14.1.

2016

UVOD U GRADITELJSTVO
17. PREDAVANJE

DOSEZI HRVATSKOG
GRADITELJSVA

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17. DOSEZI HRVATSKOG GRADITELJSTVA

Povijesno - kulturna ostavtina

Stoljee armiranog betona

Poslijeratna obnova

Izgradnja mree autocesta

Nai projekti u tijeku

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

PERIOD RIMSKOG CARSTVA...

Hrvatska je smjetena na krianju razliitih

prometnih putova i mjesto je uestalih sukoba i
mijeanja kultura, civilizacija i religija

AMFITEATAR U PULI

Jadransko more je jedini duboki zaljev u

Mediteranu i kao takvo najekonominija
prometna ruta izmeu Europe i Istoka
kolijevka starih civilizacija

eliptini tlocrt
130x105 m, 32 m
visine

Sve to je uzrokovalo da su tokom povijesti u

Hrvatskoj sagraene mnoge graevine
raznolikih stilistikih obiljeja

mogao je prihvatiti
23.000 gledatelja

izgraen 1. st. za
vladavine cara
Vespazijana

spada meu 6
najveih Rimskih
amfiteatara

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

PERIOD RIMSKOG CARSTVA...

PERIOD RIMSKOG CARSTVA...

DIOKLECIJANOVA
PALAA
izgraena krajem 3. st.
stotine prostorija na
30.000 m2

VODOVOD DIOKLECIJANOVE
PALAE U SPLITU
sagraen 284. do 305.g. dugaak 9km
u sklopu vodovoda AKVEDUKT
MOSTINE - objekt dug 234m

jedan od najpoznatijih
kulturnih spomenika na
Jadranskoj obali

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

SREDNJI VIJEK

SREDNJI VIJEK

CRKVA SV. DONATA U

ZADRU

IBENSKA KATEDRALA

predromanika crkva
izgraena u 9. st.
visoka 27 m, tri apside,
unutranjost podjeljena u
dva broda
izvanredna akustika

izgraena 1431.-1536.
graditelj Juraj Dalmatinac
nema zidarskih elemenata
zidovi, svodovi i kupole
konstruirani su jedinstvenom
metodom gdje su isklesani
kameni dijelovi u cjelinu
sloeni naknadno

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

SREDNJI VIJEK

SREDNJI VIJEK

GRAD DUBROVNIK
naziva se i ''kameni dragulj''
Sredozemlja

U 14. I 15.ST. U SKLOPU

DUBROVAKIH ZIDINA
MOST NA VRATIMA OD PILA
MOST NA VRATIMA OD PLOA
MOST KOD UTVRDE REVELIN

osnovale su ga izbjeglice iz
poruenog Epidaura (Cavtata) u
7.st.
od 12.st. postaje slobodna
komuna koja prerasta u
Dubrovaku republiku, koju je
tek Napoleon pokorio 1806.
Krase ga jo i danas izvrsno
ouvane kamene gradske zidine,
tvrave, palae, ljetnikovci i
brojne crkve

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

SREDNJI VIJEK

SREDNJI VIJEK

GRAD DUBROVNIK

VELIKI TABOR

1979. godine grad Dubrovnik

dodan je na UNESCO-ov popis
Svjetske batine,

izgraen u 12.st. u
Hrvatskom Zagorju
blizu Desinia

to naalost nije sprijeilo

njegovo razaranje od strane
agresora u Domovinskom ratu.

vlastelinski grad
dvorac utvrda
kasnogotika
utvrda okruena
renesansnim ziem s
etiri iroke
polukrune kule

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

SREDNJI VIJEK

SREDNJI VIJEK

VARADIN
prvi put se spominje 1181.g.
njegovi su simboli
starogradska tvrava i jedna
od najstarijih gradskih
vijenica u Europi
iznimna spomenika i
umjetnika batina s
najouvanijom i najbogatijom
baroknom urbanom cjelinom u
kontinentalnoj Hrvatskoj
poznato Gradsko groblje,
neoklasina zgrada HNK iz
1873. kao i niz skladnih palaa
i baroknih tvrava

UTVRDA U
SLAVONSKOM
BRODU
rekonstrukcija
jedne od najveih
baroknih utvrda u
Europi
tvrava je
vaubanovskog
sustava koja je
sagraena u
razdoblju od
1722. do 1741.
nakon to su
Turci za
povlaenja unitili
dotadanju

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

ZGRADA HRVATSKOG
NARODNOG KAZALITA
U ZAGREBU

ZAGREBAKA
KATEDRALA

podignuta 1895.g. po
zamislima poznatih bekih
graditelja kazalita
Helmera i Fellnera.
Zgrada HNK ide u red
remekdjela kasnog
historicizma i
reprezentativnih kazalita
izvedenih u povijesnim
stilovima u gradovima
srednje i istone Europe.

najvea hrvatska
sakralna graevina
bila je graena i
obnavljana u par navrata
prvostolnica koju je
1880.g. sruio jak potres.
Nakon potresa od 1880.
do 1906.g. provedena je
temeljita obnova katedrale
u neogotikom stilu po
nacrtima bekog graditelja
Schmidta, a gradnju je
vodio Herman Boll.

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

AKOVAKA
KATEDRALA SV. PETRA
Pripreme za gradnju
nove akovake katedrale
koja je trebala zamijeniti
staru i prilino skromnu
srednjovjekovnu
graevinu zapoele su ve
krajem 18. i poetkom 19.
stoljea.

TOUNJSKI MOST PREKO TOUNJICE U TOUNJU:

jedan od najznamenitijih starih kamenih mostova na podruju
Hrvatske
dva kata - donji kat s tri otvora raspona 5,6m u sklopu Jozefine
gradi barun Vinko Struppi 1775.g.
- 60 godina kasnije 1836. tijekom rekonstrukcije graditelj
Josip Kajetan Knei dodaje jo jedan kat
tijekom II. svjetskog rata sruen vei dio gornjeg kata, 1972. po
projektu prof. Tonkovia izvedena obnova

Katedrala je zavrena i
posveena 1882.g.

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

MOST PREKO LIKE U BUDAKU

izgraen 1852.g. u sklopu Dalmatinske ceste
tri polukruna otvora raspona 17,15m
vie puta oteivan, ruen i obnavljan
u II. svjetskom ratu porueni svodovi, izveden drveni provizorij
kasnije je na starim kamenim stupovima izvedena betonska
prednapeta konstrukcija

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

MOST PREKO LIKE U KALUEROVCU, sagraen 1836.g.

kameni svod segmentnog oblika raspona 28,8m
meu rekordnim rasponima tog vremena
vie puta oteivan
u II. svjetskom ratu poruen sredinji dio svoda i takav je i danas

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

MOSTOVI MILIVOJA FRKOVIA

MOST PREKO KUPE U SISKU, graen 1927.-1934.g.
4 elegantna luka preko rijeke i jo tri nad inundacijama

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

MOSTOVI MILIVOJA FRKOVIA

SAVSKI MOST U ZAGREBU

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

MOSTOVI MILIVOJA FRKOVIA

MOST PREKO LIKE U KOSINJU

jedan od oblikovno najuspjelijih mostova projektiranih i
sagraenih u nas
tri polukruna otvora od po 18m, tedni otvori nad stupovima

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

RAZDOBLJE 18. - 20.st.

MOSTOVI MILIVOJA FRKOVIA

TIJEKOM DRUGE POLOVINE 19.ST. I PRVIH DESETLJEA 20.ST.
GRADE SE ELINI REETKASTI STANDARDIZIRANI MOSTOVI:
STARI SAVSKI MOST U ZAGREBU
PODSUSEDSKI MOST
MOSTOVI PREKO SAVE U GRADICI, BRODU, UPANJI
MOSTOVI PREKO DRAVE
stari savski most

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

naa zemlja je kroz povijest drala korak sa samim vrhom svjetske
mostogradnje u svim bitnim konstruktorskim, estetskim i
funkcionalnim osobinama

osobita dostignua postignuta su na podruju

rekordnih raspona
novih konstruktivnih koncepcija
oblikovnih vrijednosti

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOSTOVI prof. KRUNE TONKOVIA
na najvei mostograditelj i jedan od najveih graditelja uope u
naoj povijesti obiljeio je razdoblje od kraja II. svjetskog rada pa
do osnutka Hrvatske drave

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOST PREKO POTOKA LOMOST U OGULINU
prva prava armiranobetonska graevina u nas
izgraen ve 1900.g. po sistemu Hennebique
armiranobetonska rebra i ploa
raspon 10m i irina 7m
beton pripreman od beoinskog portland cementa, savskog pijeska
i kamena tuenca u omjerima 1:3:5
armatura ipke profila 27 ili manje, vilice od plosnatog eljeza
raljasto zavrene

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOSTOVI prof. KRUNE TONKOVIA
MOST SLOBODE U ZAGREBU

MOST PREKO KRKE U SKRADINU

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOSTOVI prof. KRUNE TONKOVIA

MOST PREKO KORANE U SLUNJU

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOSTOVI prof. KRUNE TONKOVIA

JANKOMIRSKI MOST
U ZAGREBU

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOSTOVI prof. KRUNE TONKOVIA

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI

NADVONJAK U VUKOVARSKOJ AVENIJI

IBENSKI, PAKI, KRKI MOST

znaajan doprinos razvitku mostarstva ostvaren je prigodom izgradnje velikih
armiranobetonskih lunih mostova na hrvatskoj obali Jadrana 60-ih i 70-ih
godina 20 st.
izvoran nain graenja slobodnim konzolnim postupkom bez skela

NADVONJAK NA KRIANJU LJUBLJANSKE AVENIJE I SELSKE

CESTE

prvi puta je ovaj nain graenja primijenjen na gradnji Krkog

mosta to je omoguilo raspon od 390m jo i danas rekordni
raspon pravog armiranobetonskog luka

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI

IBENSKI MOST, sagraen 1964.-1966.g.:

u sklopu Jadranske turistike ceste, projektant I. Stojadinovi

IBENSKI MOST, sagraen 1964.-1966.g.:

raspon armiranobetonskog luka 246m

luk graen betoniranjem odsjeaka od
28m u elinoj skeli koja je zategama
bila preko vrha stupa nad petom luka
sidrena u upornjaku na kraju mosta
elina je skela premjetana pomou
plovne dizalice

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI
PAKI MOST PREKO LJUBAKIH VRATA, sagraen 1967.-1968.g.:

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI
PAKI MOST PREKO LJUBAKIH VRATA, sagraen 1967.-1968.g.:

raspon 193m
postupak gradnje modificiran
od ibenskog mosta zatege
se sada sidre izravno u tlo, a
kosina zatega je ostvarena
pomou jarmova nad samim
lukom a ne visokim pilonima
kao na ibenskom mostu

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI
PAKI MOST PREKO LJUBAKIH VRATA, sagraen 1967.-1968.g.:
zbog ratnih oteenja i dotrajalosti obnovljen
promijenjen nadluni sklop i saniran luk i stupovi

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI
KRKI MOST, sagraen 1976.-1980.g.:
dva armiranobetonska luka jedan raspona 390m (NAJVEI
ARMIRANOBETONSKI LUK NA SVIJETU!), a drugi raspona 244m
projektant I. Stojadinovi, vodstvo prof. S. rama
konzolna montana gradnja od komada dugih 5m koji su prihvaeni
kabelima preko vrhova stupova u temelje
prvo napravljen sredinji dio luka pa zatim boni

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

VELIKI JADRANSKI AB LUNI MOSTOVI

KRKI MOST, sagraen 1976.-1980.g.

STARI MASLENIKI MOST, sagraen 1958.-1960.g.:

elini luk raspona 155m
projekt V. Dragania
sastavni dio Jadranske turistike ceste
sruen tijekom agresije na Hrvatsku 21. studenog 1991.g.

10

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOST MORINE KOD IBENIKA, sagraen 1963.-1964.g.:
elini luk raspona 143m
sagraen po projektu J. Vukue

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

STARI MOST NA SAVI I UNI KOD JASENOVCA
gredni sklop s tri sredinja otvora 60+120+55 m
graen slobodnim konzolnim postupkom
sruen u agresiji na Hrvatski

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

MOST RJEINA

PJEAKI MOST NA DRAVI U OSIJEKU

skladna razuporna betonska struktura raspona 132m

izgradnja konzolnim postupkom 1984.
projekt K. avora

visea konstrukcija raspona 210m

11

14.1.2016

17.1 Povijesno kulturna ostavtina

VIJADUKT LIMSKA DRAGA, sagraen 1988.-1991.g.:
u sklopu Jadranske autoceste u Istri
duina 552m, najvei raspon 160m

17.2 Poslijeratna obnova

Nakon Domovinskog rata Hrvatska je ostala razorena i bilo je
potrebno izraditi i otpoeti projekt obnove koji je
zahtijevao detaljno razraen plan kako u ekonomskom tako i
u graevinskom inenjerskom smislu.

Ratne tete ostavile su traga na

196.000 stambenih objekata, u
iznosu od 3 milijarde dolara.

17.2 Poslijeratna obnova

Direktne ratne
tete procijenjene
su na 24 milijarde
dolara.

17.2 Poslijeratna obnova

Oformljene su strune grupe koje su vodile obnovu.
Uvedena je kategorizacija oteenja prema slijedeoj shemi:
1
KATEGORIJA 1
Nema
direktnih
pogodaka
stabilnost nije naruena

artiljerije,
2

Program organizirane
rekonstrukcije
obuhvaao je
111 000 kua
(ukljuujui stanove),
za 350 000 ljudi.

KATEGORIJA 2
Uniteni prozori i oteeno krovite
KATEGORIJA 3
Krovite potpuno
zidovima

uniteno,

pukotine

na

12

14.1.2016

17.2 Poslijeratna obnova

KATEGORIJA 4 Konstrukcijski sistem teko oteen, sauvano
50% nosivih elemenata

KATEGORIJA 5
Neki nosei zidovi
elementi uniteni

17.2 Poslijeratna obnova

Projekti kua izraeni su za nekoliko tipova zavisno od njihove
veliine.

5
uniteni,

horizontalni

6
KATEGORIJA 6
Kua je potpuno unitena

Kue koje nisu mogle biti popravljene su zamijenjene. U tu

svrhu projektirano je nekoliko tipova kua za svako podruje
uzimajui u obzir lokalno graditeljsko nasljee.

17.2 Poslijeratna obnova

Ove kue morale su biti u skladu s tradicionalnim oblicima gradnje,
ali takoer se drati standarda dananjice i suvremenih pravila
gradnje.

17.2 Poslijeratna obnova

Popravci tipinih detalja kue:

13

14.1.2016

17.2 Poslijeratna obnova

17.3 Izgradnja mree autocesta

POSLIJERATNU OBNOVU MOEMO

PODIJELITI U SLJEDEE FAZE:

izgradnja cestovne mree bitno je odreena politikim

okolnostima

Razminiranje

presudno je osamostaljenje Hrvatske 1991. godine

Uklanjanje beskorisnog materijala

Izgradnja kua
Izgradnja kola, bolnica i crkava
Radovi na infrastrukturi
(ceste, elektrina mrea, vodovodna
mrea)
Povratak izbjeglica
Pozajmice za ekonomski razvitak
(prvenstveno poljoprivreda i obrti)

prometna mrea do devedesetih godina prolog stoljea

planirana je i graena prvenstveno u interesu glavnih
prioriteta ondanje drave
sustavno su zapostavljani pravci koji Hrvatsku povezuju
prema izvoritima prometa (sjevernim i zapadnim granicama)
i prema moru
tek nakon osamostaljenja Republike Hrvatske izgradnja
mree autocesta prepoznata je kao strateki preduvjet
razvitka drave, ekonomskog rasta i prikljuka na europsku
prometnu mreu

Pomo u vidu savjetodavnih usluga i

nadziranje danjeg razvoja

intenzivne pripreme za izgradnju novih prometnica zapoele

su odmah, no preduvjeti za zapoinjanje projekta intenzivne
gradnje stekli su se tek nakon desetak godina

17.3 Izgradnja mree autocesta

17.3 Izgradnja mree autocesta

SUVREMENA MREA AUTOCESTA

do 2001. godine u

SUVREMENA MREA AUTOCESTA

Hrvatskoj je ukupna
duljina mree autocesta
iznosila 384 km

u razdoblju od 2001. do
2010. u Hrvatskoj je
izgraeno 856 km
autocesta
u 9 godina izgradilo se
2,2 puta vie autocesta
nego u prethodnih 30
godina
trenutna ukupna duljina
mrea autocesta u
Hrvatskoj iznosi 1240 km,
dok je konana planirana
duljina 1500 km

1. Izgraeno
2001-2004
2. Izgraeno
2005
3. Izgraeno
2006 - 2008
4. U fazi planiranja
za izvedbu nakon
2008

14

14.1.2016

17.3 Izgradnja mree autocesta

17.3 Izgradnja mree autocesta

SUVREMENA MREA AUTOCESTA

VELIKI OBJEKTI NA AUTOCESTAMA

Izgradnja mree autocesta predstavlja znaajnu intervenciju u

okoliu, pa su se iz tog razloga u svim fazama gradnje
autocesta u Hrvatskoj potivane sljedee mjere brige za
okoli:
zatita kulturne batine, odnosno arheolokih nalazita
geologija i speleologija
sustav odvodnje
zatita od buke
zatita prometa od djelovanja vjetra
omoguavanje prirodnih migracija ivotinja preko autoceste
krajobrazno ureenje uz cestu, zatita pokosa, usjeka i
nasipa

17.3 Izgradnja mree autocesta

neke od tih graevina spadaju u osobite domete graditeljske
djelatnosti, to i potvruju meunarodna priznanja
tunel Brinje je proglaen najsigurnijim tunelom u Europi
2007.
neosporni su pozitivni uinci gradnje autocesta koji
proistjeu iz lakeg i udobnijeg prometovanja izmeu drava
i regija

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MASLENIKI MOST NA AUTOCESTI A1, sagraen 1993.-1997.g.:
armiranobetonski luk raspona 200m
projekt V. andrlia, J. Radia i Z. avora
izvedba betoniranjem kratkih odsjeaka
na pominoj skeli s pridravanjem pomou
zatega preko petnih stupova i privremenih
pilona

suvremena prometna mrea jedan je od nunih preduvjeta

gospodarskog razvitka i svekolikog napretka, tako da je
dovretak izgradnje mree autocesta u Hrvatskoj nuan da
bi se iskoristili svi njezini potencijali

15

14.1.2016

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MASLENIKI MOST NA AUTOCESTI A1

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MOST PREKO RIJEKE DUBROVAKE, dovren 2002.g.:
ovjeena konstrukcija s
jednim pilonom visine 142m
ukupna duljina 491m
projekt dr. Zlatka avora

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MOST PREKO SAVE U MARTINSKOJ VESI, dovren 2002.g.
glavni raspon mosta je 145 m, korisna irina mosta je 4 m i
namijenjen je iskljuivo pjeakom prometu

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MOST PREKO RIJEKE DRAVE KOD BELIA, dovren 2002.g.
spregnuti rasponski sklop,
dva simetrina raspona 95,5 m

16

14.1.2016

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MOST KAMANIK, dovren 2003.g.:
autocesta Zagreb Rijeka
betonski sanduk, glavni raspon 125 m

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MOST MIRNA, dovren 2005.
prevodi prometnicu preko doline
korita rijeke Mirne

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MOST MIRNA, dovren 2005.
statiki sustav je kontinuirani
nosa preko 22 polja
spregnuti betonsko-elini sklop
ukupna duljina mosta je 1376 m
most je izveden postupkom
uzdunog naguravanje

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
OBNOVLJENI MOST U JASENOVCU U ELINOJ IZVEDBI
dovren 2005.
izvorni rasponski sklop glavnog
mosta preko Save u Jasenovcu
je bio kontinuirani prednapeti
betonski sanduasti gredni
nosa preko tri polja

17

14.1.2016

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
OBNOVLJENI MOST U JASENOVCU U ELINOJ IZVEDBI
novi rasponski sklop je elini sanduasti kontinuirani gredni nosa
preko tri raspona

17.3 Izgradnja mree autocesta

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA
MOST PREKO KRKE KOD SKARDINA, dovren 2005.
prelazi kanjon rijeke Krke irok 190 m
most prevodi autocestu A1 preko prepreke
pomou armiranobetonskog luka L=204 m
luk je izveden slobodnim konzolnim
postupkom
spregnuti betonsko-elini rasponski sklop
je izveden uzdunim naguravanje

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA

NOVIJA DOSTIGNUA

MOST PREKO KRKE KOD SKARDINA

PONOVNO IZGRAEN
SRUENI STARI MASLENIKI
MOST, dovren 2005.
u izvornom obliku

18

14.1.2016

17.3 Izgradnja mree autocesta

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA

NOVIJA DOSTIGNUA

MOST GACKA

MOST GUDUA

17.3 Izgradnja mree autocesta

17.3 Izgradnja mree autocesta

NOVIJA DOSTIGNUA

NOVIJA DOSTIGNUA

MOST RJEINA NA JUNOM

KOLNIKU RIJEKE OBILAZNICE,
dovren 2009.
u pogledu juni je most vrlo slian
postojeoj sjevernoj graevini
neto vei rasponi 50+108,5+50 m
struktura novog mosta je takoer
prednapeta betonska razupora
raspon izmeu peta kosnika iznosi
146,33 m
novi je most lociran neposredno uz
postojeu sjevernu graevinu

MOST RJEINA NA JUNOM KOLNIKU RIJEKE OBILAZNICE

19

14.1.2016

17.4 Nai projekti u tijeku

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST PELJEAC

MOST PELJEAC razmatrane varijante

Prelazi preko morskog

tjesnaca izmeu Kleka i
poluotoka Peljeca, duljine
oko 2400 m.
VARIJANTA 1:

Njime e se uspostaviti
vrsta veza izmeu dijelova
hrvatskog teritorija, u svrhu
povezivanja i razvitka
Dubrovnika i cijele hrvatske
najjunije upanije.
Ovaj je most svojim
dimenzijama i znaajem
daleko najvei i najsloeniji
graditeljski projekt u
Hrvatskoj i jedan od
najveih u Europi.

VARIJANTA 2:

Situacija mosta
kopnopoluotok Peljeac

17.4 Nai projekti u tijeku

VARIJANTA 3:

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST PELJEAC razmatrane varijante

MOST PELJEAC razmatrane varijante

VARIJANTA 4:

VARIJANTA 7:

Prednapete betonske sanduaste konzole izmeu kojih se umeu spregnute grede

/150+11x185+150 m.

VARIJANTA 5:
VARIJANTA 8:
elini gredni sanduasti most sa 15 raspona
94,0+122,0+142,0+3x170,0+178,0+7x170,0+138,0

VARIJANTA 6:

VARIJANTA 9:

20

14.1.2016

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST PELJEAC razmatrane varijante

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST PELJEAC razmatrane varijante

VARIJANTA 10:
OVJEENE VARIJANTE:

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST PELJEAC odabrano rjeenje-GRAEVINSKA DOZVOLA

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST PELJEAC odabrano rjeenjeGRAEVINSKA DOZVOLA

Duljina mosta: 2440 m

irina mosta: 23,02 m
Rasponi mosta:
72+96+5120+150+568+150+5120+96+72=2.404 m
Sredinji plovni profil: 400 x 55 m
Visina pilona:
176 m (iznad mora) +
30m (od povrine mora do morskog dna) +
74m (dubina temeljenja ispod morskog dna) =
UKUPNA VISINA PILONA cca 280m !

21

14.1.2016

17.4 Nai projekti u tijeku

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST PELJEAC nova preliminarna rjeenja

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST JARUN

Projektiran je kao gradski most

sadravajui strukturu mosta
prepoznatljivih, originalnih
karakteristika, dobro uklopljenih u
urbanu strukturu grada.

Most Jarun je ovjeena

kontinuirana betonska
greda sanduastog
poprenog presjeka s 11
raspona. Ukupna duljina
mosta je 625 m.

MOST PELJEAC odabrano novo preliminarno rjeenje

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST BUNDEK

Prijelaz preko rijeke Save u koridoru

produene Ulice Republike Njemake

Prostorna elina konstrukcija kakva je primijenjena za most Bundek novo je i originalno

rjeenje. Prostorni kontinuirani elini nosa oblikovan je od sustava ukrienih lukova.

22

14.1.2016

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST KOPNO OTOK-IOVO U TROGIRU

17.4 Nai projekti u tijeku

MOST KOPNO OTOK-IOVO U TROGIRU

za nesmetani razvoj grada Trogira

i otoka iova od vitalnog je znaaja
izgradnja novog mosta preko
Trogirskog kanala
naglasak je bio na uklapanje u
krajolik
rasponski sklop je elini
sanduasti kontinuirani gredni nosa
glavni raspon sainjen od
pokretnog mosta za nesmetan
prolazak brodova

17.4 Nai projekti u tijeku

17.4 Nai projekti u tijeku

POSLOVNI KOMPLEKS TORNJEVI IGH

NOVI TERMINAL ZRANE LUKE ZAGREB

Dizajn tornjeva je organiko-matematiki.

Konstrukcija i oblik rjeenja zajedno su

integrirani viedimenzionalnim pristupom u
kojem niti jedan od imbenika - urbanizam,
ekologija, arhitektura, konstrukcija,
funkcionalnost, promet - nije stavljen
ispred ostalih, ve su svi sagledani kao
cjelina i smatrani jednakovrijedni.

Stakleni tornjevi razliitih visina obueni

su u mreu nosive eline konstrukcije koja
im daje specifian karakter.
U funkcionalnom smislu kompleks sadri
poslovne prostore oplemenjene unutarnjim
vrtovima, konferencijsku dvoranu,
ugostiteljske sadraje te prateu garau.

Glavna zgrada aerodroma natkrivena je elinom reetkastom

konstrukcijom fluidne forme koja se u kontinuitetu oblika proiruje u
cjevaste putnike pirove sa svake strane.

23

14.1.2016

II. Kolokvij: 20.01. dvorana VP u 18:00

Predavanja od VII(Prometnice) do XII (Dosezi hrvatskog

graditeljstva u popravnom kolokviju)

Popravni kolokvij: 27.01. dvorana VP u 18:00

Pravo na popravni kolokvij imaju samo studenti koji nisu poloili jedan od prva
dva kolokvija. Popravni kolokvij svaki student pie iz onog dijela gradiva koji
nije zadovoljio na jednom od prva dva kolokvija. Studenti se moraju

prijaviti kod asistenta za kolokvij koji ele pisati.

(Popis za prijavu na vratima sobe 128)

Hvala na panji!

Drugi potpis i ocjena:

Nakon uspjeno poloenih kolokvija studenti prijavljuju ispit na kojem dobivaju

ocjenu (ukoliko su zadovoljni) prema broju bodova dobivenom na kolokviju.
Drugi potpis i ocjena iz ispita dobivaju se tako da studenti predaju indeks jedan
dan prije roka u kabinetu kod asistenta, soba 128, od 10:00-10:30.
Ispit
Studenti koji nisu poloili ispit putem kolokvija prijavljuju ispit na redovnom
roku. Ispit se sastoji od pitanja iz svih predavanja. Ako su ostvarili dovoljan broj
bodova na ispitu, studenti nakon objavljenih rezultata donose indeks u sobu
128 gdje e im biti upisan drugi potpis i ocjena prema bodovima na ispitu.

Uvod u graditeljstvo 2005./2006.

24