Tabula 11, 2013.

Teodora Fonovi Cvijanovi

Samanta Paroni

Najee sintaktike pogreke u

publicistikome stilu (na primjeru Glasa Istre)
Pregledni rad
Review article
UDK 811.163.42367.7:70
---------------------------------------------------------------------------------------------U radu se opisuju najee sintaktike pogreke u Glasu Istre, najitanijim
dnevnim novinama u Istri. Analiza obuhvaa dvadesetak brojeva s posebnim
naglaskom na poloaj enklitike, sronost s brojevima, veznike budui da, ni i niti,
s obzirom na (to da), ukoliko i ako, prijedloge nasuprot, unato, usprkos, kroz,
po, putem, s(a), zbog i radi, posvojni genitiv, posvojni pridjev i dekompoziciju
predikata. Uvaavajui pravila i posebnosti publicistikoga stila, komparativnom
se analizom propis iz normativnih prirunika i primjer iz novina ukazuje na
situacije u kojima se ne potuju normativna pravila na sintaktikoj razini.
---------------------------------------------------------------------------------------------Kljune rijei: Glas Istre, publicistiki stil, hrvatski jezik, normativni prirunici

1. UVOD

emeljna su obiljeja standardnoga jezika autonomnost, svjesna normiranost, stabilnost

u prostoru, elastina stabilnost u vremenu i polifunkcionalnost (Samardija 1999: 7).
Normiranje se provodi na svim njegovim razinama te tako razlikujemo fonoloku, morfoloku,
sintaktiku, tvorbenu, leksiku, pravopisnu i naglasnu normu. Polifunkcionalnost se odnosi
na njegovu svestranu upotrebljivost; obino se u literaturi navodi pet osnovnih funkcionalnih
stilova hrvatskoga jezika: knjievnoumjetniki, razgovorni, publicistiki, administrativni i
znanstveni funkcionalni stil1, koji se dalje dijele na podstilove. Meusobno se razlikuju po
fonolokim, prozodijskim, morfolokim, sintaktikim, leksikim i semantikim znaajkama
(Samardija 1995: 42), a svaki od njih funkcionira u skladu sa svojim pravilima.
Publicistiki je stil zbog brojnih anrova i razliitih funkcija (informativna, propagandna,
popularizatorska, prosvjetiteljska, agitativna, pedagoka, zabavna) (usp. Sili 2008: 77;
Frani et al. 2006: 243-244) najsloeniji funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika
i ostvaruje se u pisanome i govorenome mediju (radio, televizija, tisak i Internet). U
informativnim, popularizatorskim, prosvjetiteljskim i pedagokim anrovima upotrebljavaju
se neutralna (stilski nemarkirana) sredstva, dok je u propagandnim, agitativnim i zabavnim
anrovima vei udio ekspresivnih (stilski markiranih) sredstava. U skladu e se s time

Kritiki prikaz radova o funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika s osvrtom na problem njihove
klasifikacije i dvojbenost teze o postojanju knjievnoumjetikoga funkcionalnog stila donosi M. Mihaljevi u
lanku Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
28/1, Zagreb, 2002., 325-327.

115

116

T. Fonovi Cvijanovi, S. Paroni: Najee sintaktike pogreke u publicistikome stilu

(na primjeru Glasa Istre)

razlikovati i jezik u svakome od njih, stoga novinar mora svoje pisanje uskladiti s normama
hrvatskoga standardnog jezika, ali i sa zakonitostima anra kojemu odreeni tekst pripada.
U radu se opisuju neke od najeih sintaktikih pogreaka u publicistikome stilu, tonije
u Glasu Istre, najitanijim dnevnim novinama u Istri, koje poinju izlaziti 25. srpnja 1943.
godine kao glasilo Narodnooslobodilake fronte za Istru, u poetku kao mjesenik, a potom
kao tjednik, dvotjednik te konano 1969. godine kao dnevne novine.2 Polazei od injenice
da je publicistiki stil stil koji normu najbolje ovjerava i najlake razara, stil u kojemu se
najbolje pokazuju mjesta na kojima norma postaje upitnom ili situacije u kojima normativno
pravilo ostaje (postaje) mrtvo slovo na papiru (Frani et al. 2006: 247), analizirali smo
dvadesetak brojeva Glasa Istre iz 2011. i 2012. godine te pokuali utvrditi potuje li se u
njima ili naruava sintaktika norma. Valja napomenuti da su u novije vrijeme, posebice
u publicistikome i razgovornome stilu, uoena i druga odstupanja od sintaktike norme,
primjerice atribucijska sintagma pod utjecajem engleskoga jezika, ali u redcima to slijede
opisat emo one pogreke za koje smo pronali najvie potvrda.

2. Analiza najeih sintaktikih pogreaka

2.1. Poloaj enklitike
Enklitika se kao nenaglaena rije povezuje s prethodnom rijeju tako da s njome
tvori naglasnu cjelinu. U gramatikama se navodi podjela enklitika na zamjenike, glagolske
te vezniko-upitnu esticu li. Nedvojbeno je da enklitika ne moe stajati neposredno iza
govorne stanke, nego se u pravilu nalazi ili iza prve naglaene rijei u reenici ili iza prve
rijei u drugoj sadrajnoj cjelini. V. Gortan u svojemu lanku O mjestu enklitike u nezavisnoj
reenici (Gortan 1956: 15) zakljuuje da se iza svakog od glavnih dijelova reenice (subjekt,
predikat, objekt, prilona oznaka), ako se sastoji od vie rijei, osjea u govoru stanka.
Zato enklitici nije mjesto neposredno iza takvih proirenih dijelova reenice, nego iza prve
akcenatske cjeline jednoga od njih. Enklitici nije mjesto ni iza dulje sintagme ili zagrade jer se
iza njih osjea kraa govorna stanka. Ako je unutar reenice umetnuta kakva druga reenica,
nastavak je te prekinute reenice naglaeno mjesto, stoga ni iza umetnute reenice ne smije
stajati enklitika (usp. Jonke 2005: 54). Enklitikom se mogu rastaviti semantiki povezane
rijei, ali takav poloaj zbog stilske obiljeenosti nije primjeren administrativnomu stilu
(Babi 1990: 129). No, ne eli li se rastavljati povezanu cjelinu imena i prezimena, enklitika
se moe premjestiti iza prve naglaene rijei u iduoj naglasnoj cjelini. S tim se pak stavom
ne slae D. Ragu: Na normativnome planu ponekad se trai strogo mehaniko namjetanje
enklitika, tj. iza prve rijei u sintagmi, a postavljanje iza dvolane sintagme proglaava ili
pogrenim ili loim. (...) zaudo u jezinim se savjetima upravo prvi (Manji ovjek je imao
veu glavu) proglaava loim, a upravo je taj poloaj najobiniji. Oba su druga takoer dobra,
ali usiljenija od prvoga. (Ragu 1997: 344)
U Glasu Istre nailazimo na primjere netono smjetenih enklitika: Povlaenje zakona
o prebivalitu je posljedica trgovanja HDZ-a sa SDSS-om (GI, 6. VIII. 2011.); No, na toj stazi
sam pobijedio 2002. godine (GI, 21. XII. 2011.); Japanski ministar obrane Yasuo Ichikawa je
rekao da e nabavka 42 zrakoplova () pomoi Japanu (GI, 21. XII. 2011.); Spomenuti znak je
simbol nae epohe, od 2010. je naao svoje mjesto u muzeju (GI, 15. III. 2012.). Ipak, u vezi
s enklitikama valja naglasiti da u tekstovima koji pripadaju anrovima gdje individualnost,
subjektivnost, figurativnost i ekspresivnost imaju vanu ulogu, tvrdnje o pogrenom
rasporedu enklitika moemo i ublaiti (Sili 2008: 114).

Osnovni su podatci o Glasu Istre preuzeti iz Istarske enciklopedije, str. 259-260.

Tabula 11, 2013.

2.2. Sronost s brojevima

Nesklonjivost brojeva od jedan do etiri sve se vie zapaa u novinskim tekstovima, o
emu svjedoi vie primjera: Japanska obalna straa uhitila je juer kapetane dva kineska
ribarska broda (GI, 6. VIII. 2011.); Helsinki odbori etiri drave sastali su se u Mostaru (GI,
6. VIII. 2011.); (...) da to moemo pokazali smo u ove dvije Kup utakmice s jakim suparnicima
(GI, 21. XII. 2011.); Rije je o ak tri europska prvenstva u 2012. godini () te dva svjetska
prvenstva godinu dana kasnije (GI, 21. XII. 2011.); Ve smo zapoeli s pripremnim radovima
ruenja dvije postojee graevine (GI, 24., 25. i 26. XII. 2011.).
Glavni su brojevi jedan, dva, tri i etiri sklonjivi te spadaju meu promjenjive vrste rijei,
pri emu jedan i dva imaju kategorije roda i padea, a tri i etiri samo kategoriju padea. Uz
imenicu se u mukome i srednjemu rodu brojevi dva, oba i obadva dekliniraju ovako: NAV
dva, G dvaju, DLI dvama, dok za enski rod imaju druge oblike: NAV dvije, G dviju, DLI dvjema.
Brojevi tri i etiri imaju iste oblike za sva tri roda: NAV tri; etiri, G triju; etiriju, DLI trima;
etirima. Kada se ti brojevi nalaze u funkciji atributa uz imenice, a uz njih ne stoji prijedlog,
oni se sklanjaju u svim padeima dvojine i mnoine, npr. Po usta dvaju ali triju svjedoka; Nije
mogao upravljati objema tima oblastima (Rogi 1954: 138). Ako se nau iza prijedloga, broj
se s imenicom, zamjenicom i pridjevom nalazi u padeu prema rekciji prijedloga: Od dviju
starijih susjeda; U prilici od etiriju ivina (Isto: 138). Meutim, ve se od kraja 12. stoljea
usporedno sa spomenutim oblicima javljaju i drugaiji oblici broj zajedno s imenicom,
zamjenicom ili pridjevom ostaje u akuzativnome obliku, odnosno postaje nesklonjiv (Od dvije
je vrste vjera; Iz obadva evanelja); takva se nesklonjivost poela prenositi i na konstrukcije
u kojima su se ti brojevi nalazili bez prijedloga, npr. Imena etiri episkopa (Isto: 139). V. S.
Karadi u svojemu Srpskom rjeniku iz 1818. navodi samo deklinaciju brojeva dva, tri i etiri
i to iskljuivo u enskome rodu. T. Mareti u obradi broja oba zakljuuje da katkad dolazi
akuzativ umjesto genitiva, kada broj oba ne stoji iza prijedloga. Brabec Hraste ivkovieva
Gramatika hrvatskoga ili srpskog jezika iz 1952. donosi tvrdnju da se brojevi dva, tri i etiri
obino ne mijenjaju kada uz njih stoji prijedlog (Isto: 139-140). Na uestale pogreke u vezi
sa sklanjanjem brojeva, posebice u razgovornome i poslovnome stilu, upozoravaju mnogi
jezikoslovci, primjerice S. Teak u lanku Brojne brojevne nedoumice (Teak 1995: 224) i I.
Zorii u lanku Kolebanja u porabi brojeva (Zorii 1998: 155-156).

2.3. Veznici
2.3.1. Veznik budui da
U Glasu Istre uoavamo takoer reenice s pogrenom uporabom veznik; jedan je
od njih budui da: (...) koji je svjestan da e se u novoj sezoni od njega i suigraa mnogo
vie oekivati budui da je Istanbul domain Final Foura (GI, 6. VIII. 2011.); elja mi je bila
() napraviti pjesmu za Katelir budui da jo nemamo nikakvu pjesmu za nae mjesto (GI,
6. VIII. 2011.); Naime, trae se posebne stepenice otporne na kiu i snijeg, budui da su
dosadanjima presudile upravo nepovoljne vremenske prilike (GI, 6. VIII. 2011.); Takoer bi
mogla postati alkoholiar budui da se pretpostavlja da je onaj tko due vremena napree
lijeve, slabije vijuge, sklon tom poroku (GI, 15. III. 2012.); Doznajemo da policija ve ima
identitet jednog sumnjivca, no hoe li biti uhienja, ostaje vidjeti budui da je ef splitske
opere u HNK-u nakon pomoi u bolnici odluio ne suraivati s istraiteljima (GI, 20. III. 2012.).
Uzroni se veznik budui da rabi iskljuivo na poetku reenice, odnosno kada zavisna
sureenica prethodi glavnoj. Prvi je T. Mareti u Hrvatskome ili srpskom jezinom savjetniku
zapisao pravilo o poloaju toga veznikog skupa u zavisnosloenoj uzronoj reenici. Sukladno

117

118

T. Fonovi Cvijanovi, S. Paroni: Najee sintaktike pogreke u publicistikome stilu

(na primjeru Glasa Istre)

s time, ako zavisna sureenica ne stoji u inverziji, uporaba je veznika budui da pogrena te
je umjesto njega ispravno upotrebljavati uzroni veznik jer.

2.3.2. Veznici ni i niti

Kao to veznik i ima pojaajnu funkciju u potvrdnim reenicama, tako u nijenim
reenicama tu ulogu imaju veznici ni i niti. Veznik niti izrie vii stupanj nijekanja te se
njime povezuju dvije sureenice sastavnih reenica. U takvim se reenicama moe pojaviti
i udvojeni veznik niti (...) niti. S druge strane, ponavljanjem se veznika ni veu reenice
u kojima se ponavljaju neki reenini sadraji ili reenice u kojima su isputeni zalihosni
elementi. U takvim reenicama udvojeni veznik ni (...) ni nije zamjenjiv veznikom niti (...)
niti jer se uz potonji veznik ne moe ostvariti jo jedna reenina negacija (Frani et al.
2006: 159). U sljedeem se primjeru primjeuje pogrena uporaba asimetrinoga veznika ni
(...) niti: Policija u Manchesteru ranije je izvijestila da optunice nisu povezane ni sa kojom
drugom istragom o protuterorizmu niti bilo kojim sudskim procesom (GI, 6. VIII. 2011.).
U reenici neposredno ispred zanijekanoga glagola ne valja upotrebljavati veznike ni
i niti, ve se tada uzima veznik i (Bari et al. 1999: 276). S time u vezi donosimo primjere
pogrene zamjene navedenih veznika: (...) a kamoli da grupa ljudi koju je postavio jedan
osumnjieni kriminalac nastavi vladati, ni ne pomislivi da neto nije u redu (GI, 18. VI.
2011.); Da, u Hrvatskoj Rockwool to ni ne mora raditi, ali moda e morati jednog dana (GI,
18. VI. 2011.).

2.3.3. Vezniki skup s obzirom na (to da)

Vezniki se izrazi u hrvatskome standardnom jeziku esto pojavljuju u nepravilnome,
skraenom obliku. Tako se umjesto izraza s obzirom na (to da)/bez obzira na (to da) sve
vie upotrebljavaju normativno nekorektni izrazi (s) obzirom da, obzirom na, bez obzira: S
obzirom da nam napad nije bio na potrebnoj razini u susretu s Osjeanima, odluio sam se
za promjene (GI, 6. VIII. 2011.); Bez obzira tko je zloinac, a tko je rtva (GI, 6. VIII. 2011.);
Do daljnjeg, no s obzirom da mu je ve dano zaduenje koordinatora (...) (GI, 21. XII. 2011.);
Uslijedila je potom odluka o cijeni godinje koncesije od 300 kuna, a s obzirom da se izdaje na
pet godina, ona kota ukupno 1.500 kuna (GI, 21. XII. 2011.); No, sponzor je kasnije odustao s
obzirom da nije mogao osigurati sredstva, rekao je tifani (GI, 21. XII. 2011.); S obzirom da
kao predsjednik NK tinjan niste u zahtijevanom roku (...) (GI, 15. III. 2012.).
Lj. Jonke, govorei o uestaloj uporabi veznika da u hrvatskosrpskome jeziku, vezu
veznika da s prijedlonim izrazom s obzirom smatra apsolutno pogrenom jer se izrazu
s obzirom moe dodati samo prijedloni izraz na to (Jonke 2005: 85-86). I. Zorii s time
u vezi istie da se ispred imenice oblika obzirom mora nalaziti prijedlog s(a) jer u ovome
sluaju instrumental ne izrie sredstvo nego popratne okolnosti. (Zorii 1998: 179) Pored
petolanoga skupa rijei s obzirom na to da I. Pranjkovi navodi izraz s obzirom na + A, koji
je takoer normativno preporuljiv, a kojemu je svojstveno relativno znaenje (Pranjkovi
2001: 19).

2.3.4. Veznici ukoliko i ako

U iduim se novinskim primjerima jasno vidi pogrena uporaba veznika ukoliko: (...)
rekao je da ukoliko se pogora dunika kriza zemalja eurozone, euro bi mogao vrijediti
pola franka (GI, 6. VIII. 2011.); Ukoliko se s njima ugovori kredit, raspisivanje natjeaja nije

Tabula 11, 2013.

obavezno. (GI, 6. VIII. 2011.); Ukoliko se i tu postigne neki dogovor, stvorio bi se inicijalni
budet (GI, 21. XII. 2011.); Ukoliko se ovakav potez pokae dobrim, uskoro bi se prodajni
centar Merkura morao otvoriti i u Rovinju (GI, 10. III. 2012.); Istraivanje je pokazalo da
bi 56% Amerikanaca podralo ameriku vojnu akciju protiv Irana ukoliko bi postojao dokaz
njegova programa nuklearnog oruja (GI, 15. III. 2012.).
Uvjetnim se ili pogodbenim reenicama izrie uvjet (pogodba) pod kojim se ostvaruje
radnja glavne sureenice, a ostvaruje se samo u sluaju ostvarivanja radnje i u zavisnoj
sureenici. Uzrok i uvjet povezane su kategorije, a zbog te se povezanosti uvjet naziva
i upitanim uzrokom (Sili Pranjkovi 2007: 347), kojemu je svojstvena neizvjesnost
ostvarivanja radnje u zavisnoj sureenici. S obzirom na ostvarivost uvjeta razlikuju se
realne, potencijalne i irealne uvjetne reenice, a ti se tipovi reenica razlikuju i s obzirom na
mogunost uporabe pojedinog veznika i pojedinih glagolskih oblika. Reenice se s veznikom
ukoliko u novije vrijeme znaenjski izjednauju s pogodbenima. Takve se reenice nalaze
na granici s nainskim odnosnim reenicama ako se ukoliko moe povezati s izriitim ili
nespomenutim prilogom utoliko (Ragu 1997: 434).

2.4. Prijedlozi
2.4.1. Dativni prijedlozi nasuprot, unato, usprkos
Prijedlog je nasuprot dativni prijedlog s adverzativnim znaenjem, kojim se izrie da
je pojam oznaen imenskom rijeju suprotan nekom drugom pojmu (Pranjkovi 2001: 25).
Iako ga jezina norma propisuje izrijekom uz dativ, u Praktinoj hrvatskoj gramatici (Ragu
1997: 127) nailazimo na podatak da se esto pogreno potkrada i uz genitiv, emu moe
posvjedoiti idui primjer: Nasuprot nas je velika momad, vodi ju veliki trener koji nam je
uvijek stvarao probleme rekao je Seedorf (GI, 6. VIII. 2011.). Pravilo o slaganju prijedloga
nasuprot s dativom donose i Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika (Mareti
1963: 581), Gramatika hrvatskoga jezika (Teak Babi 1992: 137) i Hrvatska gramatika (Bari
et al. 2005: 279). Temeljna je uloga prijedloga unato izraavanje dopusnosti (permisivnosti),
stoga pretpostavlja izostajanje zbivanja iako je okolnost povoljna ili ostvarivanje zbivanja
iako je okolnost nepovoljna. I. Pranjkovi svrstava ga u poseban tip adverzativa, iz kojega se
i razvio (Pranjkovi 2001: 25). U suvremenim je hrvatskim gramatikama (Bari et al. 1979:
211; Teak Babi 1992: 137; Bari et al. 2005: 279; Sili Pranjkovi 2007: 249-250) unato
normiran s dativom, a njegovo se pojavljivanje i u genitivnome obliku smatra neispravnim:
Na sjednici se okupilo 50-ak lanova udruge unato najavljenih dvjestotinjak esula koji su
trebali pohoditi na grad (GI, 18. VI. 2011.). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga
knjievnog jezika (Babi et al. 1991: 730) i Praktina hrvatska gramatika (Ragu 1997: 134)
biljee da se taj prijedlog moe slagati i s genitivom i s dativom, ali je uporaba s dativom
ea. Prijedlozi su unato i usprkos slinoga znaenja, no postoji razlika u njihovoj uporabi.
Usprkos se upotrebljava pri izricanju radnje na koju se svjesno moe utjecati, a svojstven
mu je vii stupanj protivljenja (Frani et al. 2006: 156). Kao i prijedlog unato sukladno se
s normativnim preporukama primarno slae s dativom, ali se u praksi javlja i u genitivnoj
slubi: U drugom poluvremenu dogodilo se razumljivo oputanje u momadi Jadrana,
zaslugom brojnih izmjena i uvjerljivog vodstva, no usprkos nekoliko prilika, Novigrad to
nije znao iskoristiti (GI, 6. VIII. 2011.). Gramatike ga hrvatskoga jezika propisuju iskljuivo s
dativom, osim u Povijesnome pregledu, glasovima i oblicima hrvatskoga knjievnog jezika
(Babi et al. 1991: 729) i Praktinoj hrvatskoj gramatici (Ragu 1997: 134), koje doputaju
uporabu i s dativom i s genitivom.

119

120

T. Fonovi Cvijanovi, S. Paroni: Najee sintaktike pogreke u publicistikome stilu

(na primjeru Glasa Istre)

2.4.2. Prijedlog kroz

Prijedlogom se kroz izrie mjesto uz glagole koji kazuju kretanje s jedne na drugu
stranu, npr. Sporo su napredovali kroz gustu borovu umu; Sunce je provirivalo kroz oblake
(Zorii 1998: 260-261). Drugo se njegovo znaenje odnosi na izricanje naina ili popratnih
okolnosti uz koje se vri radnja: Sve nam je to ispriala nepovezano i kroza smijeh; Odgovara
polako i kroz pla (Zorii 1998: 261). No, uporaba je toga prijedloga prenesena s prostora
na vrijeme pa poprima tree, vremensko znaenje: to kroz jednu jesen preko reda potroite
(Brabec 1955: 91). Sukladno se s time u Gramatici hrvatskoga jezika (Sili Pranjkovi
2007: 247) tomu prijedlogu dodaje oznaka krozvremenosti (protemporalnosti), kod koje
je naglaeno znaenje protjecanja vremena. T. Mareti u Hrvatskome ili srpskom jezinom
savjetniku iz 1924. ocjenjuje uporabu prijedloga kroz za izricanje vremena pogrenom, dok
je Lj. Jonke odobrava zbog proirene upotrebe u knjievnom jeziku (Jonke 2005: 244).
U novije se vrijeme proirila uporaba toga prijedloga za izricanje apstraktnoga sredstva, a
do te je pojave dolo pod utjecajem njemakoga i talijanskoga jezika, o emu podrobnije
pie I. Brabec u svojemu lanku O pogrenoj upotrebi prijedloga kroz (Brabec 1955: 9093). Takve se pogrene konstrukcije pojavljuju i u sljedeim primjerima: (...) plan se poeo i
ubrzano provoditi u djelo, i to kroz organizaciju raznoraznih sportskih, glazbenih i drutvenih
dogaaja (GI, 6. VIII. 2011.); (...) kroz suradnju s izdavaima srednjokolskih udbenika (GI,
6. VIII. 2011.); (...) poticanje mobilnosti kroz koritenje dostupnih fondova te ukljuivanja
u procese odluivanja (GI, 6. VIII. 2011.); Kroz njih sam mogla izraziti ideje koje smatram
bitnima (GI, 21. XII. 2011.); (...) dok e se ostali izdaci, poput premija osiguranja, rjeavati
kroz ostalu gradsku imovinu (GI, 24., 25. i 26. XII. 2011.); Ako postoje kristali, nuno je kroz
odgovarajuu prehranu izazvati njihovo otapanje (GI, 17. III. 2012.); (...) ali da ih je vlada
odbila s obrazloenjem da se utaja poreza moe kontrolirati i kroz porez na dohodak (GI,
19. III. 2012.). Normativni se prirunici slau da je prijedlog kroz u oznaivanju apstraktnoga
sredstva bolje zamijeniti instrumentalom imenice koju uvodi, npr. kroz modernizaciju
kolstva > modernizacijom kolstva (Bari et al. 1999: 183).

2.4.3. Prijedlog po
Budui da prijedlog po upuuje na uestalost neke radnje, pogreno je upotrebljavati
skupine po prvi put; po drugi put itd., ve treba upotrijebiti izraz bez prijedloga: prvi put; drugi
put (Opai 2009: 177). Izriaj se put, naime, rabi uz redne brojeve, zamjenice i uz izraz jedan
jedini, stoga se uz sljedei primjer vee oznaka normativne neprihvatljivosti: Cjeloveernje
glazbeno druenje klapa odrano je preksino po deseti, jubilarni put na slikovitom trvikom
trgu popunjenom do posljednjeg mjesta (GI, 6. VIII. 2011.).
U Hrvatskome jezinom savjetniku stoji da se uz imenice ili pridjeve koji oznauju
korist ili tetu prijedlog po ne smije upotrijebiti u akuzativnoj rekciji umjesto prijedloga za,
npr. Puenje je pogubno po zdravlje > (...) za zdravlje (Bari et al. 1999: 188). I. Pranjkovi
konstrukciji po + A dodaje oznaku administrativne ukoenosti zbog koje u suvremenome
standardnom jeziku nije preporuljiva (Pranjkovi 2001: 98). U Glasu Istre nailazimo na
primjere: U tekoj prometnoj nesrei na Staru Godinu po ivot opasne ozljede zadobio je
22-godinji Jure J. iz Murtera (GI, 1. I. 2012.); U svih pet sluajeva bolest nije imala posljedica
po zdravlje (GI, 15. III. 2012.).
Lj. Jonke takoer se bavio normativnim pitanjima pitanjima u vezi s uporabom prijedloga.
Upozorava na to da ne treba upotrebljavati kolokaciju po tom pitanju, koja je prodrla u
govorni jezik iz politikog i sindikalnog jezika, a on ne pokazuje uvijek dovoljno brige o duhu
narodnog jezika (Jonke 1964: 362). Unato tomu u novinskim se lancima i dalje nailazi

Tabula 11, 2013.

na pretjeranu prodornost prijedloga po s lokativom umjesto normativno preporuljivoga

prijedloga o: U konanici je Hrvatska po tom pitanju dobila prijelazno razdoblje (GI, 18. VI.
2011.); Uvijek sam sebi kaem da moram neto poduzeti po tom pitanju (GI, 6. VIII. 2011.).

2.4.4. Prijedlog putem

Prije svega treba napomenuti da u hrvatskome jeziku put ima razliite slube i da moe biti
imenica, dio prilonog izraza ili moe doi u slubi prijedloga za oznaivanje kretanja, izravne
usmjerenosti prema neemu (Zorii 1998: 272-273). U primjerima to slijede prijedlog se
putem u znaenju sredstva, tj. naina pogreno upotrebljava i u Glasu Istre: (...) ija bi se
veina sadraja jednostavno mogla koristiti na veini e-itaa, odnosno smartphona i putem
interneta (GI, 6. VIII. 2011.); Krematorij u Narberthu () nudi mogunost praenja pogreba
blinjeg izravno putem interneta (GI, 6. VIII. 2011.); (...) pa ameriki kolarci i studenti mogu
posuditi vie od 10.000 kolskih udbenika putem Amazonovog Kindle e-itaa (GI, 6. VIII.
2011.); Grad je taksistima omoguio i dodatni prihod putem isticanja reklamnih sadraja na
svojim vozilima (GI, 21. XII. 2011.); Ljudi se zaraze () unosom uzronika putem oneienih
ruku, hrane i pia (GI, 15. III. 2012.); Kontrolu na terenu provode policija i vatrogasci putem
videonadzora i vatrogasnih patrola (GI, 19. III. 2012.).
Kada prijedlog putem oznauje sredstvo u prenesenome smislu, bolje ga je zamijeniti
instrumentalom imenice uz koju stoji (Duli 1997: 96). No, kada je rije o ustanovama,
N. Opai (2009: 169) umjesto prijedloga putem predlae zamjenu prijedlogom preko,
primjerice putem Crvenoga kria > preko Crvenoga kria.

2.4.5. Prijedlog s(a)

Temeljna je funkcija instrumentala izricanje sredstva, a prijedlogom s(a) izricanje
drutva. U Hrvatskoj gramatici stoji da se taj prijedlog slae s instrumentalom kad odgovara
na pitanje s kim, s im, kada, npr. Susreo sam se s njim u jednom hotelu. S potekoama
se nije lako boriti. S dolaskom mraka vratili su se kui. (Bari et al. 2005: 279). Ako
instrumentalom izraavamo sredstvo, bilo ono u konkretnome ili u prenesenom znaenju,
obvezno je izostavljanje prijedloga s(a), stoga iznosimo nekoliko primjera njegove pogrene
uporabe: (...) koju elnici u Bruxellesu nastoje pokrpati s milijardama eura (GI, 6. VIII. 2011.);
Takve hrane su lako probavljive, obogaene s dostatnom koliinom minerala i vitamina (GI,
6. VIII. 2011.); Policija moli graane da ako raspolau s bilo kakvim informacijama (...) (GI,
21. XII. 2011.); Dakle, dobili bismo inicijalni budet s kojim bi se svake godine raspolagalo na
ulasku u sezonu (GI, 21. XII. 2011.).
Lj. Jonke meutim, naglaava da prijedlog s(a) s rijeju u instrumentalu ne izrie samo
drutvo, nego i nain i popratne okolnosti, pa je pravilno rei: Doekali smo ih s najveim
veseljem, saznali smo za to s velikom alou, rekli su to s punim pravom (...) (Jonke 2005:
164). I. Pranjkovi prijedlonomu izrazu s(a) + I uz socijativno dodaje i modalno znaenje.
Modal opisuje kao prijedloni potpade kojim se izrie nain u irokome smislu rijei, a
navedenomu je prijedlonom izrazu svojstveno nainsko znaenje socijativna podrijetla: s
ljubavlju (to uiniti); s naporom (to postizati) (Pranjkovi 2001: 19-20).

2.4.6. Prijedlozi zbog i radi

M. Kovaevi u knjizi Uzrono semantiko polje kao jedan od najeih podvrsta uzroka
navodi uzrok razloga, koji oznauje okolnosti, stanja, situacije to potpomau javljanje

121

122

T. Fonovi Cvijanovi, S. Paroni: Najee sintaktike pogreke u publicistikome stilu

(na primjeru Glasa Istre)

uzroka efektora ili uzroka motiva. Razlog je tomu pasivni uzrok koji se razabire iz posljedice,
a tipian izraz ima u sintagmama s prijedlogom zbog (Kovaevi 1988: 57).
U normativnim se savjetnicima ustrajava na strogome razdvajanju glede uporabe
prijedloga zbog i radi prijedlogom se zbog istie uzrok, dok radi izraava namjeru ili
elju (usp. Brabec 1982: 97-98; Jonke 1964: 394-395). U praksi pak esto pronalazimo
primjere s pogreno upotrijebljenim prijedlozima zbog i radi: U izmjene se takoer ide zbog
usklaivanja s postojeim Zakonom o prostornom ureenju (GI, 6. VIII. 2011.); Slovenac je
radi zadobivenih tekih ozljeda hitno prebaen na lijeenje u Izolu (GI, 20. III. 2012.).
Katkad je teko potpuno jasno utvrditi koji od tih dvaju prijedloga treba upotrijebiti,
odnosno u nekim je reenicama mogue i uzrono i namjerno tumaenje: Zatvoreno zbog/
radi preureenja. I. Pranjkovi dodaje da se prijedlogu radi ne moe oduzeti znaenje uzroka
jer je u svaku namjeru uvijek ukljuen i uzrok (Pranjkovi 2001: 109).

2.5. Posvojni genitiv i posvojni pridjev

Kada je rije o posvojnim zamjenicama, valja istaknuti injenicu da se posvojni genitiv
zadrao sve do 18. stoljea te se tada poinje zamjenjivati izvedenim oblicima zamjenica s
pomou sufikasa -ov; -ev (Kuna 2003: 251). Naime, posvojne se zamjenice za 3. lice (njegov,
njezin, njihov) sklanjaju kao posvojni, odnosno neodreeni pridjevi (po imeninoj sklonidbi):
N njegov, G njegova, DL njegovu, A njegov (neivo)/njegova (ivo), I njegovim. No ti su
pridjevi esto uzrokom jezinih pogreaka: Do naelnika Medulina Gorana Buia juer do
zakljuenja lanka nismo uspjeli doi, kao ni do njegovog zamjenika (GI, 18. VI. 2011.); (...) i
tamo zatekli Plinijevog oca Giovannija Cuccurina, koji nam je kazao da na toj cesti ne zna ni
za kakvu tvrtku (GI, 18. VI. 2011.); Za razliku od Cavandollijevog minimalizma (GI, 7. I. 2012.).
U Hrvatskoj gramatici i Gramatici hrvatskoga jezika posvojni se pridjevi nazivaju
i odnosnima jer im je svojstveno i znaenje pripadanja i znaenje odnosa (usp. Bari et al.
2005: 362; Sili Pranjkovi 2007: 134). U I. Pranjkovia posesiv se oznauje pridjevima i
besprijedlonim genitivom, dok se konstrukcija od + G smatra arhainom, ali se u novije vrijeme
javlja osobito u razgovornome stilu (Pranjkovi 2001: 99). U standardnom je jeziku normativno
preporuljivo genitivne konstrukcije preoblikovati u pridjevske, iako jo uvijek nailazimo na
uestale pogreke toga tipa, npr. Meutim, policija zasad nije pojasnila koja je uloga Mrkonjia
u ovom sluaju, a nije iskljueno da je u sve upletena i trea osoba (GI, 6. VIII. 2011.).

2.6. Dekompozicija predikata

U administrativnome i publicistikome stilu, ali sve ee i u svakodnevnim razgovorima,
zamjeujemo funkcionalnostilske promjene; jedna je od njih zamjena punoznanoga glagola
nepunoznanim glagolom i odglagolskom imenicom: U suprotnom, rekao je, dinamika
prikupljanja sredstava ii e na tetu Plinare, a anuiteti e rasti (GI, 18. VI. 2011.); Zapovjednik
KFOR-a Erhard Buehler postigao je juer dogovor s predstavnicima srbijanske vlade (GI, 6.
VIII. 2011.); (...) te je dodijeljena nagrada za najljepe ureen izlog onaj cvjetnog ateljea
Martine Crebel u Velikoj ulici (GI, 21. XII. 2011.); Britanski premijer David Cameron izrazio je
juer aljenje to film eljezna lady daje prikaz ostarjele, pa i senilne Margaret Thatcher
(GI, 7. I. 2012.). I. Pranjkovi dekompoziciju predikata svrstava u poseban tip nominalizacije
koji podrazumijeva ralanjivanje predikata na glagolsku (kopulativnu ili semikopulativnu)
i imensku sastavnicu. Takav oblik dvolanoga predikata naziva analitikim, a temeljit
pregled semikopulativnih glagola donosi u lanku Funkcionalni stilovi i sintaksa (Pranjkovi
1996: 521). Razlozi pojave dekompozicije, vrste i odnos norme prema njoj detaljnije su

Tabula 11, 2013.

opisani i u Hrvatskome jezinom savjetniku (Bari et al. 1999: 274-276). Konstrukcije koje
podrazumijevaju spoj glagola i imenske rijei u literaturi se navode kao glagolske perifraze
(Sili Pranjkovi 2007: 184). Opejezina norma preporuuje zamjenu dekomponiranih
predikata glagolom jednake osnove kao i imenica (usp. Hudeek Mihaljevi 2009: 68).

3. Zakljuak
Provedenom analizom na korpusu novinskih lanaka iz Glasa Istre moemo zakljuiti
da se norma na sintaktikoj razini ne potuje. Dokaz su tomu pogreke u vezi s poloajem
enklitike, sronosti s brojevima, veznicima budui da, ni i niti, s obzirom na (to da), ukoliko
i ako, prijedlozima nasuprot, unato, usprkos, kroz, po, putem, s(a), zbog i radi, posvojnim
genitivom, posvojnim pridjevom i dekompozicijom predikata. U navedenim situacijama
normativni prirunici jasno propisuju pravila, ali se ona u praksi najee ignoriraju. Ovakvo
stanje moemo pripisati brzopletosti, nemaru, uvjetima rada, ali prije svega i nepoznavanju
norm to bi svakako trebalo popraviti s obzirom na to da su ove dnevne novine namijenjene
irem krugu itatelja.

POPIS LITERATURE
ANI 2003

Vladimir Ani, Veliki rjenik hrvatskoga jezika,

Novi Liber, Zagreb 2003.

ANI ET AL. 2002

Vladimir Ani et al., Hrvatski enciklopedijski

rjenik, Novi Liber, Zagreb 2002.

BABI 2004

Stjepan Babi, Hrvanja hrvatskoga: hrvatski u

kotacu sa srpskim i u klinu s engleskim, kolska knjiga, Zagreb 2004.

BARI ET AL. 1979

Eugenija Bari et al., Priruna gramatika hrvatskoga knjievnog jezika, kolska knjiga, Zagreb
1979.

BELAJ 2001

Branimir Belaj, Prototipno-kontekstualna analiza povratnih glagola u hrvatskom jeziku, Suvremena lingvistika, 51-52/1-2, Zagreb 2001.,
1-11.

BRABEC 1955

BABI 1990

Ivan Brabec, O pogrenoj upotrebi prijedloga

kroz, Jezik, IV/3, Zagreb 1955., 90-93.

BABI ET AL. 1991

Ivan Brabec, Sto jezinih savjeta, kolske novine,

Zagreb 1982.

Stjepan Babi, Hrvatska jezikoslovna itanka,

Globus, Zagreb 1990.
Stjepan Babi et al., Povijesni pregled, glasovi
i oblici hrvatskoga knjievnog jezika: nacrti za
gramatiku, HAZU i Globus, Zagreb 1991.

BARI ET AL. 2005

Eugenija Bari et al., Hrvatska gramatika, 4. izd.,

kolska knjiga, Zagreb 2005.

BARI ET AL. 1999

Eugenija Bari et al., Hrvatski jezini savjetnik,

Pergamena i kolske novine, Zagreb 1999.

BRABEC 1982

BRABEC ET AL. 1952

Ivan Brabec et al., Gramatika hrvatskoga ili srpskog jezika, kolska knjiga, Zagreb 1952.

BRODNJAK 1992

Vladimir Brodnjak, Razlikovni rjenik srpskog i

hrvatskog jezika, kolske novine, Zagreb 1992.

DULI 1997

Mihovil Duli (prir.), Govorimo hrvatski: jezini

savjeti, Hrvatski radio i Naprijed, Zagreb 1997.

123

124

T. Fonovi Cvijanovi, S. Paroni: Najee sintaktike pogreke u publicistikome stilu

(na primjeru Glasa Istre)

FRANI ET AL. 2006

Anela Frani et al., Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, 2.

izd., Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2006.

GORTAN 1956

Vladimir Gortan, O mjestu enklitike u nezavisnoj reenici, Jezik, V/1, Zagreb 1956., 14-16.

GUBERINA KRSTI 1940

Petar Guberina, Kruno Krsti, Razlike izmeu

hrvatskoga i srpskoga knjievnog jezika, Matica
hrvatska, Zagreb 1940.

HAM 2002

Sanda Ham, kolska gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb 2002.

HUDEEK ET AL. 2010

Lana Hudeek et al., Jezini savjeti, Institut za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2010.

ga knjievnog jezika, 3. nepromijenjeno izd.,

Matica hrvatska, Zagreb 1963.

MARKOVI 2009

Ivan Markovi, Hrvatski posvojni pridjev kao

antecedent relativnoj zamjenici, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 34/1, Zagreb 2009., 239-253.

MIHALJEVI 2002

Milica Mihaljevi, Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 28/1, Zagreb
2002., 325-343.

MILKOVI 2010

Alen Milkovi, Razmatranje glagolske prijelaznosti i povratnosti u hrvatskome jeziku, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
35/1, Zagreb 2010., 243-256.

MOGU ET AL. 1999

HUDEEK MIHALJEVI 2009

Milan Mogu et al., Hrvatski estotni rjenik, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta i kolska
knjiga, Zagreb 1999.

HUDEEK VUKOJEVI 2008

Borana Mori-Mohorovii i Anastazija Vlasteli, O pojavama u hrvatskoj sintaksi na prijelomu tisuljea, Zbornik radova Petoga hrvatskog
slavistikog kongresa, Rijeka 2012., 473-484.

JONKE 1964

Nives Opai, Reci mi to kratko i jasno: hrvatski

za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb 2009.

JONKE 2005

Slavko Pavei (ur.), Jezini savjetnik s gramatikom, Matica hrvatska, Zagreb 1971.

KOVAEVI 1988

Ivo Pranjkovi, Druga hrvatska skladnja: sintaktike rasprave, Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb 2001.

Lana Hudeek, Milica Mihaljevi, Jezik medija:

publicistiki funkcionalni stil, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2009.
Lana Hudeek, Luka Vukojevi, Da li, je li i li
normativni status i raspodjela, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33/1, Zagreb
2008, 217-234.
Ljudevit Jonke, Knjievni jezik u teoriji i praksi,
Znanje, Zagreb 1964.
Ljudevit Jonke, O hrvatskome jeziku: u Telegramu od 1960. do 1968., Pergamena, Zagreb
2005.
Milo Kovaevi, Uzrono semantiko polje,
Svjetlost, Sarajevo 1988.

KUNA 2003

Branko Kuna, NP-pomicanje i posvojni genitiv,

Jezikoslovlje, 4/2, Osijek 2003., 245-261.

MARETI 1963

Tomo Mareti, Gramatika hrvatskoga ili srpsko-

MORI-MOHOROVII VLASTELI 2012

OPAI 2009

PAVEI 1971

PRANJKOVI 2001

PRANJKOVI 1996

Ivo Pranjkovi, Funkcionalni stilovi i sintaksa,

Suvremena lingvistika, 41-42/1-2, Zagreb 1996,
519-527.

PRANJKOVI 2002

Ivo Pranjkovi, Hrvatska skladnja: rasprave iz

Tabula 11, 2013.

sintakse hrvatskoga standardnog jezika, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2002.

RAGU 1997

Dragutin Ragu, Praktina hrvatska gramatika,

Medicinska naklada, Zagreb 1997.

RINER 2006

Vlasta Riner, Hrvatsko jezino savjetnitvo u

20. stoljeu, Hrvatski jezik u XX. stoljeu, Zagreb 2006., 367-394.

ROGI 1954

Pavle Rogi, Deklinacija brojeva dva, oba

(obadva), tri, etiri, Jezik, III/5, Zagreb 1954.,
138-141.

SILI 2008

Josip Sili, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika,

Disput, Zagreb 2008.

SILI PRANJKOVI 2007

Josip Sili, Ivo Pranjkovi, Gramatika hrvatskoga

jezika: za gimnazije i visoka uilita, 2. izd., kolska knjiga, Zagreb 2007.

5. IZVORI
GI = Glas Istre
Glas Istre, god. LXVIII., 7. sijenja 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 5. veljae 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 16. veljae 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 22. veljae 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 23. veljae 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 28. veljae 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 14. oujka 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 24. oujka 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 18. travnja 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 6. kolovoza 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 21. prosinca 2011.
Glas Istre, god. LXVIII., 24., 25. i 26. prosinca 2011.
Glas Istre, god. LXIX., 1. sijenja 2012.
Glas Istre, god. LXIX., 5, 7. sijenja 2012.
Glas Istre, god. LXIX., 10. oujka 2012.
Glas Istre, god. LXIX., 12. oujka 2012.
Glas Istre, god. LXIX., 15. oujka 2012.
Glas Istre, god. LXIX., 17. oujka 2012.
Glas Istre, god. LXIX., 19. oujka 2012.
Glas Istre, god. LXIX., 20. oujka 2012.

TEAK 1995

Stjepko Teak, Hrvatski na osebujni, kolske

novine, Zagreb 1995.

TEAK BABI 1992

Stjepko Teak, Stjepan Babi, Gramatika hrvatskoga jezika: prirunik za osnovno jezino obrazovanje, 7. izmijenjeno i dopunjeno izd., kolska
knjiga, Zagreb 1992.

VINCE 1954

Zlatko Vince, Ni ne ili i ne?, Jezik, III/1, Zagreb 1954., 24-25.

ZORII 1998

Ivan Zorii, Hrvatski u praksi, Zaviajna naklada

akan Juri, Pula 1998.

ZORII 2004

Ivan Zorii, Tragom jezinih nedoumica, Zaviajna naklada akan Juri, Pula 2004.

125

T. Fonovi Cvijanovi, S. Paroni: Najee sintaktike pogreke u publicistikome stilu

(na primjeru Glasa Istre)

126

RIASSUNTO
I pi frequenti errori sintattici nello stile pubblicistico (sullesempio di Glas Istre).
Nel saggio vengono descritti i pi frequenti errori sintattici in Glas Istre, il quotidiano pi
letto in Istria. Lanalisi comprende una ventina di numeri di Glas Istre del periodo tra il
2011 e il 2012. Laccento particolare dato alle posizioni dellenclitica; alla concordanza
con i numeri; alle congiunzioni siccome, ne, neppure, poich, attesoch, purch, se; alle
preposizioni allopposito, contrariamente, nonostante, attraverso, per, per mezzo di, a causa
di; al genitivo e aggettivo possessivo e alla decomposizione del predicato. Prendendo in
considerazione le regole e le particolarit dello stile pubblicistico con unanalisi parallela
di regole nei manuali normativi ed esempi nei giornali, si dimostra che non si rispettano le
regole normative.
Parole chiave: Glas Istre, stile pubblicistico, lingua croata, manuali normativi