4.11.

2015

UVOD U GRADITELJSTVO
4. PREDAVANJE

4.1 Uvod
Priroda je neiscrpni izvor "ivih struktura
Razvoj kroz evoluciju dugu milijunima godina

STRUKTURE U PRIRODI

Analiza takvih struktura bitna je podloga za

istraivanje, opis i ocjenu nosivih struktura.

4.1 Uvod
Priroda je jedan od najboljih uitelja oblikovanja
nosivih struktura.
Najsnanija i najnemilosrdnija metoda odabira
ONO TO NIJE DOVOLJNO VRSTO BITI E UNITENO

Drvo koje nema dovoljno rasprostrto korijenje u tlu e jednog

dana biti izloeno snanom vjetru koji e ga iupati.

4.1 Uvod
Svaki organizam ima svoju strukturu
Napravimo usporedbu konstrukcije iz sredine 20. st. I
radiolarije (jednostanini organizam slian amebi)

Konstrukcija paviljona SAD bila je

geodetska kupola promjera 76 m.

Skelet radiolarije je integrirani dio

svakog ivog organizma

Ovo je samo analogija oblika

4.11.2015

4.1 Uvod

4.1 Uvod

Slika okrugle alge kremenjaice neodoljivo podsjea

na rozetu na crkvenom proelju.

Alga kremenjaica
(uveanje 100x)

Tijekom razvoja ovjeanstva moe se dokazati

intuitivno i svjesno preuzimanje uzora iz prirode u
graditeljstvo.

Rozeta na proelju crkve u Zadru

Da li su slinosti izmeu ivih i izgraenih struktura

sluajne ili su posljedica tono definiranih zakonitosti?

4.1 Uvod

4.1 Uvod

Tijekom razvoja ovjeanstva moe se dokazati

intuitivno i svjesno preuzimanje uzora iz prirode u
graditeljstvo.
Stanite
termita

Primitivna stanita tako svojim oblikom i konstrukcijom

podsjeaju na gnijezda ptica

Zigurat
damije
u Samari

Promatranjem samo ovih par primjera mogu se postaviti

provokativna pitanja:
je su li graevinske konstrukcije u usporedbi s
prirodnim konstrukcijama nadmonije ili manje vrijedne?
koje su bitne razlike izmeu prirodnih i izgraenih
konstrukcija?
da li moemo prirodne konstrukcije smatrati uzorom
za graevinske konstrukcije?

Stare visoke graevine su oblikovane kao stanita termita

Sve spoznaje o prirodi zasnivaju se na analizi prirode. Zakljuci te

analize o zakonima koji se mogu primijeniti za sintezu tehnike
strukture uvijek su poeljni tamo gdje je ovjek postavljen pred
zadatak koji u prirodi ima svoju analogiju.

4.11.2015

4.2 Bionika poveznica prirode i

graditeljstva
Spoznaje biologa i razvoj graditeljstva u drugoj
polovici 19. st. kreu se prema koritenju osnovnih
principa prirode za razvoj tehnike.
Razvila se nova znanstvena grana: BIONIKA

Bionika je izuavanje prirodnih mehanizama u

cilju planiranja konstrukcija raznih tehnikih
podruja.
Bionika je
podruja.

integracija

veeg

broja

znanstvenih

4.3 Strukture u prirodi

STABLO
Konstrukcija stabla nas
moe
nauiti
dosta
o
uinkovitom konstrukcijskom
oblikovanju.
Stablo je jedna velika
vertikalna konzola koja je na
jednom
kraju
uvrena
korijenjem.
Slino, pojedinane grane
su takoer manje konzole
upete u deblo ili vee grane.

4.2 Bionika poveznica prirode i

tehnike

U smislu graditeljstva podjela pojma bionike sa

stanovita pojedinih znanstvenih grana moe se
podijeliti prema osnovnim zadaama.
Tako se govori o:
biotehnici
biomehanici
biograditeljstvu
biotehnologiji.
Osnovni je zadatak biotehnike - interpretacija
struktura i principa prirode te pronalaenje pandana u
tehnici.

4.3 Strukture u prirodi

STABLO
Kod konzola naprezanja su
najvea na mjestu upetosti
konzole u oslonac dok se
naprezanja
smanjuju
prema vrhu.

grana

stablo
korijen

Konzola bi trebala biti

najdeblja
uz
oslonac
(najvei utroak gradiva)
dok bi se njezina debljina
trebala smanjivati prema
vrhu.

grana

stablo
korijen

4.11.2015

4.3 Strukture u prirodi

STABLO

4.3 Strukture u prirodi

STABLO

Tono to je sluaj kod

stabla.
Deblo je najire pri dnu
drveta dok su grane sve
tanje to su udaljenije od
stabla.

grana

stablo
korijen

4.3 Strukture u prirodi

PRIRODNI KAMENI LUKOVI
Na mjestima gdje je voda erodirala stijenu priroda
nam je dala primjere kako luk moe biti uinkovito
rjeenje za prijenos velikog optereenja preko
prepreke.

Loginost konstrukcije stabla je bila uzor mnogima

to je vidljivo iz primjera stupova aerodromske zgrade
u Stuttgartu.

4.3 Strukture u prirodi

PRIRODNI KAMENI LUKOVI
Stijena je vrsta kada je pritisnuta dok je slaba kada
je se razvlai.
Luk je savreni oblik za
prijenos optereenja preko
prepreke pritiskom na stijenu.

Klju nosivosti prirodnih kamenih lukova lei u

njihovom obliku.

4.11.2015

4.3 Strukture u prirodi

LJUSKA OD JAJETA
Osnovna svrha ljuske od jajeta je da prui zatitu
mladuncu koji se razvija unutar nje. Tenja je da se ta
zatita prui uz to manji utroak materijala.
Preveliki utroak materijala bi iscrpio majin
organizam, a sama ljuska bi bila prevrsta da ju
mladune probije pri izlasku.

4.3 Strukture u prirodi

LJUSKA OD JAJETA
Ljusku
jajeta
moemo
promatrati
kao
trodimenzionalni luk koji vrlo uinkovito prenosi tlane
sile.
Osnova raznih kupola i ljuski koje je ovjek sagradio
Armiranobetonski elipsoid
atomskog
reaktora

Kupola Santa Maria del Fiore

oblikjajeta

4.3 Strukture u prirodi

KOLJKA
Kao i kod ljuske jajeta uvijek se tei reduciranju
koliine materijala.
Primjer - list papira i savijmo ga. Papir nee pruati
nikakav otpor savijanju.

4.3 Strukture u prirodi

KOLJKA
Priroda nas je nauila toj lekciji na primjeru morske
koljke.
Po uzoru na koljke oblikovane su armirano betonske
ljuske krovita diljem svijeta.

Ako pak papir naboramo uoit emo da smo sa istom

koliinom materijala postigli znatno veu otpornost na
savijanje.
Krovite skladita

Ljuska krovita restorana

4.11.2015

4.3 Strukture u prirodi

LJUDSKO TIJELO

4.3 Strukture u prirodi

LJUDSKO TIJELO

Primjer je uinkovitog konstruiranja i funkcioniranja

sustava.
Kosti su sastavni elementi kostura koji nosi teinu
ovjeka te sa njima moemo povui analogiju sa
nosivim konstrukcijama modernih zgrada.

Kao primjer nosivog elementa u ljudskom tijelu moe

posluiti stopalo u kojem se pritisak teine tijela
prenosi oblikom luka u tlo.
Vrlo lako se takav nosivi element moe napraviti
pomou oblutaka.

Priroda je omoguila maksimalnu vrstou kostura uz

minimalnu teinu.
Kosti su jae i gue na mjestima gdje su izloene
veim pritiscima (u zglobovima) dok su laganije i
oupljenije na mjestima gdje nisu optereene.

4.3 Strukture u prirodi

LJUDSKO TIJELO
Kada promatramo ljudsko
tijelo kao cjelinu moemo
uspostaviti
analogiju
biolokih i tehnikih funkcija
sustava:
upravljanja (U)

Bioloki
Bioloki elementi
elementi

mozak
mozak

gospodarenje
gospodarenje
graevinama
graevinama

N
napajanje
organi
organi

proizvodnja
energije
P
podupiranje

napajanja (N)
podupiranja (P)

Tehniki
elementi

Funkcija
Funkcija
UU
upravljanje
upravljanje

kostur

zatite (Z)

nosiva
konstrukcija
Z
zatita

koa

fasada

4.3 Strukture u prirodi

LJUDSKO TIJELO
Za
razliku
od
biologije
tehnikom je mogue, ovisno
o ciljevima, ispuniti funkcije
na nain da su podijeljene te
ih neovisno ili proizvoljno
kombiniramo i rangiramo.
Akcenti kod graevina su
primarno
usmjereni
na
funkcije podupiranja (P) i
zatite (Z). Dok su kod
graevina
s
estetsko

kulturolokim
ciljem
ili
duhovno ideolokim ciljem
funkcije (P) i (Z) sekundarne.

Bioloki
Bioloki elementi
elementi

mozak
mozak

Tehniki
elementi

Funkcija
Funkcija
UU
upravljanje
upravljanje

gospodarenje
gospodarenje
graevinama
graevinama

N
napajanje
organi
organi

proizvodnja
energije
P
podupiranje

kostur

nosiva
konstrukcija
Z
zatita

koa

fasada

4.11.2015

4.3 Strukture u prirodi

4.3 Strukture u prirodi

Za razvoj tehnike mogu se donijeti sljedei zakljuci:

Nezadovoljavanje

nekog
uvjetima u prolosti ne
openito nezadovoljavanje

bi

rjeenja
u
konkretnim
se trebalo ocijeniti kao

Promjenljivi odnosi izmeu tehnikog rjeenja, okolia

i
funkcionalnih
zadaa
trebaju
se
kontinuirano
usporeivati s prije odbaenim rjeenjima koja bi
moda u ovim novim okolnostima bila iskoristiva.
Uz veliki broj pozitivnih primjera postoji i veliki broj
primjera
nekritinog
prenoenja
sredstava
za
ispunjenje funkcije iz prirode u tehniku. Takvi su i
pokuaji prenoenja leta ptica za ostvarenje ljudske
elje za letenjem.

U sklopu biograditeljstva analiza

prirode je klju
razumijevanja
cjelovitosti,
harmonije i ljepote
odnosa te
jedinstvenosti
funkcije i oblika,
odnosno sadraja i
oblika.
Forme i strukture
u prirodi tako
postaju poticaj
graditeljsko
tehnikog razvitka.

4.4 Simuliranje procesa evolucije u

koncipiranju graevine

4.4 Simuliranje procesa evolucije u

koncipiranju graevine

Graevinski inenjeri su danas u mogunosti da projektiraju

inovativnije i naprednije strukture koristei principe koje ve
odavno koristi genetika.

Osnovna ideja iza jednog algoritma koji simulira evoluciju je ta

da raunalo koristi veliki broj razliitih ulaznih podataka koji
opisuju ponaanje pri nekom zadatku.

Graevinski inenjeri su esto vrlo konzervativni u obavljanju

svojeg posla i to s dobrim razlogom: ako njihov rad nije valjan,
graevina se moe sruiti i ubiti ljude.

Kao primjer ovakvog suvremenog naina projektiranja emo

navesti genetski algoritam koji simulira konstrukciju eline
zgrade.

Ipak moe se otii ak i jedan korak dalje od samog imitiranja

prirodnih oblika i formi,
a to je simulirajnje prirodnih
evolucijskih i razvojnih procesa pri nalaenju rjeenja njihovih
projekata.

4.11.2015

4.4 Simuliranje procesa evolucije u

koncipiranju graevine
Algoritam prvo generira nasumine
''genome'' koji sadravaju brojke
od 1 do 6.

Genom

Razliito obojeni odjeljci ''genoma''

ifrirano predstavljaju spregove
(roza), grede (ljubiasta), stupove
(uta) i oslonce (zelena) zgrade sa
brojkama koje specificiraju koji tip
elementa se koristi na pojedinom
mjestu.

Spregovi

Grede

Stupovi

Oslonci

4.4 Simuliranje procesa evolucije u

koncipiranju graevine
Upotrebom ovakvog raunalnog
algoritma koji simulira evoluciju
nakon
nekoliko
proraunskih
koraka dolazimo do najjae
odnosno najoptimalnije nosive
konstrukcije.
To je ona koja uz najmanji utroak
gradiva
prua
zadovoljavajui
otpor
svim
nametnutim
joj
djelovanjima.

Optereenje
vjetrom

Optereenje vlastitom teinom

4.4 Simuliranje procesa evolucije u

koncipiranju graevine
Nakon to raunalni program
prevede nizove iz ''genoma'' u
konstrukciju zgrade, on moe
testirati koliko dobro se model
zgrade nosi s optereenjima od
vjetra i vlastite teine.

Optereenje
vjetrom

Optereenje vlastitom teinom

Program zatim pripisuje svakom

genomu
vrijednost
koja
predstavlja njegovu jainu na
osnovu testa da li je on zadovoljio
sve zahtjeve u pogledu nosivosti i
na osnovi ukupne vlastite teine
svih elemenata zgrade.

4.5 Estetske zakonitosti proizale iz

prirode
Estetika je znanost koja se bavi osjeanjem ljepote i njenim
percipiranjem kroz naa osjetila, odnosno prouavanjem
ljepote objekata.
Iako je poimanje lijepoga prilino subjektivan osjeaj, estetika
nastoji razjanjenju svojih zakonitosti prii to god je
racionalnije mogue.
Rei emo da je neka graevina ljepa i prihvatljivija to je
skladnije, bolje oblikovana i to je uspjenije uklopljena u
okoli.
Prema veini autora sklop uravnoteenih podraaja izaziva
osjeaje ugode i zadovoljstva, a neuravnoteeni, neharmonini
podraaji osjeaje neugode i nemira.

4.11.2015

4.5 Estetske zakonitosti proizale iz

prirode

4.5 Estetske zakonitosti proizale iz

prirode

Grki filozof Pitagora utvrdio da proporcije izmeu malih cijelih

brojeva (1:2; 2:3; 3:4 ili 4:3; 3:2; 2:1) imaju ugodne uinke za
tonove i za duine.

Mnogi e rei da je oblikovno najskladnija podjela po zlatnom

rezu (sectio aurea) koja proizlazi iz proporcija ljudskoga tijela,
a koju je mogue i grafiki konstruirati.

Taj meuodnos harmonije i

sklada u glazbi i graditeljstvu,
kasniji su istraivai ustanovili
realno postojeim i prije
Pitagorina vremena u grkim
hramovima pa ak i u
graevinama Staroga Egipta,
Babilona i Kine.

Rije je o odnosu 1:1,618.

Skladni odnosi grkog hrama Partenona

Hvala na panji!