4.11.

2015

6. GRADIVA

UVOD U GRADITELJSTVO
6. PREDAVANJE

GRADIVA

Kamen

Opeka

Beton

eljezo i elik

Drvo

Novi materijali

35

6.1. Kamen

36

6.1. Kamen

povijesno gledajui uz zemlju i drvo, kamen je osnovni graevni materijal

prve graevine, spomenici, piramide, klasine graevine starog i srednjeg
vijeka
uvjetno gledajui kamen se do 19.st. (razdoblje dugo 4 tisuljea) preteno
koristi kao konstruktivni element, a od 19.st. pa nadalje on ima preteno
estetsku funkciju
najmasovnija primjena kamena u suvremenom graditeljstvu je vezana uz
niskogradnju nezamjenjiv element za donji ustroj prometnica
esto se koristi i za gradnju graevina sa povijesnim i monumentalnim
karakterom (spomenici, mauzoleji)
za rekonstrukciju i konzervaciju vidljivih dijelova povijesnih graevina

Vrste kamena podjela po postanku:

eruptivni kamen
nastao iz rastopljene magme (lave)
svojstva:
tvrdi kamen, 2100-3300 kg/m3
vrstoa 100-500 N/mm2
podvrste:
granit i gabro
- ploe za obloge, zidni blokovi
kocka za tarace,
bazalit
- najvri i najtei kamen openito
sienit, diorit, tonalit, porfir, andenzit, dijabaz, ...

Danhe, Kina, 2000. g., L=146 m

Najvei kameni luk na svijetu - dokaz
da se i danas ponekad rade velika
ostvarenja u kamenu
37

Razne vrste granita

38

4.11.2015

6.1. Kamen

6.1. Kamen

Vrste kamena podjela po postanku:

Vrste kamena podjela po postanku:

sedimentni kamen

nastao troenjem i taloenjem materijala zemljine kore

svojstva:
meki kamen, 2000-2700 kg/m3
vrstoa 50-160 N/mm2
podvrste:
drobljenik, ljunak, pijesak - podloge, nasipi,
proizvodnja betona
pjeanik
- smjesa ljunka i pijeska, oblaganje
vapnenac
- laka obrada, za zidne i podne obloge,
klesance, za proizvodnju vapna
dolomit
- slian vapnencu, ali vri
sadrovac
- proizvodnja gipsa
tupina
- proizvodnja cementa

Vapnenac

metamorfni kamen
promjena svojstava kamena prvih dviju vrsta djelovanjem visoke
temperature i tlaka
svojstva: tvrdi i srednje tvrdi kamen, 2500-2900 kg/m3
podvrste: mramor, gnajs, serpentin

Vaenje ljunka
39

Mramorni blokovi na nalazitu

6.1. Kamen

6.1. Kamen

Vrste kamena podjela po obradi:

Openita svojstva:

lomljeni
obini lomljeni, ploasti lomljeni, dotjerani lomljeni kamen, kamen za
ciklopski zid
obraeni
poluklesani, klesani, klesanci, kvadri
drobljeni
usitnjava se drobilicama do poeljnih dimenzija
tuenac, drobljeni pijesak

41

Vrste i obrade mramora

40

dobar vodi topline

trajnost i boja ovise o vrsti kamena openito tvri kameni su trajniji, a
meki manje trajni
isto vrijedi i za obradivost
otpornost na temperaturu pri visokim temperaturama (iznad 550
stupnjeva) u eruptivnom nastaju pukotine, a vapnenci se raspadaju i postaju
ivo vapno

Kalcij hidroksid ili vapno

nastaje iz vapnenca

Proizvodnja vapna

42

4.11.2015

6.2. Opeka

6.2. Opeka

prvi i najstariji umjetno proizvedeni graevinski materijal (umjetni kamen)

prije vie od 5000 godina proizvodila se peenjem pravilno oblikovanih i
osuenih glinenih komada
kroz tisuljea je zadrala svoj paralelopipedni oblik i slinu veliinu
manji komadi lako rukovanje, dugotrajno zidanje
vei komadi praktiniji u gradnji, ali se nejednoliko peku i sue pa vie
pucaju
danas se tome doskoilo izradom opeke veih dimenzija sa upljinama

opekarski blokovi

Nain proizvodnje:

sirovina glina
glina nesmije biti premasna niti previe pjeskovita, mora biti bez soli i ostalih
tetnih primjesa
glinena masa se u ciglani istiskuje kroz kalupe i automatski se ree u
komade predviene duine ili visine
komadi se sue oduzima im se 10-20% vlage
peenje se obavlja u krunim ili tunelskim peima na temperaturi od 9001000 stupnjeva oko 24h
cijeli proces peenja sa predgrijavanjem i hlaenjem traje oko 7 dana

...i danas
Proizvodnja
opeke na poetku
20.st.

43

6.2. Opeka

6.2. Opeka

Vrste opeke:

Vrste opeke:

puna opeka
zidanje nosivih i nenosivih, vanjskih i unutarnjih zidova koji e se kasnije bukati
dimenzije 250 x 120 x 65 [mm], teina 3.1-3.5 kg, tlana vrstoa 7.5-20 N/mm2
moe biti obina i rupiasta, a kao posebna podvrsta je i fasadna kod koje nije
potrebno vanjsko bukanje

45

44

uplja opeka i uplji opekarski blokovi

koristi se da bi se manjom debljinom zida postigla potrebna nosivost i bolja
toplinska izolacija nego kod pune opeke
vei komadi upljih blokova zamjenjuju po dvije, tri i vie komada obine (pune)
opeke
vrlo je popularna za nenosive zidove u skeletnim i slinim konstrukcijama sa
nosivim elementima od armiranog betona
mogu biti sa vertikalnim upljinama (20-40% presjeka) ili sa horizontalnim
upljinama (oko 50% presjeka)
tlane vrstoe 2-20 N/mm2

46

4.11.2015

6.2. Opeka

6.3. Beton

Vrste opeke:

radijalna opeka za zidanje samostalnih tvornikih dimnjaka

specijalne vrste opeke

prepeka ili klinker
peenje na 1200 stupnjeva, velike vrstoe, za tarace i prometne
povrine i temeljenje u vodi
vatrostalna opeka:
amotna opeka
- moe izdrati temperaturu od 1600 stupnjeva
- za obloge loita i donjih dijelova dimnjaka
magnezitna, dolomitna, boksitna opeka
silikatna opeka
za ureaje u kemijskoj industriji (otporna na kemikalije)
47

6.3. Beton

800. g.pr.Kr. beton se kao materijal pojavljuje u Grkoj, na

Cipru i Kreti
prvi pravi beton slian dananjem poinje se koristiti 300.
g.pr.Kr. - upotrebljavaju ga Rimljani
za izradu betona Rimljani upotrebljavaju pucolanski cement iz
Pozzuola, Italija blizu vulkana Vezuva
takvim betonom slue se u gradnji Appianskog puta, rimskih
toplica, Koloseuma i Pantheona u Rimu, i Pont du Gard
akvadukta u junoj Francuskoj

49

beton je danas najvie upotrebljavan graevinski materijal

prvi materijal slian betonu, star je oko 7500 godina, a nalazi
se u Lepenskom Viru, kao ostatak podne konstrukcije
prethistorijskog obitavalita

Izgled obitavalita u
Lepenskom Viru

Komad betona iz podne

konstrukcije u Lepenskom
Viru

3000 g.pr.Kr. Egipani upotrebljavaju mort na bazi gipsa i

vapna pri gradnji piramida od opekarskih proizvoda
48

6.3. Beton

Istraivanja i komercijalizacija proizvodnje hidraulikih veziva

kontroliranih svojstava poetak 19. st.
Proizvodnja Portland cementa zapoela 1844. u Engleskoj
Armirani beton: Lambot i Monier (vrtlar) 1867., Francuska.
Prva graevina od
armiranog betona
1871.-1875. Port
Chester, NY
Ingalls zgrada
prvi betonski
neboder

Na prvi armiranobetonski most

Lomost Ogulin 1900 god.
most na cesti Josip Dol - Senj

50

4.11.2015

6.3. Beton

6.3. Beton

Sastav i spravljanje betona i proizvoda na bazi cementa:

Vrste betona:

krupni agregat

betoni normalnih tlanih vrstoa (do 60 N/mm2):

laki betoni (<1900 kg/m3)
obini betoni (1900-2500 kg/m3)
teki betoni (>2500 kg/m3)

sitni agregat

laki
betoni

cement
mort

injekcijske mase

beton
torkret

betoni visokih tlanih

vrstoa (>60 N/mm2):
granica se stalno pomie,
danas se pripravljaju i betoni od
250 N/mm2

voda
aditivi
vapno

obini
beton

51

6.3. Beton

6.3. Beton

Svojstva:

Svojstva:

tlana vrstoa mu ovici o v/c faktoru, a razvojem betona kroz

godine moemo primijetiti napredak cementi sve boljih
svojstava

beton mora biti to obradljiviji i to trajniji

esto mu se dodaju aditivi u svrhu poboljavanja svojstava:
plastifikatori i superplastifikatori vea
tlana vrstoa sa istim v/c faktorom,
poveavanje teenja betona i obradljivost

Bez aditiva
53

teki
beton
52

Sa superplastifikatorom
54

4.11.2015

6.3. Beton

6.3. Beton

Svojstva:

Podjela betona po nainu armiranja:

trajnosni problemi

Armirani beton
Nearmirani beton
Prednapeti beton

55

56

6.3. Beton

6.3. Beton

Armirani beton:

Prednapeti beton:

gradivo nastalo sprezanjem betona i elinih ipki

beton se ojaava elinim ipkama koje se postavljaju u
podruja gdje se oekuju vlana i posmina naprezanja kako bi
elik na sebe preuzeo ta djelovanja i poveao nosivost betona
koji preuzima preteno tlana djelovanja

armirani beton u kojem je umjetno stvoreno, prije nanoenja

optereenja ili istodobno s njim (obino je to samo vlastita
teina), trajno naprezanje to zajedno s naprezanjem od
vanjskog optereenja daje naprezanje koje u svakoj toki i za
sva predvidiva vanjska optereenja ne premauje naprezanje
koje gradivo (beton i elik) moe trajno podnositi
ostvaruje se ugradnjom kablova ili ipki za prednapinjanje koje
se preama rasteu, a nakon ovrenja betona sidre u njegove
plohe ili unutranjost

Staze za prednapinjanje
57

58

4.11.2015

Prednapeti beton:

6.3. Beton

Prednapeti beton:

6.3. Beton

Postavljenje
glave
sidra
Postavljenje pree

Prednapinjenje i
sidrenje
59

60

6.4. eljezo i elik

6.4. eljezo i elik

eljezo i drugi metali su poznati ovjeanstvu vie od 3000 g.

u oblicima raznih ruda iz zemljine kore.
Rane primjene eljeza u gradnji pronaene su nekoliko
stoljea prije industrijskog doba.
Postoje podaci o eljeznim lananim viseim mostovima s
drvenim ploama u Kini iz rane dinastije Ming (14-17 st.).

61

prvobitno se koristilo sirovo i lijevano eljezo, zatim kovano, a

kasnije elik
sirovine za proizvodnju sirovog eljeza magnetit, hematit,
limonit, siderit
lijevano eljezo je sirovo eljezo koje se ponovno tali i lijeva u
kalupe
elik je ona vrsta eljeza u kojoj primjesa ugljika (C) ne prelazi
1,7%

eljezna ruda

- u prirodi

- uoi proizvodnje elika

62

4.11.2015

6.4. eljezo i elik

6.4. eljezo i elik

Coalbrookdale mjesto u Engleskoj za koje se smatra da je

rodno mjesto industrijske revolucije ovdje je Abraham Darby
prvi upotrijebio koks pri proizvodnji eljeza
Razvoj elika je pridonjeo i razvoju novih vrsta materijala
armiranom i prednapetom betonu. Uz to razvoj novih
graevnih materijala potie dalnji razvoj elika.

Prva velika struktura od lijevanog eljeza bio je most raspona

30 m nad rijekom Severn kod Coalbrookdale-a napravljen
izmeu 1777. i 1779.g.
Najvanijom graevinom iz doba kovanog eljeza se smatra
Kristalna palaa napravljena u Londonskom Hyde Parku za
ugoavanje velike Svjetske izlobe 1851.g.

63

6.4. eljezo i elik

elik je prvi puta proizveden u velikim koliinama za potrebe
eljeznikih tranica.
Glavni graevni materijal za strukture izgraene za Svjetsku
izlobu u Parizu 1889.g. Eiffelov toranj.

65

64

Proizvodnja elika:

6.4. eljezo i elik

faze proizvodnje elika

postupci proizvodnje: Bessemer-Birne, Siemens-Martin, Thomas, LinzDonawitz, Elektro-pei, Dupleksni postupak

BessemerBirne
konverter za
proiavanj
e sirovog
eljeza

Lijevanje otopljenog elika u

66
kalupe

4.11.2015

6.4. elejzo i elik

6.4. eljezo i elik

Vrste graevnih elika:

Temeljne znaajke:

elici standardne kvalitete: vrstoa od 300 do 490 N/mm2

elici otporni na koroziju imaju primjese koje ih tite od korozije
visokovrsti elici: vrstoa od 500 do 1800 N/mm2

raznovrsnost podruja primjene

hale, zgrade, mostovi, platforme, stupovi, tornjevi, silosi i rezervoari
stalni razvoj novih vrsta elika
primjer: 1889.g. za gradnju Eiffelovog tornja trebalo je 7000 t elika
danas bi trebalo 2000 t
materijal za vrhunske tehnike i estetske zahtjeve

Dijelovi
Chrysler
zgrade
izraeni iz
nehrajueg
elika

Visokovrsti elici koriste se za

prednapinjanje
67

6.4. eljezo i elik

6.4. eljezo i elik

Temeljne znaajke:

68

Svojstva, prednosti, mane:

viestruka mogunost prerade

elementi za izradu elinih

konstrukcija

povoljni ekonomski pokazatelji

velik izbor elinih elemenata za optimalno i tehniki ispravno ugraivanje
u graevinske objekte
reciklinost materijala
relativno lagana demontaa i ponovna prerada materijala, 50% elika u
svjetskoj proizvodnji se dobije reciklaom
ekoloka prednost
razlae se na elemente koji nisu tetni za okolinu
vrhunska tehnologija proizvodnje
velike rezerve sirovina u prirodnim resursima i recikliranom materijalu
69

dobre mehanike karakteristike (plastinost, vrstoa, modul elastinosti)

plastina svojstva klizanje ili teenje materijala dozvoljava veu
deformabilnost prije sloma
izraeno svojstvo umornosti materijala irenje inicijalnih pukotina uslijed
estih promjena naprezanja
podloan koroziji
prednosti u brzini izvedbe, jednostavnost pri doradama i odravanju
zahtjeva visoku razinu educiranosti pri proizvodnji i izradi elemenata

Korozija
elika

70

4.11.2015

6.5. Drvo

6.5. Drvo

upotrebljava se od pradavnih vremena uz kamen on je prvi

graevni materijal
iako se u napretku graevinske tehnike tradicionalni materijali
sve vie zamjenjuju, drvo je zbog svojih estetskih i ostalih
vrijednosti i dalje u upotrebi u mnogim suvremenim
konstrukcijama

Rodovi i vrste drveta:

crnogorino drvo

jela, smreka, bor i ari

za graevinske svrhe crnogorino drvo je na prvom mjestu
meko, lako, elastino, nestalna na promjene vlanog i suhog
u prvom redu se upotrebljava za pomone konstrukcije (skele, potpore),
zatim za krovita i neke suvremene konstrukcije tipa reetaka

bjelogorino drvo
hrast i bukva dolaze u obzir za graevinske svrhe, mnogo manje brijest
tvrdo, vrsto, dovoljno elastino, dosta dobro izdrava promjene suhog i
vlanog, mnogo trajnije od crnogorice
vie je napada crvotoina

iz uma Sjeverne Amerike kanadski smolasti bor, uti bor, okime,

mahagonij
utocrvene do crvenosmee boje, tvrdo i vrsto, dobro se polira
72
najvie za izradu furnira i drvenih ploa

71

6.5. Drvo

egzotino drvo

6.5. Drvo

Lijepljeno lamelirano drvo:

Struktura drveta:

graevinski materijal dobiven od tankih drvenih lamela, (dasaka, talpi), podjednake

irine, postavljenih jedna preko druge, meusobno slijepljenih odreenim vrstama
ljepila pod odreenim uvjetima i najee predstavlja tapni element konstrukcije
praktino neogranienih dimenzija poprenog presjeka i duine
ovako dobiveni materijal ima mehanike karakteristike ujednaenije od mehanikih
karakteristika masivnog drveta
izrada elemenata konstruktivnog sklopa ili cijele konstrukcije arhitektonskih objekata
je strogo kontroliran tehnoloki postupak- odvija se u tvornicama lijepljenih
konstrukcija

73

vidi se iz tri karakteristina presjeka:

74

10

4.11.2015

6.5. Drvo

6.5. Drvo

Prednosti drveta kao graditeljskog materijala:

Mane drveta kao graditeljskog materijala:

lako gorui materijal

upija i gubi vlagu bubrenje i utezanje
podlono napadima kukaca i liinka (crvotoine) i razvoju plijesni pri visokoj vlazi
trajnosni problemi
suvremenim sredstvima (premazi, oblaganja) svi ovi problemi mogu se uspijeno
suzbiti
prilino nehomogen i anizotropan materijal sa prisutnim grekama u strukturi

jeftinije od suvremenih tvorniki proizvedenih materijla

jednostavna obrada laka i brza
podnosi dosta velika tlana, vlana i posmina naprezanja
povoljna elastinost i mala teina
dobar toplinski i akustini izolator
otporan protiv opasnih kemijskih utjecaja (kiseline i soli)
estetske vrijednosti boja i struktura

Jednostavnost i brzina proizvodnje i obrade

- moderna pilana lasersko oznaavanje pri
75
piljenju

76

6.5. Drvo

6.5. Drvo

Mane drveta kao graditeljskog materijala:

Zatite drveta:

77

nagorijevanje stari i primitivni nain zatite gdje se drvo

pougljenjuje na povrini kako bi se zatitilo od gljivica i
bakterija i prodiranja vlage
premazivanje uljima i smolama bitumen i katran i njihovi
derivati i umjetne smjese se premazuju na povrinu drveta
tlano impregniranje u posebnim prostorima se pod tlakom
na drvo uputaju kemijske otopine
kijaniziranje prosueno drvo se natapa u bazenima sa
odgovarajuim otopinama
injektiranje umetanje specijalnih industrijski proizvedenih
patrona u rupe iz kojih zatim prodire otopina u pore drveta i
impregnira ga
zatita od vatre zapaljivi dijelovi se dovoljnim razmakom
odjele od mogueg izvora vatre
78

11

4.11.2015

6.6. Novi materijali

6.6. Novi materijali

Neprestanim razvojem na svim tehnolokim podrujima

(avio-industrija, automobilska industrija, medicina, vojni i
svemirski programi) dolazi do izuma, stvaranja i u
konanici proizvodnje novih materijala.

da napravimo pregled starih i usporedbu sa novim

Sa svojim izvrsnim karakteristikama (visoke vrstoe,

dobra izolacijska svojstva, mala teina) oni polagano
pronalaze svoje mjesto i u graditeljstvu.

odnos /, dakle, predstavlja kritinu duljinu pri kojoj

puca nit koja visi i to samo zbog utjecaja svoje vlastite
teine

materijalima u graditeljstvu posluit emo se pojmom

duljina pucanja
duljina pucanja =

vrstoa

= jedinina teina

[kN/m2]

= [kN/m3]

=[m]

drvo je u tom smislu ak uinkovitije od elika, dok su

novi kompozitni materijali (umjetna vlakanca)
najuinkovitija
79

6.6. Novi materijali

6.6. Novi materijali

vrijednosti odnosa / za klasine materijale:

MATERIJAL
klasini

(N/mm)

(N/m)
x 10

Primjer upotrebe novog materijal moemo navesti ETFE (etilni

tetrafluoretilen) - polimerni materijal
Postojana vlana vrstoom od 42 N/mm2 na rasponu
temperatura od -185oC do 300oC.
U usporedbi sa staklom, teina ETFE filma je 1% teine stakla
te je laki za ugradnju i proputa vie svjetla i kada je napet ima
takvu neljepljivu povrinu za koju se ne hvata prljavtina te ga ne
treba istiti.

/ (m)

opeka

10

18

555,55

drvo

85/37,5

21 250 / 9375

beton

30

25

1 200

elik 52

520

79,5

6664

elik 105

1 050

79,5

13 376

titan

900

45

20 000

vrijednosti odnosa / za nove kompozitne materijale:

MATERIJAL
kompozitni

80

(N/mm)

(N/m)
x 10

/ (m)

karbonska vlakna

1 400

15,5

tekstilno-karbonska vlakna

800

15,5

90 000
52 000

aramidska vlakna

1 600

13

123 000

kevlar

750

13

58 000

staklena vlakna

1 100

20

55 000

tekstilno-staklena vlakna

450

20

22 500

81

ETFE
pneumatski
jastuci su
upotrjebljeni
kao obloga
bazena ''Kocka
vode'' za
Olimpijske igre
u Pekingu 2008.

82

12

4.11.2015

7. METODE GRAENJA

UVOD U GRADITELJSTVO
7. PREDAVANJE

Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Iskopi, nasipi i temeljenja
Monolitno graenje
Skele i oplate

fiksne
pomine

METODE GRAENJA

Montano graenje
Suvremeni naini gradnje
slobodna konzolna gradnja
pomicanje i zakretanje

Transporti masa
cestovni, eljezniki, koritenje vodotoka
dizalice

83

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Prorauni stanja u fazama gradnje

Organizacija gradilita i radova

84

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Primjer: gradnja piramide

najstariji sustavi grede i stupa

postavljeni ljudskom snagom
bez pomagala

primjena pomagala zbog

porasta dimenzija

pojava luka koji poinje

nositi postavljanjem zavrnog
kamena

pojava betona za monolitnu

izvedbu potreba za skelom i
oplatom

veliko mnotvo radnika su snagom miia pokretali kamene blokove

veliki kameni blokovi su se sistemom rampi podizali na potrebnu visinu
kako je rasla piramida tako je rasla i prilazna rampa u irinu i visinu
kod nekih piramida pokazalo se da su raene u vie razina koje su kasnije
manjim blokovima ili opekarskim proizvodima uglaene kako bi pruale
jedinstveni nagib

povratak gradnji od puno

manjih komada
(prefabricirani elementi)
85

86

13

4.11.2015

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Primjer: gradnja piramide

Primjer: zabijanje pilota

jednog mosta u 18.st.

nekoliko naina konstruiranja prilaznih rampi

Neko koritenje utega podizanih

snagom miia, danas strojni
pogon

87

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

88

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

Iskop je odstranjivanje dijela sraslog tla u kojem je

predviena gradnja.

Primjer: podizanje itavog raspona mosta

R. Stephenson 1850:
most Britania, greda
najveeg raspona 140
m, 2 odvojene cijevi
kroz koje prolazi
eljeznica
gradivo: vareno gvoe
(slino eliku)

prometnice
graevine (temelji)
moe se raditi i u svrhu organizacije
gradilita, za izvedbu transportnog puta
kao pomonog sredstva dopreme materijala
i strojeva

Montaa:
greda mase 1750 t
podignuta u komadu
89

90

14

4.11.2015

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

Gradnja prometnice:

ISKOP MOE BITI:

iroki iskop u usjecima i zasjecima ili pozajmitima

iskop za stepenice ispod trupa nasipa prometnice
iskop za temelje i graevinske jame graevina
iskop za regulacije vodotoka, itd.

PREMA VRSTI MATERIJALA:

u vrstoj stijeni (kategorija A) - miniranje
u poluvrstom terenu (kategorija B) djelomino miniranje
u rastresitom terenu (kategorija C) kopa se izravno

91

92

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

MOE BITI:
samostojei (brana, nasip za zatitu od poplava, obalni nasip
vodotoka)
dio neke graevine (donji ustroj ceste ili eljeznice)

MOE BITI:
trakasti uzduno se protee na veu duljinu
temelj samac pojedinani samostalni temelj
ploasti AB ploa ispod cijele ili dijela
graevine

Nasip je graevina od zemljanog materijala iznad

prirodnog terena.

Temelj je donji dio konstrukcije koji optereenje

graevine prenosi u tlo.

93

94

15

4.11.2015

7.3. Monolitno graenje

Lijevanje, zidanje ili sastavljanje konstrukcije na skeli

koja se odstranjuje ili pomie tek kad konstrukcija ili
njen dio moe samostalno nositi.

klasian nain graenja

primjenjuje se preteno kod betonskih i zidanih konstrukcija
zahtjeva skelu i oplatu koje su ponekad sloenije i skuplje konstrukcije od
same graevine pa je esto upitna ekonominost
racionalizacija gradnje je osobito vana kod objekata s viekratnim
ponavljanjem elemenata koritenje iste skele vie puta

7.4. Skele i oplate

klasina skela
visine 141 m
sloenost te skele
dovodi u pitanje
njezinu
ekonominost

Monolitna izvedba armiranobetonske ploe stambenog objekta:

podupirai oplate, postavljena armatura i betoniranje.
95

7.4. Skele i oplate

Skele su pomone privremene

VRSTE SKELA:
graevine za obavljanje radova.
fiksne - oslonjene o tlo
- drvene ili eline
- sastavljene od puno manjih elemenata
pokretne - po tlu ili uz pomo plovila
lansirne skele - one koje se pomiu oslanjajui se na ve izgraene
dijelove konstrukcije

96

7.4. Skele i oplate

FIKSNE SKELE

FIKSNE SKELE

najstariji nain graenja na fiksnim o tlo oslonjenim skelama

drvene ili eline, sastavljene od mnogo manjih elemenata
najee su to reetkasti prostorni sustavi
koristi se kod:

malih raspona
niskih objekata nad dobro pristupanim terenom

prednosti - omoguuje izvedbu najrazliitijih tipova i oblika armiranobetonskih

struktura u oplati

fiksne skele zahtijevaju

puno grae
97

98

16

4.11.2015

7.4. Skele i oplate

7.4. Skele i oplate

POKRETNE SKELE

LANSIRNE SKELE
ponekad se podupiru s privremenim osloncima
ureaji za pokretanje iz raspona u raspon:

one skele koje se mogu pomicati uzdu ili poprijeko

pomicanje se ostvaruje:

izvlaenjem i uvlaenjem pojedinih dijelova

pomicanjem itave skele duine vee od dva raspona

pomou kotaa na tlu

na tranicama
na plovilima

PREDNOSTI

Pokretna skela koju je Freyssinet primijenio za gradnju lunog

mosta preko rijeke Elorn u Plougastelu. To je drvena luna skela
koritena za gradnju tri jednaka AB luka premjetanjem pomou plovila.

nisu ovisne o uvjetima na terenu

omoguuju odvijanje prometa ispod mosta
ne zadiru u vodotok
primjenjive kod struktura visoko nad tlom

NEDOSTACI
rijetko se koriste za raspone iznad 50 m jer su robusnih dimenzija

99

7.4. Skele i oplate

7.5. Montano graenje

Oblik graenja kad se elementi proizvode u stacionarnom

pogonu po industrijskim naelima i dopremaju na
gradilita gdje se montiraju u graevine.

SVAKI POSTUPAK IZVEDBE NA SKELI PODRAZUMIJEVA

100

postavljanje skele, odnosno nosaa oplate

postavljanje oplate
postavljanje armature
betoniranje
ovrivanje betona
premjetanje nosaa i oplate na novu poziciju i ponavljanje postupka

posebno istaknuto kod metalnih konstrukcija

PREDNOSTI:

u radionicama ili tvornicama se mogu postii gotovo idealni uvjeti i kvaliteta

proizvodnja neovisna o dinamici posla na gradilitu
jeftinija proizvodnja od one na gradilitu
nije potrebna (ili tek neznatna) skela
jer smanjuje ljudski rad na gradilitu i vrijeme graenja

NEDOSTACI:
znatni trokovi transporta nekad se rade radionice na gradilitu
pomagala za dizanje i ugradbu
veliki broj dijelova dovodi do trajnosnih problema jer su spojnice kritina mjesta

101

102

17

4.11.2015

7.5. Montano graenje

7.6. Suvremeni naini gradnje

Slobodna konzolna gradnja
- nain graenja bez skele u kojem se napredovanje
gradnje ostvaruje konzolno od oslonaca prema sredini
otvora.

revolucionaran napredak AB grednih (Njemaka) i lunih (Hrvatska)

mostova koje su ih uinile konkurentnima metalnim na rasponima 200 do
500 m

gradnja Maslenikog mosta

103

7.6. Suvremeni naini gradnje

104

7.6. Suvremeni naini gradnje

Slobodna konzolna gradnja

Slobodna konzolna gradnja

PREDNOSTI KONZOLNE GRADNJE:
velika uteda u skeli
omoguavanje dostatnog slobodnog profila ispod konstrukcije uz
neometano odvijanje prometa
pojedini odsjeci se izvedu i pripreme izvan mosta pa nema vie betoniranja
u skeli nego se gradnja vri montano
prikladna nad plovnim putevima i vodotocima jednostavna doprema
elemenata

POJAVLJUJE SE KAO:
monolitna
montana
kombinirana

105

106

18

4.11.2015

7.6. Suvremeni naini gradnje

Gradnja Mosta preko Krke

Gradnja pomicanjem ili zakretanjem

- dijelovi rasponskih sklopova ili itavi sklopovi se rade
na nekom pogodnijem mjestu ili poloaju pa se onda
potpuno ili djelomino gotovi pomiu ili zakreu u
definitivan poloaj
PREDNOSTI:

izostanak skupe skele

neometan promet ispod mosta
bolji uvjeti za rad i kvaliteta izvedenih dijelova koji se rade u zatienim
uvjetima

107

7.6. Suvremeni naini gradnje

7.6. Suvremeni naini gradnje

Gradnja pomicanjem i zakretanjem

Potiskivanje ili uzduno navlaenje

108

Pomicanje i zakretanje
Vertikalno zakretanje polulukova

na posebno ureenom prostoru iza upornjaka se betoniraju odsjeci grede i u

odgovarajuim taktovima potiskuju ili navlae preko prije izvedenih stupova

109

po pola luka se betonira u uspravnom poloaju nad njihovim petama i onda

zaokrenu prema tjemenu u konani poloaj

110

19

4.11.2015

7.6. Suvremeni naini gradnje

7.7. Transporti masa

Pomicanje i zakretanje
Popreno zaokretanje

polovice rasponskog sklopa se grade na obali okomito na

konanu os mosta, a kada su gotove zarotiraju se za 90o i
spoje na sredini raspona

VRSTE TRANSPORTA:
horizontalni transport transport cestama, eljeznicama, plovnim
putovima
vertikalni transport
transport dizalicama u visinu
vanjski transport
unutarnji transport

transport do gradilita
transport unutar gradilita

111

112

7.7. Transporti masa

7.7. Transporti masa

skup jer zahtjeva specijalna vozila

esto podrazumijeva posebnu regulaciju
ili obustavu prometa

CESTOVNI TRANSPORT:

TRANSPORT VODOTOCIMA:

koritenje plovnih vodotoka za dopremu i podizanje velikih i

tekih elemenata plovne dizalice velike nosivosti
vodeni transport je znatno jeftiniji

transport gotovih nosaa

Dubrovakog mosta
specijalnim vozilom

doplovljavanje preko Sjevernog mora

kesona za most preko Temze, koji je
izveden u jednom doku u Rotterdamu
113

114

20

4.11.2015

7.7. Transporti masa

7.7. Transporti masa

DIZALICE

DIZALICE

Dizalica je vrsta graevne mehanizacije uglavnom za

potrebe gradilinog transporta svih oblika i vrsta
gradiva i elemenata.

toranjske dizalice
sastavlja se od elinih cijevnih profila pomou druge (najee teleskopske)
dizalice manjeg kapaciteta

toranjske dizalice
obino se postavlja uz samu graevinu koja se gradi pa
ak i u nju i fiksno je vezana za vrsto tlo
ima ogranien, fiksno odreen krak

115

7.7. Transporti masa

7.7. Transporti masa

DIZALICE

116

DIZALICE

auto dizalice

teleskopske ili reetkaste konstrukcije montirane na vozila koja imaju

mogunost usidrenja
manja nosivost i krak, vea pokretljivost

kabel kran
transport elemenata pomou elinog kabela ovjeenog izmeu dva oslonca
osjetljiv na djelovanja vjetra, male nosivosti
koristi se kod nepristupanih terena, gdje je nemogu bilo kakav drugi transport

117

118

21

4.11.2015

7.7. Transporti masa

7.7. Transporti masa

DIZALICE

DIZALICE

plovne dizalice

Derrick dizalice
montirane na ve postojei dio graevine
obino se koriste kod slobodne konzolne gradnje

imaju znatno veu nosivost od ostalih (ak preko 10.000 tona!)

smanjuje se vrijeme ugradnje
ugradbeni elementi su cjeloviti, nekad i cijeli rasponski sklopovi pa nema puno
spojeva

119

7.8. Prorauni stanja u fazama gradnje

120

7.8. Prorauni stanja u fazama gradnje

prije nego konstrukcija postane cjelovita ona prolazi razliita stanja i esto
mijenja naine prijenosa optereenja (statike sustave)

121

projektant mosta tijekom svih faza izrade mosta mora imati na umu ne
samo konano stanje nego i faze nastanka

122

22

4.11.2015

7.9. Organizacija gradilita i radova

7.9. Organizacija gradilita i radova

to je to organizacija gradilita (graenja)?

ureenje gradilita odnosno pogona za graenje te koordinacija i

unapreivanje procesa graenja odnosno proizvodnje radi izgradnje
graevine odgovarajue kvalitete u odreenom roku uz minimalne trokove

Primjer sheme gradilita sa transportnim putovima, instalacijama,

privremenim objektima, ogradama i krakom dosega toranjske dizalice
1. Otvoreno skladite drvene grae
2. Zatvoreno skladite cementa, krea i bitumena
3. Otvoreno skladite za ljunak
4. Otvoreno skladite za armaturu

5. Otvoreno skladite za opeku

obuhvaa sve komponente koje utjeu na izgradnju konkretne graevine kao

to su:

7. Pogon za izradu oplate

8. Pogon za izradu morta
9. Pogon za oblikovanje armature

tehnoloki procesi ,
potreba radne snage, gradiva i strojeva,
energetske potrebe,
opskrba gradilita vodom,
izvorita materijala,
vanjski i unutranji transport,
izvori i nain financiranja, itd.

10. uvarska kuica

11. Ured efa gradilita
12. Kontejner za upravu gradilita
13. Kontejner za osobe nadzora
14. Svlaionice za radnike
15. Sanitarni vor
16. Prostor za strojeve
17. Betonska pumpa
18. Slavina za potrebe graenja
20. Toranjska dizalica
123

7.9. Organizacija gradilita i radova

124

7.9. Organizacija gradilita i radova

Primjer isjeka iz mrenog plana u sklopu organizacije graenja plan

slijeda radova na gradilitu, pomae u uoavanju moguih zastoja i kritinih
radova koji ih mogu uzrokovati

125

Primjer isjeka iz dokaznice mjera

detaljan obraun koliina svih
radova iskazan jedinicom mjera za
te radove, obuhvaa sve radove
koji su predvieni projektom

126

23

4.11.2015

Hvala na panji !

127

24