su na
raspolaganju danas, ovaj tip degradacije je zanemarivo mali.
3

radical(engl.)-grupa atoma vezanih zajedno koji se smatraju sutinom u raznim vrstama reakcija
passivating(engl.)-uiniti neaktivnim ili manje reaktivnim zatitom presvlaenjem ili kemijskim
tremanom povrine

1.4.1 Praenje karakteristika MO odvodnika prenapona

Tokom perioda kada MO odvodnik prenapona radi kao oprema za ogranienje

prenapona, od njega se oekuje da se ponaa kao izolator. Stoga su izolacione osobine
MO odvodnika prenapona bitne za duinu njegovog radnog vijeka. Od uvoenja MO
odvodnika prenapona koristile su se razne dijagnostike metode i indikatori za otkrivanje
moguih gubitaka ili kvarova njihovih izolacionih osobina:
Indikatori kvarova daju jasnu vizuelnu indikaciju otkaza odvodnika, bez rastavljanja
odvodnika od linije radei na principu vrijednosti amplituda i trajanju struja odvodnika ili
temperature MO otpornika. Oprema moe biti integralni dio odvodnika ili odvojena
jedinica ugraena u seriju sa odvodnikom.
Rastvaljai daju vizuelnu indikaciju otkaza odvodnika njegovim rastavljanjem od
sistema. Princip rada je eksplozivna oprema trigerovana strujom kvara, pri emu
rastavlja nije namijenjen da gasi struju kvara. Rastavlja je esto integralni dio
odvodnika ili izolacioni podmeta ili odvojena jedinica ugraena u seriju sa odvodnikom.
Prednost je da linija ostaje u pogonu nakon rastavljanja odvodnika a nedostatak je
izostanak prenaponske zatite sve dok je odvodnik rastavljen.
Brojai impulsa rade na impulsne struje iznad odreene amplitude ili iznad odreene
kombinacije amplitude i trajanja struje. Ako je vrijeme izmeu pranjenja suvie kratko
(ispod 50ms) broja impulsa nemoe registrirati svaki strujni impuls. Neki brojai
zahtjevaju prateu struju industrijske frekvencije i nemogu registrirati kratke strujne
impulse kroz odvodnik. Ovisno o principu rada i osjetljivosti, broja moe dati indikaciju
o prenaponima koji se javljaju u sistemu ili mogu obezbjediti informaciju o broju
pranjenja koja odgovaraju znaajnim energetskim naprezanjima odvodnika. Pri tome
brojai ne obezbjeuju informaciju o stanju odvodnika.
Iskrita za praenje koriste se za indikaciju broja i procjene amplitude i trajanja struja
pranjenja kroz odvodnik, pri emu je vana interpretacija oznaka na iskritu. Neka
iskrita mogu biti kontrolirana dok je odvodnik u pogonu, dok drugi tipovi zahtjevaju da
je odvodnik izvan pogona. Iskrita ne daju direktnu informaciju o stanju odvodnika, ali
mogu pomoi u donoenju odluke o nastavku rada odvodnika.
Mjerenje temperature odvodnika moe se provesti daljinski ili direktno.
Daljinsko mjerenje provodi se pomou metode termikog odraavanja koje je samo
indikativno obzirom na stanje odvodnika jer pad temperature izmeu blokova i povrine
kuita moe biti znaajan. Ipak, usporedba sa susjednim odvodnicima ili jedinicama
odvodnika moe pokazati poveano grijanje.
Direktno mjerenje temperature MO odvodnika daje tanu indikaciju stanja odvodnika, ali
zahtjeva da je odvodnik opremljen specijalnim pretvaraima tokom proizvodnje.
Mjerenje struje odvoenja. Bilo kakvo gubljenje izolacionih osobina odvodnika
uzrokovat e porast ohmske struje odvoenja ili gubitke snage pri datim vrijednostima
napona i temperature. Procedure mjerenja struje odvoenja mogu se podijeliti na direktna
mjerenja kada je odvodnik spojen na sistem i napajan radnim naponom tokom rada i
mjerenja neovisno od sistema kada je odvodnik rastavljen od sistema i napojen
odvojenim naponskim izvorom na terenu. Mjerenja neovisno od sistema mogu se provesti
sa izvorom napona koji je posebno prilagoen za tu svrhu, tj. pokretnim AC ili DC
ispitnim generatorima.

10

Mjerenja provedena direktno pri normalnom pogonskom naponu su najei metod

mjerenja i obino se provode povremeno koritenjem prenosivih ili stalno ugraenih
instrumenata. Prenosivi ureaji se obino spajaju na uzemljivaki zavretak pomou
klijeta ili stalno ugraenog strujnog transformatora. Dugotrajna mjerenja struje
odvoenja mogu biti neophodna za detaljnija istraivanja, posebno ako su znaajne
promjene stanja odvodnika otkrivene privremenim mjerenjima. Daljinska mjerenja se
mogu primijeniti za kompjuterizirane sisteme za superviziju opreme stanice.
1.4.2 Osobine struje odvoenja MO otpornika

MO odvodnici prenapona stalno provode malu struju odvoenja koja se sastoji od

kapacitivnog (dominirajueg) i ohmskog (znatno manjeg) dijela, slika 7. Ohmska
komponenta struje odvoenja moe porasti tokom vremena uslijed razliitih naprezanja
uzrokujui starenje i konano oteenje.

Slika 7. Struja odvoenja MO odvodnika prenapona

1.4.2.1 Kapacitivna struja pranjenja

Kapacitivna struja odvoenja uzrokovana je permitivitetom MO otpornika, parazitnim

kapacitetima i gradirajuim kapacitetima, ako su izvedeni. Specifini kapacitet otpornog
elementa je 60 do 150pFkV/cm2 (nazivnog napona), to ima za poslijedicu kapacitivnu
struju odvoenja od oko 0.2 d0 3 mA pri normalnim radnim uvjetima. Kapacitet MO
otpornika je malo naponski i temperaturno ovisan. Nije dokazan utjecaj promjene
kapacitivne struje sa slabljenjem U-I karakteristika MO otpornika, pa se stoga
kapacitivna struja nemoe koristiti za praenje stanja MO odvodnika.
1.4.2.2 Ohmska struja odvoenja

Za date vrijednosti napona i temperature, ohmska komponenta struje odvoenja je

pouzdan pokazatelj promjena U-I karakteristika MO otpornika, pa se stoga ohmska struja
moe koristiti za praenje stanja MO odvodnika u pogonu. Tipine ohmske i kapacitivne
U-I karakteristike za AC napon date su na slici 8.

11

Slika 8. Tipina U-I karakteristika MO otpornika

Ohmska komponenta struje odvoenja pri AC naponu definirana je kao nivo struje u
trenutku maksimuma napona (du/dt=0), slika 9. Ohmska struja odvoenja MO odvodnika
je reda 5 do 20% od kapacitivne komponente pri normalnim radnim uvjetima, to
odgovara vrijednostima od 10 do 600A pri temperaturi od +200C. U podruju struja
odvoenja, ohmska struja ovisi o naponu i temperaturi, slika 10

Slika 9. Tipska normalizirana naponska ovisnost pri +200C

Slika 10. Tipska normalizirana naponska ovisnost pri +200C

12

Zbog parazitnih kapaciteta prema zemlji i prema susjednim odvodnicima, raspodjela

napona du odvodnika nije linearna. Kao poslijedica, izmjerena ohmska struja na
uzemljivakom zavretku moe se razlikovati od srednje ohmske struje du odvodnika i
fazni pomak napona takoer utjee na metode koje koriste napon kroz kompletan
odvodnik kao referentan. Takoer, na mjerenje moe utjecati i kapacitivna struja
inducirana u uzemljivakim uadima odvodnika od strane susjednih faza.
1.4.2.3 Harmonici u struji odvoenja

Nelinearna U-I karakteristiksa uvjetuje porast harmonika pri ukljuenom AC naponu.

Sadraj harmonika ovisi o veliini ohmske struje i stupnju nelineariteta, koji je funkcija
napona i temperature (naprimjer sadraj treeg harmonika je 10-40%). Sadraj harmonika
moe biti koriten kao pokazatelj ohmske struje. Drugi izvor harmonika koji moe
utjecati na mjerenje harmonika u struji odvoenja je sadraj harmonika u naponu sistema.
Harmonike kapacitivne struje nastale naponskim harmonicima mogu biti istog reda
veliine kao harmonike struje nastale nelinearnim otporom odvodnika.
1.4.2.4 Gubici snage

Gubici snage mogu se koristiti kao dijagnostiki pokazatelji stanja odvodnika na isti
nain kao i ohmska struja odvoenja. Tipine vrijednosti gubitaka snage su 5-300mW/kV
(nazivnog napona) pri Uc i +200C.
1.4.2.5 Povrinske struje odvoenja

Vanjske povrinske struje mogu se povremeno javiti na kuitu odvodnika u uvjetima

kie ili visoke vlanosti kombinirane sa zaprljanom povrinom. Takoer, mogu se javiti i
unutranje povrinske struje uslijed prodora vlage unutar kuita. Utjecaj povrinskih
struja na mjerenje struja odvoenja moe se izbjei mjerenjem struja odvoenja u suhim
uvjetima ili shentiranjem povrinskih struja prema zemlji.
1.4.2.6 Mjerenje ukupne struje odvoenja

Mjerenje ukupne struje odvoenja uglavnom ovisi o kapacitivnoj komponenti, budui da

je ohmska komponenta mala i fazno pomjerena za 900 u odnosu na kapacitivnu. Stoga je
potrebno znaajno poveanje ohmske komponente da bi se odrazilo na ukupan porast
struje odvoenja
Direktna mjerenja ukupne struje odvoenja u praksi se provode konvencionalnim mAmetrima ugraenim u brojae impulsa. Koriste se i prenosivi instrumenti koji pokazuju
efektivnu, srednju ili vrnu vrijednost ukupne struje odvoenja.
Osjetljivost ukupne struje odvoenja (efektivne, srednje i vrne) o promjenama ohmske
struje data je na slici 11.
Mala osjetljivost ukupne struje na promjene ohmske komponente ine mjerenje ukupne
struje odvoenja pogodnim za dijagnostike pokazatelje samo u rijetkim sluajevima
kada je ohmska komponenta istog nivoa kao i kapacitivna.

13

Slika 11. Utjecaj poveanja ohmske komponente na ukupnu struju odvoenja

1.4.3 Mjerenja ohmske struje odvoenja ili gubitaka snage

Ohmski dio struje odvoenja ili gubici snage mogu se odrediti na slijedea tri principa:
Metod A: Direktno mjerenje ohmske struje odvoenja (4 grupe mjerenja ovisno o vrsti
odreivanja ohmske komponente struje odvoenja)
Metod A1-Koritenje naponskog signala kao referentnog
Metod se bazira na koritenju referentnog signala koji predstavlja napon kroz
odvodnik. Referentni signal moe se koristiti za direktno oitanje ohmske
komponente struje odvoenja u trenutku maksimuma napona (du/dt=0)
Metod A2-Kompenziranje kapacitivne komponente koritenjem naponskog
signala
Koritenjem naponskog signala za kompenzaciju kapacitivne komponente struje
odvoenja, poveava se osjetljivost mjerenja ohmskog dijela. Osnovni princip je
VN most kojim se kapacitivno-ohmska konzola prilagoava za izjednaavanje
kapacitivne komponente, tako da samo nelinearni ohmski dio doprinosi izlaznom
naponu.
Metod A3- Kompenziranje kapacitivne komponente bez koritenja naponskog
signala
Osnovni princip je se referentni signal osnovne frekvencije proizvodi sintetski
pomou informacije izvedene iz struje odvoenja. Odgovarajuim prilagoenjem
amplitude i faznog ugla, referentni signal se moe sainiti putem osciloskopa da
kompenzira kapacitivnu komponentu struje odvoenja.
Metod A4- Kompenziranje kapacitivne komponente kombiniranje struja triju
faza
Metod je zasnovan na predpostavci da su kapacitivne struje ponitene ako se
sumiraju struje odvoenja odvodnika u tri faze. Rezultatna struja je sastavljena od
harminika ohmske struje iz tri odvodnika, budui da su osnovne komponente
takoer ponitene sve dok su jednakih amplituda
Metod B:Indirektno odreivanje ohmske komponente pomou harmonike analize struje
odvoenja (tri grupe mjerenja)
Metod B1-Analiza treih harmonika struje odvoenja

14

Metod se zasniva na injenici da harmonici nastaju kao poslijedica nelinearne U-I

karakteristike. Trei harmonik je najvea harmonika komponenta ohmske struje,
pa se najee koristi za dijagnostika mjerenja. Nedostatak mjerenja je greka
koja nastaje utjecajem harmonika iz napona sistema, koji mogu stvoriti
kapacitivne harmonike struje usporedljive po veliini sa harmonikim strujama
nastalim iz nelinearne U-I karakteristike odvodnika.
Metod B2-Analiza treeg harmonika sa kompenzacijom harmonika napona
sistema
Metod je zasnovan na istom principu kao i metod B1, stim da se osjetljivost na
harmonike sistema smanjuje uvoenjem kompenzirajueg strujnog signala za
kapacitivnu struju treeg harmonika u odvodniku. Kompenzirajui strujni signal
se izvodi iz sonde polja postavljene na osnovu odvodnika. Pravilnim
skaliranjem, inducirana harmonika struja u sondi elektrinog polja oduzima se
od ukupne harmonike struje. Pretvaranje treeg harmonika u ohmsku struju
zahtjeva dodatne informacije od proizvoaa odvodnika.
Metod B3-Analiza prvog harmonika
Osnovna komponenta ohmske struje dobije se filtriranjem i integriranjem struje
odvoenja, proputanjem signala proporcionalnog ohmskoj komponenti. Utjecaj
harmonika napona sistema tokom mjerenja je eliminiran koritenjem osnovnih
komponenti napona i struje. Problem predstavlja potreba za dobijenim signalom
sa sekundarne strane naponskog transformatora.
Metod C:Direktno odreivanje gubitaka snage
Gubici snage se mogu dobiti direktnim mjerenjem pomou mnoenja i integriranja
naponskih signala i signala struje odvoenja. Rezultati se mogu izraziti pomou osnovne
komponente ohmske struje nakon podjele sa efektivnom vrijednou napona. Utjecaj
harmonika napona je znaajno smanjen procedurom mnoenja. Nedostatak metode je
potreba za naponskim signalom.
1.4.4 Informacije o struji odvoenja od proizvoaa

Podaci o izmjerenoj struji odvoenja mogu se usporediti sa podacima dobijenom od

strane proizvoaa odvodnika. Da bi se to postiglo, potrebno je poznavati radni napon i
temperaturu ambijenta u trenutku mjerenja. Nadalje, informacije od strane proizvoaa
mogu sadrati, ohmsku struju, struju treeg harmonika i podatke o gubicima snage za
svaki tip odvodnika kao funkciju napona i temperature.. Naponska ovisnost moe biti
izraena kao funkcija pogonskog napona podijeljenog sa Ur. Informacije trebaju sadrati
radne napone od 0,4 do 0,9Ur. Ohmska struja i struja treeg harmonika trebaju se dati kao
vrne vrijednosti, dok se gubici snage trebaju dati kao specifine vrijednosti zasnovane na
nazivnom naponu.
Temperaturna ovisnost se treba dati kao funkcija temperature ambijenta, uzimajui u
obzir nadtemperaturu otpornika, budui da nije mogue dobiti stvarnu temperaturu
otpornika tokom mjerenja u pogonu. Opseg temperature ambijenta treba biti od 100C do
+400C.
Od interesa su dvije vrste informacija od proizvoaa za procjenu mjernih rezultata:
-Informacije za usporedbu rezultata dobijenih pri raznim radnim uvjetima, pomou
radnog napona i temperature ambijenta. Pretvaranjem rezultata mjerenja u niz

15

standardnih radnih uvjeta, tj. radni napon od 0,7Ur i temperaturu ambijenta od +200C,
mogue je usporediti rezultate mjerenja sainjenih u raznim prilikama. Te informacije se
mogu dati kao korekcioni umnoci, slike 12 i 13

Slika 12. Tipina informacija za pretvorbu u standardne naponske radne uvjete

Slika 13. Tipina informacija za pretvorbu u standardne temperaturne radne uvjete

-Proizvoa odvodnika moe dati nivoe upozorenja za izmjerene veliine nakon

pretvorbe u standardne radne uvjete. Ako su nivoi upozorenja preeni, proizvoa se
treba konsultirati za dalje savjete.
1.5 Izvedbe MO odvodnika prenapona

Poetkom izvedbe opreme za prenaponsku zatitu, istaje sadravala zrani zazor izmeu
elektroda (zatitno iskrite), pri emu je probojni napon ovisio o atmosferskim uvjetima.
Nakon toga se razvio konvencionalni odvodnik prenapona sa serijskim iskritem i
naponski-ovisnim SiC (silicijum-karbidnim) otpornikom u porcelanskom kuitu.
Prije dvadesetak godina proizvedena je nova generacija odvodnika bez iskrita sa serijski
spojenim ZnO varistorskim blokovima u porcelanskom kuitu U novije vrijeme kuite
odvodnika proizvodi se od polimera, silikonskih guma, dok su ZnO blokovi isti kao i kod
izvedbe sa porcelanskim kuitem.

16

1.5.1 MO odvodnik prenapona sa porcelanskim kuitem

MO odvodnik prenapona sa porcelanskim kuitem sastoji se od MO nelinearnih

otpornika smjetenih u hermetiki zatvoreno kuite od porcelana, slika 14

Slika 14. MO odvodnik prenapona u porcelanskom kuitu

Na zavrecima odvodnika izvedene su zaptivne kape za nadpritisak u odvodniku i

gumene zaptivke. Nadpritisak u kuitu odvodnika neto je vei od atmosferskog radi
sprijeavanja utjecaj vanjskih faktora (vlanost i dr.) na nelinearne otpornike. U sluaju
kvara u kuitu i nastanku visokog nadpritiska, zaptivna ploa se pomjera i plin izlazi
kroz ispusni kanal.
1.5.2 MO odvodnik prenapona u polimernom kuitu

MO odvodnici prenapona u polimernom kuitu sastoje se od MO blokova moduliranih

pomou fiberglasom ojaanih veza, slika 15. Odvodnici su na taj nain potpuno
zaptiveni, unutar modula nema zraka i izbjegavaju se unutarnja parcijalna pranjenja.
Nisu potrebne zaptivne kape za nadpritisak i brtvila za odravanje zaptivenosti, to
omoguava dobre karakteristike na kratkospojne struje.

Slika 15. MO odvodnik prenapona u kuiti od silikonske gume

17

MO odvodnici prenapona sa polimernim kuitem su laki (do 50%) od onih sa

porcelanskim kuitem, nude bolju izdrljivost, neosjetljivi su na vlagu, nezapaljivi i
otporni na starenje. Izolacioni materijal sainjen je od posebno pripravljene silikonske
gume. Zbog kemijske prirode silikona, povrina izolatora je hidrofobina, voda na
povrini ostaje u obliku kapi i ne formira se stalno voljivi film. Struje odvoenja su u
velikoj mjeri ograniene i rizik od preskoka smanjen je u odnosu na porcelansku
izolaciju, posebno u uvjetima zagaenja.
Ovakvo rjeenje MO odvodnika prenapona omoguuje novi pristup koordinaciji izolacije
u kojem se MO odvodnici prenapona kombiniraju sa opremom u cilju ostvarenja boljih
zatitnih karakteristika.

18

Dodatak
Upotreba moderne dijagnostike tehnike poveava pouzdanost rada odvodnika prenapona
i smanjuje rizik nastanka smetnji u sistemu i oteenja tiene opreme. Koritenjem
monitora struje odvoenja (LCM) za mjerenje otporne komponente struje odvoenja u
radnim uvjetima, dobijaju se vane informacije vezane za radnu sposobnost odvodnika.
MO odvodnici prenapona stalno provode malu struju odvoenja ija otporna komponenta
moe rasti sa vremenom zbog raznih naprezanja uzrokovanih starenjem, prenaponskim
naprezanjima do konanog unitenja odvodnika. Vani faktori koji utjeu na radnu
sposobnost odvodnika su prenaponi u mrei, nivo vanjskog zaprljanja kuita odvodnika,
nazivni napon odvodnika, sposobnost odvoenja energije itd. LCM se vee na odvodnik
prema slici D1. i sastoji se od slijedeih komponenti:
-strujne sonde vezane za vodi;
-sonde polja spojene na strujnu sondu preko koaksijalnog kabela i adaptera smjetenog
blizu osnove odvodnika da pokupi kapacitivnu komponentu struje;
-instrumenta struje odvoenja, koritenjem harmonike analize signalima strujne sonde i
sonde polja za odreivanje otporne komponente struje odvoenja.

Slika D1. Spojna shema opreme praenja struje odvoenja

Starenje MO odvodnika prenapona u pogonu moe biti uzrokovano slijedeim razlozima:

-Nominalni radni napon moe uzrokovati starenje MO blokova;
-Privremeni prenaponi mogu uzrokovati preoptereenje (prskanje, probijanje) svih ili
nekih Mo blokova;
-Sklopni prenaponi mogu uzrokovati preoptereenje (prskanje, probijanje, preskok) svih
ili nekih MO blokova;
-Atmosferski
prenaponi
mogu
uzrokovati
preoptereenje
(promjenu
karakteristika/starenje, preskok, probijanje) svih ili nekih MO blokova;

19

-Vanjsko zaprljanje moe uzrokovati preoptereenje (nelinearnu naponsku raspodjelu,

ekstremno grijanje, starenje) svih ili nekih MO blokova
Poveana otporna struja odvoenja (starenje) moe dovesti do termike nestabilnosti i
potpunog proboja odvodnika.Rezultati provedeni u praksi prikazani su na slici D2.8

Slika D2. Izmjerene otporne struje odvoenja u funkciji broja godina u pogonu. 100% je
preporuljiva vrijednost data od strane proizvoaa

Otporne komponente struje odvoenja trebaju se izmjeriti nakon ugradnje odvodnika.

Mjerenja se trebaju provesti na mjestu gdje je odvodnik izloen atmosferskim
zagaenjima. Mjerenja su vana nakon perioda sa loim vremenom i preskocima u mrei,
uzrovanim zaprljanjem uslijed soli ili industrije.
Mjerenja se trebaju provesti nakon posebnih dogaanja u mrei (kvarovi) uzrokovanih
TOV visokih amplituda i/ili dugog trajanja.
U veini sluajeva starenje uzrokuje postepen porast struje odvoenja sa vremenom. Ako
su uspostavljene procedure mjerenja, biti e mogue otkriti starenje odvodnika i
demontirati ga iz pogona prije nastanka kvara.

20

Izbor stalnog radnog napona (COV)5 i nazivnog napona (Ur)6

a) Parametri sistema
Treba se poznavati maksimalni napon sistema (Um), a ako nije poznat procjenjuje se kao
5 do 10% vea vrijednost od nominalnog napona sistema.
Najei TOV u sistemu sa javlja kao jednofazni zemljospoj. Amplituda se odreuje kao
umnoak Um/ 2 sa zemljospojnim faktorom ke, koji se odreuje iz uvjeta zemljospoja.
Na Sl.16. date su vrijednosti za ke reaktansi redoslijeda sistema i otpornosti za
najnepovoljni otpornosti greke. Ako ti parametri sistema nisu poznati, ke je za direktno
uzemljene sisteme jednak 1.4 a 1.73 za rezonantno uzemljene ili izolirane neutrale
sistema.

Sl. 16. Odnos R0/X1 i X0/X1 za konstantan faktor zemljospoja ke i otpor nultog redoslijeda
Trajanje ovidi o vremenu otklanjanja kvara, a ako nije poznato moe se procijeniti na 1
do 3 sekunde za direktno uzemljene VN sisteme i
3 do 10 sekundi za direktno
uzemljene distributivne sisteme. Za izolirane ili rezonantno uzemljene neutrale sistema,
trajanje je vano odrediti jer se moe kretati od nekoliko sekundi do nekoliko sati pa ak i
dana ovisno o tome da li se koristi otklanjanje kvarova. Za predviena trajanja kvarova
dua od 2 sata, TOV se treba smatrati stalnim i odabrati nazivne veliine odvodnika u
skladu sa tim.
Openito su od interesa TOV tokom zemljospoja i ispada optereenja. Odreene konfiguracije mree mogu
meutim uvjetovati rezonantne prenapone, koji mogu nastati tokom nesimultanog rada polova prekidaa.
Rezonantni prenaponi se mogu izbjei odgovarajuim dizajnom sistema i obino nisu osnova za izbor TOV
sposobnosti odvodnika.
Nekad je potrebno smanjiti struje zemljospoja selektivnim uzemljenjem neutrala kod samo nekoliko
transformatora, odravajui istovremeno ukupni efektivno uzemljeni sistem. U tim sluajevima, mogue je
5

Continuous operating voltage (COV)- maksimalno dopustivi efektivni napon industrijske frekvencije koji
se moe stalno primijeniti izmeu krajeva odvodnika.
6
Rated voltage (Ur)-nazivni napon koji mora podnijeti odvodnik prenapona po IEC standardu 10 sekundi
nakon to je prethodno zagrijan do 600 C i izloen dva dugotrajna strujna impulsa, koji odgovaraju
njegovom klasi pranjenja linije definiranog standardom. Ur treba biti jednak 10 sec TOV sposobnosti
odvodnika.

21

samo neke dijelove sistema ne-efikasno uzemljenim (poveanjem vrijednosti ke) tokom
odreenog perioda dok je jedan ili vie transformatora sa uzemljenim neutralom izvan
pogona. Zemljospoj tokom ovog vremena moe dovesti do viih TOV i poslijedinih
kvarova odvodnika ako se ovaj sluaj ne uzme u obzir. Budui da su ova javljanja rijetka,
moe biti opravdano prihvatiti rizik kvara odvodnika umjesto odabiranja odvodnika sa
viom TOV sposobnou a time i vii zatitni nivo.
b) Izbor stalnog radnog napona
U trofaznim sistemima sa odvodnicima spojenim fazno, stvarni stalni radni napon , Uca,
nije vii od Um/3. Ako u sistemu nema nepravilnih pogonskih uvjeta, Uc treba biti
jednak ili vii od Um/3.
Ako bi u sistemu bio prisutan znaajan iznos harmonika (10%), preporuuje se
sigurnosni faktor od 1.05 da se uzme u obzir poveanje vrne vrijednosti od Uca. U
sistemu sa kratkim vremenom automatskog otklanjanja kvarova, dovoljan je sigurnosni
faktor od 1.0. Slino je i za ne-efikasno uzemljene sisteme. Bilo koji odvodnik sa UcUca
su isto tako odgovarajui obzirom na samo na stalni radni napon.
c) Izbor nazivnog napona obzirom na zahtjeve TOV-a
Openito se odvodnici prenapona ne koriste za tienje opreme od TOV jer bi zahtjevali
veliki broj paralelnih kolona blokova. Mogu se samo koristiti u sluaju ogranienja ili
eliminiranja rezonantnih TOV, za to su potrebne detaljne analize sposobnosti
podnoenja energija od strane odvodnika prenapona.
Faktori koji utjeu na TOV sposobnost odvodnika je prethodno odvedena energija (tj.
poetna temperatura MO blokova) prije primjene TOV i primjenjenog napona koji slijedi
iza TOV.
Za odreeni tip odvodnika, nazivni napon, Ur, definiran po IEC Standardima, mjera je
sposobnosti podnoenja prenapona. Dodatna sposobnost podnoenja TOV od strane
odvodnika moe se specificirati kao umnoak od Ur.
Od strane proizvoaa, preporuuju se slijedee procedure odabira odvodnika prenapona
obzirom na sposobnost podnoenja TOV:
-

Izbor uvodnog nazivnog napona (Ur0) zasnovanog na Uc, kao U r 0 =

Uc
, gdje je
0.8

0.8 'faktor dizajna' za MO odvodnike prenapona;

-

Odreivanje amplitude TOV i trajanje zemljospoja kao TOVe = k e

Um

, gdje je

k e 1.4 za direktno uzemljene sisteme (efikasno uzemljene),

k e = 1.73 za rezonantno uzemljene i izolirane sisteme (ne-efikasno uzemljene).

Za posebne sluajeve, potrebno je odrediti stvarni faktor ke.

Odrediti ostale privremene prenapone TOV1, TOV2, .. TOVn sa proraunatim ili
procijenjenim amplitudama i trajanjem,
Razmotriti moguu odvedenu energiju W (u kJ) prije TOV i sraunati W/Ur0. Za
svaki TOV, odrediti minimalno potrebne nazivne napone Ure, Ur1, Ur2, .. Urn
dijeljenjem odreene amplitude sa faktorom privremenog prenapona Tr za
odabrani tip odvodnika za stvarno trajanje TOV i sraunati odvedenu energiju

22

W/Ur0. Ako je sraunata specifina odvedena energija W/Ur0 via od vrijednosti

dobivene prvim izborom tipa odvodnika, onda je potrebno poveati Ur0 ili
odabrati tip odvodnika sa viom energetskom sposobnou.

Tako je U re =
-

TOVe
TOV1
TOV2
, U r1 =
, U r2 =
, itd.
Tre
Tr 1
Tr 2

Odabrati konanii nazivni napon, Ur, koji je najvea vrijednost od vrijednosti

Ur0, Ure, Ur1, Ur2, itd. Ako je to nestandardna vrijednost, odabrati prvu viu
standardnu vrijednost.

d) Izbor nominalne struje

U dosta sluajeva je teko sraunati struju odvodnika, posebno one koje su poslijedica
atmosferskih pranjenja. Radi toga se esto koristi gruba procjena. Relativno male
promjene napona pranjenja u odnosu na oblik strujnog vala i amplituda ini procjenu
manje kritinom kod MO odvodnika prenapona.
Vani parametri koji djeluju na izbor nominalne struje su:
-vanost tienog objekta,
-broj linija spojenih na postrojenje,
-izloaciju linije,
-gustou broja atmosferskih pranjenja u zemlju u razmotrenom podruju,
-performanse linije obzirom na povratne preskoke i otkaz ekraniranja nekoliko raspona
prije postrojenja.
Kao opa uputa, predlau se slijedee nominalne struje:
Tabela . Preporuene nominalne struje
Maksimalni napon sistema (kV)
800
550
245<Um420
36<Um245
36

Nominalna struja (kA)

20
20 (ili 15 prema IEEE)
10 ili 20
10
5 ili 10

e) Izbor energetske sposobnosti

Najtei sluaj za izbor energetskih naprezanja MO odvodnici prenapona su uvjeti
automatskog ponovnog uklopa (APU) sa zaostalim nabojima na prenosnoj liniji, kada su
ugraeni na otvorenom kraju linije, Sl. 17.

Sl. 17. Jednofazni model sklapanja otvorene linije sa zaostalim naponom

23

Ako je vrijeme putovanja valova na liniji kratko u usporedbi sa jednim ciklusom napona
industrijske frekvencije a impedansa Z1 niska impedansa, struja kroz odvodnik e imati
pravougaoni oblik sa trajanjem jednakim dvostrukom vremenu putovanja vala na liniji, T.
Struja kroz odvodnik i njegov preostali napon pri ovoj struji su dati presjecitem
odnosnih U-I karakteristika odvodnika prenapona i tereta prenosne linije, i moe se
odrediti prema Sl. 18.

Sl. 18. Dijagram za odreivanje struje kroz odvodnik

UL-oekivani prenapon, Z-valna impedansa linije, Ia-valna struja odvodnika, Ups-zatitni nivo odvodnika na
sklopne valove (preostali napon)

U realnim sluajevima struja kroz odvodnik nema pravougaoni oblik. Impedansa izvora,
Z1, e djelovati na napon pri sklapanju prekidaem, prenaponski val e se izobliiti tokom
putovanja po liniji, povratni valovi e uzrokovati refleksije na poetnom kraju linije, a za
viefazne linije, faze e meusobno utjecati jedne na druge.
Ovaj jednostavni model je koristan jer se izbjegavaju skupi raunarski prorauni i moe
se primjeniti kao prvi pristup procjeni naprezanja odvodnika uslijed sklapanja u uvjetima
APU-a. Ako takvi prorauni pokau vie energije i potrene su sloeniji prorauni, to se
postie raspoloivim raunarskim programima (ATP i dr.).
Za potrebe koritenja jednostavnog metoda, parametri sa Sl. moraju se odrediti na slian
nain, tj. jednostavnim procjenama. Uobiajene vrijednosti za razliite naponske nivoe,
date su u Tabeli. .
Tabela . Parametri sistema razliitih naponskih nivoa
Napon sistema (kV)

Valna impedansa, Z ()

Ispod 145
145 do 345
362 do 550
765 (800)

450
400
350
300

Oekivani prenaponi bez ugraenih odvodnika

prenapona, UL (j.v.)
3.0
3.0
2.6
2.2

Oekivani prenapon ovisi o vie parametara kao to su lokacija odvodnika, tip sklopne
operacije, ugraeni uklopni otpornici, napojna mrea i paralelna kompenzacija (ako je
izvedena).

24

Vrijeme putovanja, T, ovisi o duini linije i brzini prostiranja valova. Za zrane linije i
sabirnice GIS-a, brzina prostiranja valova je priblina brzini svjetlosti (0.3 km/s), dok je
za kabele mnogo nia (oko 0.15 km/s).
Energija, W, izraena u J, absorbirana od odvodnika odreuje se iz jednaine,
W=

U L U ps
Z

U ps 2T n ,

(*)

l
v

gdje je T = ( s ) -vrijeme prostiranja vala du linije, l(km)-duina linije, v(km/s)-brzina

prostiranja, n-broj pranjenja u nizu.
Kao to se vidi, absorpirana energija ovisi i o zatitnom nivou. to je vii zatitni nivo,
manji su zahtjevi u kJ/kV.
Sposobnost absorpcijue energije MO odvodnika prenapona mora se provjeriti
ispitivanjima pranjenja linije. Absorbirana energija odvodnika pri ispitivanjima
pranjenja linije je funkcija i klase pranjenja linije i zatitnog nivoa odvodnika na
sklopne impulse.
Za neki odvodnik, procjena absorbirane energije tokom ispitivanja pranjenja linije moe
se dobiti koritenjem zatitnog nivoa odvodnika na sklopne impulse iz kataloga i
provjerom absorbirane energije iz karakteristinik krivi Klase Pranjenja Linije u skladu
sa IEC, Sl. 19. Ova vrijednost se onda usporedi sa potrebnom energijom pranjenja (W),
sraunatom iz izraza (*).

Sl. 19. IEC karakteristine krive klase pranjenja linije

IEC i IEEE ispitivanja pranjenja linije sadre ponavljkajua pranjenja i termika
stabilnost odvodnika mora se potvrditi za dva uzastopna pranjenja sa 50 i 60 sekundi
izmeu njih. Za jednu operaciju, mnogi tipovi odvodnika bi se mogli vie opteretiti,
energijom jednakom energetskoj sposobnosti jednog impulsa.
Ovaj sluaj ima vrlo malu vjerovatnou pojavljivanja te stoga moe biti dovoljan za
dizajniranje za jednu operaciju pranjenja a ne za dva uzastopna pranjenja.
Ako odabrana energetska sposobnost nije dovoljna, najekonominije rjeenje je da se
povea nazivni napon odvodnika. Ako ovo moe uvjetovati neporihvatljivo visok zatitni

25

nivo, onda je potrebno odabrati drugi tip odvodnika sa viom energetskom sposobnou.
Za vrlo visoke energetske zahtjeve, mogu se izvesti paralelne kolone MO blokova i/ili
odvodnici koje e zadovoljiti energetske zahtjeve. U tim sluajevima mora se provesti
odgovarajue i paljivo usklaivanje sa ciljem osiguranja dovoljno ravnomjerne
raspodjele struje, budui da potpuna raspodjela struje nije neophodno osigurati sa
standardnim odvodnicima.
Za napone niih nivoa (ispod 245 kV), energije uslijed sklapanja e openito biti nie. U
isto vrijeme, manje panje se esto poklanja efektivnom uzemljenju i ekraniranju takvih
sistema, tako da e projektirani energetski zahtjevi biti odreeni atmosferskim
naprezanjima.
Tradicionalna procjena energetske sposobnosti odvodnika za atmoisferske impulse
dobije se ispitivanjem velikom strujom koritenjem impulsa oblika 4/10 s. Ovaj val
napree odvodnik velikom energijom tokom vrlo kratkog vremena i stoga dovodi do
termikog naprezanja. Pranjenja sa amplitudama koje se provode u ispitivanjima su
rijetka u praksi, a stvarno trajanje impulsa u radu sistema moe biti due od trajanja
ispitnog impulsa.
Odvodnik sa blokovima veeg promjera bolje e podnijeti naprezanja atmosferskim
impulsom iz dva razloga:
-gustoa struje e biti manja,
-preostali napon e biti nii a time i energija pranjenja.
Radi toga je pogodno odabrati odvodnik sa viim prenikom blokova (a time i veim
sposobnostima odvoenja energije) za:
-podruja sa viim grmljavinskim aktivnostima,
-vane instalacije i aparate,
-linije i postrojenja gdje uvjeti uzemljenja i ekraniranja nisu adekvatni.
f) Provjera zatitnih nivoa (Upl i Ups)
Za svrhu provedbe koordinacije izolacije, razmatra se zatitni nivo za atmosferske
impulse (Upl) za odabranu nominalnu struju (5, 10, 15 ili 20 kA). Na isti nain se zatitni
nivo za sklopne impulse (Ups) za svrhu provedbe koordinacije izolacije uzima za
amplitudu struje opsega od 0.5 do 2 kA, ovisno o naponu sistema, prema Tabeli. .
Tabela . Preporuene kordinirajue struje sklopnih impulsa
Maksimalni napon sistema (kV)
Maksimalna struja (kA)
420-800
2
145-362
1
<145
0.5
g) Zatitne granice
Zatitne granice (u %) sraunate za koordinacione impulsne struje su:
LIWL

-granica za atmosferske impulse=

U pl

1 100

26

 SIWL
1 100
U ps

-granica za sklopne impulse=

(IEEE standardi se odnose na LIWL kao BIL i SIWL kao BSL)

Ovisno o proizvoau, zatitne granice su razliite kao to i veina opreme trenutno ima
visok LIWL i SIWL. Ovisno o elektrinom rastojanju izmeu odvodnika i tiene
opreme, granica za atmosferske impulse se mogu smanjiti, ime odvodnici ne mogu tititi
opremu koja nije blizu odvodnika (tj. unutar njihove zone tienja).
Fleksibilan za postavljanje, polimerni odvodnici imaju prednosti u smanjenju efekata
rastojanja, kao to i dodatni odvodnici na ulazu u postrojenje mogu poboljati
karakteristike zatite.
Preporuuje se da zatitne granice (nakon to se uzmu u obzir efekti rastojanja) trebaju
biti reda 15-20 % ili vie za uzimanje u obzir netanosti i mogueg smanjenja podnosivih
vrijednosti tiene opreme sa starenjem, Sl. 20.

Sl. 20. Smanjenje izolacionih podnosivosti transformatora sa starenjem

Ukoliko odabrani odvodnici ne daju eljene zatitne granice, treba odabrati odvodnike sa
viom klasom pranjenja linije, to automatski vodi niem zatitnom nivou.
Ne preporuuje se koristiti nioe od odabranih nazivnih napona (Ur) za poboljanje
granica jer to moe dovesti do neprihvatljivo niskih TOV sposobnosti.
h) Analiza efekata rastojanja
Proraun efekata rastojanja, tj. zatitnih nivoa i granica je potreban ako su izvedeni
spojni vodii i prisutno je rastojanje izmeu odvodnika i tienog objekta, to moe
dovesti do pojave visokih prenapona na tienim objektima, Sl. 21. Ovaj fenomen je
izraen kod analiza atmosferskih prenaponaAko se odvodnici ugrade direktno na tieni
objakat, tada prorauni nisu potrebni.

27

Sl. 21. Porast napona uslijed efekta rastojanja

Analiza efekata rastojanja se ne primjenjuje za granice i zatitne nivoe, Ups, kod sklopnih
prenapona jer je strmina sklopnih prenapona mnogo manja.
Procjena porasta napona uslijed efekata rastojanja dobije se iz izraza,
U = U pl +

2S L
,
v

gdje je U (kV)- napon na tienom objektu, Upl (kV)- zatitni nivo odvodnika za
atmosferske impulse, S (kV/s)-strmina upadnog naponskog vala, L (m) elektrino
rastojanje izmeu odvodnika i tienog objekta ukljuujui spojne vodie (a+b+c) i
visinu odvodnika (h), v (m/s)-brzina prostiranja vala.
Zatitna greanica e se znalajno smanjiti sa porastom rastojanja, kao i sa porastom
strmine upadnih valova. Strmina je funkcija izbora rastojanja izmeu postrojenja i mjesta
udara u liniju i rizika povratnog preskoka ili prodiranja ekraniranja. Strmine od 1200
kV/s i 2000 kV/s su zadate u Standardima i praktinim provedbama koordinacije
izolacije za HV postrojenja, i esto se koriste kao referentne vrijednosti za strminu
upadnih valova.
Ovaj pojednostavljeni metod mora se koristiti samo kao aproksimacija, jer ne uzima u
obzir bilo koji kapacitet tienog objekta, efekte induktiviteta kao i poetni napon na
mjestu udara. Ovaj metod, takoer, nije dovoljan za sluaj malih granica izmeu
zatitnog nivoa odvodnika i LIWL tienog objekta, jer su u tim sluajevima potrebne
detaljnije raunarske analize.
Odvodnici prenapona za izvedbu neutral-zemlja
Kada je cilj smanjiti lokalne zemljospojne struje ali ne i uzemljiti neutral transformatora,
svaki takav neutral izveden preko bushinga treba se tititi od atmosferskih i sklopnih
prenapona sa odvodnikom.
Za odvodnike u spoju neutral-zemlja, preporueni nazivni napon
je priblian
maksimalnom naponu sistema (Um) podijeljenim sa 3, pretpostavljajui relativno dugo
trajanje kvara. Kratko ili veoma dugo trajanje kvara moe opravdati izbor razliitog
nazivnog napona, nakon uzimanja u obzir specifine TOV zahtjeve. Uz to, posebna
razmatranja se moraju provesti za rezonantno uzemljene sisteme sa dugim radijalnim
linijama, budui da mogu biti neophodni vii nazivni naponi.

28

Odvodnici u spoju neutral-zemlja trebaju biti istog tipa (klase pranjenja linije) kao i
odvodnici u spoju faza-zemlja na istom transformatoru. Elektrine karakteristike su onda
identini standardnim katalokim odvodnicima sa odgovarajuim nazivnim naponima.
Meutim, za odvodnike u spoju neutral-zemlja, Uc je obino nula, jer oni nisu podvrgnuti
bilo kakvom stalnom naponskom naprezanju za vrijeme normalnih pogonskih uvjeta.
Kao poslijedica, zahtjevi za puzajuem rastojanju i gradiranje napona se ne primjenjuje
na takve odvodnike.
Odreivanje mehanikih karakteristika
Vano je da su odvodnici mehaniki dizajnirani da mogu podnijeti normalne, kao i
specificirane nenormalne radne uvjete.
Izbor vanjskog puzajueg rastojanja
IEC 60815 definira etiri nivoa zagaenja i odabir minimalnog puzajueg rastojanja
porcelanskih kuita dato je u Tabeli .
Tabela . Nivoi zagaenja
Nivo zagaenja
Slabo (L)
Srednje (M)
Teko (H)
Vrlo teko (V)

Specifino puzajue rastojanje (mm/kV Um)

16
20
25
31

Za odvodnike sa porcelanskim kuitem, izbor kuita za zadovoljenje eljenih puzajuih

rastojanja openito je isto kao za ostalu opremu na istoj lokaciji. Ako puzajue rastojanje
zahtijeva veu vrijednost od 31 mm/kV, mpora se zahtjevati poseban dizajn.
Odvodnici sa polimernim kuitem, koji imaju visoko hidrofobinu povrinu kuita,
bolji su za ekstremno zagaena podruja od porculanskih ili odvodnika sa EPDM
kuitima, i mogu se odabrati u veini sluajeva sa manjim puzajuim rastojanjima.
Izbor kratko-spojnih sposobnosti
Kratko-spojna sposobnost odvodnika (sigurnosni pritisak) odabire se na osnovi
oekivanih simetrinih kratkih spojeva u sistemu na mjestu ugradnje odvodnika ili se
raunaju iz izraza,
I=

Pk

3 U m

gdje je I(kA)-oekivana simetrina kratko-spojna struja, Pk(MVA)-snaga tropolnog

kratkog spoja u taki ugradnje odvodnika, Um (kV)-maksimalni napon sistema.
Ako Pk nije poznato, prekidna sposobnost najblieg prekidaa se moe koristiti kao
vrijednost struje kratkog spoja.

29

Izbor mehanike vrstoe

Konzolna vrstoa (momenat savijanja) odvodnika mora biti dovoljan da podnese
specifike mehanike terete. Ti momenti uzrokuju momenat savijanja, koji ima
maksimum na osnovi odvodnika-osim u sluaju odvodnika sa vie jedinica koji koriste
razliita porcelanska kuita za pojedinane jedinice.
Mehaniki tereti na odvodnicima prenapona mogu se podijeliti u statike ili dinamike.
Statiki tereti su oni koji se primjenjuju stalno (tj. Teina vodia linije, normalni vjetar
itd.), dok su dinamiki tereti esto vii po amplitudi, ali se trebaju podnositi u kratkom
periodu (tj. kratko-spojna sila, udari vjetra, zemljotres, itd.). Takoer se treba razmotriti
injenica da neki tereti mogu djelovati sami ili u kombinaciji.
Maksimalno dopustivi horizontalni teret za pojedinane sile sraunava se kao maksimalni
momenat koji odvodnik moe podnijeti, podijeljen sa rastojanjem izmeu osnove
odvodnika i take dejstva sile. Teret na linijskom zavretku moe se smatrati da djeluje u
centru zavretka, dok se pretpostavlja da teret vjetra djeluje oko centra gravitacije
odvodnika. Za podruja se velikim seizmikim rizikom, postoje razliite specifikacije i
verifikacije metoda, i proizvoai se trebaju konsultirati za provjeru podnosivih
sposobnosti odvodnika.
U sluaju viestrukih tereta koji djeluju u kombinaciji, horizontalni optereenja od
pojedinanih sila se trebaju koristiti za proraun vektorske sume momenata savijanja koji
djeluju oko osnovice i za odreivanje dali ih kuite odvodnika moe podnijeti ako se
primjene istovremeno.
Optereenja koja rezultiraju iz vunih i tlanih sila se obino ne razmatraju, budui da su
ogranieni za standardnu primjenu i kuita odvodnika su obino jaka u tim smjerovima
naprezanja. Torziono optereenje odvodnika se takoer smatra kao nenormalan rad, ali
moe zahtijevati detaljnija razmatranja.
Budui da je stalna radna struja kroz odvodnik reda nekoliko mA, spojeve odvodnika na
liniju putem laganih, verttikalnih i labavih veza moe znaajno smanjiti zahtjeve za
mehanikim vrstoama.
Zbog fleksibilne konstrukcije, moe se vidljivo uoiti njihanje kraja polimernih
odvodnika vezanih na liniju uslijed mehanikih naprezanja. Ovo moe u konannici
odrediti granicu naprezanja koju su sposobni podnijeti. Budui da su polimerni odvodnici
lagani u usporedbi sa odgovarajuim porcelanskim odvodnicima, oni doputaju
promjenljive alternative ugradnje koje mogu smanjiti naprezanja;naprimjer ovjeeni ili
istureno ugraeni ili posebno spojeni.
Odravanje i monitoring odvodnika u pogonu
Odvodnici prenapona ne sadre ni jedan pokretni dio to znai da nema potrebe za
provoenjem bilo kakvog oblika periodinih provjera ili monitoringa. Ispravno odabran i
ugraen odvodnik smatra se da nema potrebe za odravanjem tokom njegovog radnog
vijeka. Ispravno odabran odvodnik znai da su njegove elektrine i mehanike
karakteristike prilagoene stvarnim uvjetima rada.
Reriodino ienje porcelanskih kuita je potrebno samo nakon perioda jakog
zagaenja sa mora ili industrijskog zagaenja. Odovdnici se mogu prati pod naponom uz

30

potovanje istih pravila kao za bilo koji drugi VN dio postrojenja, uz slijedee dodatne
preduvjete:
-odvodnici su snabdjeveni kraim preskonim rastojanjem u usporedbi sa drugim
izolatorima, to vodi poveanju rizika vanjskog preskoka tokom pranja,
-odvodnici sa serijski spojenim jedinicama moraju imati sve jedinice oprane istovremeno
da bi se izbjeglo pregrijanje bilo koje jedinice.
Odvodnici sa silikonskim kuitem se u principu ne peru.ienje silikonskih izolatora
moe esto imati nedostataka pranja naslaga silikonskih ulja na povrini,. ime bi se
smanjila njihova hidrofobinost za neki period. Meutim, ako se pranje ipak poduzme,
samo gladak mlaz vode pri niskom i srednjem pritisku se treba koristiti
da bi se sprijeila oteenjamekanih kuita. Ne trebaju se koristiti deterenti ili sredstva
za ienje.
Vanjski faktori mogu mogu naprezati odvodnike prenapona to dovodi do rizika za
njihovim oteenjem zokom vremena i mogueg kvara.kako poslovanje nastoji ostati
konkurentno, neplanski ispadi su neprihvatljivi, treba biti pogodno redovito praenje i/ili
monitoring uvjeta VN odvodnika spojenih na mreu, tako da se mogu demontirati prije
nego to situacija postane opasna. Budui da se odvodnici isporuuju kao spakovane
jedinice iz fabrike, ne mogu se razmontirati za pregled ili ispitivanja jer bi to dovelo do
oteenja odvodnika.
Za napone iznad 100 kV, brojai prorada se esto ugrauju u seriju sa odvodnikom.
Glavni razlog za njihovu upotrebu je provjera dalo su pojedine prijenosne linije ili faze
izloene velikom broju prenapona to moe dovesti do rada odvodnika-naprimjer kvarova
na liniji uslijed atmosferskih pranjenja. U takvim se sluajevima primjenjuju zatitne
mjere sa ciljem ogranienja broja naprezanja prenaposkim valovima. Nadalje povean
broj prorada moe oznaavati unutranji kvar odvodnika.- Takoer, stalan povean broj
prorada od poetka moe oznaavati neispravno odabrane nazivne veliine odvodnika.
Ako se koristi broja prorada, odvodnik mora biti opremljen sa izolacionom osnovom
ime se osigurava da struja pranjenja prolazi kroz broja prorada.
Brojai prorada daju samo dio podataka jer oni samo registriraju valove prema njihovim
radnim karakteristikama. Korisnik stoga nema podataka o veliini vala i ako je to bitno,
ni podatak kada se pojavio i dali se poklopio sa dogaanjima u mrei.
Kompletna provjera odvodnika moe se provesti u laboratorijskim uvjetima. Nema
jednostavnog naina provjere odvodnika tokom rada, niti je normalno potrebno to raditi.
Ako se treba provesti provjera odvodnika, poeljno je da se mjerenja provedu bez
prekidanja normalnog rada, tj. bez njihovog otpajanja od faznog vodia.
Primjenjuju se mnoge mjerne metode do sada za odvodnike bez iskrita, jednostavnim
koritenjem veze standardnog mA-metra u seriju sa odvodnikom sa ciljem mjerenja struje
odvoenja.
AC struja odvoenja kroz odvodnik moe se podijeliti na kapacitivnu i ohmsku
komponentu. Pri stalnom radnom naponu (Uc), MO odvodnik prenapona djeluje kao
kapacitet, to dovodi do dominantno kapacitivne komponente struje i znatno manjeg
otpornog dijela.
Specifini kapacitet MO blokova rezultira uobiajenim vrijednostima kapacitivne struje
reda 0.5-3 mAvrno, ovisno o promjeru varistora. Za kompletne odvodnike, kapacitivna
struja takoer ovisi o odvodnim kapacitetima, strujama uslijed zagaenja na povrini
izolatora, broja paralelnih varistorskih kolona i stvarnog radnog napona. Otporna

31

komponenta struje odvoenja varistora je u isto vrijeme reda 50 do 250 Avrno, i

naponski i temperaturno je ovisna.
Budui da kapacitivna komponenta struje dominira, ukupna izmjerena struja odvoenja
na jednostavnom mA-metru e biti vrlo osjetljiva; samim tim i teka za interpretiranje.
Nadalje, nema evidencije da e se kapacitivna struja znaajnije mijenjati uslijed
pogoranjaU-I karakteristika odvodnika. Iz tog razloga mjerenje kapacitivne struje nije
pouzdano za ocjenu uvjeta trenutnog stanja MO odvodnika, iako poveane vrijednosti
mogu biti od neke koristi u oznaavanju potrebe ienja izolatora.
Prema IEC 60099-5, navedeno je da je pouzdan indikator za procjenu uvjete stanja
odvodnika bez iskrita tokom normalnog pogona mjerenje ohmske komponente struje
odvoenja (ili njena procjena iz 3-eg harmonika), i usporedba vrijednosti sa maksimalno
doputenom otpornom strujom datom od proizvoaa, u uobiajenim uvjetima rada, tj.
temperaturi i primjenjenom naponu. Starenje MO varistora uzrokuje postepen porast
ohmske struje u vremenu.
Budui da je vrijednost promjene ohmske struje reda A naspram kapacitivne, mA,
potrebna je znaajna promjena ohmske struje prije nego to bi se registrirala na mAmetru. Stoga se primjenjuju posebni mjerni aparati koji su u stanju razdvojiti te dvije
komponente i dati pouzdam metod detekcije za analizu struje odvoenja kroz MO
odvodnik prenapona. Neki od takvih aparata se mogu nai na tritu, Surge Arrester
Monitor EXCOUNT-II i Leakage Current Monitor LCM-II.
Neke od posebnih primjena MO odvodnika prenapona
Porastom zahtjeva za pouzdanou rada sistema i razvojem tehnologija prenaponske
zatite, stalne su inovirane primjene odvodnika prenapona.
Zatita postrojenja
Kada atmosferski prenaponi upadnu u postrojenje, javljaju se refleksije i oscilacije uslijed
kapaciteta aparata u postrojenju i induktiviteta sabirnica i spojnih vodia. Za strme
upadne valove, nastat e znaajne razlike u obliku napona i njihovim amplitudama na
razliitim lokacijama postrojenja. Postrojenja se trebaju projektirati za to manju
vjerovatnou pojave kvarova te stoga zatita od atmosferskih prenapona nije samo pitanje
koji odvodnik odabrati, nego ak i vanije je potrebno odrediti broj i lokaciju ugradnje
odvodnika da bi se dobila odgovarajua zatita postrojenja. Takvu zadau moemo
sagledati iz dva primjera:
-Odvodnika na ulazu u postrojenje
Ako nije mogue ugraditi odvodnik u podstanici to blie tienoj opremi, to je imae
idealno rjeenje, rastojanje tienja staninih odvodnika se moe unaprijediti ugradnjom
dodatnog odvodnika na ulaznoj liniji u postrojenje. Ovaj odvodnik e uz to imati i drugu
funkciju, tj. zatitu opreme kada je otvoren prekida linije.
-Zatita otvorenog prekidaa
U vie od 50% sluajeva atmosferskih pranjenja, prvi udar e statistiki pratiti jo jedan
ili vie narednih udara. Prvi udar moe dovesti dojedno-faznog ili vie-faznog
zemljospoja na liniji, uzrokujui da relejna zatita reagira i otvori linijski prekida. Ako
slijedei udar pogodi liniju, atmosferski prenapon moi doi do prekidaa u otvorenom

32

poloaju prije nego to prekida potpuno obnovi svoju dielektriku vrstou izmeu
kontakata. Kao rezultat moe se javiti ponovni proboj i oteenje prekidaa.
Odvodnici ugraeni u blizini transformatora ne mogu tititi prekida od ovakvih
sluajeva pa je potrebno ugraditi poseban set (tri faze) odvodnika na strani linije
prekidaa. Takav dodatni odvodnik e omoguiti dodatnu prednost unapreenja ukupne
uatite postrojenja od prenapona.
Za potpunu analizu problema zatite postrojenja, moraju se uzeti u obzir mnogi parametri
kao to su vjerovatnoa raspodjele struja atmosferskog pranjenja, izgled postrojenja,
napon industrijske frekvencije, uzemljenje, zatitna uad, nivoi tienja i spojni vodii
odvodnika, izolacioni nivoi i dr. Obzirom na kompleksnost problema, praktiki
inenjering je je dugo bio zasnovan na 'iskustvenom pravilu' ili jednostavnim formulama
koji su esto zaboravljali mnoge vane parametre.
Konani izbor uvijek ostaje na projektantima da odlue o prihvatljivom nivou rizika;
uzimajui u obzir dodatne parametre kao to je vanost postrojenja i trokove ispada
naspram trokova unaprijeene zatite.
Zatita zranih linija od atmosferskih prenapona

Prijenosne linije nieg naponskog nivoa, 72-245 kV, esto su osjetljive na atmosferske
prenapone iz nekoliko razloga:
-podnosivost izolacije je relativno niska,
-prijenosne linije esto nemaju zatitne uadi,
-otpor uzemljenja stubova je visok,
-prijenosna linija nema kontinuirano izvedene counterpois-e (uzemljivake veze izmeu
stubova povezane sa zatitnim uadima).
Uprkos ovoga, umreene mree sa brzom ponovnim povezivanjem linija u kvaru za
veinu dijelova sistema daju zadovoljavajui kontinuitet rada. Kratkotrajne smetnje (oko
0.5 sekundi) moraju se tolerirati u radijalnim mreama kao i pad napona tokom vremena
ispada (oko 0.1 sekunde) koji se javlja u umreenim mreama. Postoji, meutim,
nekoliko tipova tereta kod kojih ak i kratkotrajne smetnje mogu imati opasne poslijedice
po proizvodni proces-tj. eliane, proizvodnja papira, rafinerije i dr. neprihvatljivi su
trokovi takvih prekida, obzirom na gubitke proizvodnje kao i trokove ponovnog
zapoinjanja proizvodnje. U dananjem dereguliranom tritu energije, takvi trokovi e
biti oitiji mrenim operatorima nego to su to prije bili, budui da se kupci mogu
pojaviti sa velikim zahtjevima za otetom.
Tradicionalni metodi smanjenja broja kvarova uzrokovanih atmosferskim pranjenjima
su:
-ugradnja zatitne uadi,
-smanjenje otpora uzemljenja stubova,
-poveanje izolacionog nivoa.
Primjena tih metoda daje samoograniena unapreenja pouzdanosti isporuke elektrine
energije, posebno ako su uvjeti uzemljenja vrlo teki obzirom na specifini otpor
zemljita.
Bvolja alternativa za smanjenje broja kvarova linije uslijed atmosferskih pranjenja je
ugradnja MO odvodnika prenapona sa polimernim kuitima paralelno izolatorima na
liniji. Linijski odvodnici (TLA-Transmission Line Arresters) sastoje se od standardnih

33

odvodnika sa polimernim kuitem zajedno sa opremom za razdvajanje (u sluaju kvara)

i ovjesnom opremom za ugradnju na liniju ili stubove.
TLA daje potpunu zatitu linije od preskoka uzrokovanih atmosferskim pranjenjima.
Izolatori u susjednim fazama i na susjednim stubovima nisu tieni; to je razlog to se
TLA ugrauju na sve tri faze stubova koje je potrebno tititi. U stvari, TLA se rijetko
ugrauju itavom duinom linije, nego se ugrauju samo na stubove na podrujima koja
su izloena atmosferskim pranjenjima koja uzrokuju probleme tokom rada sistema, gdje
su loi uvjeti za dobro uzemljenje itd. Moderni lokacijski sistemi za odreivanje lokacije
atmosferskog pranjenja u kombinaciji sa tradicionalnom statistikom kvarova su dobar
alat za identificiranje stubova na kojima treba ugraditi TLA sa ciljem njihove
najefikasnije upotrebe.
Dimenzioniranje TLA slijedi iste kriterije kao za odvodnike u postrojenjima. Od
praktinog je znaaja da se TLA dizajniraju korektno vezano za energetsku i TOV
sposobnost, budui da su naprezanja odvodnika pri atmosferskim prenaponima vie
ovisna o uvjetima uzemljenja, prisustvu zatitne uadi, itd.
Kontrola sklopnih prenapona u EHV sistemima
U bilo kojem kompleksnom elektromagnetskom sistemu, iznenadna promjena stanja
uvjetuje oscilacije koje mogu uzrokovati visoke prenapone sve dok se znaajno ne
prigue. Za EHV sisteme je praksa ve digo vremena opremiti prekidae sa uklopnim
otpornicima kao mjeru kontrole prijelaznih pojava u sistemu tokom operacija uklopa i
ponovnog uklopa. Uklopni otpornici se ugrauju u seriju sa teretom koji se sklapa za
kratak period vremena prije zatvaranja glavnih kontakata prekidaa na taj nain
priguujui prijelazne prenapone. Bez bilo kakvog oblika kontrole, sklopni prenaponi
tokom ponovnog uklopa linije na kojoj je otklonjen kvar, mogu pod odreenim uvjetima
narasti do 3-4 j.v. vrnog faznog napona. Uklopni otpornici imaju funkciju ogranienja
tih prenapona do reda 1.5-2 j.v.
Optimalna kontrola prenapona zahtijeva korektan izbor vrijednosti otpornika u odnosu na
vrijednost impedanse izvora, duine linije i parametara linije. Iako se je dobro pokazala
tehnologija izrade, uklopni otpornici mogu dovesti do do brojnih problema u
mehanikom pogledu dizajna i rada; protivno utjecaju na ukupnu pouzdanost sistema.
kao snana i efikasna alternativa, mogu se umjesto toga koristiti sami ili u kombinaciji,
releji na osnovi mikroprocesora tipa Switchsync i PEXLINK TLA odvodnici.
'Inteligentni' Switchsync releji ine ih sposobnim da ukljue teret na mreu u prethodno
odreenom trenutku, koji daje optimum za ogranienje prijelaznih pojava.
PEXLIM odvodnici sa polimernim kuitem (kao dio PEXLIM koncepta), spojeni na
krajevima linije kao i du linije na odreenim mjestima, funkcioniraju sa ciljem
ogranienja sklopnih prenapona a time i smanjenjem zahtjeva izolacije linije. Lociranje
odvodnika du linije do nedavno nije bilo mogue jer su bili samo na raspolaganju
odvodnici sa porcelanskim kuitem sa velikim sposobnostima odvoenja energije.
Novija rjeenja sa odvodnicima sa polimernim kuitima koja su na raspolaganju za
upotrebu ak i u EHV sistemima, mogua je vrlo efikasna kontrola prenapona du
dugakih prenosnih linija. Razliite linije i sklopne konfiguracije pruaju jednu ili vie
rjeenja, ili njihvou kombinaciju. Switchsync i/ili PEXLINK e u veini sluajeva

34

obezbjediti trokovno efikasnu, pouzdan i efikasan metod kontrole sklopnih prijelaznih

pojava na liniji od uklopnih otpornika.
Shunt kondenzatorske baterije
Shunt kondenzatorske baterije se koriste za poveanje opsega prijenosa na svim
naponskim nivoima. Veliina trofazne kondenzatroske baterije mijenja se od nekoliko
desetina MVAr do nekoliko stotina MVAr, baterija sa neuzemljenim i uzemljenim
zvjezditem.
U novijoj praksi koriste se prekidai bez ponovnih proboja (restike free). Budui da se
veina baterija sklapa na dnevnoj osnovi, raste vjerovatnoa dobijanja visokih prijelaznih
pojava vezanih za sklapanje kondenzatora. Nadalje, standizirana praksa za provjeru dali
je prekida bez ponovnih proboja ukljuuje samo ogranien broj ispitivanja. Upotreba
odvodnika za ovu primjenu ne daje samo zatitu ako se desi ponovni proboj, nego
takoer smanjuje vjerovatnou viestrukih ponovnih proboja budui da se smanjuje
zaostali napon na kapacitetima.
Zatitta kondenzatora odvodnicima prenapona bila je teka zadaa prije no to su bili na
raspolaganju odvodnic prenapona. Velike struje pranjenja i mogue energije vezane za
rad odvodnika prenapona uz kondenzatorske baterije jako napreu zatitna iskrita u SiC
odvodnicima sa iskritem. Mogue velike energije mogu takoer napregnuti SiC blokove.
Kada se preskok javi, odvodnik koji je preskoio mora da isprazni cijelu energiju
pohranjenu u kapacitetima i takoer odvede prateu struju industrijske frekvencije prije
nego to je mogue ponovno izoliranje (elektrino) odvodnika u slijedeoj nuli napona.
Uvoenjem MO odvodnika prenapona , mogue je zadovoljiti energetske zahtjeve
jednostavnim paralelovanjem neophodnog broja blokova, ak i ako je procedura
osiguranja dijeljenja struje dosta sofisticirana.
Mnoge kondenzatorske baterije rade bez odvodnika prenapona. Meutim, postoje
razliite pogodnosti ugradnje odvodnika:
-da sprijee kvarove kapaciteta pri ponovnom proboju prekidaa ili kvaru,
-da ogranie rizik ponovnih proboja prekidaa,
-da produe radni vijek kondenzatora ogranienjem visokih prenapona,
-da slue kao'osiguranje' od nepredvidivih rezonantnih uvjeta koji bi inae doveli do
kvara kapaciteta,
-za ukupno ogranienje prijelaznih pojava vezanih za sklapanje kondenzatroskih baterija
koje bi se prenijele dalje u sistem i uzrokovale smetnje kod osjetljive opreme,
-za poboljanje kvalitete kapaciteta sprijeavanjem visokih prenapona i/ili poveanje
radnog napona,
-da slue kao zatita od atmosferskih pranjenja za kondenzatorske baterije spojene na
linije.
Serijski kondenzatori
Serijski kapaciteti se koriste ve vie od 50 godina na EHV prijenosnim linijama u cilju
poveanja mogueg prijenosa snage i unapreenje prijelazne i stacionarne stabilnosti
elektroenergetskog sistema. Stalni porast zahtjeva za elektrinom energijom, visoka
cijena i tekoe za dobijanje 'koridora' za nove linije, zajedno sa raspoloivou MO

35

odvodnika kao visoko efikasne prenaponske zatite, rezultirali su poveanim zahtjevima

za serijskom kompenzacijom u zadnjoj dekadi.
Uz stare, ali jo valjan argumente za serijskom kompenzacijom, mogunostzi upotrebe
prilagodnih kondenzatora za kontrolu toka snage i balansiranog optereenja izmeu
paralelno spojenih linija ini serijsku kompenzaciju ak interesantniju u budunosti.
Izuzetno bitna komponenta za sheme serijske kompenzacije je njihova prenaponska
zatita. Ranije se sastojala od jednog iskrita (za srednje zahtjeve brzog ponovnog uklopa
kapaciteta) ili sheme duplog iskrita (za bre ponovne uklope ili ostale stroije zahtjeve).
Sa raspoloivim MO varistorima, zatitne sheme su se dodatno unaprijedile upotrebom
paralelnih varistora sa iskritima, i ak bez iskrita. Ovo je dovelo do jednostavne i
robusne zatite sa vrlo brzim ponovnim uklopom, malim rpijelaznim pojavama pri
ponovnom uklopu i niskim zatitnim nivoima.
Moderni kondenzatori sa aluminiskim folijama imaju male gubitke, ali je njihova
prenaponska podnosiva sposobnost manja od onih starijeg tipa sa papirnim folijama. Ovo
vodi do zahtjeva za niim zatitnim nivoima za dobijanje ekonominog dizajna
kondenzatora. Niski zatitni nivoi se teko mogu postii sa iskritima, budui da prelazne
pojave pri ponovnom uklopu mogu uvjetovati neeljene prorade iskrita. Sa MO
odvodnicima ovaj problem se lahko rjeava i ponovni uklop kondenzatora e biti trenutan
im napon kroz apacitete opadne ispod vodljivog koljena MO varistora. Iskrita se koriste
za zatitu preoptereenja za varistore i takoer se koristi za brzo baypassovanje
kondenzator/varistora za unutranje kvarove da se ogranii neophodna energetska
sposobnost varistora. Za vie zatitne nivoe, moe se pokazati potrebnim koristiti dva
iskrita u seriji. Daljim unapreenjima energetske sposobnosti varistora i bre
baypassovanje prekidaa, mogue je u veini sluajeva izvesti shemu bez iskrita.

36

Zatitne karakteristike MO odvodnika prenapona

Zatitne karakteristike MO odvodnika prenapona bez iskrita opisane su ekvivalentnim
krugom otpornih elementa i fenomena vodljive struje [1]. Te karakteristike su odreene
sa:
-U-I karakteristikom koja ukljuuje mogue vremensko kanjenje za promjenu vodljivog
mehanizma od termikog efekta do tunel efekta,
-Kapacitetom formiranim paralelnim/serijskim spojem zrnastih slojeva,
-Induktivitetom otpornih elemenata budui da je on odreen geometrijom strujnog puta u
otpornom elementu i povratnom putu. Provedena su razna istraivanja vremenskog
kanjenja vodljive struje kroz otpornik, paljivo iskljuujui efekat induktiviteta
adekvatnog mjernog kruga, ili korigirajui ga usporedbom sa metalnim blokom iste
geometrije [2,3,4,5,6,7].
Slika 22[4], pokazuje definicije oblika struje i napona. Napon je karakteriziran poetnim
vrhom Uri koji pokazuje vremensko kanjenje vodljivog mehanizma. Oblik napona ima
naredni maksimum Ures, koji se, openito, javlja prije trenutka u kojem struja dostie svoj
maksimum, ak kada se koristi koaksijalni aranman otpornika u ispitivanjima bez
induktiviteta [4].

Slika 22. Oblici struje i napona MO varistora

In-amplituda nominalne struje pranjenja
Uri-poetni vrh napona koji predstavlja kanjenje vodljivosti
Ures-vrh preostalog napona

Poetni vrh Uri ovisan je o strmini napona u blizini poetka toka struje. Ovaj zakljuak je
zasnovan na samom vodljivom mehanizmu, koji je ovisan o dielektrinoj vrstoi polja u
zrnastim slojevima unutar MO varistora [1]. Ova injenica dovela je do prijedloga [4,5]
za definiranje ekvivalentnog vremena t0 izmeu U0 pri kojem poinje vodljivost, i
trenutka vrha napona Uri . Odnos tih napona u funkciji vremena t0, dat je na na slici 23.
Rezultati pokazuju da je poetni vrh vii od preostalog napona pri nominalnoj struji
pranjenja samo ako je t0 manje od 15 ns. Ova vrijednost odgovara strmini od oko 80
kV/s za jedan otporni blok. Za potpune odvodnike sa nazivnim naponima od 100 kV i
vie, ta vrijednost znai strminu viu od 2000 kV/s. Ova vrijednost pokazuje da je
vremensko kanjenje zanemarivo za veinu praktinih primjena.

37

Slika 23. Definicija vremena i napona i poetnog vrha napona naspram preostalog napona pri
nominalnoj struji pranjenja kao funkcija od t0 [4,5]

Mjerenja, meutim, pokazuju da se za struje u vremenskom opsegu atmosferskih impulsa

vrh preostalog napona Ures javlja prije strujnog vrha. Ovo je tano, ak kada je induktivni
pad napona iskljuen adekvatnim aranmanom mjernog kruga napona [4,5,6]. Nadalje,
primijeen je porast ovog napona sa opadanjem vremena ela struje. Slika 24 prikazuje
rezultate mjerenja uzete iz prakse, za koje su efekti induktiviteta ispitnog kruga paljivo
iskljueni.

Slika 24. Preostali napon Ures u odnosu na preostali napon Uresn pri nominalnoj struji ovisan o
trajanju ela struje Tf; -rezultati iz ref.[6]; -rezultati 3 RG lanova varistora od 7 proizvoaa;
1-rezultati iz ref.[4]; 2-sraunati

Za ilustraciju fizikalnog mehanizma odgovornog za ovu ovisnost, na slici 25 date su

dinamike U-I karakteristike za otporni blok sa nominalnom strujom pranjenja od 10 kA
za dva oblika strujnog impulsa. Evidentno je da se karakteristike drastino razlikuju na
elu struje, dok se pribliavaju u zaelju struje. Razlika u preostalim naponima za dva
oblika ostaje skoro konstantna za vrijeme ela struje. Kako se moe vidjeti u ref. [4], ova
razlika napona je skoro neovisna od amplitude struje. Karakteristike postaju u biti sline
na zaenju struje. Ovo pokazuje da efekat induktiviteta nije prisutan i da se karakteristike
moraju opisati daljim vremenskim kanjenjem mehanizma vodljivosti unutar zrnastih
slojeva.

38

Slika 25. Dinamika U-I karakteristika. Napon varistorskog bloka ovisi o trenutnoj vrijednosti
struje ; ____:izmjereno, -----:sraunato

.1 Zatitne karakteristike MO odvodnika prenapona pri prenaponima sporog

porasta ela vala
Zatita od prenapona sporog porasta ela je od velike vanosti u podruju II (Um>245kV).
U podruju I (Um245kV) standardni izolacio nivo opreme je toliko visok da zatita od
prenapona sporog porasta ela obino nije potrebna (izuzetak su rotacione maine).
Reprezentativni prenapon na tienoj opremi jednak je zatinom nivou na sklopne
impulse i efekti putujueg vala (osim za prijenosne linije) mogu se zanemariti i napon na
opremi jednak je naponu na odvodniku. MO odvodnici bez iskrita pogodni su za zatitu
od prenapona sporog porasta ela vala u sistemima sa umjerenim privremenim
prenaponima dok odvodnici sa iskritima prorauju za prenapone sporog porasta ela
samo u ekstremnim sluajevima zbog preskonih karakterstika serijskih iskrita. Treba
zabiljeiti da kada su odvodnici ugraeni na krajevima dugih prijenosnih linija za svrhu
ogranienja prenapona sporog porasta ela vala, prenaponi na sredini linije mogu biti
znatno vii nego na krajevima linija. Kao opi zakon moe se predpostaviti da MO
odvodnici ograniavaju amplitude faznih prenapona (kVvrno) do aproksimativno
dvostrukog nazivnog napona odvodnika (kVeff). Zatitni nivo odvodnika sa zatitnim
iskritem je znatno vii.
MO odvodnici prenapona pogodni su za ograniavanje prenapona sporog porasta ela
vala uslijed uklopa linije i ponovnog uklopa i sklapanje induktivnih i kapacitivnih struja,
ali, openito ne i za prenapone uzrokovane zemljospojevima i otklanjanjem kvara, budui
da su oekivane amplitude ovih zadnjih suvie niske (izuzetak se moe napraviti u
sluaju pojave kvara koji nastaje na serijski kompenziranim linijama).
Prenaponi koji nastaju ukljuenjem linije i ponodnim uklopom daju struje manje od oko
0.5-2 kA kroz odvodnika (0.5kA za Us<145kV, 1kA za Us=145-362kV i 2kA za Us=420800kV). U ovom strujnom podruju poznavanje stvarne amplitude struje nije vano radi
izuzetne nelinearnosti metal oksidnog materijala. Utjecaj na trajanja ela vala moe se
zanemariti za prenapone sporog porasta ela. Takoer, efekti rastojanja unutar stanica

39

mogu se zanemariti. Udaljena izolacija zrane linije, meutim, moe biti napregnuta
prenaponima znaajno viim od zatitnog nivoa.
Odvodnici prenapona se obino ugrauju izmeu faze i zemlje i ako se MO odvodnici
prenapona koriste za ogranienje prenapona sporog porasta ela, meufazni prenaponi e
dostii dvostruku vrijednost zatitnog nivoa faznih odvodnika, neovisno o nainu
uzemljenja nul take transformatora. Meufazni prenapon e se tada sastojati od dvije
fazne komponente sa najeom podjelom 1:1 [7]. Ako su potrebni nii maufazni
naponi, potrebno je ugraditi dodatne meufazne MO odvodnike prenapona.
Predpostavljena maksimalna vrijednost reprezentativnog faznog prenapona jednaka je
zatitnom nivou odvodnika prenapona :Urp=Ups.
Za sluaj zatite od sklopnih prenapona putem MO odvodnika prenapona, javlja se
izvjesno odstupanje statistike raspodjele prenapona. Ovo odstupanje je mnogo izraenije
za nii zatitni nivo. Da bi se obuhvatio ovaj efekat, predlae se [] odreivanje
deterministikog koordinacionog faktora ovisnog o odnosu zatitnog nivoa odvodnika
prenapona prema 2% vrijednosti oekivanih prenapona,
U ps
U e2

0,7

0,7 <
1,2 <

U ps
U e2
U ps

; Kcd=1.1
1,2

U e2

; K cd = 1,24 0,2
;

U ps
U e2

Kcd=1,0

Koordinacioni podnosivi napon na sklopne impulse je

Ucw=KcdUps

Gdje je Ups-zatitni nivo odvodnika prenapona na sklopne impulse, Ue2-2% vrijednost

amplitude oekivanog prenapona sporog porasta ela, Ucw-koordinacioni podnosivi napon
opreme na sklopne impulse, Kcd-deterministiki koordinacioni faktor.
Kao zatitni nivo MO odvodnika prenapona, obino se koristi preostali napona Ures na
strujne impulse oblika 30/60 s amplituda 0,5, 1 i 2kA. Odnos Ures naspram preostalog
napona na strujne impulse oblika 8/29s amplitude 10kA, dat je na slici 26.

Slika 26. Zatitne karakteristike MO odvodnika prenapona na sklopne impulse

40

.2 Zatitne karakteristike MO odvodnika prenapona pri prenaponima brzog

porasta ela
Zbog velike strmine atmosferskih prenapona, nemogu se zanemariti efekti putujueg vala
izmeu odvodnika prenapona i tiene opreme. Openito, napon na tienoj opremi vei
je od preostalog napona odvodnika prenapona zbog pridodatih padova napona na spojnim
vodovima. Stoga se preporuuje smanjenje rastojanja izmeu odvodnika i tiene
opreme.
Glavni efekat koji utjee na mjesto ugradnje odvodnika prenapoina i podruja tienja je
ekraniranje zranih linija i stanice. Efikasno ekraniranje stanice smanjuje vjerovatnou
pojavljivanja valova sa visokim amplitudama i strminama unutar stanice kao poslijedice
visokih struja atmosferskog pranjenja. Poznato je da veina udara zavri u liniju, to
uvjetuje nastanak putujuih valova du zrane linije i njihov ulazak u stanicu. Ako su
zrane linije efikasno ekranirane, putujui valovi koji ulaze u stanicu manje su opasni od
onih koji ulaze sa neekraniranih zranih linija. Poslijedino tome, vrijednosti struja kroz
odvodnik su manje, a time i nii preostali napon na odvodniku i bolja zatita opreme.
Neekranirane zrane linije su podvrgnute najveim strminama struja i napona
atmosferskog pranjenja. U takvim se sluajevima preporuuje ugradnja odvodnika
prenapona to blie tienoj opremi.
Kod efikasno ekraniranih zranih linija i stanica sa jednom neekraniranom linijom,
odvodnici se trebaju ugraditi to je mogue blie zavrecima tiene opreme (obino
transformatora). Kada se nekoliko neekraniranih linija zavrava u stanici, smanjuje se
strmina i amplituda upadnih valova uslijed efekta dijeljenja, ali se njihova uestanost
pojavljivanja poveava. Panja se treba posvetiti sluaju kada je jedna ili vie linija
iskljuena i razmotriti vjerovatnou takvih dogaanja tokom atmosferskih nepogoda.
Kada su jedan ili vie prekidaa ili rastavljaa otvoreno u stanici, ulazi linija ili dijelovi
stanice mogu ostati bez zatite od odvodnika koji su ugraeni uz transformatore.
Atmosfersko pranjenje na iskljuenoj liniji e malo vjerovatno uzrokovati oteenje
izolacije zrane linije, ali izolacija ostale opreme kao to su prekidai, strujni i naponski
mjerni transformatori spojeni na ulazu linije mogu biti oteeni. Ako postoji vjerovatnoa
takvih dogaanja i postoje zahtjevi za dodatnom zatitom, odvodnici se trebaju ugraditi
na ulazu linije.
Upadni valovi sa efikasno ekraniranih zranih linija nii su po amplitudi i strmini od onih
koji upadaju sa neekraniranih zranih linija, to omoguuje vea rastojanja izmeu
odvodnika prenapona i tiene opreme.
Za stanice sa jednom ulaznom linijom koja je efikasno ekranirana, jedan komplet
odvodnika prenapona moe se ugraditi u taki koja obezbjeuje zatitu za svu opremu,
pri emui se daje prednost ugradnji uz transformator. U stanicama sa vie efikasno
ekraniranih ulaznih zranih linija, odvodnici prenapona nisu uvijeg ugraeni uz zavretke
svakog transformatora. Za kompleksnije sluajeve, preporuuju se detaljni prorauni
mjesta ugradnje.
Na raspolaganju su dvije primjene odvodnika prenapona za zatitu opreme od
atmosferskih prenapona:
-odredi se potrebni koordinacioni podnosivi napon na atmosferske impulse za dati zatitni
nivo odvodnika prenapona i rastojanja izmeu odvodnika i tiene opreme. Nazivni

41

podnosivi napon na atmosferske impulse se tada dobije mnoenjem dobijene vrijednosti

sa faktorom 1,15;
-odredi se zatitna zona odvodnika prenapona sa maksimalnim rastojanjem pri kojem su
zahtjevi koordinacije izolacije ispunjeni, za dati zatitni nivo odvodnika i koordinacioni
podnosivi napon. Ovo se dobije dijeljenjem nazivnog podnosivog napona opreme na
atmosferski impuls sa 1,15.
U principu, obje alternative zahtjevaju odreivanje stvarnog oblika prenapona na tienoj
opremi i njen podnosivi napon vezan za taj oblik. Kao pojednostavljenje, moe se
predpostaviti da je ovaj zahtjev obuhvaen pri slijedeim uvjetima:
-za odvodnike prenapona sa iskritem:
preskoni napon na elu vala usporeen je sa podnosivim naponom odrezanog
atmosferskog impulsa opreme
i/ili
preskoni napon atmosferskog impulsa i preostali napon pri nominalnoj struji
pranjenja (8/20s) usporeeni su sa podnosivim naponom opreme na atmosferski
impuls.
Za transformatore izoliranje sa ulje/papir izolacijom, obje alternative daju aproksimativno
isti rezultat. Kod velikih transformatora ulazni kapacitet smanjuje strminu upadnog
prenapona, pa se razmatranje preskoka na elu vala moe zanemariti.
Ako oprema na ulaznoj liniji stanice ima podnosivu vrstou odrezanog atmosferskog
impulsa manju od 15% iznad punog impulsa, treba razmotriti preskoni napon na elu
vala.
Za GIS preneeni i reflektirani valovi unutar stanice uzrokuju smanjenje strmina upadnog
vala uzrokujui preskok odvodnika na naponima niim od preskonog napona na elu
vala. Radi pojednostavljenja, stoga, mogu se zanemariti efekti preskoka na elu vala
odvodnika, ili se moe provesti proraun putujueg vala.
-Za MO odvodnike prenapona bez iskrita:
preostali napon pri nominalnoj struji pranjenja i/ili pri strmom strujnom impulsu
usporeuje se sa podnosivim naponom opreme na atmosferski impuls.
Reprezentativni atmosferski prenaponi za koje je potrebna zatita uzrokuju struje kroz
odvodnik koje imaju vrijeme ela blie 1s u odnosu na 8s. Upotreba preostalog napona
pri strmom strujnom impulsu moe biti opravdana, to bi rezultiralo aproksimativno 5%
viim prenaponom od onog kada se koristi preostali napon pri nominalnoj struji
pranjenja. Usporedba prorauna pokazuje da je ovaj efekat slian onom od preskoka na
elu vala SiC odvodnika sa iskritem.
Pojednostavljeni metod zatite od atmosferskih pranjenja
Zatita vanjske opreme

Iskustvo sa opremom postojeih stanica u pogonu, pokazalo je da ako su uzeti u obzir

utjecajni faktori, koordinacioni podnosivi napon na atmosferski impuls moe biti odreen
izrazom koji razmatra osnovne karakteristike ponaanja atmosferskih prenapona u stanici

42

U cw = U pl +

Lt
A

N Lsp + L f

Ra
-duina zrane linije ispred stanice koja daje veliinu atmosferskih
r
dogaanja jednaku prihvatljivoj veliini broja kvarova (desni razlomak pomnoen sa A/N
proporcionalan je strmini reprezentativnog upadnog vala), Ucw-koordinacioni podnosivi
napona na atmosferski impuls, A-napon u skladu sa tabelom 1 koji opisuje atmosferske
performanse zrane linije spojene na stanicu, Upl-zatitni nivo odvodnika prenapona na
atmosferski impuls, N-broj linija spojenih na stanicu (N=1 ili N=2), Lt=d+d1+d2+dAukupna duina, slika 27., Lsp-duina raspona, Lf-sekcija zrane linije sa veliinom broja
ispada jednakom prihvatljivoj veliini broja kvarova, Ra-prihvatljiva veliina broja
kvarova u jedinici vremena tiene opreme, r-veliina broja ispada po jedinici vremena i
jedinici duine u godini za dizajn koji odgovara prvom kilometru ispred stanice.

gdje je L f =

Tabela Faktor A za razne zrane linije

Tip linije
Distributivne linije (meufazni preskoci):

A(kV)

-sa uzemljenim konzolama (preskok prema zemlji pri

niskom naponu)
-Linije sa drvenim stubovima (preskok prema zemlji pri
visokom naponu)

900
2700

Prijenosne linije (jednofazni preskok prema zemlji)

-jedan vodi
-snop od dva vodia
-snop od etiri vodia
-snop od est ili osam vodia

a)

4500
7000
11000
17000

b)

Slika 27. Instalacije bez uzemljivake mree a) i sa uzemljivakom mreom b)

Prihvatljiva veliina broja kvarova tiene opreme je izmeu 0,1% u godini i 0,4% u
godini (u Tabeli 3 koristi se veliina od 0,25%).
Za distributivne linije veliina broja ispada je vea u usporedbi sa uobiajenom veliinom
broja kvarova, tj. duina zrane linije Lf je mala i moe se zanemariti, tako da se izraz ()
pojednostavljuje

43

U cw = U pl +

A Lt

N Lsp

Inducirani atmosferski prenaponi trebaju se uzeti u obzir u distributivnim sistemima gdje

oprema nije tiena od direktnih atmosferskih udara u vodie ili od povratnih preskoka.
Kada je izabran nazivni podnosivi napon opreme na atmosferske impulse, zona tienja
odvodnika prenapona se procijenjuje iz

Lp =

N U rw
U pl ( Lsp + L f )

A 1,15

gdje je Lp-zona tienja, Urw-nazivni podnosivi napon na atmosferski impuls.

Izraz () pokazuje da za datu stanicu zona tienja raste sa:
-poveanjem rastojanja izmeu nazivnog podnosivog napona i zatitnog nivoa;
-opadanjem veliine broja ispada zrane linije ispred stanice, pokazujui efekat
poboljanog ekranira putem zatitne uadi i smanjenjem impedanse uzemljenja stuba;
-poveanjem prihvatljive veliine broja kvarova, to znai da oprema izvan zatitnog
podruja jo moe biti tiena, ali sa veom veliinom broja kvarova.
Tabela 3 daje primjer sraunatih zona tienja, pri emu su podvuena rastojanja openito
usvojena. Zone tienja od 160m i 180m su se pokazale kao iskustvene sa tienom
opremom na ulazu linije tienom odvodnicima uz transformator, uz obezbjeeno
efikasno ekraniranje zrane linije ispred stanice.
Tabela Primjeri zona tienja sraunatih iz izraza () za otvorene stanice
Napon
(kV)

Zatitni
nivo
(kV)

Raspon
(m)
Nazivni

24

80

125

Koordinacioni
109

123
420

350
900

550
1425

478
1239

100
200
300
400

A
(kV)

2700
900
4500
11000

r=0.1*
N=2
160
180

r=0.5*
N=1
23
28

N=2
46
56

r=2*
N=1
2.4
10.4
12.0
16

N=2
4.8
20.8
24
32

r=6*
N=2
3.0
15.5
-

* Dimenzije u 1 pna 100km i godini

Zatita gasom izoliranih stanica (GIS)

GIS su openito bolje tieni od otvorenih stanica jer imaju mnogo manju impedansu od
zranih linija. Iz tog razloga upotreba izraza koji vae za vanjske stanice ima za
poslijedicu opreznu procjenu koordinacionih podnosivih napona na atmosferske impulse
ili podruja tienja i dovoljno je smanjenje konstante A na pola vrijednosti koja je data u
tabeli 2.
Kao ope pravilo vai da se odvodnici prenapona trebaju ugraditi na ulaznoj liniji
tienog GIS-a, ak i kada je prekida u otvorenom poloaju. Mogu biti potrebni dodatni
odvodnici prenapona uz transformatore, bilo da je rastojanje prema odvodniku na ulaznoj
liniji dovoljno veliko, ili kada se oekuju visoki prenaponi na transformatoru u uvjetima
rastavljenih odvodnika na ulaznoj liniji. Za vee duine sabirnica GIS-a mogu biti
potrebni dodatni odvodnici na odgovarajuoj poziciji unutar GIS-a. Poboljana zatita od

44

prenapona brzog porasta ela dobije se ugradnjom ulaznih odvodnika unutar GIS-a ime
se eliminiraju efekti padova napona na vanjskim spojevima odvodnika. Premda su ovi
odvodnici skuplji od vanjskih, time se iskljuuje potreba za ugradnjom dodatnih to moe
sa ekonomskog aspekta biti povoljnije.
Zatita stanica napojenih kabelima

Slino GIS-u, stanice napojene putem kabela su za iste dimenzije bolje tiene od
otvorenih, ali se nemoe dati openito valjana preporuka.
Odvodnici prenapona trebaju se ugraditi na spoju zrana lunija-kabel, da bi se titio
kabelski ulaz. Efekti rastojanja mogu se procijeniti kao za otvorene stanice. Kada na
stanicu ostaje spojeno vie od jednog ulaza putem kabela tokom atmosferskih pranjenja,
odvodnici su dovoljni da tite stanicu. Ako postoji vjerovatnoa da su kabeli spojeni na
stanicu u uvjetima otvorenog kraja pri atmosferskim pranjenjima i ako duina kabela
prelazi vrijednost od oko pet puta dobijena iz izraza (12), preporuuje se ugradnja
dodatnih odvodnika prenapona na otvorenom kraju. Ovo se takoer primjenjuje za sluaj
otvorenog kraja kabela koji su spojeni na zranu liniju preko podstanice.
Zatita kabela

Kabeli spojeni uzmeu dvije zrane linije trebaju biti tieni odvodnicima prenapona na
oba kraja, ako duina kabela prelazi pet puta vrijednost odreenu prema izrazu (12).
Spojevi odvodnika na zavrecima kabela trebaju biti u skladu sa izrazom (12).
Za kabele napona 72,5kV i vie, preporuuje se upotreba zatitne uadi na zranoj liniji
blizu kabela (oko tri raspona) sa malim impedansama uzemljenja stubova na zavrecima
kabela.

45

.3 Zatitne karakteristike MO odvodnika prenapona pri prenaponima vrlo brzog

porasta ela
Vrlo brzi prenaponi nastaju radom rastavljaa ili uslijed kvara unutar gasom izoliranih
stanica, tj. brzim probojem gasom SF6 izoliranog meukontaktnog rastojanja. Proizvedeni
prenaponski val ima vrlo brz porast ela, to ima za poslijedicu trajanje ela ispod 0,1s.
Ovakav val uzrokuje kao poslijedicu oscilacije frekvencija reda 1MHz. Sabirnice i
prikljuena oprema unutar GIS-a napregnuta je vrlo brzim prenaponima amplituda i do
2,5 j.v. U takvim situacijama, mogue je putem MO odvodnika prenapona tititi opremu
u GIS-u []. Sa druge strane, odredbe meunarosnog standarda IEC 99-5 [] definiraju da
zatita MO odvodnicima prenapona opreme unutar GIS-a, obino nije mogua zbog vrlo
visokih frekvencija prenapona i zbog kanjenja provodnog mehanizma MO odvodnika
prenapona.
Zatitne karakteristike MO odvodnika prenapona na vrlo brze prenapone ovise o brzini
odziva otpornog materijala na impulse vrlo brzog porasta ela[]. Prelazak MO odvodnika
prenapona iz kapacitivnog u vodljivo stanje traje neko vrijeme T0, slika 28.

Slika 28. Vrijeme prorade MO odvodnika prenapona

Sa slike 29. je vidljivo izvanredno ponaanje MO blokova na pojavu vrli brzih
prenapona. Skok preostalog napona reda 20% javlja se za vrijeme T07ns. Za vrlo brze
prenapone sa strminama od 1,5kV/ns, MO blokovi prelaze iz kapacitivnog u vodljivo
stanje za 6ns. Na slici dat je odnos Uri/Ur 8/20s;10kAu funkciji vremena T0.

Slika 29. Odnos Uri/Ur 8/20s;10kAu funkciji vremena T0

46

Za ugradnju MO odvodnika prenapona veoma su vane duine spojnih vodova na mreu,

jer svojim induktivitetima poveavaju vrijeme reagiranja i poveavaju vrijednost
preostalog napona u mrei. Utjecaj dodatnih induktiviteta na prijednost prijelaznog
napona u ovisnosti o Tri (vrijeme trajanja ela od 30% do 90% vrijednosti) dat je na slici
30.

Slika 30. Utjecaj dodatnih induktiviteta

Osim induktiviteta spojnih vodova, na veliinu napona Ur i Uri utjeu i oblici strujnih
valova kao i amplitude strujnih valova. Na slici 31. data je ovisnost odnosa napona
Uri/Ur 8/20s;10kA u funkciji vremena Tri, a na slikama 32. i 33. date su ovisnosti odnosa
napona Uri/Ur 8/20s;10kA o vremenu T1( vrijeme trajanja ela od 10% do 90% vrijednosti) i
amplitudi strujnog vala.

Slika 31. Ovisnost odnosa napona Uri/Ur 8/20s;10kA u funkciji vremena Tri

47

Slika 32. Ovisnosti odnosa napona Uri/Ur 8/20s;10kA o vremenu T1

Slika 33. Ovisnosti odnosa napona Uri/Ur 8/20s;10kA o amplitudi strujnog vala.

48