DR. J. H.

TILDEN
SVE BOLESTI
NASTAJU USLIJED
ZATROVANJA

DR. J. H. TILDEN

SVE BOLESTI
NASTAJU USLIJED
ZATROVANJA

Posveta
to bi lijenik ili laik mogao traiti vie od uen
ja o uzroku bolesti koje nudi savreno razumijeva
nje svih takozvanih bolesti?
Poznavanje uzroka daje i laiku potrebno znanje
kako izbjei nastanak bolesti i kako je izlijeiti. Kad
ljudi znaju kako izbjei bolest, tada poznaju i imunizaciju koja razumno imunizira.
Odgovarajue znanje o tome stoje zapravo bo
lest i to je prouzrokuje, ljudsko je spasenje, a ako
ga se moe postii sa samo toliko napora koliko tre
ba da bi se pomno i promiljeno proitala knjiga
Tokemija ili zatrovanje krvi", onda ni laik ni stru
njak nemaju isprike za svoje neznanje.
Znati znai moi. Znati kako biti zdrav najvea
je mo.
Malo ljudi zna ita o uzroku bolesti. Njima je
ova knjiga posveena i ona e ih osloboditi medi
cinskog praznovjerja.
J. H. Tilden

Izdavaev predgovor

Dr. John H. Tilden, sin lijenika, rodio se u Van

Burenburgu, u saveznoj dravi Illinoisu, 21. sijen
ja, 1851. Medicinsko obrazovanje postigao je u
Cincinnatiju (Ohio) na uilitu Eclectic Medical
Institute", koli osnovanoj 1830. u znak protesta
protiv onovremenih alopatskih i homeopatskih ko
la. 1872. primio je doktorat iz medicine. Koliko
smo mogli doznati, njegov otac je bio dr. Joseph G.
Tilden, koji je 1837. doao iz Vermonta u Kentucky
gdje je se i oenio.
Dr. John H. Tilden poeo je lijeniku praksu u
Nokomisu (Illinois), potom godinu dana u St. Louisu (Missouri), zatim u Litchfieldu (Illinois) do
1890., kad je preao u Denver (Colorado). U Denveru se smjestio u poslovnom sreditu grada, dijele
i konzultorij s nekolicinom drugih lijenika.
Poslij e j e otvorio sanatorij i kolu u predgrau Denvera. Vodio je sanatorij i kolu do 1924., kad je sve u
pola cijene prodao dru. Arthuru Vossu iz Cincinnatija, s nakanom da se posveti pisanju i predavanji
ma. Meutim, ubrzo je shvatio da ne moe bez svoje
kole, pa je nakon nekog vremena kupio dva stana
6

na aveniji Pensylvaniji u Denveru, spojio ih i otvo

rio novi sanatorij sa kolom, za stoje morao od pri
jatelja pozajmiti novac za kupovinu. To se zbilo
vjerojatno 1926. godine. Ova kola je radila sve do
doktorove smrti 1. rujna, 1940.
Upravo tih ranih godina njegove prakse u Illino
isu dr. Tilden je poeo sumnjati u lijeenje bolesti li
jekovima. Njegovo sveobuhvatno prouavanje,
posebno itanje medicinskih lanaka europskih me
dicinskih kola, kao i njegovo vlastito razmiljanje,
doveli su ga do zakljuka da mora postojati nain na
koji se moe ivjeti bez oblijevanja, pa su upravo u
to vrijeme njegova razmiljanja o toksemiji poela
dobivati svoj oblik. Od poetka prakse u Denveru
Doktor nije rabio lijekova nego je primjenjivao svo
ju teoriju o ienju tijela od otrova kako bi se po
tom prirodi omoguilo da sama lijei. Uio je
bolesnike kako izbjegavati zatrovanja i ouvati
zdravo tijelo od oboljenja. Beskompromisni idealist
i strogi disciplinarac Doktor nije traio vrijeme na
onima koji se nisu htjeli odrei izopaenih navika,
ali je prema svojim pacijentima i uenicima bio pri
jatelj i zatitnik.
1900. godine poeo je objavljivati mjesenik
pod imenom The Stuffed Club" (Uobraeni
klub"), koji je izlazio do 1915., kad je.promijenio
7

ime, najprije u Filozofija zdravlja", a 1926. u Pre

gled i kritika zdravlja". lanke za svoj asopis pisao
je redovito u ranim satima, od tri do sedam. Cilj a
sopisa nije bila novana zarada ve irenje Doktoro
va uenja. S vremenom se krug itatelja proirio, ne
samo ovdje u Americi nego i u inozemstvu, ak i u
Australiji, ali nikad nije dolo do novanog prihoda,
jer Doktor nije doputao da asopis postane sred
stvo za oglaavanje, koliko god su to traile reklamr
ne agencije. Kako se otkrilo nakon njegove smrti,
Doktor je nakon ezdeset i osam godina prakse osta
vio neznatan imetak. Njegov ivot je bio uzor
portvovnosti, predanosti u slubi. Uvijek je traio
istinu, a kad bije naao, prionuo bi uz nju neslomlji
vom voljom. U svoje vrijeme Doktor je umjesto
potpore od medicinske profesije doivljavao samo
najei otpor i osudu.

Kazalo
Posveta

Izdavaev predgovor

Predgovor

11

Lijeenje ne postoji

13

Svijetu treba kirurka znanost

16

Jesu li palijative uope potrebne?

17

Da, venerine bolesti

se mogu izlijeiti bez kemikalija!
Nadraujua sredstva podmuklo razaraju
Uvod u toksemiju
Protumaena toksemij a
Vrij ednost simptomatologij e

Frederic N. Gilbert

Istina kakvom je vide slavni ljudi

Znanstveni pokusi
Krize
Sve bolesti su u poetku bile bezazlene

18
19
21
34
39
45
53
59
63

Mentalitet opora

65

Prosudimo zajedno!

68

Kako izmjeriti beskonano?

69
9

Toksemija je temeljni uzrok

svih takozvanih bolesti

71

Smrtonosni mikrobi

73

Svijet medicine trai izljeenja

76

Mikrobi kao uzrok bolesti

78

Vanost nervne energije

80

Ouvanje energije je najvea terapeutska zadaa 84

Zastoje iscrpljenje uzrok, a ne bolest?

85

Opa iscrpljenost

90

Uravnoteenost

100

Imunizacija

113

Dijagnoza kao medicinska obmana

116

Toksemija olakava razumijevanje bolesti 120

Definiranje akutne zloudnosti
Sto dovodi do smrtnosti?

124
125

Saetak

127

Uzroci nervne iscrpljenosti

129

Navike koj e nervno iscrplj uj u

134

Osvrt

155

Nekoliko savjeta

157

Tjelovjeba dra. Tildena

159

10

Predgovor
Otkad postoji, ovjek trai nekog spasitelja, a
kad ne trai spasitelja, trai lijek. ovjek vjeruje u
paternalizam, oekuje dobiti neto za nita, a ne
shvaa da plaamo najviu cijenu za ono to nam je
ve dano.
Spasenje je bolje zasluiti nego ga jednostavno
prihvatiti. Umjesto kupovanja, prosjaenja ili krae
lijeka bolje je prestati razvijati bolesti. Bolest je
ovjekovo vlastito djelo, pa je od gluposti kupovan
ja lijeenja gore biti tolika neznalica i vjerovati u li
jeenje;
Lane teorije o spasenju i lijeenju pretvorile su
ovjeka u mentalnog prosjaka, umjesto da bude
prosuditelj svog vlastitog spasenja i povrh svega
svoj vlastiti lijenik, uinile su da bude rob profesije
koja ne moe izlijeiti samu sebe od bolesti, niti je
otkrila jedan jedini nain lijeenja kroz sve vjekove
ovjekova postojanja na zemlji.
Sluamo o dijetalnim lijeenjima, dijetetiarima, ravnomjernim obrocima, mesnim, vegetarijan
skim i ostalim dijetama, o kemijski pripremljenim
jelima svih vrsta. itateljsko opinstvo je zasuto
stotinama zdravstvenih asopisa i tisuama zdravJl

stvenih savjeta. Ima na tisue lanaka o zdravlju pi

saca koji zdravlje ne bi prepoznali da ga sretnu na
ulici.
Fanatizam, netrpeljivost, glupost i komercijalizam glavni su sastojci dijetetskog sklopa o kojem
sada javnost raspreda.
Lijek je ono to svijet hoe, a lijek je ono to lije
nici i vraari prividno prave, ali u najboljem slua
ju dobiva se samo olakanje.
Periodinost koja karakterizira sve poreme
aje tjelesnih funkcija prividno potvruje
tvrdnje prodavaa zdravlja da je njihov lijek iz
lijeio bolesnike, meutim istina je da takozvana
bolest ide svojim tokom". Istina je da je takoz
vana bolest bila kriza zatrovanja, a kad je otrov
izluen do ispod podnosive razine, oboljelost je'
prola i zdravlje se automatski vratilo. Ali bolest
nije izlijeena, jer uzrok (iscrpljujue navike) i
dalje postoji, otrov se jo uvijek gomila i u odre
enom trenutku opet e doi do krize. Ukoliko se
uzrok zatrovanja (toksemije) ne otkrije i ne ot
kloni, kriza e se ponavljati sve dok funkcionalni
poremeaji ne prerastu u organsku bolest.
Sva je profesija zauzeta brigom oko toksemijskih kriza: lijei (?) i samo lijei (?), sve dok kroni
na bolest ne ovlada bilo kojim organom koji je bio
arite toksinske krize.
12

Lijeenje ne postoji
Priroda se normalizira kad prestanu iscrpljujue
navike. Ne postoji izljeenje u opem smislu rijei.
Ako netko ima duhansko srce", to mu je lijek?
Prestati puiti, razumije se! Ako je srce oslabljeno
potresima, kao to se to vidi kod kockara ili burzov
nih pekulanata, stoje tomu lijek? Kemikalije? Ne,
nego uklanjanje uzroka!
Svaku takozvanu bolest duha i tijela stvaraju
iscrpljujue navike. Prehrambena i dijetetska pomahnitalost koja upravo vlada medicinskim nalovnicama upuuje svijet na dijetu koja e ih izlijeiti
od njihovih pojedinanih boljki. Vlada miljenje da
e neka posebna dijeta izlijeiti reumatizam ili bilo
koju drugu bolest. Ni dijeta ni hrana nee izlijeiti
nijednu bolest.
Uzdravanje od jela, poinak u postelji i odvi
kavanje od loih duevnih i tjelesnih navika do
pustit e prirodi da izlui nakupljene toksine.
Nakon toga, ako se loe navike uklone i bude iv
jelo razborito, zdravlje e se vratiti i ostati,
IZLIJEENI e ostati takvim! Ovo vrijedi za
svaku takozvanu bolest. Da, vrijedi i za tvoju bo
lest, ti koji pie kako bi doznao vrijedi li Tilde-

nov nain lijeenja i za tvoj sluaj. Zar ne

shvaa da zakon i red vlada svemirom? I da je
isti od zvjezdane praine do kamena, od kamena
do biljke, od biljke do ivotinje, od ivotinje do
ovjeka, od ovjeka do uma i od uma do Vrhov
nog Uma - do Boga. Jednom rijei, zakon i red
ispunja svemir, kako juer, tako danas i zauvijek
i isti je za sve od zvijezda do uma, od elektrona
do uma. Toksemija tumai kako univerzalni za
kon djeluje u zdravlju i bolesti. Jedna bolest je ista
kao druga, jedan ovjek kao i drugi ovjek, jedan
cvijet kao i svaki drugi, ugljik je isti u kruhu, eeru,
ugljenu i dijamantu. Da, jedna bolest moe biti izli
jeena (?) kao i svaka druga, osim ako je uniten or
gan u kojem se dogaala toksemina kriza.
Na primjer, ako se ustrajno pogreno jede, kiselovrenje e najprije nadraiti sluznicu eluane opne,
nadraajem e prvo nastati upala, zatim ir, pa za
debljanje i otvrdnue, koje e na koncu prijei u rak.
Medicinski svijet se bori ne bi li otkrio uzrok raka.
A radi se o krajnjoj toki upalnog procesa, iji nepo
sredni poetak moe biti bilo kakav nadraaj. Ko
nac je degeneracija zbog pomanjkanja kisika i
hrane, a tijekom degeneracije otpadne tvari ulaze u
krvotok, stvarajui kronino septino zatrovanje
zvano kancerozna kahemija, odnosno rakom uzro
kovana oronulost.
14

Bolest je opa oznaka potpune iscrpljenosti, pa

se za razumijevanje fiziologije i patologije treba,
kao i u biologiji, vrsto drati evolucije, inae e po
vremeno doi do krivih zakljuaka.
Moderne kure i imunizacije su isprazne smetnje.
Utemeljene su na pogrenoj postavci zakljuivanja
od uinka, to jest bolesti, do uzroka. Ustanovi, se
koji organ dugovremeno trpi od toksemije, recimo,
ir na elucu, pa se ir kirurki ukloni. Ili su to uni
kamenci, pa ih se izvadi, ili je to fibrozni tumor na
materici, koji se onda izree.
Isto se moe rei i za ostale posljedice. Medicin
sko oruje je usmjereno na mnoge posljedice, to
javno mnijenje smatra uspjenom borbom protiv
bolesti, a ustvari se radi o besmislenom uklanjanju
posljedice. Meutim, nije to najgora pogreka. Ki
rurzi nemaju ni pojma o uzroku tih istih posljedica
koje oni tako vjeto uklanjaju.
I u ostalim zabludama prevladava isti manjak
poznavanja uzroka. U lijeenju bolesti nedostatka,
odsutni elemenat se dodaje iz laboratorija, ali nita
se ne ini da bi se organ vratio u normalno stanje.
Zato? Zato to medicinska znanost nije otkrila za
to organi prestaju normalno djelovati, a dok ne doe
do toga otkria, znanstvene pogreke e se nastaviti.
15

Svijetu treba
kirurka znanost
Ako sakaenje (nepotrebna operacija) zahtijeva
devet stotina devedest i devet zahvata da bi se usa
vrila vjetina potrebna u tisuem sluaju, o potrebi
vrhunske kirurgije trebalo bi pitati osakaene mase.
Je li rat potreban? Kako bi na to odgovorilo onih
7 485 000 ubijenih u (Prvom) svjetskom ratu, kad bi
im se takvo pitanje postavilo? Po procjeni daje po
svakom ovjeku izgubljeno 5 000 dolara dolazi se
do 37 425 000 000 svjetskog gubitka na samo ovom
podruju. Kirurgije su troak za cijeli svijet, jer se
svake godine vandaliziraju tijela tolikih mukaraca,
ena i djece. Da li su uinci vrijedni truda i troka?
Zato vlada uvjerenje da su tolike operacije potreb
ne? Zbog neznanja masa zatupljenih sebinom i
znanou opsjednutom profesijom. Puno je probita
nije operirati nego pouavati ljude kako ivjeti da
bi se izbjegle kronine bolesti i operacije.

16

Jesu li palijative
uope potrebne?
Pitanje je jesu li palijative, to jest povrna olak
anja to ih lijenici i vidari pruaju uope vrijedne
posljedica to ih donose tetne navike na koje lije
nici upuuju svoje pacijente.
Ovisnost o lijekovima u koju upadaju tisue si
gurno je opasnija od svih olakanja to ih te kemika
lije donose. Lijekovi protiv bolova su posve
nepotrebni. Dvadeset i pet godina uzimanja lijekova
i dvadeset i osam godina neuzimanja lijekova treba
lo bi moje uvjerenje u nepotrebnost i najee tet
nost kemikalija uiniti barem neto vrijednim u
oima onih koji ele znati istinu.

17

Da, venerine bolesti

se mogu izlijeiti bez kemikalija!

Nadraujua sredstva
podmuklo razaraju

Ne izuzimam sifilis i spreman sam, bilo kada i

bilo gdje, pred lijenikom komisijom dokazati isti
nitost onoga to govorim.
Priroda lijei, priroda moe ukloniti sifilis, ili
bilo koju drugu vrstu zaraze, ako se prestane sa
svim iscrpljujuim navikama i prihvati razborit
nain ivota.

Stimulansi (nadraujua sredstva) djeluju prik

riveno do te mjere da se neupueni i sami iznenade
kad otkriju da su postali manje-vie njihovi robovi,
iako su uvjereni da ih nisu uzimali pretjerano.
Primjer za to je glavobolja od kave. Doe vrije
me kad ne odgovara popiti uobiajenu alicu s doru
kom. Tri do etiri sata nakon doruka pojavi se
klonulost i pospanost, koje se ne mogu objasniti sve
dok netko od prijatelja ne spomene daje to moda
zbog nedostatka kave, ali rtva to ne prihvaa sve
dok se nakon vie pokuaja i sama ne uvjeri. Neki
dobiju glavobolju, drugima opet smeta zijevanje i
osjeaj mamurluka zbog iscrpljenosti srca to gaje
prouzroilo uzimanje kave.
Stimulanti najprije neosjetno umrtve budnost,
uklanjaju umor i djeluju na duh i tijelo. Pametnome
bi moralo biti jasno da se pozajmljeno djelovanje
mora platiti prije ili kasnije.
Pretjerana uporaba ivane energije dovodi do
enervacije (iscrpljenosti). Rijetki troe ivanu
energiju na samo jedan nain. Hrana je stimulans,

18

19

pretjerano jedenje je pretjerano stimuliranje. Dodaj

k tomu dva-tri druga stimulansa, recimo - kavu i du
han, previe banenja, posla i briga, pa e osoba s
tolikim troenjem nervne energije bez sumnje po
stati nervno isrpljena. Izluivanje nije dostatno, pa
se shodno tomu toksini gomilaju u krvi. To dovodi
do naglaene protutoksinske stimulacije putem raz
nih previe podraavajuih navika, te se tetni krug
zatvara. To je stanje toksemije koja prethodi obol
jenju i koja e biti trajna, osim kad toksinske krize
(takozvane akutne bolesti), smanje razinu toksina,
da bi se opet gomilali osim ako se stave pod kontro
lu loe navike koje iscrpljuju tijelo. Do potpunog
zdravlja ne moe doi sve dok se ne uklone sve na
vike koje uzrokuju iscrpljenost.

Uvod u toksemiju
Svijet medicine je proizveo beskrajnu literaturu
bez ikakva pojma o uzroku, osim pokojeg pogre
nog i nesigurnog. Medicina je bogata znanou, ali
sada, kao i u svim prolim vremenima, oskudijeva
praktinim idejama. Prosjeni lijenik je odgojen
izvan svakog praktinog smisla s kojim se rodio.
To, meutim, ipak nije njegova krivnja. Krivnja je
na sustavu. On je kolovani robot. On posjeduje in
jenice, svu silu znanstvenih injenica, ali bez ideja.
Ford je posjedovao mehaniarske injenice, vjero
jatno nita vie nego tisue drugih mehaniara, ali
ih je sloio u ideju koja gaje uinila multimilijunerom. Milijuni posjeduju injenice ali nemaju ideja.
Tisue lijenika posjeduju sve potrebne znanstvene
podatke, ali nisu upregli svoju znanost u zdrav ra
zum i mudrost.
Bez jasnog poimanja uzroka zagonetka lijeenja
mora ostati takva kakva jest.
Pokojni Sir James Mackenzie, koji za ivota bio
najvei lijenik u svijetu, izjavio je: ,,U medicin
skom istraivanju cilj je prvenstveno prevencija i li
jeenje oboljenja." Ako je uzrok nepoznat, kako je
mogue sprijeiti ili lijeiti, kao na primjer, izaziva-

20

21

jui blagi oblik kozica ili neki drugi oblik takozvane

bolesti, trujui tijelo zdrave osobe ucj ep ljenjem pa
tolokih proizvoda reene bolesti? Izvjesno je da
samo patoloko razmiljanje moe doi do takvog
zakljuka. Cjepiva i samorodni lijekovi prave se od
proizvoda bolesti i miljenje da se bolest moe nat
jerati da lijei samu sebe krajnji je plod patolokog
razmiljanja. Ova izjava nije pretjerana, kad uzme
mo u obzir injenicu da su sva istraivanja i pokusi
medicinskih znanstvenika u svrhu traenja uzroka
provedeni na mrtvima i umiruima. Koliko god to
izgledalo smijeno, medicinska znanost je ila i jo
ide k mrtvima kako bi otkrila uzroke.
Ako spreavanje i lijeenje bolesti podrazumije
va njezino stvaranje, onda nema sumnje da je i spre
avanje i lijeenje nepoeljno. Kad bi se moglo
sprijeiti, lijeenje ne bi ni bilo potrebno.
Mackenzie je pred smrt radio na pronalaenju
prevencije. Vredniji trud se ne moe ni zamisliti. Ali
njegova ivotna tragedija je u tome to je umro od
bolesti koja se moe sprijeiti. Mogao je izlijeiti
sama sebe od bolesti koja gaje ubila, daje njegovo
shvaanje uzroka bilo u skladu s istinom o toksemiji, primarnim uzrokom svih oboljenja.
Usprkos Mackenzijevoj ambiciji da obogati pro
fesiju posjedovanjem istine u vezi s prevencijom i
22

DEFINICIJA toksemije i toksemijskih

kriza: Tijekom metabolizma (gradnje
tkiva) odvija se anabolizam (gradnja
stanica) i katabolizam (razaranje stani
ca).

Razgraeno

tkivo

je

toksino

(otrovno) i u zdravom stanju, dok je nervna energija normalna, krvotok izluuje

toksini otpad odmah im se pojavi.
Kad je nervna energija istroena iz bilo
kojeg razloga - tjelesnog ili duevnog
uzbuenja ili loih navika - luenje se
obustavlja uzrokujui zadravanje tok
sina u krvi, odnosno toksemiju. K a d se
ovo nakupljanje toksina u krvi ustali,
zadrat e se sve dok se nervna energija
ne obnovi uklanjanjem uzroka. Takoz
vano oboljenje je nastojanje prirode da
ukloni toksin iz krvi. Sve takozvane bo
lesti su toksemijske krize.

23

lijeenjem, umro je bez prave ideje kojim smjerom

poi u potragu za tim eljenim znanjem, to
potvruju njegove izjave kao stoje ova: Budui da
je na problem prevencija bolesti, potrebno nam je
potpuno poznavanje bolesti u svim njezinim aspek
tima prije nego to mognemo poduzeti korake u nje
zinu spreavanju." U tome je sr pitanja. Nije
bolest, nego je uzrok u svim svojim aspektima"
ono to trebamo znati prije nego poduzmemo kora
ke u spreavanju bolesti". Mackenzie je o dijagHozi izjavio slijedee:
U sadanjem trenutku medicine ne ini se vje
rojatnim da bi bilo velikih razliitosti u omjerima
dijagnoziranih i nedijagnoziranih sluajeva u mno
gim nizovima istraivanja kakva smo mi provodili.
Razmjer ovisi ne o vjetini ili sposobnosti pojedi
nog praktiara nego o nedovoljnoj razini sveukup
nog medicinskog znanja. Slinost statistikih
podataka instituta i privatne prakse ide u prilog
ovom stanovitu. Usprkos tome to se u institutu
posvetilo vie vremena i davala pomo specijalnih
odjela i klinikih grupa istraivanju sluajeva koji
nisu mogli biti dijagnosticiani u opoj praksi, ti su
sluajevi ostali duboko nejasni, iako znamo da e se
iz njih postupno razviti sloenije organske bolesti
tako da e popuniti veliki dio naih bolnikih kapa24

citeta. A tragedija je u tome to mnogi od njih pate

od bolesti koje nisu ozbiljne i mogle bi, da nije nae
ga neznanje, u samom zaetku biti uklonjene.
Nije li ta kritika medicinske neuinkovitosti o
trija od bilo koje Tildenove?
Ovo me ivo podsjea na dra. Cabota iz Bosto
na, koji je nedavno izjavio daje bio pedest posto u
krivu u svojim dijagnozama i da je to potvrdio u
pretragama post-mortem. Takva izjava ovjeka na
njegovu poloaju znai mnogo. Meni to kae da je
dijagnoza besmislen pojam, jer po smislu u kojem
se rabi, misli se na otkrivanje patolokih posljedica i
promjena to ih je proizveo neotkriveni uzrok. Dija
gnoza znai, ukratko reeno, otkrie posljedica koje
ne osvjetljavaju uzrok.
Ponovno citiram Mackenzija: Poznavanje bo
lesti je toliko nepotpuno da mi jo uvijek ne znamo
ak koje korake poduzeti da bismo poboljali nae
znanje." Ako je to tono, onda zakon nema oprav
danja zabranjivati vraarama obavljati manje tetne
palijative. Koliko je uglednih lijenika poteno kao
Mackenzie?
Usprkos svojim visokim i vrijednim ambicija
ma, Mackenzie nije mogao izbjei stereotipni pro
fesionalni nain razmiljanja. Izjavio je da da rani
simptomi bolesti kriju tajnu njezina uzroka i vjero25

vao je da bi njihovo dublje prouavanje dalo odgo

vor. Meutim, funkcionalni poremeaji su iste
naravi i potjeu od istog opeeg uzroka koji kona
no dovodi do svih organskih takozvanih bolesti.
Sve takozvane bolesti su, od prve do posljednje, isti
evolucijski proces.
s

Studij patologije - studij bolesti - oduvijek je

privlaio najbolje umove lijenike profesije, pa bi
izgledalo da je o svemu ve morala biti izreena ko
nana rije, ali kao i svi istraivai veliki Englez je
vjerovao, da e podrobnije i pomnije prouavanje
ranih simptoma bolesti otkriti uzrok. No postoji ve
liki razlog zato je to nemogue, a to je da su svi
spletovi simptoma - bolesti - od poetka do kraja
samo posljedice, pa ni najpomnije prouavanje bilo
koje faze ili stupnja njihova napredovanja nee ba
citi nikakva svjetla na sam uzrok.
Uzrok je stalan, uvijek prisutan i uvijek isti.
Mijenjaju se samo posljedice i objekti na koje
uzrok djeluje, a promjena je posve nestalna. Za
ilustraciju: upala eluane sluznice poinje kao
nadraaj, zatim kao upala, potom kao ir i na
koncu kancerozno otvrdnue. Ne slijede svi slu
ajevi isti red, samo mali postotak prijee u ir, a
jo manji postotak dosegne stadij raka. Vie ih
26

dolazi od akutnog otrovanja hranom i akutnim

zastojem probave nego od kroninih oboljenja.
U ranim stadijima ovoga razvitka pojavljuju se
razne nelagodnosti, jae ili slabije probavne smet
nje, esti napadi eluanoga katara, bolovi u elucu
i povraanje. Ni dva sluaja nisu istovjetna. Ner
vozne osobe vie pate, a neke pokazuju sve vrste
simptoma nervoze: nesanicu, glavobolju i t.d. Zene
imaju bolnu menstruaciju i simptome histerije, neke
postanu mrzovoljne, neke dobiju padavicu. to vie
se pojavljuje kroninih simptoma, osobe limfatinog karaktera ne pate tako jako. Kako bolest napre
duje neki postaju blijedi i uslijed crijevnih ireva i
zaraza od gnjilenja bjelanevina dobiju opasnu ane
miju. Kod drugih se prva pojava ira manifestira
tekim krvarenjem, a neki dobiju kaheksiju (opu
slabost) uz zadravanje hrane u elucu, koju onda
svaka dva-tri dana povraaju zbog zatvorenog pro
laza u dvanaesterac. To su redovito zloudni slu- a
jevi.
Gledati na svaki od tih simptomskih sklopova
kao na razliite bolesti koje zahtijevaju razliito li
jeenje, znai upasti u dijagnostiki labirint koji
zbunjuje profesiju i ini lijeenje kaotinim.
Svi lijenici dijagnostiari bi trebali znati da je
najranija faza organske bolesti sasvim nuzgredna,
27

prolazna i to se tie organa u pitanju, nije nikada u

njemu proizvedena, nego je beziznimno posljedica
vanjskog nadraaja (ili podraaja, ako vam se tako
svia), te ako nadraaj nije stalan i toksin se elimini
ra im se stvori, poveava se toksemijom do razine
podnosivosti, a normalno funkcioniranje se obnav
lja u meuvremenima nadraaja i toksinskog eksce
sa.
Na primjer, jednostavna prehlada (curenje iz
nosa i studen u glavi), gastritis (akutni eluani ka
tar), ili katar debelog crijeva. U poetku su sve te
prehlade, upale i katari periodini i tipini, ali kako
poticajni uzrok (mjesni nadraaj i toksemija) posta
je jai i stalniji, u sluznicama tih organa poinju se
odvijati organske promjene koje dobivaju razne na
zive, kao to su nadraaj, upala, ir i rak. Patologija
organskih promjena se moe prouavati do sudnjeg
dana a da ni traak svjetla ne. padne na uzrok, jer od
poetnog nadraaja pa do konanog stanja (kojemu
se moe dati ime suica, sifilis ili rak) cijela patolo
ka panorama je neprekinuta evolucija sve snanijih
uinaka.
Tijekom patolokog procesa mogu biti otkrive
ne klice i drugi takozvani uzronici patolokog po
remeaja, ali su oni usputnost, podudarnost ili u
28

najgorem sluaju sudionici, ili pravnim jezikom

obiter dicta" (usput reeno").
Prouavati bolesti na pravi nain znai prou
avati zdravlje i sve to na njegovo uzdravanje
utjee nabolje ili nagore. Bolest je pokvareno
zdravlje. Svaki utjecaj koji smanjuje ivanu
energiju proizvodi bolest. Bolest ne moe biti
sama sebi uzronikom niti moe biti svoj vlastiti
hjek, a pogotovo ne svoja vlastita prevencija.
Nakon godina lutanja praumom medicinske di
jagnoze - uobiajenim nagaanjem uzroka i uinka
te tretmanom ak gorim od nagaanja - postajui
sve zbunjenijim, odluio sam ili pronai uzronika
bolesti, ili napustiti profesiju. Za ovako neto bilo je
potrebno pobjei od lijenika i lijenikih kongresa,
jer nisam bio u stanju razmiljati sluajui graju
kule babilonske. Posluao sam savjet iz Mt 6,6. U
skladu s prevladavajuim miljenjem lijenik nije u
stanju obavljati svoj posao ukoliko ne provodi do
voljno vremena s ostalim lijenicima i lijenikim
udruenjima, ako ne pohaa postdiplomske teaje
ve, putovanja i t.d.
To bi miljenje bilo ispravno da je medicinska
znanost opremljena za istinsku etiologiju, to jest za
stvarni uzrok bolesti. Ah kako nije utemeljena na
uzroku, ili se u najboljem sluaju radi o pekulaciji i
29

senzacionalizmu nestalnijima od morskog pijeska,

lijeniku koji ne moe podnijeti zbunjenost neizvje
snosti, da bi doao k sebi, ne preostaje drugo ve se
sakriti od vike sveznajuih nadriuenjaka. Dotada
e ga ovladati ostracizam, pa e mu sudbina, sliko
vito reeno, biti ista kao i Zaharijina sina.
Poteno traganje za istinom vrlo esto, ako ne i
uvijek, dovodi do muilita, nabijanja na kolac, ra
spinjanja, ili do blaene povlastice pokajanja, ali je
ovajput rtva odluila kao i boanski idov: Neka
ne bude moja volja nego Tvoja!", ili kako je izjavio
Patrick Henry: Daj mi slobodu ili smrt!" Samrtne
rijei drugog velikog Irca su, bez sumnje, elja sva
kog ljubitelja slobode i istine:
Neka mi nitko ne pie epitaf, jer kao to se nit
ko tko zna moje razloge sada ne usuuje da ih
opravda, neka ih tako ne blate neznanje i predrasu
de. Neka poivaju sa mnom u miru i neka ne bude
natpisa na mojem grobu. Neka spomen na me padne
u zaborav do asa kad neki drugi ljudi budu u stanju
opravdati moj karakter. Kad moja domovina zauz
me mjesto meu drugim dravama na zemlji, onda i
samo onda neka mi se napie epitaf. (Emmet)
Istina je vea od svakog ovjeka, te sve dok se
ne utvrdi, spomen na njezina odvjetnika nije vaan.
Konano, nije li istina jedina besmrtnost? ovjek je
30

sporedan. Ako otkrije istinu, bit e na korist svima

koji je prihvate. Istina puno puta mora vapiti za
osloboenjem od svojih prijatelja.
Moram priznati da nisam bio jako utiv prema
indiferentnom okoliu, pa je istina koju sam otkrio
zbog toga trpjela. Uvijek mi se inilo da se pozor
nost trgovaca izmiljotinama ne moe privui niim
osim batinom ili tapom, a moj nain iznoenja in
jenica vjerojatno je bio prejak ok, pa se u reakciji
na njega gubio eljeni uinak.
Moje otkrie pravog uzroka bolesti nije se mo
glo uspjeno pobiti. Budui da je to tono, estina
kojom sam izlagao tu istinu bila je opravdana.
Kad mislim o svojem ivotu i sjeam se borbe u
samom sebi kad je trebalo moja stara uvjerenja na
domjestiti novima - tisuu puta sam posumnjao u
vlastiti razbor! - ne iznenauje me suprotstavljanje
koje sam susretao i susreem.
Moje otkrie istine daje toksemija uzronik svih
takozvanih bolesti ostvarilo se polako, korak po ko
rak, uz mnoge opasne zastoje.
U poetku sam vjerovao da iscrpljenost mora
biti opi uzronik bolesti, zatim sam zakljuio da
obina iscrpljenost nije bolest, da je bolest po
sljedica trovanja, te da je otrov, da bi bio opi uz31

ronik bolesti, samorodan, a ako bolest nastaje

zbog samorodnog otrova, to uzrokuje to samonastajanje? Protratio sam puno vremena nasto
jei povezati bolest s vanjskim otrovom, kao to
je pojedena pokvarena hrana ili hrana pokvare
na u elucu. S vremenom sam zakljuio da otrov
sam po sebi nije bolest. Promatrao sam sluajeve
gdje otrov nije ubio: neki su se oporavili i ubrzo
bili potpuno zdravi, drugi su ostajali u stanju po1 u invalidnosti. Otkrio sam da isto vrijedi i za tje
lesne povrede i mentalne okove. Trebalo mi je
dugo vremena da uvidi ni kako se otrovano ili po
vrijeeno tijelo brzo vraa u normalu, ukoliko
nije svladano toksemijom, a ako se ne oporavlja,
onda postoji neka bolesna navika, neka vrsta po
remeaja koji se tek pukim sluajem moe uoi
ti.
Primjer za ilustraciju: ozljeda zgloba se esto
zakomplicira reumatizmom, a reumatizam je prije
ozljede bio prisutan u krvi.
Nisam mogao shvatiti kakva promjena u orga
nizmu, zbog bilo kakve povrede ili oka, moe uz
rokovati reakciju s povienom temperaturom sve
dok mi se u pameti nije oblikovala teorija o toksemiji, nakon ega mi se uzrok bolesti pokazao sam
32

od sebe na jednostavan i prirodan nain. A sada je

teorija dokazana injenica.
Nakon godina zbunjujueg razmiljanja i bud
nog iekivanja" nauio sam da se svaka bolest,
kakve god naravi bila, polagano razvija i da se bez
sustavne pripreme ne mogu oitovati ak ni takoz
vana akutna oboljenja.
Ukratko reeno, bez toksemije ne bi bilo bole
sti. Ja sam znao da je otpadni proizvod metabo
lizma toksian i da jedini razlog to se njime ne
trujemo je u tome to se taj otpad im nastane
odmah i izluuje iz organizma. Zatim sam zak
ljuio da toksin ostaje u krvi kad doe do zastoja
u izluivanju. Prema tome trebalo je otkriti uz
rok zastoja izluivanja. S vremenom sam se dovinuo tog uzroka. Znao sam da je djelovanje
organa normalno dok posjedujemo normalnu
ivanu energiju. Tada mi je nadola misao da
iscrpljenost uzrokuje zastoj u izluivanju. Eure
ka! Pronaen je uzronik svih takozvanih bole
sti! Iscrpljenost blokira izluivanje otpada
metabolizma. Zadravanje toksina metabolizma
je prvotni i jedini uzronik oboljenja.
Oni koji se ele osloboditi stega medicinskog
praznovjerja neka proue Protumaenu toksemiju".

Protumaena toksemija
Nitko izvan medicinske profesije ne zna tako
dobro kao lijenici koliko je potrebno bolje znanje o
tome stoje stvarno bolest. Nikada u povijesti takoz
vane medicinske znanosti nije bilo toliko
istraivanja kao u prolom desetljeu, ali svako
novo otkrie je u stopu praeno neumoljivim usu
dom koji pretvara u prah i pepeo i najpoteniji, najsavjesniji istraivaki napor, a to je neizbjena rije
- neuspjeh! Zato neizbjena? Zato stoje u samom
poetku prosuivanja nelagode, bolova i slabosti
ovjek napravio nakaznu pogreku pretpostavljaju
i da mu je neto izvan njega samoga, izvan njegove
vlastite volje, htjelo nanijeti tetu. Budui daje ov
jek religiozno ivo bie, ispoetka je mislio da je na
neki nain uvrijedio koje od svojih brojnih boan
stava. Pripovijest o tome kako je ovjek razvijao za
misao o bolesti kao neem posebnome preduga je za
sve osim samog spomena u knjizi ove vrste. Koga
god zanima, moe u tu svrhu prouiti stare mitolo
gije. Daje ovjek jo uvijek zasien stoljeima mi
tolokog nasljea pokazalo se jasno kad je
objavljena teorija o klicama. Taje teorija bila odgo
vor na nagonski zov o demonskom opsjednuu! Ko34

nano je nakon dugog traenja otkriven demon,

zaetnik svih ovjekovih tegoba, pa se mogla dati
zadovoljavajua isprika za sve ljudske neuspjehe.
Ipak, pedeset godina istjee otkad demon zaraznih
klica poput rtvenog jarca iskajava ovjekove grije
he, i kamo sree kad bi mikrob bio konana isprika
koju ovjek moe uiniti za svoje grijehe ina i pro
pusta pred prijestoljem vlastitog razuma!
Medicinska znanost se temelji na pogrenoj
pretpostavci, naime, da vanjski utjecaj uzrokuje
bolest i da su lijekovi neto to lijei ili ublauje
boljku. Izraz medicinski" znai neto to pripa
da medicini ili lijenikoj praksi. Sve to se rabi
u svrhu olakanja smatra se neim to lijei, ozdravljuje, popravlja ili donosi olakanje. A sve
ovo nadrilijeenje se ini bez ikakva razumije
vanja uzroka.
Rijei medicinski", medicina", bolest" i li
jeenje" postale su dio naega shvaanja, te obliku
ju nae misli i uvjerenja. A ta uvjerenja su tako
proizvoljna da su i nove kole i kultovi primorani na
konvencionalno izraavanje. Kazat e daje uklije
teni ivac uzrok bilo koje patologije, ali se nee
gnjaviti time da otkriju, zato neki uklijeteni ivac
stvara patologiju, a neki ne.
35

Psiholog se ne trudi objasniti zato briga oko

jednog predmeta uzrokuje bolest, a oko nekog dru
gog ne, zato nada kod nekoga lijei, a kod drugoga
ne, zato nevjerovanje ne lijei uvijek, zato vjero
vanje ne lijei uvijek, izbjegavajui pitanje izjavom
da nije bilo dovoljno vjere, i t.d. Nema vee budale
od onoga tko sama sebe pravi budalom.
Zato se ne bi sve nove kole miljenja vratile
svojoj ideji od koje su proizale? Dotle dok je u pa
met duboko usaena ideja da je bolest stvarnost,
bie, posebnost, uobiajena logika e ak i
istraivae kontrolirati i voditi u njihovu poslu. To
je razlog zato se svako udesno otkrie ubrzo
pokae pogrenim vjerovanjem.
Nema nade da e medicinska znanost ikada biti
znanost, jer je cijela struktura izgraena oko ideje
da postoji objektivna stvar - bolest - koja moe biti
izlijeena kad se pronae pravi lijek ili tretman.
Nakana mije iznijeti obine, svakodnevne pro
maaje medicinske znanosti, tako da obini ljudi
vide apsurdnosti u vezi s boleu i lijeenjem, koji
ma ih se zavodi da vjeruju u galamu znanosti. Zatim
u opisati jedino odrivo razumno tumaenje uzro
ka takozvanih bolesti, s nadom da u, usporeujui
staro i novo, barem neke potaknuti na razmiljanje i
36

izgradnju novih umova koji bi s vremenom mogli

nadomjestiti staro i uhodano.
Prije nego to sam ja otkrio toksemiju i uobliio
je u medicinsku filozofiju, prava medicinska filozo
fija nije ni postojala. Uzrok i lijeenje bolesti bili su
mjeavina nagaanja i pekulacija koja je zbunjiva
la najbolje i najradinije medicinske umove svih na
rataja.
Danas kao nikad dosad, najsjajniji umovi profe
sije udubljuju se u istraivake zahvate, pokuava
jui otkriti stvarni uzrok bolesti, ali su osueni na
neuspjeh, jer im je poetak pogrean. Zato? Zato
jer je sve to je uinjeno na polju istraivanja uzroka
bilo voeno s ciljem kritikog prouavanja i
istraivanja posljedica, a zdrava pamet ne moe vje
rovati da je posljedica sama sebi uzrok. Nitko ne
vjeruje u samonikli nastanak. Ostaci takva vjero
vanja su raspreni Pasteurovim otkriem da su bak
terije uzronik vrenja, otkrie tako duboko da je
dovelo do ludila sav svijet medicine, a u svakom
obliku masovnog ludila izgubi se razbor. Vanost
otkria bakterija kao primarnog uzroka bolesti prih
vaena je preko volje. Svi su izgubili tlo pod noga
ma. Kao i u svim naglim izljevima promjene
uvjerenja bilo je opasno ne sloiti se s ushienjem

37

gomile, a svi suprotni ili oprezni glasovi bili su

uutkani ili izopeni.
Strka oko bakterija bila je divlja koja dva-tri de
setljea, ali sada je stvar prolosti, koja e uskoro bit
samo mrtvo slovo, ukoliko to ve i nije.
Uzrok bolesti se trai na sve strane, a nitko drugi
do sam pokojni sir James Mackenzie napisa u
Izvjetajima Zavoda za klinika istraivanja", sve
zak I. - Poznavanje bolesti je toliko nepotpuno da
mi zapravo jo uvijek ne znamo koje korake bi tre
balo poduzeti da se nae poznavanje unaprijedi."
Drugom prilikom je izjavio: Bolest nam se oituje
samo po simptomima koje stvara. Prvi cilj u pregle
danju bolesnika je otkrivanje simptoma, pa su stoga
simptomi bolesti glavni predmet naeg prouava
nja."

38

Vrijednost simptomatologije
Sir James je za ivota bio vjerojatno najbolji li
jenik u anglofonskom svijetu, ali ni on nije
nadivio medicinsko praznovjerje da je bolest
stvarni entitet i da se bolest moe otkriti utvrivan
jem izvorita simptoma. Ali to se dobiva kad se po
simptomu doe do njegova izvorita? Slijedimo bol
do izvorita i ustanovimo da polazi iz glave. Glava
ne uzrokuje bol. Onda otkrijemo simptome hipertemije - vika krvi u glavi. Viak krvi u glavi stvara
tlak i odatle proizlazi bol. Tlak, dakle, mora biti bo
lest? Ne, nije! Onda hiperemija, viak krvi, mora
biti bolest. Bez sumnje da postoji razlog pretjeranog
nakupljanja krvi u glavi. Stoje to to izaziva nakup
ljanje? Ustanovljujemo daje bol jedan od simpto
ma. Tlak izaziva bol, prema tome i on je samo jedan
od simptoma. Previe krvi u glavi uzrokuje tlak,
dakle, i to je simptom. Svetroje: bol, tlak i previe
krvi su samo simptomi. S vremenom stijenke
krvnih ila oslabe i zbog tlaka jedna od njih pukne.
Izljev krvi u mozak uzrokuje smrt od apopleksije. Je
li puknuta krvna ila bolest? Nije. Je li izljev krvi u
mozak bolest? Nije. Radi se samo o simptomu. Je li
smrt od izljeva krvi u mozak bolest?
39

Ako hemoragija (izljev krvi u mozak) nije tako

ozbiljna da uzrokuje smrt, ali dovodi do nekog obli
ka inae mnogovrsne uzetosti, je li uzetost bolest?
Nismo li preli cijeli krug simptoma od glavobolje
do uzetosti? Nismo otkrili nita na to bi svi ovi
simptomi ukazivali kao na bolest, a u skladu s po
stavkom sir Jamesa Mackenzija, bolest nam se oi
tuje samo po simptomima. Ovdje imamo lanac
simptoma to poinje od bola i zavrava u izljevu
krvi u mozak i smrti ili uzetosti, a koji nam uope ne
ukazuje na uzrok, kakvim god ga mi pretpostavljali.
Ni bilo koji drugi niz, recimo, eluani simptomi to
zavravaju s rakom na dvanaestercu, nee nam uka
zati na bolest nita jasnije nego i navedena ilustraci
ja.
Prvi simptom koji nalazimo na poetku svakog
lanca je nelagodnost ili bol. U svakom eluanom
poremeaju imamo bol, manje ili vie pojaan hra
nom. Slijedi, a jo ee prethodi, katar, odnosno
ono to zovemo upalom sluzne opne, odnosno ga
stritisom. Gastritis je popraen zadebljanjem sluzne
opne. S vremenom dolazi do stvaranja ira. To e se
onda nazvati boleu i prepoznaje se kao ir na elu
cu, a radi se zapravo o nastavku poetnog simptoma
katara i bola. ir se uklanja, ali simptom upale i bol
ostaju, a drugi irevi e slijediti. To stanje e se
40

eventualno pretvoriti u otvrdnue pilorisa (prolaza

iz eluca u dvanaesterac). Kad se ovo dogodi, pro
laz hrane je manje-vie zaprijeen, to dovodi do
povremenog povraanja, a onda se detaljnim pre
gledom otkriva rak.
Ako analiziramo simtome polazei od prvog
bola i katara u elucu, nai emo povezani lanac
simptoma. Prvi zamjetljivi je bol. Pregledom otkri
vamo upalu sluznice eluca, a ovo stanje katara nije
bolest ve simptom. Sluzna upala traje uz zadeb
ljanje sluzne opne, to konano dovodi do ira. ir
nije bolest nego je samo nastavak simptoma upale.
Ako se ir ukloni, ne uklanja se bolest ve samo
simptom. Ovi simptomi traju i dalje sve do zadeb
ljanja i stvrdnua prolaza u dvanaesterac, to se na
ziva rakom. A ipak od poetka do kraja nismo
otkrili nita osim simptoma.
Uklanjanjem raka nije se odgovorilo na pitanje
stoje bolest. Budui daje rak zavrni simptom, on
ne moe biti uzrok prvog simptoma.
Svaka druga takozvana bolest moe biti obrae
na na isti nain. Bol i upala su prvi simptomi, koji
po pravilu upozoravaju lijenika ili pacijenta da
neto nije u redu. A bol i upala nisu bolest. Kad se
otkrije uzrok bola, otkrije se opet simptom a ne bo
lest. I to ostaje vjeana istina. .
41

Nije udo to dijagnostiari ostanu zbunjeni u

svojem traganju za boleu, budui da su pomijeali
simptome i bolest. injenica je, da se ne moe upri
jeti prstom u nijednu kariku u lancu simptoma i rei:
Ovo je bolest!" U poetku razlaganja pokazali smo
da glavobolja, ili bol u glavi, nije bolest, a kad smo
doli do kraja, vidjeli smo da ni hemoragija, odno
sno apopleksija nije bolest nego nastavak primarnih
simptoma.
Bolest nam se oituje samo po simptomima
koje proizvodi." Ova izjava preutno predmnijeva
da postoje simptomi i bolesti i da kroz simptome
moemo otkriti bolest. Kad putem simptoma poku
avamo doi do bolesti, upadamo u dilemu alpini
sta, koji kad dosegne na vrh planine, ugleda druge,
vie vrhunce.
Daje Mackenzie bio zbunjen u svojoj potrazi za
boleu pokazuje sljedei odlomak koji prenosim iz
ve spomenutog izvjetaja:
Mnoge se bolesti smatraju opasnima i mnogi su
pokuaji uinjeni da bi se pobijedila opasnost, ali
bez shvaanja njezine naravi. To se posebno odnosi
na epidemijske bolesti kao to su ospice, gripa, arlah i difterija. Susljedno tomu davani su svojevre
meno prijedlozi da se osobe oboljele od tih bolesti
lijee na temelju nekakva opeg plana, ne uzimajui
42

u obzir specifinosti svakog pojedinog sluaja, pa

smo tako doli do serijskih lijeenja, to se vidi iz
bezobzirne primjene seruma i cjepiva.
Za vrijeme epidemije gripe svaki put se uje va
paj za univerzalnom metodom lijeenja, pa se taj
vapaj pokuava zatomiti takozvanim specifinim li
jekovima i cjepivima.
Kad jedan veliki auktoritet izjavi da se opasne
bolesti pokuavaju suzbiti bez razumijevanja njiho
ve naravi, i to usprkos teoriji o bakterijama, misleim umovima trebalo bi biti jasno, daje bakterijska
teorija ishlapila. Ipak kad neto treba uiniti, a nita
bolje nije pronaeno, serumi i cjepiva se mogu be
zobzirno primjenjivati."
Da pravilo biti praktian" upravlja cjelokup
nim shvaanjem simptoma, bolesti, njihova uzroka
i lijeenja toliko je oigledno da to svatko tko je pa
metan i nije zaluen uenjakim naklapanjem moe
proitati zavezanih oiju.
Medicina poiva na zdravu znanstvenom teme
lju. Anatomija, psihologija, biologija, kemija, i sve
popratne znanosti vane za poznavanje ovjeka, na
predovale su do savrenstva. Ali takozvane znanosti
o simptomima, bolestima, dijagnozi, o uzrocima i o
lijeenju bolesti jo su na temeljima praznovjerja iz
prolosti. Gledamo besmislenost mijeanja prave
43

znanosti s varkom i praznovjerjem. Vjeruje se daje

bolest neto, stvar, entitet. A tu ideju nuno slijedi
druga, isto tako apsurdna, naime, ideja lijeenja.
Oko te dvije pretpostavke narasla je neprohodna
uma literature, po kojoj basaju njezini tvorci.

Istina kakvom je vide slavni ljudi

Kad znanje nije sreeno, to ga vie ovjek ima,
to vie e biti zbunjen. (Herbert Spencer)
Zbunjena zbunjenost - to je jedini mogui opis
medicinske teorije i prakse. Nema sumnje, to je pro
fesija sijeda od starosti ijedna od najuenijih. S po
nosom moe uprijeti prstom na svoje aristokratsko
rodoslovlje, svoj dugaki popis slavnih lijenika,
ivih i mrtvih. Cime se veina od njih proslavila?
Istim onim ime su se proslavili i pripadnici drugih
zanimanja - osobnim vrijednostima i kolovanjem.
Franklin nije bio lijenik, pa ipak je bio velik kao
bilo koji lijenik i mogao je upotrijebiti svoj mozak
za davanje savjeta i bolesnima i zdravima. Vidi se
daje imao osjeaj za istinu i ja bih rekao daje njego
vo prosuivanje vodea, ako ne i glavna crta koja
dijeli, i koja e uvijek dijeliti stvarne velikane od
prosjene veine. Oni su kvasac sveukupnog ovje
anstva, znaaj koji se nije mogao nai u cijeloj Sodomi i Gomori.
Bio je jo jedan prosuujui um u osamnaestom
stoljeu, jedan drugi Benjamin takoer potpisnik
Deklaracije nezavisnosti: Benjamin Rush, lijenik,
umnik koji je uveo prosudbu u medicinsku znanost.

44

45

Posijao je sjeme razbora koje bi, da gaje profesija

prihvatila, organiziralo medicinski nauk i sprijeilo
sadanju pomutnju. Ostavio je zabiljeene bisere
kao stoje ovaj:
Mnogo tete je uinjeno nosolokim svrstavan
jem bolesti (nosologija - znanost o vrstama bole
sti)
Bolest je neto posebno toliko koliko i
groznica....Njezina razliita arita i stupnjevi ne bi
smjeli biti pretvarani u razliite bolesti kao to se ni
brojni i razliiti uinci topline i svjetla na naem
planetu ne smatraju mnogim suncima.
Sva medicinska literatura je zaraena pogubnim
posljedicama nomenklature bolesti, jer svaki njezin
lanak je usmjeren iskljuivo prema svom nazi
vu....Odbacivi umjetno svrstavanje bolesti medici
na e doivjeti procvat... Na taj nain e put do
znanja u medicini biti skraen, tako da e mladi lju
di stjecati kvalifikacije za lijeniku praksu s manje
vremena i napora nego prije, kao to e dijete lake
nauiti itati i pisati uz pomo latinske abecede
nego kineskog znakovlja.
Znanost se moe aliti na mnogo toga zbog
umnoavanja bolesti. Umnoavanje je odbojno za
istinu u medicini kao stoje mnogobotvo ogavno za
istinu u religiji. Lijenik koji svaki razliiti poreme
aj raznih dijelova istog organizma smatra drugom
46

boleu iako svi potjeu od istog uzroka, nalikuje na

Indijanca ili afrikog divljaka koji misli da su voda,
rosa, led, mraz i snijeg razliite stvari. Doim lije
nik koji morbidne smetnje svih dijelova tijela, koli
ko god bile razliite u obliku i intenzitetu, smatra
posljedicama jednog te istog uzroka, nalikuje na
mudraca koji rosu, led, mraz i snijeg smatra razlii
tim stanjima vode, jednostavno nastalima zbog po
manjkanja topline.
I ovjeanstvo se moe aliti na ovo poganstvo u
medicini. Ma kao orue smrti bit e vjerojatno za
uvijek metnut u korice prije nego to lijenici pre
stanu
potpomagati
smrtnost
ovjeanstva
propisujui imena bolestima.
Ima samo jedan duboki uzrok bolesti... Te pri
mjedbe su za iroku primjenu i kad bi se savjesno
primijenile, oslobodile bi nas gomile pogreaka to
su se vjekovima kupile u medicini. Mislim na
svrstavanje bolesti prema njihovim daljnjim uzroci
ma. To je naj uvredljiviji i najtetniji otpad nae zna
nosti.
Lijenik koji moe izlijeiti jednu bolest pozna
vanjem njezinih karakteristika, mogao bi na isti na
in izlijeiti sve bolesti ljudskog tijela jer su im
svima isti uzroci.
47

Razlika izmeu znanja lijenika koji je u pristu

pu bolestima ogranien rodovima i vrstama i lije
nika koji to ini po ispravnim naelima, ista je kao
razlika izmeu znanja o naravi i irini neba to ga
stjeemo gledajui komadi neba na dnu zdenca i
onoga to ga stjeemo promatrajui cijeli svod s
vrha planine.
Ja bih prije vjerovao daje Tvorac Prirode umje
sto vode odredio ratafiju (voni liker) za jedino o
vjekovo pie, nego daje znanje o onome to se od
nosi na zdravlje cijeloga grada ili cijele zemlje po
vjereno samo jednoj, i to maloj i povlatenoj skupi
ni ljudi.
Nakon kratkog pregleda tih injenica razum i
ovjeanstvo neka se probude iz njihova dugog po
inka u medicini, i neka se ujedine u proglasu kako
je dolo vrijeme da se lijeenje kunih zaraza odu
zme od lijenika i metne u Rike naroda.
Rasudba (seciranje) nas svakodnevno uvjerava
u nae nepoznavanje leita bolesti i nagoni nam
crvenilo u lice pri naim propisivanjima lijekova....
Koliko tete smo uinili pod platem vjerovanja,
ako smijem rei, u lane injenice i pogrene teori
je! Pomogli smo u mnoenju bolesti. Uinili smo i
gore - poveali smo njihovu smrtonosnost.
48

Neu se zaustaviti kako bih od fakulteta molio

oprost zbog ovako javnog priznanja slabosti nae
profesije. Ja traim Istinu, te dokle god Nju vidim
pred sobom kao vodia, uope me nije briga kamo
me vodi.
Dr. W. Holmes je bio ovjek koji je osvjetlao
obraz profesiji. Bio je literat i bio je od poetka do
kraja uvijek vei od svoje profesije. Jednom je re
kao: Kad bi se sve to se odnosi na medicinu bacilo
na dno mora, vrsto vjerujem da bi to bilo na dobro
bit ovjeansta i na propast riba." Razgovore za
vrijeme doruka" e itati inteligentni ljudi budu
nosti koji nee nita znati o Holmesu i njegovoj
obrani ena od opora lijenika prljavih ruku koje
prenose babinju groznicu. (Breakfast-Table Se
ries", zbirka eseja amerikog pisca O. W. Holmesa.
Op. prev.).
,,Aequanimitas" (Ravnodunost") e biti
pridrana za Oslera u sjeanju pametnih ljudi, a
Oslerova primjena medicine" e se moi nai jedi
no u knjinicama bibliofilskih manijaka. Ljudi po
put Oslera, uljepavajui medicinske izmiljotine
svojom vanrednom osobnou i knjievnim umije
em, odravaju mrtvo truplo mediokritetne medici
ne da ne potone u zaborav. (Dr. William Osier,
uveni kanadski lijenik, katkad nazivan ocem mo49

derne medicine. U raspravi Ravnodunost" zastu

pa lijeniku flegmatinost. Op. prev.)
Tijekom svih vjekova najbistriji umovi su naslu
ivali istinu u vezi s uzrokom bolesti, to je vodilo
da velikog sraza s lijenikim bedastoama i besmi
slicama.
Vrlo jasnu sliku medicinskoga krda izloio je
Anonvmus" u lanku Medicina" objavljenom u
Civilizaciji u Sjedinjenim Dravama":
Ve je spomenuto da jedan od glavnih uzroka
neznanstvene prirode medicine i protuznanstvenog
karaktera lijenika lei u njihovoj uroenoj lakov
jernosti i nesposobnosti da misle nezavisno. Tu izja
vu potvruje izvjetaj o lijenikoj inteligenciji, to
ga je nedavno objavio Nacionalni savjet za
istraivanje. Utvreno je putem manje-vie vjero
dostojnih psiholokih testova daje od svih profesio
nalaca jedino prosjek inteligencije zubara i
veterinara nii od lijenikoga. Zubari i veterinari
su deset posto manje inteligentni. Ali budui da pri
mijenjeni nain ispitivanja pretpostavlja moguu
pogreku od deset posto ili ak i vie, nije nemogu
e da lanovi dviju skromnijih profesija nemaju isti
ili vei intelektualni kapacitet. Znaajno je da
inenjeri predvode na ljestvici inteligencije. U stva
ri su ezdeset posto iznad lijenika.
50

Taj veliki raspon je napast za stvaranje zanimlji

vih psiholokih pretpostavki. Nije li nedostatak
stroge intelektualne discipline uzrok alosnog inte
lektualnog zaostatka lijenika? Mnoge okolnosti ga
ine intelektualnim varalicom. Na nau sreu, bole
sti su veinom same po sebi ograniene. Meutim,
ini se sasvim prirodnim da lijenik okree tu pri
rodnu pojavu u vlastitu korist i tvrdi da je on izlije
io Niku Neznanovia, a sama priroda je u stvari
proizvela reeni uinak. U suprotnom, ako Niko
Neznanovi umre, dobri lijenik e zauzeti poboan
stav i natuknuti daje, usprkos njegovim nevjerojat
nim sposobnostima i ogromnom naporu, ipak bila
volja Boja (ili volja Prirode) da Niko umre. A
inenjer nije izloen takvoj napasti. On gradi mo
stove ili podie zgrade, gdje svaka pogreka u rau
nanju ili izgradnji zavrava katastrofom. Ako se
tako neto dogodi, on je smjesta propao i gubi se s
vidika. Zbog toga se mora drati krutih pravila inte
lektualne discipline koja je posve nepoznata u svije
tu kojim se kree lijenik.
Kritiar, kako izgleda, misli da Jedan od glav
nih uzroka protuznanstvenog karaktera lijenika
lei u njihovoj uroenoj lakovjernosti i nesposob
nosti da misle nezavisno." Pretpostavljam da smatra
kako lijenici ne mogu misliti nezavisno, jer kad bi
51

medicina, znanstvena ili neznanstvena, uope mo

gla misliti, izvukla bi se sama iz dananje kaljue.
Jedina stvar to spaava sve lijenike od gornje
osude je to to ih se ne ispituje o uzroku i lijeenju
bolesti. Ako prosjeni lijenik jedva proe pouz
dane psiholoke testove", to ne govori puno u prilog
visokog obrazovanja zbog kojega su prije nekoliko
godina zatvorene mnoge medicinske kole. Ali ti te
stovi su u skladu s obrazovnim kriterijima, zato ni
ne ukljuuju inteligenciju. Inteligencija, kao uzrok
bolesti, je prirodna sila koja se moe koristiti pod
odreenim uvjetima, ali ne moe biti monopolizira
na do te mjere da bude nedostupna cijelom ovje
anstvu. Gladstone je u mladosti pao na psiholo
kom testu svoga uitelja i proglaen nepopravlji
vim, a on se ipak u osamdeset i estoj godini ivota
uhvatio u kotac s prevoenjem Virgilija.

Znanstveni pokusi
Svijet ne bi trebao previe uzimati k srcu zaklju
ke temeljene na znanstvenim pokusima, koji se ve
likim dijelom sastoje od znanstvenih pretpostavki i
predmnijevanja. Zavod za ivotno osiguranje iz
New Yorka me je odbio prije vie od pedeset godi
na.
Anonimus", tko god on bio, dobro pie, a nain
mu je, kao i svakog ikonoborca, uvjerljiv. Alije ui
nio dobro stoje kritizirao iz anonimnosti, inae bi i
sam bio izvanredna meta. S mojega stanovita on je
ranjiv kao i bilo koji standarni profesionalac.
On otkriva da je lijenik kad kae: Od svih
stranih boljki to meu nama haraju, neke bi se
mogle izlijeiti ili ublaiti lijekovima." Ovako su
govorili ve stotinama godina pokojni medicinari, a
s istom samouvjerenou isto tako govore i dananji
lijenici u knjievnom srodstvu s naim Anonymusom".
Strane boljke" ne haraju. Ako bolesti meu
nama haraju, to je stoga to ih sami stvaramo, pa da
bi se zdravlje vratilo, samo ih treba prestati stvarati,

52

53

a onda neka naa podsvijest pomete pred vlastitim

vratima.
Anonvmus" nije mogao dati izjavu koja bi bila
savrenija od ove stopostotne neistine. On kae:
Neke bi se mogle izlijeiti." To je blago reeno,
uzme li se u obzir da dolazi iz zasjede Cezara znan
stvene medicine. Pretpostavljam kako misli da po
stoji stvarna mogunost de se neke bolesti izlijee.
Ovo nije tono, jer boljke" ili bolesti se ne mogu li
jeiti. Priroda - naa podsvijest - ima monopol na
mo lijeenja. Lijeenje je u vlasti prirode i ona, i
kad bi htjela, ne moe prenijeti tu ovlast na lijenike
ili na akademije medicinske znanosti.
Sto bi to bilo slavno nasljedstvo milostivo ostav
ljeno monicima! Kako bi alosna bila sudbina ov
jeanstva kad bi medicinski komercijalizam imao
monopol nad lijeenjem i oporavkom bolesnika,
kojemu ionako ide dobro s prodajom zamaskiranih
ljekarija svake vrste. Ali kad se ovjeanstvo osvi
jesti i jasno shvati istinu da mu je kroz cijelu povi
jest prodavana pria o nepostojeem monopolu na
mo lijeenja, stari razbarueni Eskulapije bit e
skupa sa svojom zmijom i tapom svrgnut s prije
stolja i ostati bez posla.
Anonvmus", bojei se da mu je izjava neke bi
se mogle izlijeiti" prestroga, dodaje ublaavajuu
54

rije ublaiti", to u medicinskom argonu znai

palijativno olakati". To je prava pravcata istina
to se tie svih takozvanih lijekova ili tretmana. A
kad se bude upoznala istina da se lijeenje, odnosno
mo suzbijanja bolesti i ozdravljenja nalazi u pod
svijesti i da je vlastita svakoj osobi, znat emo daje
lijeenje i olakavanje primjenom lijekova - table
ta, seruma, cjepiva, operacija, umjetne hrane i t.d. posve suvino, nametljivo i nalik bacanju francu
skog kljua u maineriju.
Nakon kritiziranja Anonvmusa" zbog onoga
to znamo i iza ega on stoji, navest emo ostatak
onoga to on kae s obzirom na tretman stranih
boljki koje meu nama haraju." On izjavljuje:
Jednako malen broj njih bi se mogle olakati ili
ukloniti kirurkim zahvatom. Ali usprkos srazmjerno malom broju bolesti kod kojih kirurgija pomae,
u zemlji ima ogroman broj kirurga. Bitna Pasteurova otkria i njihovu sjajnu Listerovu primjenu Ame
rikanci su smjesta prihvatili. Imena kao Buli,
Halstead, Murphy, braa Mayo, Cushing i Finney
mogu stati uz bok najboljim kirurzima u bilo kojoj
zemlji. Zapravo se moe rei da predvodimo svijet
u - da kaem u amerikom stilu - proizvodnji kirur
ga (i kirurkih ustanova), ba kao i u proizvodnji au
tomobila, djejih kolica i antikog pokustva.

Neke bolesti se mogu izlijeiti ili poboljati."

Ja kaem: Izlijeiti nikad! A poboljanje je oblik do
gradnje bolesti.
Jedna krhka ena je postala moja pacijentica, na
kon stoje dvadeset i dvije godine patila od migrene
i uzimala sredstva za olakanje od manje-vie dva
deset i dva razliita lijenika, od kojih su neki bili
nadaleko poznati, a jedan neurolog je uivao i me
unarodnu reputaciju. Veina njih joj rekla da lijeka
nema sve dok ne prou ivotne promjene, to jest
dok ne proe menopauzu. Bio je to hitac u prazno,
jer je pacijentica tvrdila, da je tijekom posljednje
dvije godine, nakon to joj je prestala menstruacija,
trpjela vie nego prije. Nitko ne moe rei, koliko je
sugestija petnaestorice ili dvadesetorice lijenika da
joj nema lijeka utjecala na produljenje glavobolje.
Uzimanje tableta uvijek vodi k iscrpljenosti i stvara
toksemiju. Ta ena je za olakanje primala potkono
morfij - zaista zloudni tretman! Trebao bi postojati
zakon protiv takve prakse, ali veina nikada ne spu
tava samu sebe zakonskim zabranama.

Napadi su se pojavljivali tjedno, poinjali utor

kom i drali je u bijednom stanju do petka. Propisa
no joj je da uzima toplu kupku dok se posve ne
olaka, pa makar uzelo i cijeli sat vremena. Nakon
stoje dola k meni, pacijentica je imala samo jedan
veliki napad, za koji joj je trebalo tri etvrt sata vru
e kupke. Mu je bio oduevljen injenicom da mu
je ena, prvi put u dvadeset i dvije godine, bez lije
kova osloboena bolova. Moj komentar na njegovo
oduevljenje je bio: Vae puenje i doktorske ke
mikalije krivi su stoje ona nepotrebno patila skoro
etvrt stoljea."

Moj recept je bio: nema vie puenja u kui

(mu joj je bio nepopravljivi pua), ostati u poste
lji, drati dijetu, uzimati kupke i klistir svaku vee
sve dok napadi migrene ne prestanu.

Nekako u isto vrijeme sam dao savjete drugoj

eni koja je tijekom esnaest godina svakog tjedna
imala napade migrene. Kao i u prvom sluaju, lije
ili su je mnogi lijenici i rekli joj da nema lijeka dok

56

Tretiranje bolova farmacima bilo koje vrste zau

stavlja izluivanje i spreava ljudski organizam da
oisti kuu. U tom sluaju migrene, svaki put kad bi
dolo do krize izluivanja lijenik bi zalupio izlazna
vrata i zabravio ih morfij em. Moj recept je bio su
protan, otvorio je sva vrata, tako da ona nakon gla
vobolje to ju je olakala vruom kupkom, nije vie
imala nijednog napada. Razumije s e j a sam kasnije
pokrpio njezine jestvene i ine navike. Oni koji ne
maju loih navika, nikad nisu bolesni.

ne prou ivotne promjene. I ta ena je, nakon pre

stanka uzimanja lijekova i promjene ivotnih navi
ka, imala samo jedan napad migrene.
Evo ovdje imamo dvije pacijentkinje sa stra
nom boljkom" koje strahota je trajala samo uz po
mo besmislenog i kriminalnog davanja lijekova,
koje su im, usput reeno, davali lijenici s diploma
ma prvorazrednih fakulteta.
Iznio sam ta dva sluaja kao ilustraciju onoga
to Anonvmus" misli kad kae: Neke bolesti se
mogu izlijeiti ili ublaiti." Migrena nije izlijeena,
a ako je davanje morfij a, kao u ta dva sluaja,
ublaivanje, onda bi se postupku trebalo dati neko
drugo ime.

Krize
Prema toksinskoj filozofiji svaka takozvana bo
lest je toksemijska kriza, to znai daje razina toksi
na u krvi prela toku podnosivosti, pa kriza,
takozvana bolest - zvala se ona prehlada, gripa,
upala plua, glavobolja i tifusna groznica - slui
kao pomono izluivanje. Priroda se nastoji rijeiti
otrovnih tvari. Svaki tretman koji spreava ovaj na
por izluivanja, ometa prirodu u njezinu naporu da
se sama izlijei.
Lijekovi, hranjenje, strah i ostajanje na poslu
spreavaju izluivanje. Prehlada prelazi u upalu
sluznice, gripa moe biti silom pretvorena u zarazu,
upala plua moe biti fatalna ako se izluivanje blo
kira farmacima. Ve znamo to se zbiva s migre
nom! Tifus e prijei u dugo septino stanje,
ukoliko pacijent ne bude prije ubijen.
Gore reeno opisuje kako neki sluajevi mogu
biti izlijeeni ili ublaeni." Meutim, druga je pria
kad zadueni lijenik zna daje svaka takozvana bo
lest sklop simptoma koji oznauju toksemijsku kri
zu - prirodno ienje kue. A ona je - priroda - u
tome udesno uspjena, ukoliko se ne umijeaju
prodavai otrova, koji pokuavaju unititi neko iz-

58

59

miljeno bie to se krije negdje u organizmu, a koje

se jako poveava i osnauje prodavaevim lijee
njem ili ublaivanjem.
Zaista je pravo zadovoljstvo za lijenika, koji
zna da ne moe izlijeiti gledati kako priroda ukla
nja sve ove simptome, samo ako je voljan malo
strpljivo promatrati i ne mijeati se. Pacijent e se
najvei dio vremena osjeati dobro i na pitanje,
kako se osjea, odgovorit e: Dobro se osjeam,
dobro sam." Pacijenti pod lijekovima i dohranom
nikad tako ne odgovaraju. Da, kad priroda nije spu
tana profesionalnim slubenim upetljavanjem, bo
lesne osobe, prebrodivi krizu ienja kue",
mogu iskreno rei: Bio sam ugodno bolestan." Pri
roda nije osvetoljubiva. Velike patnje, kronina i
smrtonosna oboljenja nastaju zbog nepopravljivosti
pacijenata i dobronamjernih ali kodljivih nasrtlji
vih napora lijenika to se bez predaha bore protiv
izmiljenog neprijatelja. Ljudi su toliko zadojeni
idejom da se protiv bolesti treba do kraja boriti da
nisu zadovoljni konzervativnim postupkom. Neto
treba uiniti, makar se platilo i ivotom, kako to de
seci tisua i ine svake godine. Ta spremnost dava
nja ivota na oltar medicinskog praznovjerja je je
dan od glavnih razloga zato nema napretka u te
meljnoj medicinskoj znanosti. Kad ljudi budu
60

zahtijevali obrazovanje, a ne tablete, cjepiva i imunizaciju, onda e ga i dobiti.

Je li to ostalo doktoru da uini? Svakako da
jest! On bi trebao ulaziti u bolesniku sobu sa smi
jekom i ohrabrujuom rijei, bez tipinih mirisa,
ist i uredan. Ne pretvarati se, biti naravan. Ne spo
minjati koliko je poziva imao prole noi, ili koliko
desetaka tisua ih je imao u proteklih deset godina.
Profesionalno lobiranje nema mjesta u bolesnikoj
sobi. Pacijenti bi morali imati povjerenje u svoje li
jenike, a ako koji bude priao puno medicinsko-politikih lai, pacijent e to znati, a to potkapa
povjerenje.
On bi trebao preporuivati dnevni klistir, a i ispi
ranje eluca ukoliko je to potrebno, neto toplo na
noge, potpuni mir, bez hrane krute ili tekue, a ni
poto ne lijekove nego vode koliko god se trai, to
plu kupku, prije spavanja kad je potrebna zbog
bolova, ili tako esto koliko godi. Poinak, toplina,
svje zrak i mir su ljekoviti. Zatim bi lijenik trebao
uputiti svoga pacijenta u odgovarajue ivotne na
vike kako bi izbjegao budue toksemijske krize.
Kad se takav reim provede u djelo i prirodi se
dopusti da preuzme potpunu kontrolu, pesimistika
Anonvmusova" izjava da se neke bolesti mogu
izlijeiti ili ublaiti" promijenila bi se u: Sve akut61

ne takozvane bolesti se mogu izlijeiti, i pacijent e

ostati zdrav ako obuzda sama sebe s obzirom na
iscrpljujue navike koje su ga i dovele do toksemijske krize. Gdje se ovo bude vjerno odravalo, tamo
se nee pojavljivati takozvane kronine bolesti.

Sve bolesti su u poetku bile

bezazlene
Rak, suica, bubrena bolest i ostale kronine
bolesti bile su zaljeivane" kao bezazlene prehla
de, a kad bi se iznova vraale i opet bi bile zaljei
vane", svaki put popraene veom tjelesnom
iscrpljenou i veom tjelesnom tolerancijom zatrovanja koja je trebala vie opnene sluzi za izluivanje
toksina.
Obavljaju se ozbiljna istraivanja, u kojima
se nastoji otkriti uzrok bolesti, polazei od po
stavke da je bolest neto individualno. Na tome
istraivai doivljavaju svoj Waterloo. Sve ta
kozvane bolesti su pojaani sklopovi simptoma
ponovljenih toksemijskih kriza. Nisu nezavisni
entiteti. im se toksemija stavi pod kontrolu,
svega nestane, osim ako je koji organ degeneri
rao u sijed bezbrojnih kriza. ak i organske
promjene, ako organ nije uniten, mogu biti
ispravljene popravi li se nain ivota i time uklo
ne uzroci, to jest toksemijske krize.

62

63

Da bi otkrio uzrok raka poni s prehladom i upa

lom sluznice i prati patologiju kako putuje od na
draaja, katara, upale, otvrdnua i ira do raka.
To je kao da pokuava otkriti uzrok ovjeka ne
uzimajui u obzir njegovo zaee, embrionini
ivot, djetinjstvo, mladost, i t.d.
Svi simptomi svih takozvanih bolesti imaju
isti izvor. Sve bolesti su jedno. Jedno u svim stva
rima, to je prirodni plan. Mnogobotva je nesta
lo, pa mora nestati i svega to mu pripada i to iz
njega proizlazi.

Mentalitet opora
Mnogi ne shvaaju kolike bi bile ovjekove mo
gunosti kad bi se uklonile njegove slabosti, naime,
stara vjerovanja i nagoni krda.
Toksemijska filozofija je utemeljena na istini da
ne postoji neto to se zove lijeenje. U ovome se
razlikuje od svih takozvanih naina lijeenja. Svaka
tvrdnja ili obeanje mogueg lijeenja u bilo kojem
terapeutskom pogledu ista je la. To e moi shva
titi sve pameti, kad razmiljanju posvete dovoljno
vremena tako da im se ideja usadi u mozak. Uhodanost i praznovjerje dre govornicu i nisu voljni sje
sti i posluati drugu stranu. Mnogi ue polako, neki
nikako, a neki spavaju kad se radi o istini.
U svakom narataju ima pameti sporijih od vo
lujskih kola. Nedavna zgoda u Daytonu u Tennesseeju trebala bi ohladiti oduevljenje svih onih to
misle daje svijet prerastao praznovjerje. Ja sam se
borio protiv medicinskog praznovjerja i znam da bi
strih umova ima manje nego na abi dlaka. Mnogi
mi estitaju na jasnom razlaganju medicinskih
predmeta, ali u trenutku kad zagazim u njihove eti
ke, moralne i teoloke rezervate, upozoravaju me na
moj prijestup nedvosmislenim rijeima. ak je i

64

65

moja vlastita profesija spremna zamutiti vode moje

ga razmiljanja proglaavajui me nevjernikom,
imenom to uasava izabrane. Tko je nevjernik?
Onaj to odbacuje besmislenu konvencionalnost.
Zar nije Krist bio protiv idovskoga kulta?
Prosjeni um vie voli stara tumaenja rijei
nego nove ishitrene" definicije. Sve dok se svijet
ne sloi oko jednog rjenika, jedne Biblije i jednoga
Boga, bura u ai vode e bjesnjeti, bacajui atomi
zirane fundamentaliste u nebo i neatomizirane mo
derniste u pakao.
Razumije se, Bog je stvorio ovjeka. On je sve
stvorio. Ali zato ne istraiti kako gaje ba stvorio?
Nema sumnje da se Bog slavi otkrivajui kako je
stvorio isto toliko kao i u djetinjastom tumaenju
koje nas sve do danas nije nikamo dovelo. Kad bu
demo znali kako je ovjek stvoren, razumjet emo
zakone njegova bia i nee morati umrijeti od apopleksije, unog ili bubrenog kamenca, ovapnjenja
krvnih ila niti od bilo koje druge takozvane bolesti
uzrokovane krenjem zakona njegova tijela i due.
Ako ispunjavamo obveze premo svojoj djeci,
hoemo li im tumaiti zakone njihova bia i kako ih
potivati, ili emo slijediti stare putove, pa kad obo
le zbog krenja zakona svoga bia i upropaste svoje
zdravlje zvati kirurga da odstrani Boje pogreke?
66

Dobro promislite, ili ako ste previe fanatini i bi

gotni da biste mogli misliti, platite kirurgu da izree
posljedice pogrenog ivljenja, a vama neka ostanu
uzroci.

Prosudimo zajedno!

Kako izmjeriti beskonano?

Hajde da malo prosudimo u povjerenju! Skloni

smo rije beskonano" primati sa strahopotovan
jem. Za nae ogranieno shvaanje beskonano
nema granica, to je relativan i dvoznaan pojam, ali
kako nae iskustvo raste, nae nekad ogranieno
shvaanje poprima ire dimenzije. Beskonano je
posebno za svaku osobu i razlikuje se od shvaanja
svake druge osobe. Ne moemo misliti u pojmovi
ma bezgraninoga i ne trebamo to ni pokuavati, jer
ako znamo grau jednog atoma soli, znamo grau
beskonanog broja atoma soli. To vrijedi za sve ele
mente. Ako znamo sastav jedne funte maslaca, zna
mo sastav sveg maslaca na svijetu. Ako znamo sve
o jednom ovjeku, znamo sve o svim ljudima. Ako
znamo stoje ljubav, znamo daje beskonana ljubav
istih osobina.

Mi upoznajemo cjelinu po detaljnom proua

vanju jednoga dijela. Ako znamo sve o jednoj bole
sti, onda znamo sve o svim bolestima.
Rei emo itatelju sve o toksemiji i on e onda
znati sve o svim bolestima, jer toksemija je temeljni
uzrok svih bolesti.
Umjesto od vrha trebali bismo poeti s dna sva
kog predmeta i odatle ii navie. Obini postupak
nae pameti je prihvatiti beskonano kao in vjere,
pa onda kad neshvatljivo nije u sklado s naim
opaanjem, naa vjera je poljuljana, kua naeg vje
rovanja se podijeli sama u sebi i mi padamo. To je
raskrije putova i mi moramo pomiriti svoju vjeru i
znanje pretvarajui vjeru u uvjerenje da se do znan
ja dolazi razumijevanjem. Moramo uiniti ovako ili
ivjeti u sumnji s obzirom na shvatljivo i vjerovati u
neshvatljivo.

Mi trebamo stati na vrsto tlo, spustiti noge na

zemlju, i biti zadovoljni to su svi svjetovi isti kao i
na svijet.

68

Svaka istina se uklapa u druge istine, svaki odjel

znanosti i razuma stapaju se ujedno. Zakoni ivota
su i zakoni svemira, zakoni svemira su zakoni
Boji. Put spoznaje Boga vodi od stijene do ovje
ka, pa od ovjeka do Boga. Svaki korak mora biti
poploan istinom, inae emo promaiti cilj - Boga.
69

Pogledajmo samo sukob kranskoga svijeta i stra

hoviti pokolj tijekom Svjetskog rata, sve zbog neprobavljene istine. Svijet je pun istine, ali mentalna
probava je, zbog pogrene kombinacije hrane, uni
verzalno loa.

Toksemija je temeljni uzrok

svih takozvanih bolesti

Mnogi misle da znaju to ja podrazumijevam

pod pojmom toksemija" zato to su potraili njezi
nu definiciju u rjeniku.

Trovanje toksinima: Toksin (rjenika definici

ja): bilo koja vrsta otrovnih spojeva ivotinjskog,
bakterijskog i biljnog porijekla; bilo koji od ptomaina. (Ptomain - otrovni duini spoj to nastaje
raspadanjem bjelanevina. Op. prev.)
Do zatrovanja krvi moe doi na mnogo naina,
pa ako se potpuno ne razumije to ja mislim pod
toksemijom, mora doi do pogrenog shvaanja.
Ovo tumaenje je bilo potrebno, jer su mi ak i pro
fesionalci znali rei: ,,Oh, da, ja vjerujem u zatrovanje uzrokovano konstipacijom (zaepljenjem) i
ptomainom (od pokvarene hrane u elucu)."
Kako je ve reeno, ptomainsko otrovanje ko
nzumiranjem ve pokvarene hrane, ili otrovanje
koje je posljedica kvarenja hrane nakon stoje poje
dena i koja se openito naziva autotoksemijom, nije
samorodno otrovanje. Oba ova otrovanja nastaju iz
van tijela i moraju biti apsorbirana da bi dolo do
zatrovanja krvi. Hrana ili otrov u crijevima jo uvi
jek je izvan tijela. Gnojna rana, ir, ili ankir su iz
van tijela, pa ako dovedu do septikog (krvnog)

70

71

zatrovanja, to je stoga stoje izbacivanje otpada za

prijeeno. Kako mu je izlaz onemoguen, otpad po
staje septian i krv je primorana da upije od njega
nastale otrove. ak ni cjepiva ne mogu proizvesti
septiko zatrovanje, jer se njihov otrov razlazi pri
povrini, to jest izvan tijela. Katkad je otpad primo
ran ui u krv zbog nepravilnih zavoja, nakon ega
slijedi septiko otrovanje i smrt.

72

Smrtonosni mikrobi

Ne smije se smetnuti s uma da nezaprijeeno,

slobodno ocjeivanje odrava rane, ireve i ocjedne
kanale aseptinima (neotrovnima). Smrtonosni mi
krob na rukama, usnama, aama, tramvajskim
draima - jednom rijeju bilo gdje i svagdje - nije
smrtonosan dok se ne pomijea s ovjekovim
smrtonosnim prljavim tjelesnim i duhovnim navi
kama. Ima svijeta koji se jednostavno ne moe na
uiti na istou, ili struu svoje tijelo do krvi, ili ga
zaputaju. Umijee je nositi odjeu i odravati sta
nje istoe koliko to zdravlje zahtijeva. Venerinim
i ostalim konim bolestima, ukljuujui groznicu s
osipom - pogoduje odjea. Ima neto vie od pre
drasuda, fanatizma i pristranosti u stalnom navo
enju priroene povezanosti izmeu sifilisa,
cijepljenja i ospica. Povezanost bi bila davno
utvrena da cijepljenje i cjepiva nisu komercijalizi
rani. Hoe li oni to su uloili milijune i ubiru velike
dividende svojevoljno priznati da rade na opoj sifilizaciji puanstva? To nije u skladu s naom komer
cijalnom religijom.
73

Smrtonosni mikrob mora biti pomijean sa

zadranim, pritajenim otpadnim proizvodima prije
nego to prijee u svoje smrtonosno otrovno stanje.
Pas ili koja druga ivotinja izlie ga iz svoje rane.
Kad smrtonosni mikrob" dospije u usta i odatle u
eludac, tamo bude probavljen. Prirodne tjelesne izluine, nutarnje ili vanjske, vie su nego dovoljne za
unitavanje svih smrtonosnih bakcila" koji otpada
ju na pojedinu osobu.
Normalne osobe su smrtonosne za sve mikro
be i parazite tipine za ljudski okoli.
Normalan svijet ne treba ni neba ni pakla, to su
zazivi neznanja i prljavtine u traenju umjetne
imunizacije. Istina imunizira bakcilnu izmiljotinu.
Tretmani i imunizacije su proizvod civilizacije
koja ne civilizira. Vjera je kura i imunizacija za one
koji bi bili dobri da se nisu utopili u zlu.
Samosvladavanje i poznavanje granica naih
povlastica omoguuje nam ono najbolje od ivota,
pa ako smo zadovoljni to ivimo u jednom svijetu i
vremenu, to e nam biti najbolja priprava za svako
sutra koje e doi. Ako ivimo dobro danas, ivimo
za zdravlje duha i tijela, ne trebamo se brinuti o
mikrobima koji bi mogli sutra doi.
74

Oni to danas propovijedaju strah od mikroba,

duhovni su potomci onih to su u prolosti propovi
jedali strah od Boga, avla, pakla i neba. Oni ne
znaju da je strah koji utjeruju opasniji od objekta
njihovih upozorenja.
Strah je tisuu puta tetniji od bilo kojeg uzroka
toksemije.
Priroda ide do vlastite skrajnosti u spreavanju
upijanja bilo kojeg i svakog otrova. Otvrdnuli zid
oko ira je mjera predostronosti kako bi se sprijei
la apsorpcija - upijanje otrova. Na polju predo
stronosti priroda kojiput ide predaleko i gradi
tumore i otvrdnua takve gustoe da ometaju cirku
laciju, pa dolazi do degeneracije polaganim upija
njem septikih tvari. To trovanje se odvija jako pod
muklo. Zove se kaheksija, a patoloko ime mu je si
filis ili rak, ili suica ako je na pluima.
To moe izgledati kao veliko udaljavanje od
subjekta toksemije, ali kako svi patoloki putovi
vode u Rim - jednoti svih bolesti, isprika je nepo
trebna.

75

Svijet medicine trai izljeenja

Medicinski svijet trai lijek protiv bolesti,
usprkos oiglednoj injenici da prirodi ne treba
ju lijekovi. Ona trai samo mogunost da primi
jeni vlastita sredstva samolijeenja.
Prije nekoliko godina je jedan bolesni lijenik
ponudio milijun dolara za lijek protiv raka. Da je
znao uzrok bolesti, umjesto to je bio znanstveno
obrazovan, ne bi bio, nakon to je priroda neopozi
vo proglasila njegov sluaj nepodobnim, umro vje
rujui u mogunost izljeenja. Rak je kulminacija
godina zloporabe hrane i godina toksemije zbog
loe eliminacije, uzrokovane prisilnim pokretanjem
utrobe. Taj stari i uobiajeni nain takozvane elimi
nacije moe ukloniti nagomilanost iz crijeva stvara
jui dodatnu koliinu vode koju treba izbaciti iz
bubrega i crijeva. Meutim, prisilne mjere svojim
pretjeranim podraajem pogoravaju iscrpljenost, i
potom zaustavljaju stvarno izluivanje, to jest izlu
ivanje otpadnih proizvoda iz krvi koji su izvor svih
toksina to stvaraju bolesti. Najjai izluitelj je post.
Drugim rijeima, ostavi prirodu na miru i ona ne
treba takozvanih tretmana. Mir znai: ostani u po
stelji, smiri duu i tijelo i nemoj jesti. Tada e priro76

da djelovati bez zapreka, osim ako stari

profesionalni i laiki zastraivai nisu stvorili strah
svojim upozorenjima bolesnika: Opasno je nejesti, moda nee preivjeti!" Ti mudrijai ne znaju
da postoji ogromna razlika izmeu posta i glado
vanja.
Evo miga za te zagorivae koji se boje pustiti
svoje pacijente da poste: vi znate, ili barem mislite
da znate, da se oni to su prikovani za krevet zbog
ozljeda nikad ne osjeaju dobro, a to se posebno od
nosi na starije osobe. Zato? Zato to su previe
hranjeni.

77

Mikrobi kao uzrok bolesti

Da su mikrobi uzrok bolesti la je na izdisaju.
Bakterioloki smrtni mar je u tijeku i tko prisloni
uho na tlo moe ga uti. Instinkt nagoni medicinske
duhove da se utvrde protiv nadolazeeg prevrata, pa
navlae oklop endokrinologije. Endokrinologija,
lokalna zaraza, prirodni i umjetni lijekovi, cjepiva i
serumi, samo su neke od glavnih tema dananje
znanstvene medicine, ali nema temeljne povezano
sti sustava, a priroda mrzi kaos kao i vakuum.
Toksemija priznaje klice (organizirane kvasce) i
enzime (neorganizirane kvasce). Oboje je potrebno
za zdravlje.
Moje teorije su slabo privukle panju, osim
meu plagijatorima. Malo, veoma malo lijenika
zna to ja zastupam. Ta nekolicina je, meutim,
oduevljena i na vlastito zadovoljstvo je dokazala
da teorija ima univerzalnu primjenu. Mnogi, tek to
liko da ugode vlastitom ponosu, pokuavaju primi
jeniti toksemiju usput, uz kakvav jeftini nain
lijeenja koji im je prirastao srcu, ali tako ne ide.
Toksemija je dovoljno velika za ono najbolje u bilo
kojem ovjeku.
78

to se od bilo koga moe traiti vie od filozofije

uzroka koja savreno objanjava uzrok svih takoz
vanih bolesti? Poznavanje uzroka daje i laiku spo
sobnost lijeenja i imunizaciju koja razborito
imunizira. Pouzdano znanje je ovjekovo spasenje,
a kad ga se moe postii uz malo napora kakav se
trai za potpuno razumijevanje toksemije, onda nit
ko, profesionalac ni laik, nema isprike ostati u nez
nanju.
Toksin, otrov identificiran u toksemiji, proiz
vod je metabolizma. Stalan je jer stalno nastaje,
a dok je nervna energija normalna, toksin se
stalno izluuje istom brzinom kojom i nastaje.
Tijelo moe biti, kako koje, snano ili slabo,
to posve ovisi o jaini odnosno slabosti nervne
energije. A treba drati na pameti da tijelo fun
kcionira dobro ili loe u skladu s koliinom pro
izvedene energije.

79

Vanost nervne energije

Bez nervne energije razni tjelesni organi ne
mogu funkcionirati. Izluevine su potrebne za pri
premu materijala potrebnog za gradnju istroenog
tkiva. Istroeno tkivo mora smjesta biti uklonjeno,
mora biti izlueno iz krvi, inae e se nakupiti, a
kako je toksino, doi e do trovanja organizma, iz
kojega proizlazi iscrpljenje.
Izluivanje otpada od izgradnje tkiva potreb
no je kao i sam proces izgradnje. Kako te dvije
vane funkcije ovise jedna o drugoj i obje u svo
jem djelovanju ovise o odgovarajuoj koliini
nervne energije, potrebno je da svi ljudi koji ele
uivati u ivotu i zdravlju znaju tedjeti nervnu
energiju, kako bi nauili ivjeti razborito i umje
reno, te na taj nain biti tjelesno i mentalno uin
kovitiji i usto ivjeti dulje. (Vidi poglavlje
Iscrpljujue navike")
Neznalicama, onima koji ne misle i onima koji
se odaju tjelesnim uicima, ovi e savjeti i opomene
izgledati nepotrebnima, ili moda hirovima kakva
muiavog propovjednika, ili grinjom savjesti
kakva istroenog bludnika, ali pisac je uvjeren da e
trjezniji i razboritiji rado prihvatiti znanje koje e
80

im pomoi da postanu gospodarima samih sebe. Do

sada su mase povjeravale svoje zdravlje profesiji
koja nije uspijevala initi dobro. Ovo govorim kao
opomenu, jer zasad pretpostavljeni strunjaci u pro
fesiji tragaju za uzrocima bolesti, a svakoj pameti bi
moralo biti jasno da se ne moe dati nikakav pouz
dan savjet kako izbjei bolest, sve dok se ne otkrije
uzrok bolesti.
Pedest i etiri godine neovisnog razmiljanja,
neuvjetovanog nikakvim sektatvom ni vjerova
njem, omoguilo mije otkriti pravi uzrok bolesti, a
koji je tako jednostavan, da ak i dijete moe nauiti
kako se zatititi od zvanih tipino djejih bolesti."
Ovo su vremena izazova za ljudski duh." Daje
Tom Paine sada ovdje, promijenio bi ovaj redak u
Ovo su vremena izazova za ljudske nerve." Nervna energija i novac su dva sredstva to se u ova vre
mena vrlo brzo troe. Trka za dolarom izaziva
veliko troenje energije, a dolar je lovljen toliko da
je postao letei do te mjere da se ljudi iscrpljuju
kako bi uhvatili pokoji, a jo vie se umaraju nasto
jei uhvaeni dolar udomiti i skriti njegov skitalaki nagon. Ima mnogo naina za troenje nervne
energije. Trebala bi biti svaija elja sauvati koliko
je god mogue nervnu energiju za ubrzanje koje je
81

potrebno da ljudski rod uhvati korak s automobi

lom. To e vrijeme doi.
ovjek se prilagouje promjenama sve od voluj
skih kola, kljusadi pune buha, uzda i naonjaka, od
parobroda na kojima su nai preci provodili svoje
medene mjesece do parnih kola, vagona s visokim
stepenitem i obiteljskih kola.

Raditi zabrinut dovest e brzo do splasnua

energije, do iscrpljenosti.
Budui da nema zaliha dodatne enrgije za vanredno vrijeme, potrebno je, jako potrebno, znati sa
uvati i uveati ono to imamo.

Monogo e oporuka biti ovreno prije nego se

nervni sustav prilagodi brzim automobilima i lete
im strojevima.
Bez nervne energije tijelo ne moe ispravno
obavljati svoje funkcije. Dananji stresovi uzrokuju
iscrpljenost koja obustavlja izluenje, a zadrani
toksini dovode do toksemije.
Sve to djeluje na tijelo troi energiju. Studen i
vruina zahtijevaju uporabu nervne energije za pri
lagoivanje tijela promjenama.
Nakon sredine ivota oni to bi htjeli osjeati se
dobro i doivjeti starost, moraju voditi brigu da
budu u toplom i izbjegnu hlaenje tijela. Moraju
drati na odstojanju uitke i kontrolirati se u svim
uvjetima. Pustiti da noge budu dugo vremena hlad
ne, dopustiti da se tijelo ohladi iako to ogrta moe
sprijeiti, znai troiti prebrzo nervnu energiju.
82

83

Ouvanje energije je najvea

terapeutska zadaa

Zato je iscrpljenje uzrok,

a ne bolest?

Sad kad sam ja otkrio daje iscrpljenost uzrok je

dine bolesti (toksemije) koju je ovjeanstvo nasli
jedilo, lako je vidjeti da je takozvana medicinska
znanost, kakva je u praksi, kljuni saveznik svih uz
roka isrpljenosti, stvarajui bolesti umjesto da ih li
jei i olakava ovjekove patnje. Svaka takozvana
kura po samoj svojoj naravi uzrokuje iscrpljenost.
Pa i lijekovi protiv bolova na koncu dovode do jo
veih bolova, a katkad i do smrti. Lijekovi protiv
kalja kod upale plua katkada ubiju pacijenta. Va
enje kamenaca iz une kesice ne otklanja uzrok, a
stvara vie kamenaca.

Iscrpljenje po sebi nije bolest. Slabost, gubi

tak snage, nije bolest. Stvar je u tome to zbog
usporenog izluivanja tkivnog otpada, koji je
toksian, krv postane zasiena toksinom, a to mi
zovemo TOKSEMIJA - zatro van je krvi. To je
bolest. A kad se toksin nakupi iznad podnosive
razine, nastaje kriza, to znai da se toksin izlu
uje. Mi to zovemo boleu, ali to nije tono. Jedi
na bolest je toksemija, a ono to mi zovemo
bolestima samo su simptomi, proizvedeni nasil
nim vanrednim luenjem toksina kroz sluznu
opnu.

Oslobaanje od navika koje iscrpljuju je jedini

nain da priroda uzmogne lijeiti. San i odmor due
i tijela potrebni su za opskrbu potrebnom energi
jom. Malo osoba u radnom vijeku poiva dovoljno.

84

. Kad do izluenja doe kroz sluznicu nosa, zove

se prehlada, hunjavica ili katar nosa, a ako se te kri
ze ponavljaju godinama, sluznica se zadeblja i zagnoji, kosti se poveaju zatvarajui prolaz i t.d. U
tom stadiju nastaje alergija ili astma. Kad grkljan,
krajnici, ili bilo koji dini organ postane arite toksemijske krize, imamo guobolju, upalu krajnika,
katar drijela, laringitis, bronhitis, astmu, upalu plu
a i t.d. Kakav je smisao u imenu? Sve su to simpto85

mi izluivanja toksina iz krvi putem spomenutih

organa i u biti su iste naravi i nastaju iz istog uzro
nika, to jest toksemije i toksemijskih kriza.
Opis bi se mogao proiriti na svaki tjelesni or
gan, budui da svaki organ koji je ispod prosjenog
standarda iscrpljen stresom navike, posla ili briga,
moe postati krizno arite toksemije. Pojavni sim
ptomi bit e razliiti na svakom organu, to podgrijava vjerovanje da je svaki splet simptoma neka
razliita bolest. No, zahvaljujui novom svjetlu to
ga toksemijsko uenje baca na nomenklaturu (nazi
ve bolesti), svi simptomi se svode na jedan jedini
uzrok takozvanih bolesti, na toksemiju.
Simptomi zvani gastritis (eluani katar) uope
ne nalikuju na simptome cistitisa (katara mokra
nog mjehura), a ipak i jedni i drugi su uzrokovani
toksemijskim krizama, jer oba organa postaju mje
sta za vanredno izluivanje toksina iz krvi.
Pametnima mora biti oigledno daje sasvim ne
logino tretirati katar nosa kao zasebnu bolest, ili
kad se krize ponavljaju sve do gnojenja te sluznica
postane tako osjetljiva da praina i pelud uzrokuju
kihanje i vodenaste oi, (simptomi zvani alergija na
sijeno ili ljetna groznica) tretirati te simptome kao
razliitu bolest uzrokovanu peludom. Poinak i pot
puno uzdravanje od hrane, tekue i krute, te pro

mjena svih iscrpljujuih navika povratit e nervnu

energiju, toksin e se ponovno izluivati prirodnim
kanalima i zdravlje e se potuno obnoviti. Takvo
stanje se nee promijeniti, ukoliko se nekadanja
rtva peludske groznice ili koje druge takozvane
bolesti ne promijeni".
Prvo luenje toksina putem nosa zove se prehla
da. Ako je to luenje trajno, uz povremena pogor
anja (toksinske krize, nove prehlade), dolazi do
gnojenja, nastajanja kotanih izraslina i pojave aler
gije. To su sve simptomi izluivanja toksina. Od
prve prehlade do alergije uzrok je isti. Upalno cije
enje to se nastavlja u meuvremenu izmeu novih
hunjavica (toksemijskih kriza) kronini je katar,
kako ga naziva medicinski imenik, a tretira ga se lo
kalno kao da se radi o posebnoj, opasnoj stvari. Isti
na je, meutim, da rtva takozvanog kroninog
katara iscrpljuje svoj sustav duhanom, alkoholom,
eerom i slatkiima svake vrste, kavom, ajem,
prevelikim koliinama maslaca i kruha, masnoga
kuhanja, prederavanjem svim moguim jelima,
pretjeranim putenim uicima i t.d. (Vidi poglavlje
Uzroci iscrpljenosti")
Drei sustav u stanju iscrpljenosti spreava
uspostavu potpunog izluivanja kroz redovne izlune organe. Organizam s vremenom postaje toleran87

tniji prema toksinu i esta prehlada" pokazuje

manje toksemijskih kriza. Potrebna je velika kolii
na sluzne opne za zamjensko izluivanje. Cijeli or
ganizam poinje pokazivati znakove propadanja.
Takozvane kronine bolesti se pokazuju. Kod elu
anog katara na sluznici dolazi do zadebljavanja,
otvrdnua, ira i raka, - svako od njih opisano u me
dicinskom imeniku kao zasebna bolest. Ali one nisu
razliitije od predsjednika VVashingtona i djeaka
Georgea koji je posjekao oevu trenju. Rak je ne
ko bio sklop simptoma takozvane hunjavice, ali po
toksemijskom uenju rak je zavrnica mnogih tok
semijskih kriza. Kako krize traju, simptomi se mi
jenjaju, zavisno o degeneraciji organa prouzro
kovanoj toksemijskim krizama.
Svaka takozvana bolest ima isti zaetak, raz
voj i sazrijevanje, razlikujui se meusobno
samo toliko koliko se zahvaeni organi razliku
juTretirati razne spletove simptoma kao razliite
entitete je toliko znanstveno koliko i masirati psu
rep zbog njegova upaljena uha.
Sve bolesti su biti iste.
Uzrok ukazuje na toksemiju, do koje dolazi
zbog iscrpljenosti, koja opet koi izluivanje, a po88

trone navike tijela i duha glavni su razlog gubitka

otpornosti, to jest enervacije odnosno iscrpljenosti.
Svaka kronina bolest poinje zatrovanjem krvi
- toksemijom i toksemijskom krizom. Krize se po
navljaju sve dok ne doe do organskih promjena.
Lanac simptoma protee se od prehlade ili katara do
Brightove bolesti bubrega, suice, raka, sifilisa, mi
ine ataksije i drugih takozvanih bolesti, koje su
sve, od prve do posljednje, simptomi nagomilanih
posljedica toksemijskih kriza.

Opa iscrpljenost
Svatko je bio iznenaen velikim postotkom na
ih mladia koje je regrutna komisija odbila za vri
jeme Svjetskog rata. Ako se tom iznenaenju prida i
ono toksemijske filozofije, trebalo bi pljeskati oso
bama koje misle.
Regrutna komisija je pripustila sve mlade ljude
koji nisu pokazivali patoloke pojave, to znai da
nisu pokazivali nikakve strukturalne promjene na
organima ili tkivima.
Kad se uzme u obzir da strukturalnim promjena
ma prethode mjeseci ili ak godine funkcionalnih
poremeaja, oito je da je meu primljenima bilo
potencijalno bolesnih ili nesposobnih mladia vie
nego to ih je bilo meu odbijenima. Vrijeme je po
kazalo daje ta malo poznata injenica tona, jer pri
je nego je rat zavrio, ne ukljuujui ranjavanja,
devedest i pet posto amerikih vojnika je zatrailo
lijeniku pomo od jedan do pet puta. A tisue mo
maka koji nisu ili u Francusku pomrlo je od ,,griPe."
to to znai? Znai da ivot takav kako ga se ivi
uzrokuje opu iscrpljenost meu puanstvom. A
kad nervna energija padne ispod normale, izlui90

vanje toksina - prirodnog proizvoda metabolizma prestaje, toksin se zadrava u krvi stvarajui zatrovanje (toksemiju), prvi, posljednji i jedini stvarni
uzrok svih takozvanih bolesti.
Trijeznim umovima bi trebalo biti jasno da koli
ina toksina u krvi mora varirati za svaku pojedinu
osobu, a da je i stupanj otpornosti kod svake osobe
razliit. Koliina koja bi kod neke osobe izazvala
toksemijske krize, ne bi kod neke druge znaila ni
ta. Neki uzrok iscrpljenosti, recimo obina imunizacija, koja bi kod nekoga u odreenom trenutku
jedva izazvala reakciju, moe u drugoj prigodi tu
istu sobu poslati u bolnicu ili je ak usmrtiti. Aktiv
na anafilaksa (nesnoljivost) je alibi ili isprika za
stupnika cijepljenja, koja ne mijenja injenicu da su
cjepiva otrovi, ak i kad su ista", usprkos opet i
opet ponavljanim tvrdnjama da su neduna i ne
kodljiva.
Nikad se nee saznati koliko je tete vojsci nanijelo cijepljenje. tetu koju ine imunizacije cjepivi
ma i serumima moe opisati samo jedna rije vandalizam!
Prosjeni lijenik ne moe misliti, a ostali ne
smiju misliti osim u sebi. Ne znam kamo smjestiti
ljude medicinske profesije koji su sposobni misliti,
ali ne doputaju da ih razum vodi u procjeni takoz91

vane imunizacije. Moe li se protumaiti strukov

nom savjeu ili strukovnim licemjerjem? Svakako
ne nepotenjem. Zbog moga stava protiv teorije o
mikrobima i cijepljenju neki su mi rekli da imam
udake poglede", a drugi da sam neznalica. Ako
jesam, udno je da moje miljenje i uvjerenje idu
usporedo s jednim od najveih mislilaca devetnae
stog stoljea, uvenog engleskog filozofa Herberta
Spencera. Prije nekoliko dana sam eprkao po svo
joj knjinici i naletio na knjigu injenice i komen
tari". Otvorio sam kod naslova Cijepljenje" i u
lanku kraem od tri stranice otkrio o reenom sub
jektu vie vrijednih, konstruktivnih misli nego u
sveukupnoj medicinskoj literaturi. Odluio sam na
vesti cijeli lanak i bit e mi drago ako i drugi budu
u njemu uivali kao i ja:
Kad se jednom pomete uplitati u prirodni red,
nitko ne zna to e ispasti na kraju" - izjavio je u
mojoj nazonosti jedan uvaeni biolog. Odmah na
kon toga mu je izletio izraz ljutnje na sebe samoga
zbog nedostatka suzdranosti, jer je shvatio da ja
mogu njegovu izjavu iskoristiti u razliite svrhe.
Jenner (Edward Jenner, engleski lijenik, pionir
u cijepljenju - op. prev.) i njegovi uenici predmni
jevaju da ako virus cjepiva proe kroz organizam,
pacijent je zatien od kozica, i na tome se svrava.
92

Ne elim ovdje rei nita protiv te pretpostavke. Ja

samo tvrdim da tu nije kraj. Uplitanje u prirodni red
ima i drugih posljedica osim navedenih. Neke od
njih su poznate.
Parlamentarni izvjetaj za 1880. godinu pokazu
je daje u usporedbi izmeu petgodita 1847.-1851.
i 1874.-1878., u ovom drugom od milijun novoro
enadi u prvoj godini ivota umrlo od bilo kojeg
uzroka 6.600 djece, dok je smrtnost od osam speci
finih bolesti, bilo izravno bilo neizravno poveza
nih ili oteanih posljedicama cijepljenja, porasla s
20.524 na 41.353 na milijun poroaja godinje, zna
i vie nego dvostruko. Jasno je da ih je vie poko
eno od drugih bolesti nego to ih je spaeno od
kozica.
Ovom prikazu bolesti treba dodati i popratne po
jave. Pretpostavka je - i to nuna , da imunitet pro
izveden cijepljenjem povlai sa sobom i neke
promjene u sastojcima tijela. Meutim, ako se sa
stojci tijela, bilo da se radi o tekuinama ili krutim
tvarima, toliko promijene da vie ne podlijeu kozi
cama, je li ta modifikacija inae nedjelotvorna?
Usuuje li se itko rei, da ne stvara drugog uinka
osim to titi pacijenta od odreene bolesti? Ne
moe se promijeniti graa tijela samo protiv napada
jednog agensa, a da ostane nepromijenjena prema

svim drugim agensima. Kakva mora biti promjena?

Ima sluajeva kad su kod pojedinih osoba teke bo
lesti, poput tifusne groznice, nastupale odmah na
kon zdravstvenog poboljanja. No, to nisu redovni
sluajevi, jer kad bi to bili, zdrava osoba bi nakon
niza bolesti bila jo zdravija. Dakle, graa tijela mo
dificirana cjepivom nije postala otpornija prema op
im poremeajima. Ustvari je postala manje
otporna. Vruina, hladnoa, vlaga i atmosferske
promjene, kao i razne vrste hrane, pretjerani umor i
mentalni napor, remete ravnoteu. Nismo u stanju
mjeriti promjene jaine otpornosti, pa zato obino
prou nezapaene. Ipak ima dokaza ope relativne
slabosti. Kozice su tea bolest nego to su bile prije,
s brojnim smrtnim sluajevima. Gripa prua dokaz.
Prije ezdeset godina gripa bi se pojavljivala u vre
menskim razmacima, samo bi je neki dobili, nije
bila teka i nije ostavljala ozbiljnih posljedica. A
sada se ustalila, u krajnjim oblicima napada mase i
esto oteuje tjelesnu konstituciju. Bolest je ista,
ali je manja sposobnost otpora.
Postoje i druge znaajne injenice. Poznata je
biloka istina da organi osjeta i zubi nastaju iz
konih slojeva zametka. Svi su podloni abnormal
nostima: plavooke make su gluhe a psi bez dlake
imaju krive zube. (0 porijeklu vrsta", 1. pogl.)
94

Najvjerojatnije se radi o abnormalnostima koje su

prouzrokovane bolestima. Sifilis je u svojim ranim
stadijima kona bolest. Ako je naslijeen, njegove
posljedice su loe oblikovani zubi, a u kasnijim go
dinama iritis (upala one arenice). U srodstvu je s
drugim konim bolestima. Na primjer, injenica je
da je arlah esto popraen labavljenjem zubi i da
ospice esto stvaraju poremeaje, katkad privreme
ne, katkad trajne, i na oima i u uima. Nee li biti
tako i s drugim konim bolestima, uzrokovanima
cjepivom? Ako je tako, onda imamo tumaenje za
strahovitu degeneraciju zubi meu mladima u novi
je vrijeme, i ne bismo se trebali uditi to meu nji
ma prevladavaju slabe i boleljive oi. Bile ove
pretpostavke tone ili ne, jedno je sigurno: tvrdnja
da cjepivo mijenja tjelesnu konstituciju u samom
odnosu prema kozicama, a da inae ostaje ista, ista
je besmislica Kad se jednom pomete uplitati u
prirodni red, nitko ne zna to e ispasti na kraju."
Mijeati se u prirodni red ogromna je stvar kojoj
se ne vidi kraj. Meutim, priroda kroz to prolazi sa
smijekom, osim ako je nadjaana. Zdravlje - dobro
zdravlje - je vea snaga od loega, od bilo kakvog
uplitanja, i moe ispraviti svaku lou posljedicu ako
nije fatalna, pod uvjetom da uplitanje prestane.
95

Stimulansi (nadraujua sredstva) na dulje

razdoblje uzrokuju postupno pogoranje i na
koncu, ukoliko navika ne prestane, zavravaju
smru. Toksin je stimulans i prirodni je proizvod
metabolizma. Kad je tijelo normalno, toksin se
izluuje istom brzinom kojom i nastaje, ali kada
iscrpljuju e navike djeluju preko mogunosti
obnavljanja, toksin se gomila i nastaje toksemi
ja, to znai da je tijelo izgubilo obrambenu mo.
A ako cjepivo ili bilo koja druga infekcija dospije
u krv, nitko ne zna to e ispasti na kraju."
Toksemija baca svjetlo na jednu zbunjujuu to
ku. Kad nastane zaraza u osobi normalne otporno
sti i doe do lokalne upale koe i gnojenja, sve obi
no zavri ozdravljenjem gnojne rane. Ako je cijep
ljenje koziavim virusom uinjeno na Jennerov na
in, ubrizgavajui virus pod kou, probadajui je i
trljajui, nastaje estoka septina zaraza koja u
mnogim sluajevima zavrava smru. U Engleskoj
su prije mnogo godina doneseni zakoni koji zabra
njuju tu praksu.
U tokseminim sluajevima lokalna zaraza na
stala zbog septinog virusa bilo koje vrste: cijep
ljenja, nelijeene ozljede, rane koja se ne cijedi,
upaljen zub, sinus i t.d., uzrokuje septinu groznicu
zloudnog oblika, koja moe dovesti do smrti ili in96

validnosti. Teko iscrpljen i toksemian (zatrovan)

sustav ima malo snage za otpor, te kad je krv jako
zatrovana, vrlo je podlona utjecaju bilo kakve za
raze.
Gdje zaraza nije zloudna do te mjere da ovlada
sustavom, zato to zarazni agens nije toliko estok,
ili zato to stanje iscrpljenosti i zatrovanja nije tako
ozbiljno da bi unitilo otpornost, pacijent se moe
izvui iz krize i uz odgovarajuu njegu ozdraviti.
Ali ako je njega loa, pacijent moe koji mjesec ili
godinu ivotariti u stanju poluinvalidnosti i kona
no umrijeti.
Rooseveltova bolest i skraivanje ivota za naj
manje dvadeset i pet godina oiti su primjer ovak
voga pogoranja. Veliki i snani ovjek je bio
oigledno toksemian. Kao to svi znaju, povrijedio
se najednom od svojih putovanja po dungli. Dolo
je do zaraze, koja bi vjerojatno ubila slabijeg ovje
ka. Vratio se kui i nastavio sa svojim iscrpljujuim
loim navikama, ne doputajui tijelu da oisti
kuu."
Takve stvari se mogu vratiti u normalno stanje,
ali nikad konvencionalnim lijeenjem.
Kad je toksemina osoba inficirana, zaraza se
nee nikad potpuno ukloniti ako se toksemija i
iscrpljenost ne suzbiju. Ukoliko takav pacijent ne
97

lei u krevetu, ne jedui nita dok se ne dovri izluivanje,nakon toga hranjen na odgovarajui nain i
pouen kako jesti u svojem stanju, te ukoliko nije
voljan odrei se svih iscrpljujuih navika, nema
nade da e ikada ozdraviti. Takvi bolesnici redovito
obole od suice, Brightove bolesti na bubrezima i
drugih dugotrajnih takozvanih bolesti. Nae
dravne bolnice su pune mladih ljudi koji nikad
nee ozdraviti, jer se zatrovanje bre stvara nego to
se isti.
U prirodni red se uplie iscrpljujuim navikama
sve dok se ne doe do toksemije, do zatrovanja krvi.
Cijepljenje ili zaraza bilo kojim uzronikom djelu
je, prije ili kasnije, kao'ugarak, inei da se najranji
viji organ promijeni. Organ, pak, nema nikave veze
s uzrokom, te je usmjeravanje lijeenja na organ
potpuni besmisao. Takav su besmisao transfuzije
krvi protiv pogibeljne anemije, tretmani protiv
ljezdane impotencije, vaenje kamenaca, ireva,
tumora i t.d.

krvi ini bolest moguom. Zaraze i otrovanja

drogama i hranom mogu ubiti, ali ako ne ubiju,
nee trajati dugo u osobi slobodnoj od iscrplje
nosti i toksemije. Otrovanje e zapravo ostati u
sustavu dok se ne prevlada toksemija, zatim e
izluivanje ukloniti sve tragove zaraze.
Zaraza sifilisom u jako tokseminoj osobi posta
je estoka pri konvencionalnom lijeenju. Zaraza je
najmanji od tri imbenika. Dodaj strah i pogrenu
ishranu i evo ti stranog spleta simptoma, koji
opravdava sve to profesionalni sifilomanijaci go
vore i piu o bolesti. Ukloni toksemiju, kemikalije,
strah i krivu ishranu, pa e ostati malo toga. to
ostane, priroda e ga s lakoom izbaciti.
Mi smo graditelji sutranjice, i ne trebamo pla
ati vraari - lijeniku, odvjetniku, propovjedniku,
bankaru - da nam kae to e se sutra dogoditi.
Nee se dogoditi nita. Neibjeivo e doi. Zet
emo plodove onoga to daans sijemo.

Nema sumnje daje danas u modi jedna od naj

pogubnijih praksi, a to je lijeenje takozvanih bole
sti bolestima i imuniziranje produktima bolesti.
Jedna od prvih stvari koje treba uiniti da bi
se oslobodilo od takoznave bolesti je osloboditi se
od zatrovanja krvi, od toksemije, jer to stanje
98

99

Uravnoteenost
Stanje ili oznaka daje neto balansirano. U pre
nesenom smislu: staloenost, smirenost.
Staloenost: umjerenost duha ili karaktera; sa
branost; mirnoa.
Da bismo bili u pravom smislu uravnoteeni,
pretpostavljam da moramo biti anatomski, psiho
loki i kemijski ujednaeni, ali kako je asimetrija
zakon, ne moemo se nadati ravnovjesju. Meutim,
moemo teiti k staloenosti, skladu uma i karakte
ra.
Zadovoljstvo dolazi s nastojanjem, ne s posjedo
vanjem. Prividno ovo nije uvijek tono, jer vidimo
ljude koji rade, ali su ipak nezadovoljni i nesretni.
Netko je rekao: Blago onom tko nae posao."
To znai daje posve zauzet i zadovoljan svojim po
slom, ne svojom ambicijom. Nema ovjeka koji je
zadovoljan poslom od kojega ne oekuje nita osim
novaca. Nita ne zadovoljava duh kao kreativni po
sao.
Sto ima u tome? Napredak, vlastiti razvitak i
mogunost initi dobro u budunosti samo su do
statni da zadovolje ambiciju.
100

Da bi bio zadovoljstvo, posao mora obuzeti i za

dovoljiti duh. Besposlen duh je nezadovoljan duh.
Da me pitaju kakav bih recept dao djeci za osiguran
je njihove budue sree, ja bih rekao: - Uite ih da
vole posao, posao, posao! Mi smo pretjerali sa sta
rom izrekom: Samo raditi i nikad se ne igrati pret
vorit e Ivicu u dosadnog mladia." Danas je
obratno: Samo igra i nimalo posla pretvorit e Ivi
cu u bandita."
Ako roditelji ne mogu djeci dati posla, grad, op
ina ili drava se trebaju pobrinuti za posao, ne u
egrtskim kolama ve prema onomu stoje najprik
ladnije za svako pojedino dijete. Dijete treba raditi.
Krist je poeo raditi u dvanaestoj godini, a i ranije.
Moramo biti u poslu.
Kako sam rekao, zadovoljstvo je u nastojanju a
ne u posjedovanju. To je i psiholoki i fiziki zakon.
Trebamo biti sretni to nismo posve zadovoljni, jer
da to jesmo, ne bismo imah nita za postii, niti raz
loga za nastojanjem, niti uitka zbog uinjenoga i
postignutoga.
ovjek nikad nije, ali uvijek jest blagoslovljen.
(Alexander Pope)
Budui da se radi o izreci jednoga pjesnika, ne
treba je uzeti previe ozbiljno. Znao sam mnoge
koji su bili blagoslovljeni a da to nisu znali. Ima vie
101

prikrivenih blagoslova nego to ih se moe vidjeti

pod svjetlima pozornice. Jedan od najeih blago
slova je da oko devedeset i devet posto naih htijen
ja nikad nije ostvareno. Kad bi ljudi mogli izrezivati
vrijeme tako esto kako bi htjeli, ivoti bi im se jako
skratili. Da smo od sada dogodine u ovo vrijeme!"
elio bih da smo deset godina od sada, ja bih ve
zavrio kolu i zaposlio se!"
Veina svijeta je sklona traiti preace. Priroda
mrzi vakuum, a to su zapravo preaci. Svima je ide
al obogatiti se preko noi.
Kratki put, preac do uspjeha! Za trgovakog
putnika to znai navaljivati silom na neodlune, na
slabie, na one koje se daju nagovoriti na nepromi
ljenu kupnju, na one koji ni sami ne znaju to hoe,
ukratko, navoditi ljude da kupuju ono to im ne tre
ba i to je iznad njihovih mogunosti zove se uspje
nim trgovakim poslom. to je glavni problem
dananjega svijeta? Opa zaduenost. Trgovci su ih,
a da sami ljudi nisu bili ni svjesni, nauili kako da
troe na same sebe. Svijet ne zna kako popuniti vla
stitu prazninu. Svi koji su se dali nagovoriti da uba
ce u viu brzinu, iako su trebali voziti polako, ili to
bi bilo jo bolje, ii biciklom ili pjeice, na muci su
zbog brze potronje goriva. Svakoj krajnosti nedo
staje ravnotea, to dovodi do nezadovoljstva i ne102

spokoja. Automobil je potreban, ali je postao luksus

koji daleko premauje potrebu. Najednom kraju je
nagomilao silno bogatsvo, a na drugom uzrokovao
golo siromatvo, to e uskoro, ukoliko se ne ispra
vi, dovesti do financijeske bolesti zvane panika. Pa
nika je drugo ime za vakuum, koji e se napuniti
velikim osjeajem nesree.
Proi kolu za nedovoljno dugo vremena, preacima, mitom i preko veze, stvara vakuum. Vrijeme i
poten rad su u svakom pogledu potrebni za izgrad
nju karaktera, odgoja i sposobnosti. Latinska poslo
vica cito maturum, cito putridum " (brzo sazrelo,
brzo i sagnjilo) vrijedi kako u fizikom tako i u du
evnom svijetu. Atletiari umiru rano. Zato? Raz
vijaju se silom. Pretjerana uporaba miinog
sustava zahtijeva dodatnu koliinu krvi u miiima.
To onda trai dodatnu opskrbu hranom da bi se za
dovoljile potrebe potronje i njezina pokria. Pretje
rana stimulacija iscrpljuje i toksin se ne uspijeva
izluiti istom brzinom kojom se stvara, dakle, dola
zi do toksemije, zatrovanja krvi, koja postupno do
vodi do oteenja srca i krvnih sudova. Lanac je
jak koliko mu je jaka najslabija karika." U atletici se
najjae karike neprestano napreu do krajnje
izdrljivosti. Stabilnost stoje mladost daje tkivima
brzo stari, zbog ega atletiari u mladosti umiru od
103

starosti. Fitzsimmonsa su u trideset i petoj godini

zvali Stari na ringu" . U ovoj izreci, to bi trebala
biti komplimenat kralju boksaa, sadrano je znan
stveno saznanje kojega sportski svijet nije bio svje
stan, ali gaje podsvjesno bolje izrazio nego da ga je
znao, jer je reeni atlet prenapreui svoje tijelo
sama sebe uinio starcem.
Mladost eli ii bre nego to to dobar, solidan
rast opravdava. Mladim profesionalcima se uri da
naslijede svoje prethodnike, jer su uvjereni da mogu
uiniti vie kad zauzmu njihove fotelje.
Dananje neiskusto goni civilizaciju u brzu, oi
gledno preranu zrelost. Ova vratolomna hitnja je za
tekla nespremnima i one koji bi po dobi trebali biti
savjetnici. Znanje koje nije zainjeno vremenom,
iskustvom i ravnoteom, nikad nee sazreti.
Pojam umjerenosti i ravnotee izgubio je smisao
u ova vremena. Idealnom sazrijevanju nedostaju sa
stavni elementi vremena i iskustva. Sadanji menta
litet je atletiarski, prerani ostario na utrb vremena
koje je potrebno za uravnoteenost. Bolnice, zatvori
i duevne bolnice ne mogu se graditi dovoljnom
brzinom da udome sve prerano senilne osobe. Eto, u
tome je bolest - starako tkivo prevladava nad iz
gradnjom novoga.
104

Previe skraenica, od djejeg vrtia do srednje

kole i sveuilita ostavljaju vakuum, koji onda
pune lai civilizacije i bolest i nesretnost to ih sa
sobom donose pogreno znanje i nezrelo prosui
vanje.
Osobne nastranosti, izvjetaenosti i nezdrave
navike svih vrsta bumerang su to vraa otrov u slat
ke sne o ivotu.
Priroda se smijei onima koji su prirodni, ali s
onima to se stalno krevelje tjelesno i duevno skla
pa urotu da ih njihovo uivanje izoblii. Moemo
biti sretni i zadovoljni, ili moemo biti nesretni i ne
zadovoljni. Na nama je da odaberemo, a priroda e
uiniti ostalo.
Upravo sam doao iz apoteke u koju sam uao da
kupim kamfora u tubi. Apotekar je eprtljario, ega
je oito i sam bio svjeta, pa je iz samosaaljenja
smatrao potrebnim rei da se ne osjea dobro i da je
bio u postelji vei dio popodneva.. Svoje rijei je
popratio bolnim izrazom lica i bolesnikim pokre
tom tijela. On bi bez sumnje s uitkom raspravljao
sa mnom o svojim boljkama, ah je sam ignorirao
temu i iziao. On podgrijava lou naviku koja e mu
zagoriti ivot i uiniti ga dosadnim svima osim
onih to idu u njegov duan loviti izljeenja. Bije
da voli drutvo." Osobe loih navika se drue meu105

sobno i ini se da ih nabrajanje i usporeivanje

vlastitih bolesti ne moe umoriti. Najznaajniji sim
ptomi se pamte godinama. Samosaaljenje ih tjera
na preuveliavanje, te s vremenom i sami o sebi vje
ruju sve najgore. Takav ivot je upropaten, osim
ako se potpuno ne reformira. Takvo mentalno stanje
dovodi do iscrpljenosti i toksemije. Simptomi su
opa nervoza, zastoj probave, zaepljenje, gljiviast
jezik i strah od raka ili neke druge bolesti koja bi
mogla biti fatalna. Miii su manje-vie napeti. Za
epljenje je popraeno abnormalnim stezanjem mara. Cijelo tijelo je abnormalno napeto. Takvi
pacijenti imaju potekoa zaspati, a kada zaspu,
bude se s trzajem, naglom kontrakcijom svih mii
a. Ove osobe imaju lagan san i ale se da uope ne
spavaju. Neki se ale na glavobolju i povraanje.
Imitiraju ostale, te esto razvijaju nove siptome na
kon itanja o nekoj bolesti ili sluanja o tuim siptomima.
Mnogi od ovih sluajeva se operiraju zbog raznmpredmmjevanih trbunih komplikacija. Lijeni
ci ih preesto tretiraju u skladu s onim to te osobe
same o sebi kau. Pokatkud se susretnu portvovne,
ljubazne ene, koje nisu tjelesno jake, ali koje preko
svojih sila rade za druge. Te su majke u ranim ivot
nim godinama imale ambicija za nekom karijerom,
106

ali ih je razoaranje dovelo do duboke iscrpljenosti i

trajne poremeenosti u ishrani, jer ih je velika tuga
sprijeila da se vrate u normalu. Sreom, izlaz je na
en u ivljenju za druge, i usreujui druge taj a
robni napitak je postao tako savren, da bi oni koje
je razvedravala svojim slatkim osmijehom i ohra
brujuim rijeima esto govorili: Teta Mary, vi
mora da ste ivjeli aroban ivot u koji alost nije
imala pristupa." Odgovor bi bio novi smijeak i ohrabrenje.
Oni koji u sluenju drugima pronalaze nadomje
stak za koketiranje s karijerom, ne prave pogreke u
izboru Velikog Iscjelitelja., ali oni to trae lijeka iz
van samih sebe opravdavaju izreku daje obeanje
ludu radovanje."
Izljeenja, iscjeljenja, kure! Nema izljeenja.
Podsvijest stvara zdravlje ili bolest, u skladu s
naim htijenjem. Ako mi aljemo impulse razdraenosti, nezadovoljstva, nesretnosti, alopojki, mrnje, zavisti, sebinosti, lakomosti,
bludnosti i t.d., podsvijest nas oblikuje u lik ka
kav nareujemo.
Ako podsvijesti aljemo putene impulse, odgo
vor na na zahtjev su mutne oi, podbuhlost, glavo
bolja, neugodan dah, bol ovdje, bol ondje, pomuen
razbor, nebriga za posao, za prijatelje i za sama
107

sebe. Mi tumaimo svoje stanje kao bolest i zovemo

lijenika, koji onda otkriva albumin u mokrai, reu
matizam u zglobovima, slabo srce, opasnost od apopleksije, vodenu bolest i dr. Mi prihvaamo njegove
droge, njegove operacije i imunizacije, ali mi i dalje
emitiramo putene impulse. Velike veere, jake ci
gare, bludno poigravanje. Doktor ne valja. Zovemo
drugoga, pa opet drugoga. Obavljaju se struni pre
gledi. Pronaen je sifilis. Propisuju se sintetiki lije
kovi. Drugi lijenici pregledavaju, koji otkrivaju
suicu. 1 konano stvarno umijee pokazuje doktor
koji otkriva rak. Ali cijelo to vrijeme nai porivi su
upuivani u nau podsvijest i vraali se oblikujui
nas u ono to smo sami traili.

naim tvorcem, naom podsvijesti. Ali mi ga mora

mo oivjeti. Samo posjedovanje jednog ideala nee
nas odvesti nikamo. Ako je trijeznost na ideal, nai
snovi se nee ostvariti opijanjem. Ako je zdrav
ivot na ideal, sigurno je da ga neemo postii pu
tenim ivotom.
Mi moemo posjedovati neki lik, ali ako ga mi
ne ivimo, slika e se izobliiti.
Mrzovolja i prigovaranje su navike koje obliku
ju upravo takvu osobu.

injenica je da nam lijenik nije uope potre

ban. Mi trebamo lijenika koji e uspjeti pomiriti
graditelja nae podsvijesti i nas same. Trebamo se
nauiti samosvladavanju, smirenosti, ravnotei i
spokojnosti. A kad se ti impulsi putem simpatetinih ivaca poalju u pokretaa nae podsvijesti, po
et emo primati slike idealnijeg ovjeka sve dok ne
uspijemo dosei savrenstvo.

Ako odbijamo ivjeti smireno, staloeno i

oputeno, postajemo napeti i sami stvaramo
smetnje. Namrtene obrve stvaraju glavobolju.
Napeto, kruto stanje miinog sustava dovodi do
zamora miia, koji moe biti tretiran kao neuralgija, upala ivaca ili reumatizam. Lagana po
vreda na bilo kojem dijelu tijela, zavijena,
mazana i drana nepokretnom, moe uzrokovati
umrtvljenje miia i boljeti vie od zamora mii
a nego od same ozljede.

Samosvladavanje, drei stalno u podsvijesti

ideal upravo takve osobe kakvi bismo mi htjeli biti,
vratit e se k nama upravo onako kako smo htjeli.
Mi smo stvoreni prema liku ideala koji drimo pred

Dosta je neurotika lijeeno i oslobaano od za

mora miia samo zato da bi dvije kole manipulatora kraljenice ostale u dobrim odnosima sa
svijetom.

108

109

Otkad je vijeka nadrilijenici, arlatani i razni

sektaki polagatelji ruku" bave se osobama koje
imaju vremena za pretvaranje lagane ozljede u vrlo
dugu, zamornu bolest. Bogatstva se stvaraju iz
smrdljivih pomasti zbog toga to su toboe dobre za
mazanje iaenih zglobova i lea. Isti uinak bi bio
i da se reena mjesta jednostavno protrljaju, ali
mozgovi beskraljenjaka koji oekuju udesna iz
ljeenja ne bi mogli vjerovati da lijeenje moe biti
uinkovito bez tajanstvenih ljekovitih osobina, po
vezanih s ljekarijama runa izgleda i jo goreg miri
sa.
Osjetljiva, inae beznaajna izraslina moe uz
rokovati toliko napeto stanje da osobu u pitanju
pretvori u oiglednog invalida. To se prije nekoliko
tjedana dogodilo s jednim od mojih pacijenata. Pri
pregledu sam otkrio ektremnu kontrakciju marnog
miia. Cijelo mu je tijelo bilo napeto i, razumije se,
patio je od zamora miia, to gaje dovelo do uvje
renja da je jako bolestan. Rekao sam da legne i pou
io ga kako da se opusti, zatim sam mu lagano
utisnuo prst u mar - veoma polako kako bi ga to
manje boljelo. Oko tridest minuta sam radio na
oputanju analnih miia. Dok sam to radio, napominjao sam mu da opusti tijelo. Prije izlaska iz moje
ordinacije izjavio je da se osjea bolje nego ikad u
110

posljednje dvije godine, uspros tome stoje vei dio

toga vremena proveo u bolnici i na lijeenjima. Dao
sam mu upute kako se opustiti i kako postupati sa
marom i debelim crijevom.
Sve njegove eluane smetnje i opa slabost ne
stali su za tjedan dana.
Vidio sam mnoge invalide nervnog tipa, keje su
mnogi lijenici lijeili od mnogih bolesti. Naglaeni
simptom je bila napetost cijeloga tijela, a zdravlje se
nije moglo povratiti prije nego se ta pojava ne uklo
ni.
Tekoe na koje se ale oni to imaju guu, upalu
mjehura, tumor na maternici i eluane i crijevne
smetnje, najee su uzrokovane nervnom napetou, koju treba prevladati da bi dolo do poboljanja i
potpunog ozdravljenja.
Poloaj pri stajanju, hodanju, sjedenju i leanju
moe biti takav da prouzroi napetost. Poznajemo
profesionalne bolesti i emotivne bolesti, a poman
jkanje ravnotee komplicira sve te nazovi-bolesti i
stvara napetost.
Umorna djeca su sklona da postanu nervozna i
uzbuena. Ako im se, dok su umorna i uzbuena,
dopusti prekomjerno jesti, onda im stane probava.
U ekstremnim sluajevima dolazi do greva. Strah i
111

tjeskoba dovode do trzaja pojedinih miia, u medi

cini poznatog kao horea.
Uravnoteenosti duha i tijela treba posvetiti
panju, kako u ranim tako i u kasnim godinama
ivota.
Dobro zdravlje u kasnim godinama ukazuje na
samosvladavanje, umjerenost u svim stvarima i
smirenost - ravnoteu.
Umjerenost ne znai svakomu isto. Neki zovu
umjerenou tri do est cigareta na dan, drugi vjeru
ju daje prihvatljivo jedna do est mjeseno. Oni to
imaju slabo srce i osjetljiv eludac, neumjereni su
ako uope pue.
Sretan je onaj koji zna svoje granice i potiva ih.
Za takvu osobu se moe rei daje uravnoteena.

Imunizacija
Ne bi li bilo udno da je u evoluciji ovjeka
isputen jedan tako vaan elemenat kao stoje autoimunizacija. U velikom planu stvaranja ni jedna
ivotinja nije zaboravljena. Sposobnost za napad i
za obranu mudro je rasporeena, pa bi bilo potpuno
apsurdno pretpostaviti, daje ovjek, kralj svih ivih
bia zaboravljen. Ne, nije zaboravljen. ovjek je
obdaren nervnim sustavom, na ijem se vrhu nalazi
mozak sposoban misliti, pa moe pritei u pomo
klonulom nervnom sustavu i pomoi u njegovoj ob
novi.
Dok je ivani sustav normalan, dok je pun
nervne energije, ovjek je normalan i imun na
bolest. Bolest se poinje oitovati samo kad oko
line i osobne navike troe energiju bre nego to
se obnavlja. Da ne bi do toga dolo, ispravno po
ueni um uklanja ili prevladava svaki iscrpljuju
i utjecaj.
ovjekova imunost na bolest trai uredan ivot,
tako da mu je nervna energija uvijek na ili pri razini
normale. Kad se nervna energija bespotedno rasi
pa, dolazi neizbjeno do stanja enervacije iscrpljenosti. Tada se usporava izluivanje otpadnih

112

113

tjeskoba dovode do trzaja pojedinih miia, u medi

cini poznatog kao horea.
Uravnoteenosti duha i tijela treba posvetiti
panju, kako u ranim tako i u kasnim godinama
ivota.
Dobro zdravlje u kasnim godinama ukazuje na
samosvladavanje, umjerenost u svim stvarima i
smirenost - ravnoteu.
Umjerenost ne znai svakomu isto. Neki zovu
umjerenou tri do est cigareta na dan, drugi vjeru
ju daje prihvatljivo jedna do est mjeseno. Oni to
imaju slabo srce i osjetljiv eludac, neumjereni su
ako uope pue.
Sretan je onaj koji zna svoje granice i potiva ih.
Za takvu osobu se moe rei daje uravnoteena.

112

Imunizacija
Ne bi li bilo udno da je u evoluciji ovjeka
isputen jedan tako vaan elemenat kao stoje autoimunizacija. U velikom planu stvaranja ni jedna
ivotinja nije zaboravljena. Sposobnost za napad i
za obranu mudro je rasporeena, pa bi bilo potpuno
apsurdno pretpostaviti, daje ovjek, kralj svih ivih
bia zaboravljen. Ne, nije zaboravljen. ovjek je
obdaren nervnim sustavom, na ijem se vrhu nalazi
mozak sposoban misliti, pa moe pritei u pomo
klonulom nervnom sustavu i pomoi u njegovoj ob
novi.
Dok je ivani sustav normalan, dok je pun
nervne energije, ovjek je normalan i imun na
bolest. Bolest se poinje oitovati samo kad oko
line i osobne navike troe energiju bre nego to
se obnavlja. Da ne bi do toga dolo, ispravno po
ueni um uklanja ili prevladava svaki iscrpljuju
i utjecaj.
ovjekova imunost na bolest trai uredan ivot,
tako da mu je nervna energija uvijek na ili pri razini
normale. Kad se nervna energija bespotedno rasi
pa, dolazi neizbjeno do stanja enervacije iscrpljenosti. Tada se usporava izluivanje otpadnih
113

proizvoda, zbog ega se otpad - toksin gomila u

krvi, uzrokujui toksemiju, odnosno samozatrovanje, stoje prva, posljednja i jedina bolest koju je ov
jeanstvo naslijedilo. Svi ostali otrovi su sluajni i
prolazni i bez toksemije nemaju pristupa u sustav.
Otrovi mogu dospjeti u tijelo gutanjem, infekcijom
ili inokulacijom (cijepljenjem) i otrovati, pa i ubiti,
ali takvi sluajevi se ne mogu klasificirati kao bolest
kao ni slomljena noga ili rana od puanog zrna.

sljednjeg rata. (Govori se o Prvom svjetskom ratu op. prev.) Mnogi su poslani u Francusku samo da se
tamo ubrzo nau u bolnici, jer su se nalazili na gra
nici otpornosti prema toksinu. Uzbuenost im je
istroila nervnu energiju. Nakon iscrpljenosti slije
dila je toksemija. Njihovim bolestima su davana
imena, ali je prava istina da su imali toksemiju, te su
njihove bolesti bile toksemijske krize, to znai
vanredna izluivanja toksina.

Toksin je normalni, prirodni, i u tijelu uvijek

prisutni proizvod. Upravo zbog svoje stalnosti
ispunjava sve uvjete za opeg uzronika svih takoz
vanih bolesti. Svi raznorazni sklopovi simptoma, od
kojih svaki dobiva posebno ime, nazivaju se po or
ganima umijeanima u toksemijsku krizu, ali nisu
individualni. Radi se samo o simptomima pomo
nog izluivanja. Na primjer, upala krajnika, elua
ni katar, bronhitis, upala plua i katar debelog
crijeva, zajedniki i pojedinano su toksemijske kri
ze, razlikujui se samo po aritima i simptomima.
Isto tako su i takozvane bolesti samo razliite loka
cije na kojima se toksin izluuje. Sve su to razliite
manifestacije jedne te iste bolesti - toksemije, od
nosno zatrovanja krvi.

Pored brojnih cijepljenja kojima su pri stupanju

u vojsku mladii bili podvrgnuti, vjerojatno su strah
i slutnja dodatno utjecali na nervnu iscrpljenost.

Toksemija je jedino tumaenje zato su regrutne

komisije kartirale tolike momke za vrijeme po114

115

Dijagnoza kao medicinska

obmana
Utvrivanje dijagnoze po suvremenoj medicin
skojznanosti(je simptomatoloka ema koja ne zna
i nita, osim kao vodi za otkrivanje organskih patolokih promjena. Ako promjena nije otkrivena,
pacijent se alje kui, s preporukom da se vrati za
nekoliko mjeseci, ili ga se moda neko vrijeme dri
pod prismotrom. Znam za sluajeve to su pokazi
vali patoloke promjene, kao to ih vidimo kod reu
matizma, koji su otputani kui na est mjeseci, jer
se nije moglo otkriti arite zaraze. Bolesnik se ot
putao s ovakvom izjavom: Ni nakon detaljnih
pretraga nismo bili u stanju otkriti uzrok vaeg
oboljenja. Vratite se nakon est mjeseci, moda e
se u to vrijeme pokazati." Toliko o utjecaju arita
zaraze na profesionalno miljenje. Pretpostavimo
daje otkrivena infekcija zubi ili sinusa, to onda?
Stoje uzrokovalo infekciju zubi ili sinusa? Zastoje
reumatizam simptom infekcije, a infekcija nije sim
ptom reumatizma?
Istina je da su reumatizam, inficirani zubi i upal
jeni sinusi, kao i svaka druga u tijelu otkrivena pato116

logija, posljedice. Simptome bez povreda

predstavljaju poremeaji funkcija koji se nisu pono
vili dovoljno puta da bi uzrokovali organske prom
jene. Ako se, kako dijagnoza slijedi, moe nai
uzronik bolesti, u kojem ga stadiju treba traiti? Da
li na poetku, ili u potpunim organskim promjena
ma, ili u mrtvu ovjeku? Mackenzie je vjerovao da
ga treba traiti u samom poetku, to znai u najra
nijoj promjeni. On je vjerovao da se pozornim
istraivanjem toga stadija moe otkriti uzronik. To
je bila njegova zabluda, to dokazuje injenica da se
uzrok reumatizma i raka ne moe otkriti ranije ili
kasnije, te da oni to vjeruju da su mikrobi uzronici
bolesti, ne mogu te mikrobe nai sve dok se ne pro
nae patologija. Meni se, nakon pedest godina isku
stva, ini da projekt u koji se uloilo toliko
bezuspjena truda treba biti naputen.
Dijagnoza je isprepletena tolikim neizvjesnim
elementima, da se u nju ne moe nimalo pouzdati.
Istraivanje upoljava cijelu vojsku laboratorij
skih strunjaka u lovu na uzrok bolesti i njezino li
jeenje. Osueni su na neuspjeh, jer, kako se moe
nai uzrok u posljedicama?
Specijalist ima ogranieno poznavanje filozofije
zdravlja i bolesti do te mjere da je u zabludi to se
subjekta tie, a ta zabluda ini da esto vidi menin117

gitis, apendicitis, ovaritis - ili bilo koju drugu bolest

kao predmet svoje specijalnosti, i to u svakom slu
aju koji do njega doe. injenica je da se veina
oboljelih od bilo koje bolesti oporave, bili lijeeni
ili ne.
Ta tvrdnja zahtijeva malo objanjenje. Reeno je
da osamdeset posto oboljelih ozdravi, ili bi moglo
ozdraviti bez lijenike pomoi. Svi takozvani na
padi bolesti bilo koje vrste toksemijske su krize, to
znai vanredna izluivanja toksina koji se nagomi
lao preko toke podnosivosti. Te krize mogu biti
simptomi to ih nazivamo gripom, prehladom, upa
lom krajnika, katarom eluca, glavoboljom ili ko
jom drugom lakom bolesti. Danas dou i za koji
dan nestanu. Ako su medicinski tretirani, kaemo
da su izlijeeni. Ako nisu, kaemo da smo ozdravili
bez lijeenja. A istina je daje viak toksina - kolii
na nagomilana preko podnosive razine - izluena i
dobro stanje se vraa. To nije lijeenje, to je jedna
od prirodnih palijativa. Kad se uzrok ili uzroci
iscrpljenosti otkriju i uklone, nervna energija se
normalizira. Toksin se izluuje istom brzinom ko
jom ga metabolizam i stvara. To je zdravlje, u tome
se sastoji svako izljeenje. Ukrato, prekini sa svim
iscrpljujuim navikama, ne jedi, poini dok se ner
vna energija ne obnovi. Kad je ovo postignuto, paci118

jent je izlijeen. Kratki ili dugi post je koristan

veini bolesnih. Oni koji se boje gladovati, neka ne
poste. A sve druge nazovi-kure su obmana, ili u naj
boljem sluaju prolazna palijativa, ali takvih lije
enja ima svakog dana dovoljno da dri na bijelom
kruhu i maslacu i na visokom stupnju potovanja
veliku vojsku lijenika i iscjelitelja. A bolesnici
koje su oni izlijeili polako se, poput ledenjaka,
sputaju u rijeku Stiks, kao to su to inile tisue i ti
sue prije njih, mnogi od njih u cvijetu mladosti,
vjerujui u lano uenje o tome stoje bolest i u jo
besmislenije poimanje lijeenja.

119

Toksemija olakava
razumijevanje bolesti
Ako se na djetetu pokau simptomi jake grozni
ce, bolova i povraanja, od ega boluje? Moda ima
zastoj probave zato to je jelo neumjereno ili je jelo
neodgovarajuu hranu. Moe biti poetak elua
nog katara, arlaha, difterije, meningitisa, djeje pa
ralize, ili koje druge nazovi-bolesti. U skladu s
toksemijskim uenjem, tretman mora biti pozitivan
i primijenjen s pouzdanjem. Nema potrebe ekanja
za daljnjim razvojem, nema nagaanja ni pogrea
ka. Ono to se inije ispravni tretman za svaku ta
kozvanu bolest, imenovanu ili bezimenu. Ukloni
sve uznemirujue stvari, kakve god bile. Od stotinu
sluajeva devedeset i devet ih ima crijeva i eludac
prepune neprobavljene hrane. Isperi utrobu i oslo
bodi se tog izvora zaraze. Zatim primijeni vruu
kupku, dovoljno dugu da donese potpuno olakanje
od svih bolova. Primijeni klistir svaki dan, katkad i
dvaput dnevno, ako to simptomi zahtijevaju. Sve
dok traje groznica budi svjestan da se crijeva nisu
oistila. Neka bude puno svjeeg zraka i vode i osi
guraj da bolesnik miruje. Pazi da nita osim vode ne
120

ue u eludac sve dok vruina i groznica potpuno ne

uminu, a onda pomi s vrlo laganom hranom.
Ako se djetetu daje meso, jaja i previe mlijeka,
moe oboljeti od gnjiljenja hrane. Dvojbeno je (ja
mislim nemogue) da e dijete odgojeno na vou,
mtegralnim itaricama i povru dobiti difteriju, arlah ili kozice, ili oboljeti od tifusa.
Metode regularne medicinske prakse su uskla
ene s navikama tijela i duha koje vode u zloudne
bolesti, epidemije i t.d. Kako ovjek misli, takav i
je.
Regularna profesija vjeruje u protuotrove, cjepi
va i samorodne lijekove, a ovi lijekovi odgovaraju
psihologiji naina ivljenja koji vodi u zloudne
oblike oboljenja.
Mnogo svijeta je sklono nemoguim ozdravljen
jima. Izljeenjima koja ne uklanjaju uzroke.
Sve takozvane kure e se jednog dana poka
zati obmanama. Sjeti se da djeca ne bi bila bole
sna kad ne bi bila toksemina. Kakve bile da bile
povrinske pojave, temeljni uzrok je uvijek isti toksemija plus septina infekcija, pa ako se ne
dodaje hrana, a primijeni se opisani postupak,
sluaj e bit rijeen, - uguen, ako vam se tako
svia. Lijenici koji su vidjeli samo uobiajene
121

postupke, izjavit e da je oporavak na taj nain

nepravilan i bez intenziteta. Razumije se, takvi
oporavci nisu tipini, jer nisu zakomplicirani
strahom i tretmanima to proizvode bolesti.

otrov, to znai da dolazi do akutnog otrovanja bje

lanevinama usljed gnjiljenja hrane u crijevima ve
jako iscrpljene i toksemine osobe.

Lijenici e rei: Pretpostavimo da se radi o

sluaju difterije? Treba se dati specifini antitoksin." Stoje difterija? Toksemina osoba sa eluano-crijevnlm katarom dobije infekciju od
raspadanja hrane ivotinjskog porijekla koju je jela
iznad svojih probavnih mogunosti. Pojavljuju se
simptomi upaljenih krajnika, krajnici i ostali dio
grla prekriveni su sivkastom izluinom koju prati
neugodan, ljut i smrdljiv dah. Klonulost je potpuna.
Ovi simptomi se pojavljuju kod osoba koje ive ne
uredno. Hrane se uglavnom krobom i hranom
ivotinjskog porijekla, stoje uobiajena kombinaci
ja. Voa i povra nemaju na jelovniku. (ivotinjska
hrana moe biti samo mlijeko, ako je bolesnik malo
dijete.) Imali su i prije, na dulje ili krae vrijeme,
eluane smetnje, zaepljenje, moda i nekoliko gastrinih napada akutnog zastoja probave.
U nekim sluajevima fiziko stanje je tako loe,
da razvoj ozbiljnog eluano-crijevnog raspadanja
moe zavriti fatalno za jedan do tri dana. Pretpo
stavlja se da u tim sluajevima prevlada difterini
122

123

Definiranje akutne zloudnosti

Zloudnost se dogaa kod toksemijskih osoba
koje su stalno u stanju gastro-intestinalnog zastoja
probave zbog prenatrpanosti hranom u kojoj prevla
dava ona ivotinjskog porijekla, naroito mlijeko.
Cijeli organizam je manje-vie zahvaen zatro vanjem od raspadanja bjelanevina. Gozbe slijede jed
na drugu, ekscesi proizvode krizu, pa organizam,
iscrpljen i toksemian iznad toke otpora, postaje
rtva septikog trovanja.

Sto dovodi do smrtnosti?

U fatalnim sluajevima kod svih epidemija radi
se o izjelicama i pijanicama koji su jako iscrpljeni,
zatrovani i zaraeni.
Davati bilo kakvu hranu bolesniku pravi je zlo
in. Ne smije se davati nikakva hrana dok svi simpto
mi ne nestanu. Onda treba dati sokove od voa i
povra (nikako hranu ivotinjskog porijekla, barem
ne za nekoliko tjedana). Treba propisati tri vrue
kupke dnevno. Ispirati crijeva klistirom svakih ne
koliko sati, sve dok se sve estice trulei ne iiste, a
zatim, ako je mogue, ispirati utrobu svakodnevno
sve dok se eludac i crijeva sasvim ne oiste od tru
lei. Bolesnikov ivot ovisi o uklanjanju zaostale
pokvarene hrane prije nego otrovni raspad prijee u
krv. Sve epidemijske bolesti su zapravo trovanje
hranom osoba koje su naglaeno iscrpljene i toksemine.
Otrovanje hranom je posljedica otrovanja kemi
kalijama. Oni to su najneotporniji (najiscrpljeniji i
toksemini) trpe najvie i najlake podlijeu, jer tro
vanje hranom dovodi do toksemije, zatrovanja krvi,
pa dvije udruene sile to razaraju ivevlje svlada
vaju smanjenu otpornost, i ako se ispravno ne treti-

124

125

raju, dovode do smrti. Sve akutne bolesti su

probavne zaraze tokseminih osoba. to iscrpljenija
i tokseminija osoba, to tea kriza. Pametnome je
jasno daje opasno davati hranu kad je polazni uzrok
bolesti otrovanje hranom.
Dri bolesnika u toplu, u miru i na dobru zraku.
Drugi zahvati dovode do komplikacija. Najvanije
je rijeiti se pokvarene hrane. Takve bolesti napada
ju samo one s naglaenom iscrpljenosti i tokseminosti, i one to imaju vrlo loe prehrambene navike.

Saetak
Razlika izmeu toksemijskih metoda i regular
ne" medicine su, ukratko, u ovome: toksemijski su
stav se temelji na stvarnom uzroku bolesti, na
toksemiji. Prije nego doe do toksemije, to jest do
zatrovanja krvi, prirodni imunitet titi od mikroba,
parazita i svih tjelesnih nedaa.
Toksin (otrovna tvar) je nuzproizvod, trajan i
potreban kao i sam ivot. Ako je organizam nor
malan, toksin se izluuje istom brzinom kojom i
nastaje. Od toke nastajanja do toke izluivan
ja prenosi ga krv, stoga organizam ni u jednom
trenutku nije slobodan od toksina. U normalnim
koliinama je blago stimulativan, ali ako je orga
nizam iscrpljen, izluivanje bude zakoeno, pa
zadrani toksin postane prekomjerno stimulati
van. Katkada se radi o manjem ekscesu, a katka
da o koliinama dovoljno velikima da ugroze
ivot.
Tretman je tako jednostavan, da izaziva nevjericu u onih to vjeruju u standardno lijeenje. Heroj
sko lijeenje pomae bolesti da raste. Ustanovi na
koji nain se upropatava nervna energija i zaustavi
ga, zaepi sva nervna prokinjavanja. Tada e po-

126

127

vratak u normalno stanje biti pitanje vremena koje

je potrebno prirodi da sve sama popravi. A ona ne
voli pomo medicinske nametljivosti.
Propisujui i dajui savjete esto puta upadnem
u pogreku pretpostavljajui da osoba koju savjetu
jem razumije ono to mislim. A i kako e, ako mu ne
dam pismeno ili usmeno razjanjenje onoga to mi
slim?
to se tie zaustavljanja istjecanja nervne ener
gije menije lako rei: Otkrijte na koji nain se rasi
pa energija, pa to zaustavite. Prestanite sa svakim
rasipanjem energije!" i slino. I sam se udim vla
stitoj gluposti! Kako mogu uope rei pacijentu da
se prestane iscrpljivati, spominjui na kraju dvije ili
tri este nervno-iscrpljujue navike, kao na primjer:
Prestanite se brinuti, prestanite puiti, ne uzimajte
nadraujua sredstva, kontrolirajte svoj karakter,
nemojte vie jesti prebrzo, ne uzbuujte se prena
glo..." Uklanjanje jedne iscrpljujue navike je kori
sno, ali pouzdano zdravlje ne podnosi nikakvih
nervno-iscrpljujuih navika.

128

Uzroci nervne iscrpljenosti

Da bi se bolest razumjela potrebno je poznavan
je njezina uzroka, a budui daje enervacija - duev
na i tjelesna iscrpljenost - uzrok toksemije, dolikuje
da oni koji su bolesni i ele se oporaviti, kao i oni
koji ele nauiti kako ostati u dobru zdravlju, znaju
to uzrokuje spomenutu iscrpljenost.
Normalna, zdrava osoba je onaj tko je uravno
teen, kontrolira se i nema navika koje naruavaju
ivce. ovjek koji vlada sobom je ovjek kojim zle
navike ne vladaju, niti ga sapinju ni vuku za sobom.
Ilije ovjek svoj vlastiti gospodar, ili njime go
spodare puteni uici i prohtjevi. Ako je ono prvo,
uivat e u zdravlju dok se ne istroi, tamo negdje
od devedeset do sto pedest godina starosti. Ako je
sklon onom drugom, ali ako je umjeren i dri svoje
navike koliko-toliko pod nadzorom, moe ivjeti od
ezdeset do devedeset godina. Ali ako je puten, ako
nad njim vladaju strasti i navike, ako sjeda prije spa
vanja da popui jo jednu ili da dopuni veeru, ili se
ustaje po noi i pui (poznavao sam jednog uvenog
lijenika koji je puio da bi bolje spavao, umro je u
pedeset i etvrtoj godini ivota), ili treba pie da bi
smirio ivce i bolje spavao, ili se razuzdano odaje
129

bludu, takav ovjek postane razdraljiv, zlovoljan i

umire prerano.
Ekscesi pretvaraju ovjeka u runu ivotinju.
Rije ivotinja" je ovdje upotrijebljena da opie
osobu koja je posve izgubila kontrolu nad sobom.
Oni njenije grae esto postanu neurotici, otiavi
daleko od zdravlja. Mnogi se osjeaju dobro samo
povremeno, i to pod utjecajem droga ili nadraujuih sredstava.

ruarje da ih pritisnem na gorue usne,

kao iz bola roeni zalog ovih godina bez radosti,
da me naui vjeri koja spaava, nadi koja
razveseljuje.
Tada bih pustio ovim izvorima alosti
da teku slobodno i brzo, ako njihov tuni tok
moe blagosloviti
ili apnuti mir u uho kakva bijednog patnika.

Mlade nae zemlje upada u stanje mnogostruke

opijenosti: dez, duhan, alkohol i raskalaene zaba
ve. Mladi dobivaju seksualnu nervozu koju e slije
diti narataj paralitiara, padaviara, umno ogra
nienih, idiota i nakaznih, ukljuujui sve koji nee
umrijeti od koje akutne bolesti.

Moj svijet se smanjio u ovu malenu sobu,

gdje sada kao uznik moram boraviti.

Taj soj ivi od trideset do ambulantnih ezdeset

godina. Veina umire ranije. Sve bre uranjamo u
vijek impotencije. Poznavao sam iznadprosjeno
nadarenog ovjeka koji je umro od ataksije (parali
ze miia) u trideset i petoj godini ivota. Navest u
nekoliko redaka u kojima on sam govori o vlastitom
stanju u posljednjoj godini ivota:

Radije bih bio zatvorenik u tami

neke vlane tamnice, trzaj ui lancima,
jer bih tada, moda, mogao doi do slobode.
O, Boe! Sama pomisao na to da moram
venuti ovdje
svezan boleu i ovladan bolom,
iv umirati iz godine u godinu
izgoni veselje iz mojih grudi, pa alost tamo buja.
V

Kad bih samo mogao ostakliti ove ponone suze

i nanizati od njhove zrnate gorine
130

Cesto razmiljam kako su ove noge to klecaju,

to me jedva nose do postelje,
131

bile hitre kao vjetar i slijedile

pogubnu zraku to je vodila u propast.

0 svemona vlasti, ili ljubavi, ili pohoto,

ili strasti, ili to god drugo bila,
kako se tvoje rumene rue u prah pretvorie
1 posue ovo srce svojim uvelim liem!
Iako moje bie sada probadaju tvoje otrovne strijele
poput zmijina ujeda, ja ipak jo eznem,
jer teko je otii od punih misirskih lonaca.
esto se moji mutni pogledi, izgubljeni pogledi kra
dom
vraaju k slatkim grenim stvarima, sve dok se ne
osvijestim.

vedenih izvadaka. Tisue plaaju istu cijenu kao i

ovaj ovjek, ali ih malo moe osvojiti divljenje i
simpatiju svojim labudovim pjevom. Malo svijeta
zna itati psihologiju labudova pjeva. Radi se esto
o saetku cijeloga ivota.

Ipak je ostao jo jedan izlaz da pobjegnem,

dragi koloplet snova, kojemu se preputam esto,
duom i tijelom iznova se predajem njemu,
pa me Letina bujica nosi u more zaborava.
Trideset i pet godina je kratak ivot za um koji je
tako vladao engleskim jezikom, kako se vidi iz na132

133

Navike koje
nervno iscrpljuju
DOJENAD
Bebe ne bi trebale biti previe u naruju, ne bi
trebale spavati u majinim rukama, ne bi trebale biti
izloene prejakom svjetlu, galami, buci, prevelikoj
vruini ili hladnoi. Ne bi se trebale treskati u dje
jim kolicima, automobilima, vlakovima i tramvaji
ma.

svladavanje moraju poeti od roenja, uei dijete

da se samo kontrolira.
Djeci ne treba zabave. Kad su sama, zabavljaju
se upoznavajui se sama sa sobom.
Djeca od kojih se zahtijeva da se zabavljaju, oko
kojih se stalno plee, postaju nezadovoljna i nervno
istroena, to pogoduje tipino djejim bolestima."

DJECA
Djeca kolskog uzrasta se nervno iscrpljuju jer
ih se tjera da ue, vjebaju i zabavljaju na kojekakve
naine. Igra treba biti ograniena. Kad se pojavi hi
sterija, igra treba prestati..

Nejaad oboli od previe uzbuenja svih vrsta.

Jako mala djeca bi trebala biti u miru, tako da mogu
spavati u svako vrijeme, osim kad ih se kupa i pre
svlai. Ne bi ih trebalo uzimati svaki put kad se
oglase. Jedino ih treba posuiti i promijeniti im
poloaj.
Malu djecu ne treba hraniti ee od svaka etiri
sata, a ni tako esto ako nisu budna. Buditi dijete da
bi ga se nahranilo tetno je i sasvim nepotrebno.

Uenje, ispiti, neeljene vjebe, natjecanja bilo

koje vrste stvaraju nezajaljivu potrebu za jelom.
Ali kad se dijete, koje jo raste, napree preko svoga
nervnog kapaciteta, priroda mora tedjeti na neki
nain, a kako nema mogunosti izbjei vjenom
konvencionalnom rvnju, gubi se normalna elja za
hranom.

Ljudsko bie je cerebro-spinalni dinamo i treba

biti koliko je god mogue u stanju mirovanja, tedei energiju za budue potrebe. Ravnotea ili samo-

Hranjenje nasilu da bi se dobilo na teini. Cijeli

sustav kolske prehrane vodi k unitenju zdravlja
iscrpljujui, ako ne i ubijajui volju.

134

135

Savezna vlada upropatava tisue naih mladia

uei ih loim navikama. Vlada bi im trebala dati
mirovinu i otpustiti ih. Sadanje tetoenje je kodlji
vo, ne samo za odsluene vojnike ve i za one koji
su zainteresirani za ouvanje svojih radnih mjesta u
bolnicama.
Lijenici moraju biti sposobni za otkrivanje si
muliranja i pretvaranja. Navika bolovanja esto poima kao ala, kao pokus, samo da se vidi kako e je
drugi shvatiti, a zavrava varajui samog varalicu.
Opa navika, i to jedna od onih to dovodi do na
vike bolovanja, je samosaaljenje, kad netko saaljeva sama sebe. Djeca su sklona praviti se
bolesnima da bi dobila ono to ele.
I davanje objeda u koli nervno iscrpljuje jer
stvara nezadovoljstvo. Iz toga nastaje bolest. Djeci
se mora ucijepiti nezavisan duh - ponos e spasiti
svijet! Zatim se ovoj rutinskoj navici razaranja iv
evlja po naim kolama dodaje i to da zubi moraju
biti poravnati, to znai daljnji pritisak na ivce uz
manju ili veu nadraenost. Krajnike i slijepo crije
vo treba izvaditi. To je opasno lijeniko pomodar
stvo. Hrani ispravno i nee biti opravdanja za
operaciju.
Cjepiva i serumi se moraju primiti radi imuniza
cije protiv bolesti koje nastaju zbog nervne iscrplje136

nosti to je proizala iz svih prethodnih uzroka. To

je jo jedno besmisleno pomodarstvo.
Svijet je bolestan jer ne ivi kako treba. Operaci
je uklanjaju posljedice. Ukloni uzrok i bolesti e ne
stati. Priroda lijei, ako joj se dopusti uklanjanjem
uzroka nervne iscrpljenosti.
Razmaena i rasputena djeca. To stvara rune i
iscrpljujue navike razdraenosti, svojeglavosti,
prejedanja, neispravnog jedenja i ljutnje. Mnoga
odraslija djeca pue, piju kavu i jedu previe slatki
a. U mnogih zloporaba poima rano, a uzrokuje
eluane simptome. S pubertetom dolazi previe
plesa, nespavanje, puenje, pie, blud, venerine
bolesti i strah to se raa iz razmiljanja o posljedi
cama. Razdraljiva djeca nisu nizato. Razlog zato
su razdraljiva nije u tome to ih se htjelo takvima
uiniti ve zato to su previe maena.
Ne kontrolirati djecu je zloin. Od njih se mora
zahtijevati poslunost. Ali nemoj ekati dok se ne
razbole. Boleljiva razdraljivost pomoi e razvit
ku bolesti i drati dijete bolesnim.
Strah. Strah je glavni uzrok nervne iscrpljenosti.
Djeca pate od mnogih strahova. Odgojena su tako
da se boje mraka, bauka i kazne. Roditelji esto dre
djecu u stalnom strahu kanjavajui ih ljutito za naj137

manju sirnicu. Ima roditelja to pred djecom provjetravaju svoje prljavo rublje", stoje neoprostivo.
Izvanzakonitost poinje u kui, na majinim
grudima. Dijete koje ne moe potivati svoje rodi
telje, nee potivati ni javne i dravne zakone. Ne
potuje se roditelj kojeg dijete barem samo jednom
nije poslualo bez kapitulacije. Bezuvjetno podrei
vanje je disciplina, potrebna za izgradnju karaktera.
Ali djeca nee potivati one zakone koje sami rodi-,
telji odbacuju.
U kunoj nesretnosti raaju se bolesti i zloini,
koje ni svi doktori medicine, prava i teologije nee
izlijeiti, jer nijedan od njih ne uklanja uzroke. Oni
koji nemaju kontrole nad sobom, umiru od kroni
nih bolesti.
Ima mnogo straha i tjeskobe u djejem ivotu.
Nijedno dijete nee napredovati ivei u strahu kod
kue, u koli ili u crkvi. Disciplina kojoj ue potivani roditelji raa ljubavlju a ne strahom.
ivotna dob je produena otkad se prestalo stra
iti paklenom vatrom i ognjenim sumporom. Mo
ralnost koja se odrava strahom nije dobra za
zdravlje, niti je uope moralnost. Ukloni strah, ne
stat e i nasilja. Ljubav i strah se iskljuuju. Ljude
se uilo da se boje Boga i da ga istovremeno ljube.
Gdje je strah stvaran, ljubav je prividna. Ljubav je
138

temelj na kojem se gradi etika. Ljubav temeljena na

strahu gradi himbenu etiku, a to je podloga svih
konvencionalnih lai nae civilizacije.
Strah u svemu to se odnosi na djecu, od njihova
zaea do roenja, pa kroz kolu, drutveni ivot i
brak, dovodi do nervne iscrpljenosti. Nedostatak
pravog znanja kako hraniti djecu i inae se o njima
brinuti, nepotrebno optereuje roditelje zabrinute za
djeje zdravlje. Kako pouiti djecu da, svladavajui
svoj karakter i osjeaje, ne upropaste svoje zdravlje
i ne otete svoje pameti pretjerivanjem u igri, jelu,
piu, u vlastitoj nutarnjoj neistoi, to je znanje
koje, naalost, nedostaje u skoro svakom domu. Te
ekscese mladih slijede bolesti. Nema tako samounitavajue i tako rairene navike kao to su sek
sualni nadraaji, a nema mane na koju roditelji
obraaju manje pozornosti.
Smatra se da alaksiju (parlizu miia) uzrokuje
sifilis, ali ustvari nastaje zbog cerebralno-spinalne
iscrpljenosti uzrokovane svim vrstama ulnosti, po
sebno venerinima. Ti bolesnici se redovito poinju
rano masturbirati. Roditelji trebaju uiti djecu da iz
bjegavaju destruktivne navike. Nekoliko pacijenata
s ataksijom mije povjerilo da su poeli s polucijom
u osmoj godini ivota. Deseta do petnaeste su godi
ne kad nastaje aktivna polucija. Mladi to nee priz139

nati, ako lijenik nije dovoljno taktian. Ja mogu

rei, da je rijetko koji djeak bio neiskren prema
meni. Ta praksa nije tako uobiajena kod suprotnog
spola.
Fizika zloporaba nije ni blizu tako iscrpljujua
kao misaona opsjednutost seksualnim stvarima.
Poudno sanjarenje kvari osobu isto kao i blud.
Rane polucije, za kojima slijede bludne radnje, e
sto zamagljuju um koji bi inae svijetlio u javnosti i
intelektualnim stremljenjima. Meutim, ima razlike
izmeu brbljavog naklapanja i briljantnog umova
nja. Bistri umovi od dvadeset i dvadeset i pet godi
na, zbog iscrpljenosti od spolne raskalaenosti, e
sto degeneriraju u osrednjost u etrdeset i petoj.
Kad se spolnoj razuzdanosti doda duhan, kava, aj,
alkohol i prederavanje, onda nije udo ovjek u
ezdesetim godinama nije nizato drugo nego za
kloroform, ukoliko priroda ve ne primijeni eutana
ziju.

ODRASLI
I odrasli imaju svoje strahove. Briga za kruh
svagdanji stvara tjeskobu, ali kad se dovoljno utedi
da straha po tom pitanju nestane, pojavi se strah da
140

se ne bi neto dogodilo to bi ih vratilo u prijanji

red za kruh. Zato? Nema povjerenja u moral u po
slu, nema Boga u biznisu.
Brige oko posla. Poslovne brige su izvor nervne
iscrpljenosti. Posao sam po sebi nije uzrok brige.
Dobro obavljen posao je radost, a sve to stvara ra
dost, stvara i karakter. Loe voen posao proizvodi
nezadovoljstvo, ali zabrinuti ne istrauje uzroke.
Ovaj ivot donosi najprije iscrpljenje, zatim bolest
kao posljedicu, a onda jo vie briga oko traenja li
jeka. Posao je ono ime ga ovjek smatra. Potpuno
razumijevanje posla, uz potenje i radinost, skida
sve brige i tedi energiju. Briga ne poveava uin
kovitost, uinkovitost ne uklanja brigu. Brige, ne
kontrolirane emocije, neodgovarajua prehrana i
nadraavajua sredstva stvaraju bolest.
Nita ne vodi k uravnoteenosti kao potpuno ra
zumijevanje vlastitih navika i poslova. Hinjenje i
samohvalisanje mogu kod svijeta za neko vrijeme
odravati sliku uinkovitosti, ali kako svakoj pje
smi doe kraj, istina e izai na vidjelo. Usprkos
vanjskom prividu zabrinutost e izbiti na povrinu,
radnik e se slomiti i bolest e ga uiniti svojom
rtvom. Domaice koje vuku teret briga postaju
iscrpljene i gube zdravlje. Uzrok njihovih briga je
manjak kontrole ishrane, manjak kontrole osjeaja,
141

manjak brige o tijelu i manjak uinkovitosti. Umje

sto da odluno pristupe uklanjanju svih svojih
mana, one padaju pod njima. Neobuzdanu ud treba
satrti, ili e ona satrti onoga koji joj poputa uzde.
Ogovaranje nije pohvalna osobina, pa ako ga se ne
obuzda, s vremenom e rastjerati prijatelje. Zavist i
ljubomora su rak koji izjeda duu onih koji im se
preputaju. A to ostaje za ljubav ako se dua izgu
bi?
Kad se bilo tko zbog lijenosti ili nezdravih navi
ka spusti ispod onoga to njegovi prijatelji od njega
oekuju, neka se ne iznenadi kad pomu bjeati od
njega.
Tko su naputeni starci? To su oni to su provo
dili sebian ivot, to su traili zabavu iako su se tre
bali zabaviti sami sa sobom. Srea i razonoda
moraju doi iznutra, iz ljubavi prema sluenju, po
slu i knjizi. Ako se taj izvor mladosti i uitka ne
nae prije nego nam se starost prikrade, nai emo
se osamljenima. I usred mnotva emo biti sami,
vjeno sami. Ima li ita alosnije?
Ugaanje vlastitim prohtjevima. Samozadovo
ljavanje je za osudu jer je protivno etici. Sto rei o
etici prodrljivaca, to o njihovoj religiji? Pretjeri
vanje u bilo emu se raa iz abnormalnog sebinog
ugaanja samom sebi. Ovamo spadaju i samosaa142

ljenje i elja za izljeenjem. Rasipnike navike, ak

i kad su na raspolaganju neiscrpiva sredstva, stvara
ju samounitavaki moral, koji poput usuda vodi na
stazu prerane smrti. Uzroci se zovu slabo srce,
modana kap, paraliza, otkazivanje bubrega, samo
ubojstvo i t.d., ali ime ne znai nita. Svi nazivi za
varavaju, jer uzrok - prvi, posljednji i jedini - je
razorno ugaanje vlastitim prohtjevima.
Prouavanje prirode otkriva istinu da ovjek
mora ivjeti za sluenje drugima, ne dajui milo
stinju nego pomaui drugima da pomognu sami
sebe.
Samougaanje uzimanjem nadraujuih sred
stava, ak i umjerenim koliinama, stalno je iimanje nervnog sustava, pa doe trenutak kad posljed
nja cigareta, posljednja alica kave, posljednje ma
sno jelo, prekine ivotnu strunu, a nepredvidivo je
uvijek neoekivano i iznenaujue.
Kae se da pretjerani rad iscrpljuje, ali to je
samo isprika iza koje se kriju mnoge loe navike
onih koji se ubijaju radije nego da rade. Rad u ko
jem se ne uiva je rad koji iscrpljuje i stvara bolesti.
Nezadovoljstvo, elja za nekim drugim poslom pri
je nego stoje sadanji priveden kraju, vie borbe za
veu plau nego brige da se posao dobro obavi....
Posao nije dobro uraen sve dok ne poprimi djelat143

nikovu osobnost. Moramo raditi sa stvaralakim na

gonom. Nae djelo treba nositi sliku svoga tvorca,
ljubav svoga tvorca, ljubav prema djelu, ne plai.
Nezadovoljstvo i prenapeta uvstva iscrpljuju.
Brige, strah, alost, srdba, strast, nabruenost,
pretjerano veselje, potitenost, nezadovoljstvo, samosaaljenje, oholost, sebinost, zavist, ljubomora,
ogovor, la, nepotenje, neispunjenje obveza f obe
anja, iskoritavanje nesporazuma, zloporaba pov
jerenja prijatelja, zloporaba reenoga od strane onih
koji su nam se povjerili, sve to nervno iscrpljuje i s
vremenom stvara neizljeivu bolest.
Duboka alost. alost iscrpljuje. Toksemini i
jako iscrpljeni obole od alosti i ako ne miruju u to
ploj postelji i bez hrane, mogu umrijeti. Hrana koja
se u takvim prilikama pojede, ne probavlja se ve
djeluje kao otrov. Neke osobe su zbog duboke alo
sti postale doivotni invalidi.
ok. Duevni ili tjelesni ok katkad iscrpljuje do
te mjere da moe ubiti sranom kapi ili ostaviti traj
nu ivanu rastrojenost. Neodgovorno ili pretjerano
jedenje moe sprijeiti povratak zdravlja. Sokove
od eksplozija to su ih mnogi vojnici u ratu pretrpje
li, duhan i druge iscrpljujue navike pretvorili su u
trajnu invalidnost. Nema sumnje da prekomjerno
jedenje spreava ozdravljenje.
144

Srditost. Srditost jako iscrpljuje. Svakodnevni

napadi ljutnje stvaraju duboku nervnu iscrpljenost.
Naprasitost koja eksplodira na najmanji izazov kva
ri probavu i stvara ivanost. Ako se ne kontrolira,
moe izazvati epilepsiju, a ivot moe zavriti s ra
kom. Kronina mrzovolja je povezana s nastankom
ira ili raka eluca. Oni koji ne mogu kontrolirati
svoju naprasitost, esto pate od reumatine upale
zglobova, otvrdnua krvnih ila, kamenca na ui i
prijevremene ostarjelosti.
Umiljenost. Zbog zaljubljenosti u sebe, sebi
nosti, mizantropije i nepovjerenja, egoist u svemu
to drugi ine vidi neprijateljstvo, svi su protiv nje
ga. To izaziva iscrpljenost i toksemiju, zatrovanje
krvi, to moe dovesti do nervne, pa ak i umne poremeenosti. Mizantrop (ovjekomrzac) voli sebe
iznad svega i svakoga. im posumnja u najblieg i
najdraeg prijatelja, taj vie za njega ne postoji. Sebinjak mrzi svakoga tko ne pothranjuje njegovu
umiljenost. Mrnja i bijes su uvijek pri vrhu, ali su
obavijeni usiljenim smijekom kad to taktika i okol
nosti zahtijevaju. Prijateljstvo, potenje, ast i
iskrenost moraju nestati u sukobu s nekontroliranim
egoizmom. Osobe te vrste ne znaju za zahvalnost.
Zahtijevaju sve, a ne daju nita bez neke potajne ra145

unice. Kad je umiljenost blaa, ne mora prijei u

odurnu, nepodnosivu sebinost.
Sebinost. Sebina narav se uvijek brine prven
stveno o sebi. Obini oblik sebinosi se tumai kao
ljubav prema djeci. Ali kad se sin oeni protiv oeve
volje, otac ga razbatini. Zato? Zbog povrijeene
ambicije. Ljubav esto nije prava ljubav ve sebi
na ambicija. Sebinost vodi u iscrpljenost i tokse
miju.
Ambicija. Sebina ambicija povlai za sobom
bolest, jer se susree s mnogim razoaranjima. Kad
je uspjena pomae zadovoljavanju uvstvene pri
rode, to dovodi do svih takozvanih bolesti koje
proizlaze iz sebinog samozadovoljavani a. Pleme
nitu ambiciju prati samosvladavanje i sluenje
blinjemu, a zdravlje i dug ivot njezina su nagrada.
Ambicija za javnom slavom donosi prolazno zado
voljstvo i nije vrijedno potroene nervne energije.
Tisue polu-invalidnih ena dobivaju toksemij
ske krize kao jedinu nagradu za prireivanje svea
nih objeda i pokazivanje raskonih haljina, soba i
namjetaja.
ene udovoljavaju glupim, besmislenim ambi
cijama i plaaju trenutke ushita izgubljenim zdrav
ljem.
146

Mnogi na popodnevnom kartanju izgube vie

energije nego stoje tijekom cijelog tjedna mogu ob
noviti.
Zofv/j/.Niska zavist koja stvara bolest raa se iz
mrzovoljne naravi. ovjek takve vrste zavisti pravi
je vandal. Spremanje ubaciti francuski klju u stroj
onoga kojemu zavidi. Upropastit e tui ugled alu
zijama.
Tko krade moj novac, krade smee
- j e neto i nije nita,
bio je moj, njegov, robovao je tisuama.
Ali tko krade moje asno ime,
Otima mi neto to njega nee obogatiti,
A mene e osiromaiti. (Shakespeare.)
Ako se osjea sigurnom, takva osoba e ii do
kraja, ak do fizikog napada na one ije zasluge
nadmauju njihove. Pohvalna zavist je kad se eli
dostii uspjeh na kojem se zavidi. Radovati se tu
em uspjehu i nastojati dostii ga ako je bio za
sluan, pomae zdravlju due i tijela.
Ljubav i zavist. Prema Salmonu ljubav je jaka
kao smrt, a ljubomora okrutna kao grob." A Salo
mon je morao znati.

147

Shakespeare je znao sve stoje u njegovo vrijeme

bilo vrijedno znati. On je rekao:
Koliko budala robuje bezumnoj zavisti!
Otrovne rijei zavidne ene
otrovnije su od zubi bijesna psa.
Sustavno trovanje prenapetih uvstava poznato
je od pamtivijeka, ali osim saznanja da otrov nasta
je u sustavu" od velike ljutnje, ljubavi, ljubomore,
mrnje i alosti, stoje otrov i koji je modus operan
di njegova nastajanja nije bilo dovoljno objanje
sve dok to nije razjasnila filozofija toksemije. Sha
kespeare je dobro poznavao patologiju ljubomore,
to svjedoe rijei koje je stavio u usta nekima od
svojih likova.
Pretjerane emocije, kao na primjer ljubomora ili
velika ljutnja, izazivaju duboku nervnu iscrpljenost
koja spreava izluivanje. To puni krv toksinima i
uzrokuje zloudnu toksemiju, otrovanje krvi, u
obliku toksinskog pijanstva, koje u agresivnim oso
bama izaziva bjesomunost. Katkada doe do
umorstva ili vie umorstava. Kod osoba obzirnijih
prema blinjemu, koje nisu toliko zaljubljene u
same sebe, psiholoka oluja zavrava samouboj
stvom.
148

Ljubomora i neuzvraena ljubav, ako se ne radi

o pokvarenoj, nemoralnoj osobi, naruava tjelesnu
konstituciju podiui postupno razinu nervne
iscrpljenosti i toksemije. Upale i rane na sluznici
idu na bolje ili na gore, bez nade u konano ozdrav
ljenje sve dok se ne uklone uzroci tjelesne i duhovne
iscrpljenosti, od kojih je glavna ljubomora.
Prederavanje. Jesti prekomjerno je esta i sve
prisutna iscrpljujua navika. Jesti previe masnoe
- vrhnja, maslaca, masnog mesa, ulja, kolaa; jesti
preesto, jesti izmeu obroka i zaustavljajui proba
vu pijenjem vode izmeu obroka.
Neumjerenost u jelu je ea od neumjerenosti u
alkoholnom piu. U podsvijesti zuji kao u konici
od napora da se sve nadomjesti, zalijei i oporavi,
nadomjetajui jedan nadraujui eksces drugim:
zahtijevajui viski, duhan, opij i dr. uz halapljivo
deranje, uzbuenja, okove i putene pretjeranosti
za trovanje hranom. Nezasieni ulni zahtjevi se
umiruju pretjeranom hranom ili drugim stimulansi
ma, a kada je priroda zaobiena u njezinim zahtjevi
ma, rtva jednostavno poludi.
Ki nekog francuskog pastira, iji se otac proti
vio da se uda za svoga ljubavnika, ubila je roditelje
dok su spavali pokraj atorske vatre. Malo nakon
tragedije naili su neki ljudi i zatekli djevojku kako
149

jede srce svoga oca, nakon to gaje izvadila i ispek

la na logorskoj vatri. Kad je iznenaena u svojoj ljudoderskoj gozbi, izjavila je sa zlobnim smijehom:
On je slomio moje srce, ja jedem njegovo!"
Nedavno su prenapeti ivci naveli djevojku, po
ludjelu od deza i alkohola, da ubije vlastitu mater,
jer se usudila protiviti njezinu udovoljavanju pod
svjesnih poriva za nadraivanjem.
Kad iscrpljenost i toksemija dosegnu stanje pi
janstva kakvo se vidi u sluaju dviju spomenutih
djevojaka, graanski i moralni zakoni ustupaju pred
zakonima podsvijesti, koji su, poput kozmikih za
kona, amoralni ali u skladu s potrebama.
Psiholoke oluje, kao i tjelesne, nemaju reda, ali
ipak slijede zakone vlastite prirode. Nemaju skru
pula da im se suprotstave, pa bezobzirno rue red
kao neto neprijateljsko.
Svako ljudsko bie bi trebalo znati da se takve
stvari mogu dogoditi i njemu i da put koji do toga
vodi je put iscrpljujuih navika.
Prohibicija je divan ideal, ali dok ublauje jednu
drutvenu bolest, stvara drugu, mnogo veu.
Koja majka ne bi vie voljela da joj sina donesu
pijana iz oblinje gostionice nego da gleda kako ga
svezana policajac vodi u zatvor?
150

Nervno iscrpljenje i toksemija usredotoeni na

mozak dovode do neurotinog stanja, sa svim mo
guim simptomima. Pijanstvo nadomjeta pljaku
banke i drugi kriminal. Dokle god omama hranom
bude cijenjena uz profesionalnu pomo lijenikih
recepata, dok se o njoj bude razglabalo nedjeljom i
bude odluna za nae sukobe ponedjeljkom, trebat
e neto vie od propisa da se uvede red i zakon.
(Pod sukobima ponedjeljkom autor aludira na obi
aj da se utakmice amerikog nogometa-ragbija
igraju ponedjeljkom - op. prev.) Veina naih zako
na je doneseno u vrijeme dok su zakonodavci bili
omamljeni hranom i duhanom.
Pijanstvo i kriminal svih vrsta su zamjenska iz
luivanja toksina - toksemijske krize. Uspostav
ljanje umjerenosti i kontrole kriminala treba biti
usmjereno prema svom pravom objektu, naime, tre
ba uiniti da ljudi budu umjereni i podloni zakonu.
Razlog zato bi trebao biti oit svakom prouavatelju
prirode. Nai prohtjevi se temelje na naim podsvje
snim potrebama, osjeaj i etika s time nemaju veze.
Naa podsvijest nije moralna ni nemoralna, pripada
Velikom Kozmosu koji je sistematian, savrenog
reda, ali nije moralan. Neumjerenost bilo koje vrste
stvara zahtjev koji e, ako nije zadovoljen na uobi
ajeni nain, traiti druge putove zadovoljenja. Ki151

rurg, zakoni i ublaavajua sredstva e moda

ublaiti posljedice, ali se lijeenje sastoji u uklan
janju uzroka. Zakonodavci su nadrilijenici. Samosvladavanje je jedini lijek. A da bi se razvila
samokontrola, treba znati to je za to potrebno.
Prodrljivac sam uzrokuje truljenje u vlastitim
crijevima. Nervna energija se koristi protiv infekci
je sustava. Krv s povrine tijela, ija je svrha
odravanja tjelesne temperature, upuuje se u sluz
nicu eluano-crijevnih kanala kako bi se neutrali
zirale septine tvari koje sustav apsorbira. Sluzna
opna otekne od krvi, to dovodi do pretjeranog lu
enja sluzi. To je ono to zovemo katarom, odnosno
upalom sluznice. Ta izluena sluz je brana protiv
apsorbiranja trulei i obrana protiv otrova jer dovo
di antitijela iz krvi.
U utrobi prodrljivaca vodi se estoka borba.
Podsvijest koristi svaku moguu pomo, a kad su
sva vlastita sredstva sustava potroena, podsvijest
alje rtvu da trai alkohol, duhan, kavu, aj, zaine
i jo vie hrane. Moralne propopovijedi i prohibitivni zakoni Solona omamljenih toksinom, unutarcrijevnom trulei i duhanom, po svojoj su naravi
nakazni.
v

Nezajaljiva elja za hranom i nadraujuim

tvarima ukazuju na nervno iscrpljeno stanje tijela,
152

uzrokovano pretjeranim samougaanjem i stimuli

ranjem.
Neizljeiva potreba za tri obroka dnevno znai
nervnu iscrpljenost, od koje je samo korak do ozbi
ljne komplikacije. Pametan ovjek e bez odgaan
ja poduzeti potrebne mjere za ispravak apetita.
Nastrani apetit nastaje od prederavanja, kad se
jede bogata hrana sve dok se ne izgubi uitak u jed
nostavnom jelu, kad se pretjerano uzimaju stimu
lansi - alkohol, duhan, kava, aj, previe maslaca,
soli, papra i bogatih umaka, kad se jede bez prave
gladi (pravoj gladi je sve slatko), kad se jede u bole
sti, ili izvan redovnog vremena, izmeu obroka, ili
se jede sve dok se ne pojavi munina.
Ogovarai su uvijek i klevetnici, a klevetnici
uvijek i svugdje potencijalni lasci. Ako ne znaju da
ire lai, onda su kanjivo neodgovorni to ni ne po
kuavaju ustanoviti, je li ono to priaju istinito ili
nije.
Ogovaranje iscrpljuje ogovoraa.
Ogovorai su uvijek nervno iscrpljeni, jer ive u
strahu da e biti otkriveni. Sve izluine su im uvijek
kisele. Skloni su gnojnoj upali desni i infekcijama
sluzne opne. Sporo se oporavljaju od katarnih tok
semijskih kriza.
153

Ogovarai su praznoglavi robovi svojih navika

opanjkavanja i pljuvanja po drugima, zloudni pa
raziti to se hrane strvinom. To su najgori tipovi kri
minalaca, paklena udovita to ubijaju zadahom.
esto umiru od raka.
Puzavost. Ulizice nalikuju prijateljima kao i vu
kovi psima (Byron). Najvie me vrijea onaj koji
me prekomjerno hvali (Churchill).
Pravi puzavac, poput svih nepotenjaka, vodi
ivot koji iscrpljuje i koji priroda osuuje na rani
svretak.
Nepoten]e. Nepotenje s vremenom dovodi do
otvrdnua ila kucavica, pa rak dokraji bijednikov
ivot.

154

OSVRT

Mogli bi se jo neto vie rei, a bez sumnje i

bolje rei, o tome kako mi, ljudska bia, divljaki
pustoimo svoja tijela i due. Ipak je pametnima re
eno dovoljno da shvate kako su nam neumitno za
petama nae zle navike. O. W. Holmes, u svojoj
knjizi Autokrat za dorukom" smatra potrebnim
rei o navikama slijedee:
Navika je pribliavanje ivotinjskog sustava or
ganskom. To je javno priznanje neuspjeha naj
vanije funkcije bia koja ukljuuje stalno
samoodreivanje u svim moguim okolnostima.
Autonomija ili vladanje sobom na pragu ivota
se susree sa svim konvencionalnim praznovjerji
ma i tako se ui mnogim navikama, kao stoje lije
enje bez uklanjanja uzroka. Kombinirano s
ovjekovom sklonou prema hedonizmu (uenju
po kojem je uitak jedino dobro), vodi u ivot pro
maaja, usprkos ovjekovoj elji da se uzdigne iz
nad sila koje ga zarobljuju. Protumaena toksemija
e pomoi da oni koji je paljivo proue, shvate to
je bolest i to je uzrokuje. Ovo znanje e pomoi
mudrima i onima to vladaju sobom da izbjegnu bo155

lesti i medicinsku hobotnicu koja neznalaki unita

va bolesnike.
Profesija se sastoji od cijele vojske kolovanih
ljudi, od kojih su vjerujem, veinom plemeniti i na
stoje sluiti ovjeanstvu. Odgoj i etika, ako se te
melje na zabludi i imaju prednost brojnosti sve do
ogromne veine, mogu uiniti zabludu istinitom,
barem to se opora tie.
Ja jedino i iskreno traim od laika ili profesiona
laca da metnu moju teoriju na kunju. Ako moete,
dokaite da sam u krivu, pa mi dajte ono to za
sluujem!
ovjek stvara vlastite bolesti. Ova knjiga tumai
kako to radi. On je jedini koji moe povratiti zdrav
lje. On i njegova podsvijest jedini mogu izlijeiti.
Doktori ne lijee. Samo u vrlo rijetkim sluajevima
kirurki vandalizam je posljednje sredstvo, osim
ako lo tretman ne prisili na nepotrebne hitne zahva
te.
Tijelo je snano ili slabo, to potpuno zavisi o
tome je li nervna energija jaka ili slaba. A ne smije
se zaboraviti da se tjelesne funkcije odvijaju dobro
ili loe zavisno o koliini proizvedene energije.

156

Nekoliko savjeta
Ovi savjeti e moda pomoi onima koji ele
zadrati svoje trenutno stanje dobra zdravlja, ili po
moi druge da iz trenutnog loeg stanja prijeu u
dobro zdravlje. Oni koji su jako osakaeni i oni koji
ele podrobniju informaciju, morat e pojedinano
traiti savjete koji odgovaraju njihovim speciifcnim
sluajevima.
Kad se probudite ujutro, prvo to trebate je
vjebati od petnaest do trideset minuta po Tildenovu sistemu protezanja. (Pogledajte prikaz vjebi na
kraju ovog poglavlja!) Nakon vjebanja idite u ku
patilo i tamo, dok stojite u toploj vodi, brzo se operi
te toplom spuvom. Nakon toga se dobro istrljajte
suhim runikom ili rukavicom za masau. Naveer,
prije spavanja, ponovno dobro istrljajte cijelo tijelo.
Dobro je oprati se toplom spuvom ujutro, istrti se
nasuho ujutro i oprati se toplom spuvom naveer
prije lijeganja.
Jedite triput na dan i nita vie. Ne jedite niti pij
te izmeu obroka. Drite se pravila kada jesti, kada
ne jesti i kako jesti."

157

Prvo pravilo: Nemojte nikad jesti sve dok niste,

nakon posljednjeg obroka, duom i tijelom spremni
za jelo.
Drugo pravilo: Potpuno smoite i savaite sva
ki zalogaj krobne hrane, te posvetite dovoljno
panje ostaloj hrani.
Tree pravilo: Nikad nemojte jesti ako nemate
teka.
Ako tijekom dana crijeva ne rade, prije spavanja
primijenite mali klistir, oko pola litre tople vode.
Ubrizgajte je u crijeva i mirujte pet do deset minuta,
nakon toga izazovite pokret. Odgovarajue vaka
nje, prava kombinacija hrane i puno vjebi za istezanje donjeg trbuha proizvest e odgovarajuu re
akciju crijeva.

Tjelovjeba dra. Tildena

Poeti s istezanjem nonih miia ovako: prvo
isprui none prste kolikogod moe, zatim ih zgri
prema petama i istovremeno zategni sve miie
nogu. Potpuno se opusti. Priekaj da miii potpuno
olabave, pa ponovi stezanje i istezanje.
Isto tako napregni i ruke. Isprui prste to vie
moe napreui miie do ramena, skupi prste i sti
sni ake, napreui miie do ramena. Ponovi pet
puta, zatim napregni noge pet puta, pa ruke i noge
ponovno.
Preklopi jastuk i podbaci ga pod plea, tako da
glavom ne dotie pod. Podigni glavu, s bradom na
prsima, spusti glavu dokle dosegne, pa je opet podi
gni. Ponovi etiri-pet puta. Zatim, s jastukom i dalje
pod pleima, sastavi prste pod glavom, tako da gla
va poiva na rukama. Mii kolikogod moe gla
vom desno, lijevo, gore, dolje i kruno.
Zatim namjesti jastuk pod kukove i mii noga
ma kao da vozi bicikl. Potom sastavljaj i rastavljaj
ispruene noge, tako da poput kara prelaze jedna
preko druge, gornja desna pa lijeva i obratno.
Napregni trbuh da se miii ukrute koliko je vie
mogue, istovremeno mijesei miie objema ruka-

158

159

ma. Ta vjeba je potrebna protiv zaepljenja. Kod

ena se ojaava tkivo maternice i ispravljaju iskriv
ljeni poloaji utrobe. Ta vjeba je dobra za miie
mjehura i debelog crijeva. Ispravlja se prolaps sluz
nice debelog crijeva. Vjeba dobro djeluje na nadraeni mjehur i proirenu prostatu.
Potom sjedni i okreni lice kolikogod moe, naj
prije u desnu a potom u lijevu stranu, zatim nakrivi
glavu tako da uho doe blizu jednog pa zatim dru
gog ramena.
Ti pokreti glave i vrata su potrebni za uklanjanje
taloga koji se stvara meu kraljecima i u udubina
ma i otvorima kostiju kuda prolaze ivci i krvne
ile. Ta vjeba moe popraviti i oslabljeni sluh. Ako
ulo mirisa nije otro kako bi trebalo biti, ustrajnim
vjebanjem na taj nain oslobodit e se ivci njuha i
poveat e se sposobnost ula mirisa. Popravit e se
i osjet okusa. Osnait e se ivci svih osjeta. Ta
vjeba podstie i rad pluno-eluanih ivaca koji
kontroliraju vitalne organe. Ako je organski talog
pritisnuo ivac, opisani pokreti e pokrenuti apsor
biranje taloga. Razvit e se vratni miii, kao i mii
i lica. Osjeat e se mlaim i izgledat e mlai.
Te vjebe se moraju obavljati ne samo ujutro po
slije ustajanja, ve i svaka tri-etiri sata tijekom
dana. To ti moe izgledati prenaporno, ali je cijena
160

koju mora platiti da bi se osjeao dobro. Pomi,

dakle, odmah i budi ustrajan!
Sjedni na rub kreveta i ljuljaj tijelo postrance to
dalje moe. Zatim pokuavaj gledati unazad preko
ramena. Sjedi u krevetu i njii se naprijed-nazad,
nagonei kraljenicu da se savija od donjeg dijela
pa do glave. To oputa kraljenicu i osnauje ivce
koji idu prema donjim dijelovima tijela.
Osloni se na koljena i lakte, zatim pokreni tijelo
prema naprijed, bez doticanja poda trbuhom, zatim
kolikogod moe prema nazad. U tom poloaju kre
i se naprijed-nazad sve dok se ne umori. Zatim se
spusti na desno ili lijevo rame, ostajui s podignu
tim kukovima. To se zove koljeno-rame. Poloaj
koljena i lakata, s opisanim pokretima, ja sam naz
vao Pokreti irske pote". Protiv zaepljenja i prolapsa crijeva i maternice treba vjebati ovim
pokretima i poloajima.
Metni kaiprste na zatvorene oi i trljaj njeno
od jedne do druge strane. Zatim skini prste i kolutaj
oima, mijenjajui smjer protiv zamora. Metni
kaiprste na nozdrve, stisni zajedno i mii sa strane
na stranu. Kad je vrijeme lijepo, dobro to ee e
tati na otvorenom.

161